1.

ta su to eljezni materijali i kako se dijele

To su materijali koji sadre eljezo kao osnovni hemijski element
Dijele se na:
-Ugljine
-Legirani
-Livovi
2.Navesti najvanije grupe eljeznih materijala i dati njihove definicije
elici: legure eljeza i ugljika gdje sadraj ugljika moe biti do 2,14 %
Gvoa: legura eljeza i ugljika gdje sadraj ugljika moe biti od 2,14 do
6,67 %.
3.ta je sirovo gvoe ,kako se dijeli i emu slui
Sirovo gvoe je sirovina za proizvodnju legura eljeza koja se sastoji od
rude eljeza,krenjaka I koksa
Sirovo gvoe se dijeli na:
-sivo sirovo gvoe
-bijelo sirovo gvoe
-specijalno sirovo gvoe
Koristi se za dobijanje elika I livenog gvoa
7. Nabrojati osnovne, najee koritene postupke za proizvodnju elika i
ta mogu biti finalni proizvodi ju elianama?
Najee koriteni postupci za proizvodnju elika su:
-Siemens - Martin-ove pei
-Elektro pei
-Konvertori
-Vakuumske pei
Finalni proizvodi u elianama mogu biti: profili, ine, ipke, ice, cijevi i
profilne cijevi, tanki debeli limovi.

8. ta su glavni produkti visoke pei i emu oni slue?

Glavni produkti visoke pei su:
-sivo sirovo gvoe koristi se za dobivanje sivog livenog gvoa
-bijelo sirovo gvoe koristi se za dobivanje elika i bijelog livenog gvoa

10. Nabrojati najee koritene eline polufabrikate koji se koriste u

metalopreraivakoj industriji.
elini polufabrikati koji se najee koriste u metalopreraivakoj
industriji su: profili ( I, U, T, Z), ine (standardne, vezice), ipke (okrugle,
kvadratne), ice (ekseri, iabe mree), cijevi i pofilne cijevi, toplovaljani i
hladnovaljani tanki limovi i trake.

11. ta su pratei a ta legirajui elementi u eliku?

Pratei elemeni su oni koji su posljedica dobivanja elika. Pratei elementi
su: mangan, silicij, fosfor, sumpor, kisik.
Legirajui elementi u eliku silicij, mangan, krom, nikl, volfram, molibden,
vanadij, kobalt i titan, namjerno se dodadju elicima, sa ciljem da
izmjenom hemijskog sastava i strukture omogue dobivanje eljenih
svojstava.

13. U kojem obliku se mogu nalaziti legirajui elementi u eliku? Naborajti

i dati primjer.
Legirajui elementi su elementi koji se namjerno dodaju u elik da bi se
dobila odgovorajua struktura i osobine elika.
Legirajui elementi mogu biti silicij, mangan, krom, nikl, volfram,
molibden, vanadij, kobalt, titan.
Legirajui elementi se mogu pojavljivati u slj. oblicima:
-Slobodnom obliku - to su elementi koji se ne rastvaraju u eljezu, a to su
olovo, srebro, ritinij.
-Rastvarati u eljezu i graditi vrste rastvore
Intersticijski vrsti rastvor grade ugljik, bor, azot.
Supstitucijski vrsti rastvor grade nikl, silicij, kobalt, bakar i fosfor.
-Rastvarati u Fe3C ili stvarati slobodne karbide (vee se legirajui element
sa ugljikom i grade karbide. To su elementi titan, molibden, volfram,
vanadij.)
- Stvarati intermetalna jedinjenja ili jedinjenja sa nemetalima (legirajui
elementi se hemijski vee npr sa eljezom. takoer se mogu hemijski
vezati sa nemetalima i stvaraju nemetalne ukljuke.
14.Nabrojati najee tetne primjese u eliku. Kako se dijele elici prema
sadraju tetnih primjesa?
Najee tetne primjese u eliku su fosfor, sumpor, kisik, vodik.
Prema sadraju sumpora elici se dijele na:
-obine, sa max sadrajem sumpora do 0,065%

-kvalitetne, sa max sadrajem sumpora do 0,045%

-plemenite, sa max sadrajem sumpora do 0,035%
-visoko kvalitetne, sa max sadrajem sumpora do 0,02%
-ultra iste (premijum) elike, sa max sadrajem sumpora od 0,007%
-elike za automate u kojima se sadraj sumpora kree od 0,2% do 0,5%
(ovo je sluaj kada se sumpor iako je tetan dodaje namjerno eliku).

