Tomiczek, C., Dimini, D., Cech, T.

,
Hraovec, B., Krehan, H., Pernek, M.,
Perny, B., 2007: BOLESTI I TETNICI
URBANOG DRVEA. Sveuilini prirunik.
umarski fakultet Sveuilita u Zagrebu, 384
str.
Glava, M., 1999: GLJIVINE BOLESTI
UMSKOGA DRVEA. Sveuilini udbenik.
umarski fakultet Sveuilita u Zagrebu, 281
str.
Dimini, D., 1992-2009: Rezultati

BOLESTI HRASTA I
KESTENA

Bolesti hrasta
Microsphaeraalphitoides, sin.M.guercina
Anamorf:Oidiumquercinum
Hrastova pepelnica
Hrastova pepelnica napada veinu
hrastova june
Europe.Haustorije(hifesisalice)epidermal
nestanicemladihlistovakoristehranjivaza
rastirazvoj

Stadiji:
1.) savreni (teleomorf) -kleistotecija sa askosporama
koje ostvaruju primarne infekcije na listu
2.) nesavreni (anamorf) - stadij konidije koje ostvaruju
sekundarne infekcije

Razvoj M.alphytoides
Masovno zarazuju Iskljuivo konidije
primarnihzarazaaskosporamailimicelijemizpupakojese
poklapajusalistanjemhrastarazvojkonidijskegeneracije
Da bi konidije dobro klijale i masovno zarazile potrebno je vlano vrijeme
(polovina maja); toplo vrijeme dabi se brzo razvila nova generacija i da bi
stvorila nove konidije
Faza razvoja hrastovog lista
Zarazu omoguuju svi faktori koji usporavaju rast i razvoj lista, tj. Brzo
zadebljanje kutikule
to se list sporije razvija, treba mu vie vremena za zadebljanje kutikule
-osjetljivost hrasta napepelnicu

M.alphytoides je obligatni parazit, jednako napada hrast

bez obzira na
Fizioloko stanje (brzini razvoja Lia i brzini zadebljanja
kutikule kao faktora pasivne otpornosti)
Vaan faktor - svjetlo koje je biljki potrebno za
razvoj(zatititi biljke)
infekcijski potencijal gljive
npr. Sigurno je da se u poetku maja nije razvio
dovoljan broj konidijskih generacija, time nije stvoren ni
jak infekcijski potencijal gljive (velik broj spora),pa
zbog manjka konidija nisu osigurane masovne zaraze.
Tokom maja i poetkom juna razvija se veliki broj
konidijskih generacija i nastane jak infekcijski
potencijal gljive, pa ako su zadovoljeni svi drugi
navedeni faktori nastaju masovne zaraze.

SIMPTOMI:
krajem maja i poetkom juna na mladim
listovima vrnih izbojaka pojava malih bijelih
mrlja, koje se
ire i meusobno povezuju i konano mogu
prekriti cijelu povrinu lista (pepeljaste naslage),
pa ak i dio mladogzelenog izbojka
List gubi hlorofil,kovra se, pocrni i osui
Pri jaem napadu stradaju i Vrni izbojci
U jesenformiranje plodita gljiva(kleistotecij)
uvidu sferinih, crnih tijela
Unutar plodita
- ovalni askusi sa 4 ili 8askospora, koje su
jednoelijske,eliptine i bezbojne

Konidije e bre klijati ako je visoka

zrana vlaga , klijaju na temperaturi
26-36 stepeni C.

Gljiva prezimi u obliku kleistotecija na otpalom liu i u

obliku micelija izmeu ljuspica pupa.
1. sluaj-U proljee kleistotecije
pucaju, izlaze askospore i
primarno inficiraju mlado lie

2.sluaj-u vrijeme otvaranja pupa aktivira se i micelij u

njemu, pa nastane zaraza izbojaka koji se razvijaju iz
pupa.Ovo je ei i vaniji nain primarnih zaraza.
Brzo se razvija u oba sluaja konidijski stadijum gljive koji
vri sekundarne infekcije.Cjelo ljeto konidije vre zarazu,
a na jesen se formiraju kleistotecije.

