Professional Documents
Culture Documents
Alhemicarski Prirucnik PDF
Alhemicarski Prirucnik PDF
Frater Albertus
Beograd
2010
SADRAJ
Uvodna re
Predgovor prvom izdanju
Predgovor drugom i revidiranom izdanju
I Uvod u alhemiju
II Manja cirkulacija
III Biljni eliksir
IV Medicinska upotreba
V Biljke i zvezde
VI Simboli u alhemiji
VII Mudrost mudraca
Zakljuak
7
12
15
16
29
38
50
55
62
70
95
ILUSTRACIJE
UVODNA RE
Soksletov ekstraktor
Osnovna oprema
Laboratorija
Alhemijski simboli
Kabalistiko Drvo ivota
Na putu ka hramu
40
48
49
64
114
146
Ovo je svakako era praktinih knjiga. Danas moete nai barem jednu knjigu o skoro svakoj temi koja vam padne na pamet. Budui da
ugaaju razliitim potrebama, pokazalo se da su prirunici veoma
korisni. Iz njih moete da nauite kako da slikate, ijete, gajite biljke
u svom vrtu, napravite rotilj u dvoritu, postanete strunjak za enterijere, ili popravite kune instalacije. Takve knjige pokrivaju skoro
sve mogue oblasti. Prema tome, ukoliko vam izgleda da ovaj prirunik spada u ovu vrstu knjiga, u pravu ste - ako izuzmemo prostu
injenicu da on predstavlja neto mnogo vie.
oveanstvo je vekovima bilo neobino fascinirano alhemijom.
Osnovno filozofsko polazite bilo je da, poto je Boanska Volja u
poetku delovala na prima materia kako bi stvorila plemenite metale i sve drugo, zato ne bi i alhemiar - proienog uma i srca, i
vet u laboratorijskoj praksi tadanjeg vremena - mogao da izvede ovaj isti prirodni proces u kraem vremenskom periodu? Treba
samo da prelistate istoriju hemije, ili bacite pogled na obimnu alhemijsku literaturu, i postaete svesni neverovatne primamljivosti
alhemije. Ljudi su naputali svoje porodice i ognjita, troili itava
bogatstva, razboljevali se, gubili presti, drutvene i ostale poloaje
7
u potrazi za ciljevima koji se naziru u alhemijskom snu - dugovenou, savrenim zdravljem, i vetinom transmutiranja grubih metala u zlato.
Meutim, ne treba brzopleto zakljuiti da su to jedini alhemijski ciljevi. Adepti alhemije bili su iznad svega strpljivi, posveeni
i bogobojaljivi ljudi, koji su na umu uvek imali najvie duhovne
ideale. teta to vie praktiara vetine nije posedovalo ove vrline.
Nedavno je jedan novinar napisao da Paracelzusovo istraivako drutvo koje je sponzorisalo ovaj prirunik, prireuje kurs na
kome se alhemija moe nauiti za dve nedelje. Pitam se kako neko
moe biti tako kratkovid? Ili neupuen?
S poetka etrnaestog stolea, Bonus iz Ferare govorio je o alhemiji kao o kljuu svih ispravnih stvari, Vetini nad Vetinama, Nauci
nad Naukama. On ne samo da je tvrdio da je zadatak pravog alhemiara proiavanje metala i leenje svih bolesti ljudske rase, ve i da
alhemija kao nauka i vetina zna kako da objedini sve druge naune
discipline, pomaui tako oveku da bre razvije svoje intelektualne
i duhovne sposobnosti.