17. ta su i koji su karbidotvorni elementi u eliku i koje vrste karbida

mogu da postoje u eliku?
Karbidotvorni elementi su elementi koji imaju afiniteta da se veu za ugljik
i formiraju hemijske spojeva s ugljikom..
Karbidi se obino dijele na dvije grupe. U prvoj grupi su karbidi legirajuih
elemenata, Ovi ne mogu rastvarati eljezo.
Druga grupa obuhvata karbide mangana, kroma i eljeza.oni mogu
rastvarati eljezo.
Takoer u eliku molibden i volfram stvaraju karbide tipa M 2C i M6C kao
posebne karbide i karbide tipa Fe3M3C koji se nazivaju dvojni karbidi.
Kod niskolegiranih elika ne stvaraju se posebni, ve mjeoviti karbidi tipa
cementit koji se naziva legirani cementit (FeMn) 3C , (FeCr)3C.

18. Koliko je sadraj ugljika u niskolegiranim elicima?

Niskolegirani elici su elici sa sadrajem legirajuih elemenata manjih od
5%. Kod niskolegiranih elika sadraj ugljika je od 0,0008% do 2,11%.

19. Kako sadraj ugljika utie na strukturu nelegirajuih elika? elici

ispod, sa i preko 0,8% C.
-elici ispod 0,8% C imaju feritnu strukturu
-elici sa 0,8% C imaju perlitnu strukturu
-elici iznad 0,8% C imaju perlitno cementitnu strukturu

20. Od ega zavisi strukturu elika na sobnoj temperaturi i kakva moe biti
kod nelegiranih elika?
Struktura elika na sobnoj temo zavisi od hemijskog sastava i brzine
hlaenja.
Kod nelegiranih elika struktura moe biti:
-na osnovu Fe3C dijagrama, u zavisnost od sadraja ugljika, struktura
moe biti:
0-0,008% C FERITNA
0,008%-0,8% C FERIT + PERLIT
0,8% C PERLITNA
0,8%-2,11% C PERLIT + CEMENTIT

-na osnovu KH dijagrama u zavisnosti brzine hlaenja struktura moe biti:

-Brzina hlaenja manja od donje kritine brzine hlaenja-100% ravnoteni
tip strukture (ferit, perlit, beinit)
-Brzina hlaenja izmeu donje i gornje ktirine brzine hlaenja-ravnoteni
+ neravnoteni tip strukture (perlit, ferit, beinit, martenzit)
-Brzina hlaenja vea od gornje kritine brzine hlaenja-100%
neravnoteni tip strukture (martenzit)

21. Od ega zavisi struktura elika na sobnoj temperaturi i kakva moe biti
kod visokolegiranih elika?
Struktura celika na sobnoj temperaturi zavisi od: hemijskog sastava,
brzine hladjenja
-na osnovu Fe3C dijagrama, u zavisnost od sadraja ugljika, struktura
moe biti:
0-0,008% C FERITNA
0,008%-0,8% C FERIT + PERLIT
0,8% C PERLITNA
0,8%-2,11% C PERLIT + CEMENTIT
-na osnovu KH dijagrama u zavisnosti brzine hlaenja struktura moe biti:
-Brzina hlaenja manja od donje kritine brzine hlaenja-100% ravnoteni
tip strukture (ferit, perlit, beinit)
-Brzina hlaenja izmeu donje i gornje ktirine brzine hlaenja-ravnoteni
+ neravnoteni tip strukture (perlit, ferit, beinit, martenzit)
-Brzina hlaenja vea od gornje kritine brzine hlaenja-100%
neravnoteni tip strukture (martenzit)
Struktura kod visokolegiranih elika moe biti:
-isto feritna (kad dominiraju alfageni elementi) F
-isto austenitna (kad dominiraju gamageni elementi to su elici koji imaju
austenitnu strukturu na sobnoj temp, posue, satovi) A
-Martenzitna struktura (kad ga hladimo odreenom brzinom) M
23. ta su elici za termiku obradu i kako se dijele?
. elici za termiku obradu su elici koji svoje primarne osobine dobijaju
nakon termicke obrade i moraju imati precizno odreen hemijski sastav.
Termike obrade su kaljenje, poboljanje, arenje. Termikom obradom
mijenjamo osobine i naponsko stanje.
Dijele se na:
-elici za poseban termiki tretman
-elici za cementaciju
-elici za poboljanje
-elici za povrinsku termiku obradu

-elici za nitriranje

25. ta su brzorezni alatni elici i kako se dijele?