Simptomi:pepeljasta prevlaka na zelenim dijelovima.U

maju se pojavljuju prvi simptomi.Ako je zaraza nastala
askosporama, na zaraenom listu prvo nastaju nekrotine
pjege, kao da je na listu razlivena kapljica ulja.U sluju
jaeg napada obolijeva zeleni izbojak.

tete nastaju najprije na biljkama koje su

izloene suncu, a to su:
-rasadnici
-iste sjeine
-rubovi sastojine i slino
Bolest crpi hranu od biljke haustorijama, prekriva
povrinu i smanjuje asimilaciju za 50%..i vie
Biljka zaostaje u rastu, fizioloki slabi, podlona je
napadu sekundarnih insekata i gljiva.Biljka moe u
potpunosti stradati.

MJERE BORBE
Za planiranu zatitu treba znati na kojim se
povrinama i u kojims ituacijama hrastovi Izloeni
jakome svjetlu i time zarazama od pepelnice
(otvorena mjesta gdje raste ponik i podmladak,
progaljenamjesta i stare sastojine poslije
defolijacije te biljke u rasadnicima)
Debljina kutikule
Sadraj vode
Hemijske mjere zatite
Sumpor
Fungicidi
Dva do tri prskanja po kritinom periodu, a svakih
15 dana ako je rije o represivnoj mjeri

Ceratocystis fagacearum
Anamorf:Chalara quercina
Uzronik uvenua hrastova
Na razliitim vrstama hrastova u svijetu nalazi prilino velik broj gljiva
iz roda Ceratocystis. Naroito osjetljivi crveni hrastovi Q.coccinea ,
infekcije mogue i na
pitomom kestenu.

Sve te gljive po svojoj vanosti za hrast moemo

podijeliti u tri grupe:
1.) Uzronici venua i suenja hrasta
Najvanija grupa onih gljivinih vrsta koje kao traheomikoze
predstavljaju uzronike venua i suenja hrastovih stabala

2.) Uzronici oboljenja ira i mlaih biljaka

-Manji broj Ceratocystis vrsta koje dolaze na iru i sa ira prelaze
na
mlade biljke te uzrokuju njihovo ugibanje-tete nastaju i na
samom iru
3.) Uzronici plavila hrastovog drva
-U ovu grupu spada najvie vrsta ovoga roda
-Sve one uzrokuju promjenu boje drveta i ne predstavljaju gljive
vee ekonomske vriijednosti

BIOLOGIJA:
Stadiji razvia: nesavreni (anamorf) stadij konidija, i savreni
(teleomorf) stadij peritecija
Konidije su cilindrine, bezbojne, jednoelijske ,formiraju se na
naslagama ispod kore
Peritecije koje se rijetko stvaraju,uronjene su u tkivo
kore,a na povrinu izbija samo maljavi vrh
Askusi sadre 8 askospora koje su bezbojne, jednoelijske
Rasijavanje spora vre insekti najede iz porodice Nitidulidae i
Scolytidae, koje privlai miris micelijeispod kore
irenje bolesti je mogude i ilnim kontaktom, ali je napredovanje
vrlo sporo

SIMPTOMI:
Prvi znaci bolesti na crvenim hrastovima su uvenue lia i
promjena boje (bronzano-smea)

List mjenja boju od vrha prema

osnovi peteljke;prvo strada list na
vrhovima grana, a zatim se
crvenilo brzo iri po cijeloj kronji

Ispod kore na bjelici javljaju se uzdune tamne pruge i naslage

micelije gljive bjeliasto-sive boje i karakteristinog mirisa na voe

Kod lunjaka i
kitnjaka simptomi su
slabijeg intenziteta, a
proces suenja
stabala moe da
traje vie godina za
razliku od crvenih
hrastova koji izumiru
iste godine kada su
inficirani

MJERE BORBE:
S obzirom da je irenje bolesti vrlo sporo i lokalno, mjere borbe
se
izvode samo ako je napad jak
Represivne mjere - fumigacija tla radi breg ubijanja stabala u
pojasu od oko 15 m od izvora infekcije i spreavanja prenosa
bolesti ilnim kontaktom (suha stabla se zatim izvlae da bi se
reducirao materijal za ishranu insekata)
Zabrana uvoza drveta iz zaraenih podruja- karantinske mjere