oveanstvo je oduvek bilo fascinirano alhemijom, ali je njenu
dra sasvim sigurno umanjivala injenica da su retko kad postojale
specijalizovane obrazovne institucije gde bi nadareni uenici mogli da izuavaju drevnu Vetinu, ili makar kole gde bi se uporedo sa
drugim vetinama i naukama uile ispravne alhemijske tehnike i
metodi. Sudei po nainu delovanja misterioznih rozenkrojcera iz
sedamnaestog stolea, pojedini uenici su nesumnjivo ipak dobijali neki nauk od strane majstora alhemiara. Mi znamo da su oni
imali asistente i egrte - jer ko bi inae odravao vatru u penicama,
i prao gomile staklenih i glinenih posuda korienih u procesima
kalcinacije, separacije i destilacije? Odnosno, ko bi za njih obavljao
10
11
Ova nevelika knjiga pripremljena je uz goleme tekoe, jer se, dugujui obuhvanosti tematike kojom se bavi, javila neizbena potreba za skraivanjem tako glomaznog materijala. Povrh toga, gotovo
je nemogue pruiti saeti prikaz tajnog znanja, a da se italac ne
dovede u jo veu zabunu.
Alhemija za poetnika nesumnjivo predstavlja veliku avanturu.
Da bismo vam poetak istraivanja uinili lakim, knjigu smo zamislili kao jezgrovit, a ipak jednostavan pregled uputstava za praktinu laboratorijsku alhemiju.
Onaj ko nije u stanju da praktino primenjuje data uputstva, nema drugog izbora nego da momentalno zaboravi na itavu stvar.
Oseam da me od strane pobornika apstraktnih nauka ekaju
optube za empirizam na koji se moje izlaganje oslanja. No, ne bi
bilo opravdano da se izvinjavam zbog svega to sam izneo na ovim
stranicama. Sve to sam rekao zakljuio sam na osnovu stvari koje
sam svojim oima video prisustvujui praktinim eksperimentima
u jednoj univerzitetskoj laboratoriji, kao i prilikom dugotrajnih proba i istraivanja u mojoj privatnoj laboratoriji. Sve to sam radio od
poetka je bilo utemeljeno na vrstoj veri u istinu koju sam otkrio
12
u tajanstvenim uenjima alhemiara - naroito u idejama Paracelzusa i Bazila Valentina, kao i autora Collectanea Chemica.
Ulazak u atomsku eru trebalo je da dovede do relativno lakog
odbacivanja prethodnih predrasuda o alhemiji, no one su ipak
nastavile svoj ivot zahvaljujui neiskorenjivo uskim naunim
shvatanjima.
Zato izgleda tako nerazumno pretpostaviti - izuzimajui veliki broj arlatana i varalica koji sebe nazivaju alhemiarima - da
su ljudi poput Paracelzusa i Valentina govorili istinu u vezi svojih
otkria? Da li zbog toga to njihovo izlaganje moda ostavlja utisak da se radi o nekoj udnoj meavini metafizikog simbolizma i
apsurdne terminologije?
Hajde da pretpostavimo da je to jedan od glavnih argumenata.
Crveni lav ili paunov rep ostaju, tako, detinjasti nonsens, prosto
zato to je prihvaena hemijska terminologija usvojila kombinaciju
rei tetrafeniletilen dihlorid1 kao standardni nauni izraz. Ova i sline kombinacije slova i brojki doista ne predstavljaju zagonetku za
upuenika u uda hemije. Kada se jedan termin kao to je tetrafeniletilen dihlorid izrazi pomou hemijskih simbola, to izgleda ovako:
2 (C6H5) 2CCl2 -2Zn-(C6H5)2 CCl - CCl - CCl (C6H5)2 - 2HgCl,
To za hemiara ima smisla. Meutim, za neupuenog ova formula predstavlja beznaajnu ifru slova i brojeva. Hemijska terminologija za njega jednostavno nema nikakvo znaenje.