Brzorezni elici su oni kojima se moe postii rezanje velikim brzinama, to
su ledeburitni elici. Sadraj ugljika kod brzoreznih elika je od 0,6%-1,6%,
kod brzoreznih tvrdoa nije bazirana na martenzitu iako ga ima, ali
tvrdou daju karbidi (to su karbidi volframa i molibdena).

Prema stepenu uticaja legirajuih elemenata :molibdenski, volframski,

kobaltni.
Prema hemijskom sastavu: elici s 18% volframa,elici s 12% volframa,elici s 10%
volframa ,W-Mo elici ,Mo-elici
Prema svojstvima i primjeni: brzorezni elici posebno otporni na poputanje, brzorezni elici posebno
otporni na troenje, brzorezni elici posebno otporni na udarce, brzorezni elici najmanje osjetljivi pri
toplinskoj obradi, brzorezni elici najlake obradivi odvajanjem estica.

28. ta su nehrajui elici, ta im daje nehrajua svojstva i koju

strukturu mogu imati na sobnoj temperaturi?
Nehrajui elici su elici koji se odlikuju visokom otpornou prema
koroziji.
Nehrajui elici su visokolegirani elici, ija struktura sadri najmanje
12% hroma (Cr), ovaj sadraj hroma im daje nehrajua svojstva i on mora
biti najmanje 12%.
Nehrajui elici mogu imati strukturu:
-feritnu
-austenitnu
-martenzitnu
29. Kakvu strukturu mogu imati nehrajui elici i koji legirajui elementi
imaju glavni utjecaj na nehrajua svojstva? Navesti jedana nehrajui
elik.
Mogu imati sljedee strukture:
-feritnu
-austenitnu
-martenzitnu
Glavni uticaj na nehrajua svojstva ima legirajui element hrom (Cr) koji
mora biti najmanje 12%.
31.ta je osnovna razlika izmeu lamelarnog i nodularnog liva? Koji ima
bolje osobine i zato?

Osnovna razlika lamelarnog i nodularnog liva je u tome to kod lamelarnog

liva oblik grafita je lamelarni, a kod nodularnog je u obliku nodula (lat.
kuglica).
Bolje osobina ima nodularni liv, zato to kod lamelarnog grafit u oblike
lamela predstavlja koncentratore napona, lamelarni oblik grafita je
najnepovoljniji jer presjeca metalnu masu i stoga smanjuje jainu na
kidanje i izduenje.Bolje osobine ima nodularni jer to je grafit sitniji to su
osobine bolje.U poreenju sa lamelarnim, nodularni liv ima znatno bolju
zateznu vrstou, plastinost i ilavost.
32. ta je sivi liv, ta su njegove osnovne prednosti, a ta nedostatci u
odnosu na elik?
Sivi liv je legura eljeza, ugljika i ostalih legirajuih elemenata, sa
sadrajem ugljika od 2,14 % do 6,67%, i kod sivog liva ugljik je u obliku
grafita.
Prednosti sivog liva u odnosu na elik:
-sivi liv je znatno jeftiniji od elika
-sivi liv ima znatno bolja korozivna svojstva od elika
-sivi liv ima bolje amortizovanje vibracija ( priguenje vibracija)
-sivi liv ima niu temperaturu topljenja ( oko 400 C niu od elika)
-sivi liv se mnogo bolje lije u odnosu na gvoe
Nedostatci sivog liva u odnosu na elik:
-sivi liv ima manju zateznu vrstou i ilavost u odnosu na elik
-sivi liv ima manje izduenje u odnosu na elik
-openito manja plastinost i vrstoa pri optereenju na zatezanje u
odnosu na elik.
33.ta je sivi liv, gdje se koristi i od ega zavise njegove osobine?
Sivi liv je liveno gvoe gdje se ugljik nalazi u obliku lamelarnog grafita.
Koristi se u ininjerskoj praksi za proizvodnju blokova motora, klipnih
prstenova, za postolja maina, koionih diskova, doboa.
Osobine sivog liva zavise od oblika grafita, grafit u obliku lamela ima
znatno loije osobine od grafita u obliku nodula.
34. Kada sivi liv ima eutektiku strukturu i u kojem obliku moe da se
nalazi ugljik u sivom livu?
Sivi liv ima eutektiku strukturu kada je C.E. (ugljikov ekvivalent) =4,3%.
U sivom livu ugljik moe biti u obliku lamela (sivi liv)- tip A,B,C,D, u obliku
nodula (nodularni liv), i u obliku pahuljica (temper liv).
35. ta je temper liv, kako se dobija i kakav moe biti?
Temper liv spada u kvalitetno livno gvoe, kod kojeg je ugljik u obliku
temper grafita.(ugljik u obliku pahuljica)
Temper liv se dobija temperovanjem (dugotrajnim arenjem na povienim
temperaturama radi razlaganja cementita na austenit i grafit) bijelog
livnog gvoa.
Temper liv moe biti:
-feritni, peritni, feritno peritni, martenzitni (zavisno od naina hlaenja)
-bijeli temper liv, crni temper liv (zavisno od atmosfere u pei u toku
temperovanja).