Colpoma quercinum, sinonim-Clithris

quercinum
Anamorf:Conostroma didymum
Uzronik suenja hrastovih izbojaka i grana

Najea i najvanija gljiva kore i ista hrasta od

grana
Apoteciji grupirani, izdueni, obino transverzalni prema
uzdunoj osigrane, smjeteni kori i izbijaju u ravnim ili
zakrivljenim izboinama
Kora raspucava uzduno u da bi se otvorilo tamno tkivo
gljive
Tkivo puca i otvara se za vlana vremena, pokazujui
svijetlouti disk
Askusi su s 8 askospora (konaste, gore zaobljene, dolje
takaste,hijaline, vie puta septirane); parafize ravne,
zadebljale na vrhu, due
od askusa

BIOLOGIJA:
Stadiji: nesavreni (anamorfni) stadij piknidai savreni
(telemorfni)stadij apotecija
Razvoj apotecija zapoinje u jesen; potpuno razvijeni druge
godine nakon oboljenja grana
apoteciji i askospore sazrijevaju u ranom proljeu
Za vlana vremena otvaraju se uzdunomirokom pukotinom da
bi se
oslobodile askospore
Za suha vremena apoteciji ponekad ispadnu itavi, a na
granamaostanu samo udubljenja kore gdje su leali
Prodirui kroz mehanike ozljede kore ili direktno, askospore
inficirajuizbojak ili granu
Apoteciji se obino nalaze na mrtvim granama, ali se ponekad
mogu nai i na oboljelim dijelovima ivih grana

SIMPTOMI:
Gljiva zarazi koru granica i mladih stabalaca crvenkastosmea
boja
Zaraeni dijelovi odumiru i postaju bjelkasti
Bolesne grane jasno razlikuju u zelenoj kronji drveda i dobro se
primjeuju i izdaleka
Na odumrlim granama ljeti nastaju piknidegljive
U jesen se na tim mjestima mogu vidjeti tamne linije na kojima se
Povrinski dio kore izdigne tetu nastaju pustule
Rasporeene poprijeko ili koso, na grani (izdignuima apoteciji gljive)
Apoteciji sive boje i lako uoljivi- Najsigurniji dijagnostiki znak
prisutnosti gljive

Nedvojbeno je da gljiva C. quercinum uzrokuje

bijelu trule drva,granica i grana (oboljela
grana brzo truli i ugiba)
Ugibanjem tih granica kronja ostaje bez
velikog broja listova. Na tajje nain u cjelini
smanjen asimilacijski aparat stabla, to za
fiziolokioslabljeno stablo (pod djelovanjem
razliitih faktora) ili oteenukronju moe biti
odluujue za suenje cijeloga hrasta
Najvaniji

i najkorisniji ista
grana hrasta

Apiognomonia quercina-sinonimGnomonia quercina

Antraknoza
hrastova
lia lia,peteljki i
A. quercina uzrokuje
antraknozu
izbojaka
esto nalazi na listovima hrasta lunjaka
Nepravi tetu napadnutim hrastovima; zarazi mali
broj listova
Ova gljiva razvija peritecije na otpalom liu
Askusi
imaju
askospora
Periteciji
se 13-15
razvijaju
u jesen,sazrijevaju sljedeeg
proljea

SIMPTOMI:
Tipini simptomi bolesti nepravilne,svijetlosmee nekroze
One su obino na gornjem dijelu lista,rjee na bazi ili ak na
peteljci
Prilikom nastanka mogu biti prisutni iinsekti koji stvaraju
gale
Siguran dijagnostiki znak su acervuli na donjoj strani lista
(eliptini, a iz njih izlaze konidije u zlatnoutim kapima)
Pripadajua savrena forma dolazi na otpalim listovima
Kada zriju, do maja, slijedi zaraza novo razvijenih listova

Phyllostica quercus-ilicis
Uzronik pjegavosti lia
hrasta crnike

Napada lie svake godine, ali s razliitim intenzitetom

Razvija konidijski (anamorfni) stadiji piknida s konidijima; telemorfni
stadij nije primjeen
Piknide su veoma sitne, okrugle i crne
U njima se razvijaju konidije - inficiraju listove stvaraju se pjege
Domain podalje od mjesta zaraze stvara prsten gustih stanica kroz
koji ne
mogu prolaziti ni toksini ni hife u zdravi dio lista te kroz tu zonu ne
mogu
prolaziti ni hranjiva prema pjegi, pa se taj dio osui i ispadne
List na taj nain vri eliminaciju patogena
Gljiva moe da uniti preko 30 % povrine ali ne uzrokuje suenje
stabala