Valentin, koji uz Paracelzusa uiva slavu oca moderne hemije i
medicine, napisao je: Iako imam neobian stil pisanja koji izgleda
udan i proizvodi u mnogim glavama neverovatne misli i slike, postoji razlog zato to inim. Dovoljno je da kaem da se ja, ne hajui
previe za tua naklapanja, oslanjam na sopstveno iskustvo, jer je
1
13
ta je alhemija? Ovo je prvo i najvanije pitanje na koje valja odgovoriti pre nego to se zapone sa daljim prouavanjem. Radoznali i
temeljni um sigurno e dobiti zadovoljavajui odgovor, dok nehajno i letimino listanje knjige nee uroditi plodom. Onom itaocu
koji nema predznanja o alhemiji, onome koji nije paljivo prouavao misticizam, okultizam i srodne oblasti, odgovor na gore postavljeno pitanje nee zvuati smisleno. ta je, onda, alhemija? To je
poviavanje vibracija.
Iz tog razloga nije mudro da se neupueni upusti u eksperimente na osnovu laboratorijskih skica koje e uslediti. Ti eksperimenti
su namenjeni samo onima koji su proveli poprilino vremena u
prouavanju spagirinih vetina, i koji su iskazali estitost svojih
namera, i dalje uporno tragajui za najviom tajnom, kamenom
filozofa. Obzirom da svaki prouavalac alhemijske literature zna
da taan opis procesa opus magnuma nikada nije doslovce i u
potpunosti otkriven, a jo manje publikovan, siguran sam da e
umeti da ceni injenicu da je u ovoj knjizi dat detaljan opis manje
cirkulacije.
16
17
I
UVOD U ALHEMIJU
toga to sam njenom izuavanju i eksperimentima koji su prethodili ovoj knjizi posvetio mnoge godine, kao i zbog dela koja e
najverovatnije uslediti. Poto je alhemija tako obimna, u velikom
broju, ako ne i u veini sluajeva, jedna zemaljska inkarnacija nije
dovoljna da se dovri itav opus. Dok se uspinjemo alhemijskim
stepenicama iskrsavaju mnogi problemi koje treba reavati, ukljuujui vreme, novac, razoarenja - da spomenemo samo neke od teih iskuenja. Poklonik stoga treba dobro da razmisli pre no to se
lati takvog zadatka, jer ukoliko se temeljno ne pripremi, sav njegov
rad moe da padne u vodu.
I kod manje i kod vee cirkulacije sam postupak u sutini ne
iziskuje velike izdatke. U stvari, trokovi su relativno mali. Ali, pre
nego to dospe do te faze, na istraiva e verovatno morati da
uloi mnogo novca, vremena i truda. Iz tih razloga stoji ozbiljno
upozorenje da se ne otisnete nestrpljivo u alhemijske vode, da ne
zamiljate sebe kako savreno zdravi sedite na kraju blistave duge
sa itavim svetom pod nogama i upovima punim zlata. To su samo
iluzije za koje e se pokazati da nisu nita drugo do arene lae; one
nee zadovoljiti duu. Alhemiar ne nastoji da dostigne ispraznost
slave. Slava se, u stvari, u alhemiji ne moe ni postii. Slava je od istinskih ciljeva alhemije udaljena kao nebo od zemlje. Time se vraamo na poetak ovog poglavlja i jednostavnu definiciju: Alhemija
je poviavanje vibracija. Onaj ko ne sagleda znaenje ove naizgled
nevane sentence ne zasluuje da se okua u alhemijskom eksperimentisanju. Takav bi liio na oveka koji unapred tvrdi da, poto
poznaje sva slova alfabeta, moe da ita na bilo kom jeziku gde se
koriste ta slova. Hemiar moe da poznaje sve hemijske formule i
skraenice, ali da li on istovremeno razume njihov smisao? Kakvo
je njihovo poreklo? Kakva je prvobitna priroda tih jedinjenja? Ova
pitanja ostavljamo onima koji su duni da na njih odgovore. Ukoliko dosadanje izlaganje ne obeshrabri uenika i ne natera ga da sa
treskom zaklopi knjigu i odbaci je sa prezirom, moda e mu upravo ona pomoi da pronae svoje mesto u univerzumu, duevni mir
i spokoj. Hermetika filozofija, sa svojim praktinim tajnama, uvek
iznova ponavlja drevni aksiom: Kako je gore, tako je dole. Kako je
dole tako je gore.