36. ta je temperovanje?
Temerovanje- prevoenje bijolog liva u temper liv.
38. Nabrojati osnovne sirovine koje se koriste prilikom proizvodnje Al i
osnovne faze prilikom proizvodnje.
Osnovna sirovina za proizvodnju aluminija je boksit.
Osnovne faze prilikom proizvodnje aluminija su:
-I faza, Bayerov postupak dobivanja glinice (iz boksita dobija se glinica)
-II faza, redukcija glinice u aluminij elektrolizom ( iz glinice se dobije
aluminij) 99% Al
-III faza, rafinacija (Elektroliza)-99,99% Al
39. Kako se dijele legure aluminija i koje legure aluminija se mogu termiki
ovravati?
Legure se dijele na: -legure za gnjeenje - duraluminij
-legure za livenje silumin
Alumijeve legure koje je mogue termiki ovravati:
- u prvom redu spadaju legure tipa dural
-drugu grupu legura ine avijali
40.Kako se dijele legure aluminija prema namjeni, a kako prema termiom
tretmanu?
Prema namjeni se dijele na: -legure za plastinu obradu (za gnjeenje)
-legure za livenje (silumin)
Prema termikom tretmanu legure aluminija dijelimo na: termiki obradive
(durali i avijali)i termiki neobradive (legure sa dodatcima magnezija i
mangana).
41. ta su osnovne prednosti titana u odnosu na elik i koja su osnovna
podruja njegove primjene?
Titan je metal, mnogo laki od elika, ima veliku otpornost na koroziju,
otpornost na poviene temperature, nema tranzitnu temperaturu, ima
znatno bolji odnos trajne dinamike vrstoe prema zateznoj vrstoi
elika.Nedostaci:Cijena
Najea primjena titana je: u avio tehnici, ratnoj tehnici, brodogradnji, u
hemijskim industrijama, termoenergetici, za izradu vjetakih kukova (jer
ga ljudski organizam ne odbacuje) itd.
42. Koja su dva najvanija podruja primjena titana? Koje legure se koriste
u prvom a koje u drugom podruju?
Dva najvanija podruja primjene su u avionskoj i kosmikoj tehnici.
43. Navesti neke najvanije karakteristike titana.
Titan je metal srebrenaste boje, male specifine teine, visoke take
topljenja, ima veliku otpornost na koroziju u oksidirajuim sredstvima, ima
jako dobre mehanike osobine, otporan je na povienu temperaturu i
dobro se obrauje.