SIMPTOMI:
Izolirane ili ponekad spojene pjege
Pjege nepravilnog oblika,srebrenastobijele
boje,jasno
ogranienog ruba, koji je uskimijelom obojen
smeecrveno
U napretku bolesti pjega prboije ina donju stranu
lista
Na gornjoj povrini pjege razvijaju se veoma sitne
crne piknide
Tkivo unutar pjege moe raspucati,osuiti se i
spasti pa se uz pjege vide uplji dijelovi lista
Jako zaraeni list pouti i otpada

Bolest: Rak kore kestena

tetni organizam: Gljiva Cryphonectria
parasitica (Murr.)
Sinonim: Endothia parasitica
Najvei krivac propadanja
kestenovih stabala svakako
jegljivica uzronik raka
kestenove kore
Cryphonectria(Endothia)
parasitica zbog koje kesten
postupno nestaje iz naih uma.

Pitomi kestenu narodu je uobiajen naziv za stablo latinskog

imena Castanea sativa koje, osim to samoniklo rasteu
umama, danas se uzgaja urasadnicimazbogjestivog
plodaidekoracije vrtovai slinog. Poredi lijepa habitusa,
cvijeta i ploda stablo pitoma kestena slui i kao ukrasna
perivojna vrsta.

Biljke domaini

Patogen napada biljke roda

Castanea (naroito Castanea
dentata i Castanea sativa), ali
moe da se pojavi,
u manje tetnom obliku, i na
vrstama koje pripadaju rodu
Quercus i Acer.

GEOGRAFSKA RASPROSTRANJENOST

Gljiva koja je uzronik raka kore kestena vodi porijeklo sa Dalekog Istoka.
U Sjevernoj Americi se pojavila poetkom dvadesetog vjeka, a u Evropi je
registrovana 1938. godine u Italiji, odakle se brzo proirila nakon Drugog
svjetskog rata.
ezdesetih godina u Italiji uoen je
anomalni oblik raka (ne izaziva
propadanje zaraenih biljaka) koji je
prouzrokovan hipovirulentnim sojem
patogena. Ovo je omoguilo
sprovoenje sistema bioloke borbe
uperene na suzbijanje agresivnih
sojeva prisutnih u Italiji, Francuskoj,
Kanadi i SAD.

SIMPTO
MI
Tipini simptomi ove bolesti na kestenu se pojavljuju na mlaim granama i
izdancima. Na povrini granica i izdanaka pojavljuju se nepravilne mrlje,
boje cigle, koje se postepeno poveavaju. Na nivou ovih mrlja na kori se
stvaraju ispupenja, koja se nadimaju do pucanja, a kroz raspukline se vidi
donje mrtvo tkivo ukaste boje. Kad se odstrani zaraeni dio kore, na
ivicama zdravog tkiva uoava se micelija krem-ute boje, karakteristi-no
rasporeena u obliku lepeze.

Gljiva C. parasitica uzrokujenekrozu koreirakaste

izraslinena izbojcima iz panja, po granama i na deblu.
Kada je napadnuto deblo, zaraeno sestablo sui. Bolest
opasno ugroava kestenova stabla i uzrokuje
njihovufizioloku slabost. Vrlo je agresivna jer napada i
vitalna zdrava stabla.

Deblo kestena na kome se vide povrine s ciglacrvenim blago ulegnutim lezijama

Pitomi kesten zaraen
rakom kore raa
plodove mnogo ranije
od zdravih stabala, ve
u petoj godini, a ivi
najvie 25 godina, dok
zdrava stabla ive
mnogo dulje.

Zbog bolesti slabi

sposobnost
vegetativne
obnove sastojine i
pogorava se
njezina kakvoa,
to smanjuje
gospodarsku i
ekoloku
vrijednost. Osim
kestena moe
zahvatiti i neke
druge listopadne
vrste, ali na njima
ne pokazuje
agresivnost kao
na kestenu.

Razvoj bolesti zavisi od mnogih faktora, a

najvaniji je nain gajenja kestena. Na
stablima kestena kod kojih se koristi plod
prvo se sue grane na vrhu, zatim ramene
grane i na kraju donji deo stabla. Napadnute
biljke mogu uginuti u roku od samo par
sezona. Kod biljaka kod kojih se eksploatie
drvo zaraza se pojavljuje u blaem obliku.