Da li u ovoj knjizi treba da govorimo o istorijskim injenicama u vezi starih alhemiara? Mnogo knjiga je ve objavljeno koje
se na istorijski i biografski nain detaljno bave alhemijom. Iz tog
razloga, ovde nisu uinjeni pokuaji da se doda jo neto na ve
postojee bogatstvo biografskog materijala. Na naglasak je prvenstveno stavljen na dananje alhemijske eksperimentacije, voene
u skladu sa starodrevnim praksama. Na cilj je da na ovim stranicama pokuamo da otkrijemo i savremenim jezikom ukaemo na sr
alhemije, a da pritom ostanemo u harmoniji sa drevnim pravilima i
ritualima, imajui u vidu alhemijski zavet. Alhemijskoj praksi, ne samo u preanjim vremenima nego i danas, valja pristupiti krajnje
ozbiljno. To najbolje ilustruje sledei zavet iz Theatrum Chemicum
Britannicum-a (London, 1652). Na ovaj zavet, u poneto izmenjenom obliku, oslanjaju se i dananji adepti:
18
19
pre nego to pokau da su vredni i spremni za to iskustvo. Ali, ukoliko odbace sve sumnje i ako njihovo vrsto Verovanje preraste u
snanu Veru, tada e taj uzbudljivi trenutak narastajue spoznaje
napokon pomoi osobi da Razume, odnosno Ostvari jedinstvo sa
univerzumom, i Spozna tajnu Stvaranja i kosmike svesti.
Prirodno je da se sada javljaju pitanja: ta je tajna stvaranja?
ta je u osnovi ivotne sile? Na ta pitanja se mora odgovoriti pre
nego to kandidat za alhemiara postane kadar da izvede ma ta u
svojoj laboratoriji.
Budui da se sve to raste raa iz semena, plod mora da bude
sadran u semenu. To dobro upamtite, jer u tome se krije tajna stvaranja. Gajenje bilo kog uzorka, moe se shvatiti i kao poviavanje
vibracija, koje smo ranije spominjali. Biljke, ivotinje, kao i minerali
i metali, izrastaju iz semena. Poimanje ove prirodne tajne, koja se
oveanstvu otkriva samo delimino, je osnovni predmet alhemije.
Jednom kada se to spozna, potrebno je jo samo da se razumevanje produbi kako bi se postigli eljeni rezultati u negovanju odnosno podizanju uzorka, to se u Alhemiji zove transmutacija. Ukoliko
moemo da pomognemo prirodi da ostvari svoj krajnji cilj, da ono
to je sama iznedrila dovedemo do savrenstva, tada smo u skladu
sa njenim zakonima. Priroda se nee uvrediti zbog vetakih pokuaja, ili preica, kojima emo neto dovesti do savrenstva. To moemo da ilustrujemo sledeim primerom: Seme paradajza moete
u poznu jesen baciti na zemlju. im doe zima prekrie ga sneg i
led. Biljka paradajz nee izrasti u takvim uslovima, napolju i na niskim temperaturama. Meutim, ako to isto seme zasadite unutra,
ako ga stavite u odgovarajuu toplu i vlanu sredinu gde vladaju
odgovarajui uslovi, iz njega e se razviti biljka koja e doneti plod.
Ovo nije u suprotnosti sa prirodom, ve u harmoniji sa prirodnim
21
22
23
je najvanije, ko postigne uspeh u svojoj laboratoriji sledei uputstava predstavljena u knjizi, sigurno e moi da izvede i Veliku Arkanu, ukoliko je za to spreman. Priprema moe da se protegne na
nekoliko, pa ak i vie desetina godina. U tom smislu ne mogu se
odrediti vremenska ogranienja. Neki imaju prirodnu ili uroenu
tenju, odnosno dar, da istrauju misterije. Neki u njih nikada nee
ak ni kroiti. Zato, ovde nije umesno pitanje. Ali onima koji su
spremni da putuju kraljevskim putem alhemije poruujem, Strpljenja! Strpljenja! Strpljenja! Mislite i ivite isto i uzvieno uvek prebivajui u istini - onoj za koju iskreno mislite i verujete da je istina.