Najea primjena titana je: u avio tehnici, ratnoj tehnici, brodogradnji, u

hemijskim industrijama, termoenergetici, za izradu vjetakih kukova (jer
ga ljudski organizam ne odbacuje) itd.
44. ta su bronze? Nabrojati osnovne vrste bronzi i navesti gdje se
koriste?
Bronze su legure Bakra i drugih hemijskih elemenata (osim bakar-cink).
To je dvojna ili trojna slitina sa najmanje 60% bakra, a bez cinka kao
glavnog dodatnog elementa. Bronce ime dobivaju prema glavnom
dodatnom elementu.
-kalajne bronze Cu-Sn,
-aluminijske Cu-Al,
-berilijumske Cu-Be,
-olovne Cu-Pb.
45. ta je duraluminij a ta ta duraluminijska bronza?
Duraluminij predstavlja leguru bakra,aluminija.
Duraluminijska bronza legura Bronze i Aluminija legirana Bronzom .
46. ta su kermeti, od ega se sastoje i gdje se koriste?
Keremiti su mjeavina Keramike i metala gdje preko 50% sastava ini
keramika. To su sinterovani materijali (dobijeni metalurgijom praha) koji
ine dvije vrste komponenti; jedna je keramika, a druga metalna, koja
pored ostalog, djeluje kao vezivo.
Primjenjuje se kao vatrootprni i termo-postojani materijal i kao sinterovani
dijelovi za obloge koionih papua, za obloge spojnica, mlaznice mlaznih
motora, rezne alate i dr.
47. ta su prednosti a ta su nedostatci keramikih materijala u odnosu na
metale?
Keramiki materijali imaju malu plastinost, tvrdi su i krti i dobri su
elektrini i toplotni izolatori, otporni su na habanje i koroziju te imaju
visoku temperaturu topljenja, laki od metala
48. Nabrojati osnovna podruja primjene tehnike keramike u mainstvu?
Tehnika keramika se u mainstvu primjenjuje tamo gdje inae materijali
otkazuju, zatim se upotrebljavaju kad se zhtjeva posebna povrinska
svojstva i pogodna visokotemperaturna dinamika svojstva.
Primjeri primjene tehnike keramike: keramiki punjai, toplotne cijevi za
galvanizaciju itd.
49. Kako se dijele polimeri obzirom na ponaanje prilikom zagrijavanja i
hlaenja?
Dijele se na :
termoplaste
duroplaste.
Termoplastini polimeri su takvi polimeri koji se nakon zagrijavanja do
temperature iznad temperature prelaza u stakleno stanje, a radi
oblikovanja u eljeni oblik, vraaju svoje prvobitne vrijednosti tvrdoe i

vrstoe, dok duroplastini polimeri nemaju to svojstvo, ve zadravaju

promjenjene vtijednosti.
Termoplasti imaju mogunost ponovno zagrijavanja i oblikovanja bez
bitnijeih promjena osobina. Duroplasti se ne mogu ponovo oblikovati.
50. ta su polimeri, ta su njihove prednosti a ta nedostatci u odnosu na
metale? Nabrojati barem tri polimera.
Polimeri si prirodne ili vjetake materije koje se sastoje od velikih
molekula sainjenih od povezanih serija ponovljenih jednostavnih
monomera.
Struktura polimera je u opem sluaju amorfna, to znai da u okviru ovih
supstanci ne postoji neki pravilan raspored estica koje grade polime.
Prednosti:
-manja gustina
-dijelove od ovih metala nije potrebno doraivati
-ne podlijeu koroziji
-dobri su izolatori (elektrini, zvuni i toplotni)
-mogu biti providni i neprovidni.
Nedostatci:
-slaba mehanika svojstva
-slaba termika otpornost
-sklonost ka starenju.
-lahko zapaljivi
51. ta su kompozitni materijali i kako se dijele?
Kompozitni materijali predstavljaju kombinaciju dva ili vie materijala sa
razliitim fiziko-mehanikim svojstvima u mikroskopskoj ili makroskopskoj
razmjeri.
Podjela:
-esticama ojaani
-vlaknasto ojaani
-lamiratni kompozitni materijali.
52.ta su vlaknima ojaani kompoziti i ta se moe upotrijebiti za izradu
matrice, a ta za izradu vlakana?
Vlaknasto ojaani kompozitni materijali dobijeni su sjedinjavanjem vrstih,
krutih i krtih vlakana sa mekom i plastinom matricom. Vlaknasto ojaani
kompozitni materijali objedinjuju plastinost i ilavost
koriste se za:
-aerokosmonautiku
-brodska korita
-sportska oprema
-neprobojni prsluci.
53. Od ega zavise mehanike osobine vlaknima ojaanih kompozitnih
materijala? Isto i vrijedi i za lamelarne
Zavise od:
-materijala
-gustine
-zatezne vrstoe

-modula elastinosti
-temperature topljenja.
Zapreminski udio matrice
zatezna vrstoa matrice
Zapreminski udio vlakana
zatezna vrstoa vlakana