Rak kestenove kore lako se uoava na glatkoj kori mladih stabala,

ali na starijim stablima s razvijenom hrapavom korom to je tee, no
raspoznavanje olakavaju formirani izbojci ispod mjesta zaraze.
Postoji nekoliko tipova raka:povrinski,aktivniikalusirajui
rak, kao i broj rakastih tvorevina na stablima. Kod povrinskog raka
kora je hrapava, a deblo na mjestu zaraze zadebljano.

Aktivni rak simptomi

- Kora naranasto do
crvenosmee boje
- Uzduno raspucala kora
- Otvorene rane
- Brojne fruktifikacije
- Lepezasti micelij
- ivii

Aktivni rak

Rak kestenove kore tipovi

Kalusirajui rak simptomi
- oko rane formirano kalusno
stanije
- zacjeljivanje rana
- prisutnost plodnih tijela
- Intermedijarne karakteristike

Kalusirajui rak

Aktivni rak ine uzdune pukotine, otvorene rane, kao i uto-smea

plodita gljive C. parasitica i nastali izbojci ispod mjesta infekcije.
Kalusirajui rak prepoznaje se po formiranom kalusnom staniju
oko rak rane.

Kemijsko suzbijanje ne dolazi u obzir jer je vrlo skupo i

ekoloki nepovoljno. Krenje oboljelih stabala i
rezidba zaraenih grana i granica jedine su mjere
zatite.

Cryphonectria
parasitica

Aktivni rak naranasti

micelij
Povrinski rak bijeli micelij

Cryphonectria parasitica
hipovirulentni soj

Napredna faza zaraze na grani kestena na kojoj je

primjetno odvajanje djela kore

EPIDEMIOlOGIJA
Uzronik raka kore kestena je gljiva, koja se odrava
tokom cjele godine na bolesnim biljkama i iri se preko
askospora i konidija, prenesenih vjetrom i kiom.
Prenosioci u prirodi mogu biti i insekti (Agrilus spp.) i
ptice.
Askus
sa
askosp
orama

peritecij

konidije

Prenosioci u prirodi mogu biti i insekti

(Agrilus spp.) i ptice. Iako se misli da insekti
nemaju vanu ulogu u prenoenju bolesti, u
nekim testovima je pronaeno preko 400
vrsta insekata u okolini stabla kestena od
kojih je 70 nosilo inokulum C. parasitica.

Razliito razvijanje
Chryphonectria parasitica na
djelu inficiranog drveta

U rasadnicima se esto koriste stubovi od

kestenovog drveta oboljeli od raka kore koji dalje
mogu da ire zarazu

Na hrastu rak rane su manje vidljive i

opasnost od bolesti je uglavnom manja
(ne dolazi do suenja biljke), ali oboljele
biljke mogu da predstavljaju izvor
irenja patogena.

Razvoj bolesti zavisi od uslova sredine i podlonosti biljke

domaina oboljenju. Na vee udaljenosti patogen se iri
zaraenim sadnim materijalom i drvetom, odnosno
korom drveta. Postoji i mali rizik za prenoenje plodom ili
sjemenom.

Disease cycle ofCryphonectria parasitica

PREVENCIJA I BORBA

Osnovna uputstva koja je potrebno potovati da

bi se spreila pojava infekcije su:
u proizvodnim zasadima kestena rezidbom
je potrebno odstraniti sve osuene grane i spaliti
ih,
ukloniti i spaliti zaraene izdanke,
ostavljajui, eventualno, one kod kojih je
infekcija izazvana hipovirulentnim sojevima.

Treba naglasiti da je spojno mjesto pri kalemljenju

osjetljivo na bolest do te mjere da i hipovirulentni sojevi,
kao i oni normalni, mogu na tim takama izazvati
infekciju koja dovodi do suenja biljke.
Zbog toga je neophodno:
upotreba sterilisanog alata prilikom
kalemljenja,
upotreba podloge i plemke koje potiu sa
nezaraenih biljaka,
zatita rane od kalemljenja smolama za
zarastanje oiljaka. Najbolji rezultati postignuti
su preparatima koji sadre bioloke aditive koji su
u stanju da onemogue razvoj gljive.