Takav neofit ne moe propasti. Upamtite rei: Traite i nai ete;
kucajte, i otvorie vam se.
Mudrost Mudraca predstavlja vrhunac svega sutinskog u ta
bi ovek trebalo da veruje, svega to bi trebalo da spozna i razume.
Onaj ko postigne takvo stanje prosvetljenosti zaista je u skladu sa
univerzumom i u miru sa svetom. Da bi se postigao cilj, priroda borbe
u ovoj svetovnoj ljusci u kojoj se trenutno nalazimo ne bi trebalo da
bude nasilna, kao to neki ele da veruju. Valjalo bi da svoje napore
usmerimo ka tome da postanemo svesni situacija sa kojima se svakodnevno suoavamo, da uzdiemo misli iznad taloga svakodnevnog ivota i, napokon, pronaemo mir unutar nas samih. Ukoliko
se ne latite alhemije unutranjeg sopstva, odnosno transcedentalne
alhemije, kako se jo naziva, imaete ogromne tekoe da dobijete
rezultate u svojim praktinim laboratorijskim eksperimentima. Moete, na primer, dobiti rezultate o kojima nita ne znate, i shodno
tome ih odbacite kao bezvredne. Ali, nije dovoljno ni samo znati.
Razumevanje je kruna naeg rada. Ovde dolazi do izraaja mudrost
Adepata i Mudraca kao pomo na putu sticanja razumevanja onoga
to se iznutra nasluuje, ali se jo uvek dovoljno ne razume.
U alhemiji postoji samo jedan put do rezultata. Poklonik mora da pokae da je dostojan i dovoljno pripremljen. Priprema se
moe odnositi na mnoge i razliite stvari, mada je teite uvek na
traganju za istinom. ivot, budno, odnosno svesno stanje, moraju
da budu proeti istinoljubivou koja prati svaku re i delo. Treba
da je prisutna ljubav prema oveanstvu bez udnji, voljnost da
se radosno podele materijalna blaga sa drugima, spremnost da se
potrebe oveanstva stave iznad linih elja. Sve ove vrline ovek
mora prvo da izgradi. Jedino tada e mudrost Svetaca i Adepata
poeti da dobija smisao. Priroda e tada postati na najblii saradnik. Svet, koji nas je ranije drao u magli kroz koju nae vienje nije
moglo da prodre, poee da, u svetlosti novih saznanja, poprima
jasne obrise. Po prvi put emo istinski upoznati Boga. Prosvetljenje e obasjati itav na ivot. Namesto puke borbe za opstanak, u
naem srcu e se roditi boanski cilj. U nama e zavladati duboki
mir kao nevidljivi tit usred metea i borbi. Mudrost Svetih e nam
pomoi da ovo postignemo. Ali takvom postignuu moemo se
nadati samo ako se dovoljno pripremimo i vodimo ivot u duhu
ispravnosti. Taj posao niko umesto nas ne moe da obavi. Naposletku emo doi do spoznaje da ono to nas okruuje nije vie tako
rascepkano kao to nam se ranije inilo. Poeemo da razmiljamo
u okvirima mi. Mi, Bog i ja, oveanstvo i ja, sada smo povezani.
Ja gubi svoje znaenje; ono uranja u Kosmiko Sve. Ja postaje
deo mnotva koje je oduvek bilo jedno. Individualnost, iako jo prisutna, postaje Beskonana individualnost. Zatim uranjamo u jo
dublju spoznaju da je ja samo deli Boanskog, entitet po sebi, ali
ne i istinsko sopstvo, koje je Sve, Boansko. Prosvetljeni mudraci,
Sveci, Adepti, kako god da ih nazovemo, sreu se na istom nivou.
Oni su se ve popeli na planinski vrh, odakle vladaju svetom. Iz
24
25