Od eksperimentalnih metoda lijeenja,

dobri rezultati su postignuti stavljanjem
zemljanih obloga direktno na oboljelo
mjesto. Na taj nain se iskoriava
antagonizam nekih mikroorganizama,
prvenstveno Trichoderma viride, koja je
prisutna u povrinskom sloju zemlje.

PREPORUKE

U praksi, kao efikasan i preporuljiv nain

borbe, po- kazao se metod transformacije
proizvodnih zasada kestena u ume podesne
za povremenu sjeu, poto izdanci nastali na
panju poslije svakog sljjedeeg sjeenja
progresivno stiu sve veu otpornost na
bolest. Sjea se mora obavljati nisko, uz
zemlju i uNAPOMENA:
to kraim Osim
vremenskim
biljaka, irazmacima
drvena graa
kestena s korom podlee fitosanitarnim
pregledima.

Phytophtora cambivora
Uzronik tintane bolesti pitomog kestena
Infekcije se ire zoosporama i konidijama ili ilnim kontaktom
Pitomi kesten u vjetaki podignutim zasadima osjetljiviji
od onog u prirodi
Bolest intenzivnija na vlanim tlima

SIMPTOMI:
Napada korijen, prodirui preko finih ilica a zatim se
korjenom iri u
pridanak debla
Povrina korijena neto potamni i tkivopostaje vlano i
imaneugodan mirisa tamna zona se proiri uvrat
korjena u vidu jezika, a na timmjestima se pojavljuju
tamne pjege nakori
Daljim razvojem korijen izumire i drvo postaje vlano
aiz
trulog drveta izlazi tamno-plavi eksudat, boje tinte

Kada vei dio korijena izumre pojavljuju se simptomi na

liu koje vene i visi, nekad prvo pouti
Gljiva se iri kroz tlo, irenje na vee udaljenosti
upotrebom
Zaraenih sadnica,koje na korijenu nose zaraeno tlo

MJERE BORBE:
Striktna primjena karantina (zabrana uvozasadnica
pitomog kestena)
Represivne mjere u sluaju pojave bolesti (sjea stabala
iunitavanje izbojne mi panjeva radi saniranja arita
bolesti
Hemijski metod-skup i odnosi se naindividualna stabla

Phytophtora cryptogea- ugibanje korijena

sadnica kestena
Phytophtora ramorumnekroza na listovima

Guignardiaaesculi
Anamorf:
Phyllostictaaphaeropsoidea
Uzronik pjegavosti lista divljeg
Osnovna bolest divljeg kestena u hortikulturi
kestena
Gljiva tetna kako za mlada stabla u rasadnicima tako
i za odrasla

BIOLOGIJA:
Stadiji razvoja: nesavreni-stadij piknida i s avreni- stadij peritecija
Piknidi se formiraju u toku ljeta
Peritecije u toku jeseni i zime na opalom lidu, pojedinano
Askospore dvoelijske, bezbojne
Primarne infekcije nastaju u proljede uperiodu razvoja lia
Piknospore vre sekundarne infekcije u toku ljeta
Gljiva formira i drugi nesavreni stadij-spermagonije sa
spermacijama
Spermagonije lie na piknide; spermacije tapiaste , sitne, nemaju
sposobnost klijanja (stadij Leptodothiorella aesculicola)

SIMPTOMI:
U toku ljeta na listu krupne, nepravilne, tamnosmee
nekrotine pjege obino na vrhu i rubu lista sa
upadljivom ukastom marginom
Lie se na rubovima
uzduno uvija prema gornjoj
Samo glavne ile zadre zelenu boju,te
strani i prijevremeno
opada
ogranie
irenje gljive

Piknidi se formiraju u toku ljeta na

nekrotiranom tkivu u vidu crnih ispupenja,
subepidermalni su, navrhu se otvaraju ostiolom na
mjestu gdje probijaju epidermis
Piknospore ovalne,bezbojne i jednoelijske

MJERE BORBE:
Preventivna mjera (Sakupljanje i odstranjivanje lia kao
izvora
zaraznog inokuluma)
Hemijske metode (u rasadnicima), tretiranje se vri od
poetka
vegetacije i ponavlja nekoliko puta u toku godine;
sredstva na bazi bakra ili organski fungicidi