Professional Documents
Culture Documents
Upravljanje Projektnim Ciklusom I Pristup Logicke Matrice
Upravljanje Projektnim Ciklusom I Pristup Logicke Matrice
UPRAVLJANJE
PROJEKTNIM CIKLUSOM
I PRISTUP LOGIKE MATRICE
Materijal pripremila:
Lidija Pavi-Rogoi
ODRAZ - Odrivi razvoj zajednice
IMPRESSUM
IZDAVA: Lokalna razvojna agencija PINS d.o.o.
ZA IZDAVAA: Danijel Bertovi
MATERIJAL PRIPREMILA: Lidija Pavi-Rogoi
GRAFIKO OBLIKOVANJE: Kofein d.o.o., Zagreb
TISAK: Printera Grupa
NAKLADA: 200
Godina izdanja 2012.
Sadraj
TO JE PROJEKT? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .5
PROJEKTNI CIKLUS . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6
Praenje provedbe projekta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .7
UPRAVLJANJE PROJEKTNIM CIKLUSOM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .8
Izrada projekta putem logikog pristupa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
Analiza dionika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .9
Analiza kapaciteta organizacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
Analiza problema . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14
Analiza ciljeva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21
Analiza strategije u projektu: s im ete se baviti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21
FAZA PLANIRANJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22
Definiranje elemenata projekta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22
Ciljevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22
Rezultatii . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23
Aktivnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23
Projektna logika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24
Logika matrica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24
Logika intervencije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26
Pretpostavke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26
IZRADA PRORAUNA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39
emu slui proraun prijedloga? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39
Prihvatljivost trokova: trokovi koji se mogu uzeti u obzir za potporu . . . . . . . . . . . . 40
Izrada detaljnog prorauna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42
UKRATKO O PRAENJU I VREDNOVANJU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49
Praenje provedbe (Monitoring) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49
Vrednovanje projekta (Evaluacija) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49
PRILOZI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50
BIBLIOGRAFIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58
TO JE PROJEKT?
TO JE PROJEKT?
Projekt je sredstvo organiziranja meusobno povezanih aktivnosti
u odreeni redoslijed kako bi se ostvarili unaprijed odreeni ciljevi u
odreenom vremenskom okviru i u okviru raspoloivih sredstava.
Svrha projekta je proizvesti eljenu promjenu u ponaanju ljudi, u nainu na koji sustav funkcionira ili nainu rada neke institucije. Karakteristino je za projekt da se bavi problemom ili potrebama specifine grupe koristei nove ideje i tehnike, gradei na postojeim mogunostima
i potencijalima.
Projekt je definiran ciljevima koje eli ostvariti i aktivnostima koje je potrebno provesti da bi se
postigli ti ciljevi, obino unutar dobro definiranog vremenskog okvira te financijskih sredstava.
Projekti postoje u poslovnom sektoru (npr. razvoj novog proizvoda), javnom sektoru (npr. razvoj
nove zakonske regulative na nekom podruju) i neprofitnom sektoru. U svim sluajevima, voditelj/ica projekta mora poduzeti sljedee akcije da bi se projekt proveo:
pripremiti detaljan plan provedbe baziran na ciljevima projekta, specificirajui potrebna ulaganja i eljene rezultate
postaviti realistine, mjerljive indikatore uspjeha
pripremiti radni plan i proraun, imajui na umu dostupne resurse i mogunosti osoblja
precizno odrediti odgovornosti pojedinih timova/osoba te pratiti njihovu provedbu
voditi podatke o provedbi projekta (aktivnostima i financijama) te pripremati periodine izvjetaje relevantnim institucijama
poduzimati administrativne zadatke npr. zapoljavanje i nabava opreme
pratiti napredak projekta te promjene u okolini kako bi se identificirale i poduzele neophodne promjene radi osiguranja napretka projekta u skladu s ciljevima.
Faktori koji utjeu na uspjeh projekta
Dobro planiranje
Potrebna sredstva
Razvijeni sustavi i procedure
Usmjerenost na stvarne potrebe
Kompetentan i motiviran tim ljudi
Podravajua okolina
PROJEKTNI CIKLUS
Projektni ciklus sastoji se od sljedeih faza:
Programiranje
Tjekom ove faze analizira se situacija na nacionalnoj i sektorskoj razini kako bi se identificirali
problemi, ogranienja i mogunosti kojima bi se partnerski programi mogli baviti. To podrazumijeva pregled socio-ekonomskih indikatora te nacionalnih i donatorskih prioriteta.
Svrha programiranja je identificirati i sloiti se oko glavnih ciljeva i prioriteta sektora te osigurati relevantan okvir programiranja, unutar kojeg se mogu identificirati i definirati projekti.
Identificiranje
Tijekom ove faze provodi se sljedee:
-- razumijevanje/procjena potreba (od strane organizacije i strane korisnika)
-- identificiraju se ideje za projekte, to podrazumijeva konzultacije s korisnicima i analizu
dionika1, analizu problema s kojima se korisnici suoavaju te identificiranje mogunosti
rjeavanja tih problema
-- identifikaciju potencijalnih projekata
-- procjenu kapaciteta svih strana koje e biti ukljuene u provedbu projekta.
Formuliranje
Ova faza se odnosi na detaljnu razradu projekta to ukljuuje definiranje sljedeih elemenata
projekta:
-- ciljevi projekta (opi cilj/evi, specifini ciljevi projekta)
-- oekivani rezultati
-- ciljana skupina/korisnici
-- aktivnosti
-- potrebni izvori i sredstva
-- raspored aktivnosti
-- proraun
-- odgovornosti partnerskih strana
-- naini monitoringa i evaluacije.
Korisno je ukljuiti ciljane skupine/korisnike maksimalno koliko je mogue u planiranje projekta.
Vaan dio je financiranje odnosno osiguravanje sredstava za provedbu aktivnosti.
Provedba (Implementacija)
Cilj ove faze projektnog ciklusa je osigurati uspjenost provoenja projekta kroz provoenje
aktivnosti, koje e osigurati postizanje rezultata projekta te ispunjavanje zacrtanih ciljeva.
To se postie putem implementiranja akcijskih planova projekta i sustava praenja koji su
unaprijed definirani.
Praenje i vrednovanje (Monitoring i evaluacija)
Monitoring ukljuuje kontinuirani proces prikupljanja informacija o napretku projekta te usporeivanje prikupljenih informacija s planom projekta. Prilikom provoenja monitoringa
1 Dionici su svi oni na koje e projekt imati utjecaja, bilo pozitivnog ili negativnog.
6
PROJEKTNI CIKLUS
Projektni ciklus
1. PROGRAMIRANJE
analiza situacije u irem
kontekstu, npr. na razini
drave ili sektora (problemi,
ogranienja, mogunosti)
postojei programi i projekti
5. PRAENJE I VREDNOVANJE
2. IDENTIFICIRANJE
4. PROVEDBA
3. FORMULIRANJE
upravljanje projektom
detaljan plan provedbe
projekta
procjena potreba
analiza dionika
analiza problema
analiza ciljeva
SWOT analiza
uoavanje moguih
projekata u skladu s
mogunostima organizacije
LOGIKI PRISTUP
FAZA ANALIZE
Analiza dionika
identifikacija i karakteriziranje glavnih
dionika, ciljnih skupina i korisnika
Analiza problema
identifikacija kljunih problema,
ogranienja i mogunosti, odreivanje
odnosa uzroka i posljedica
Analiza ciljeva
odreivanje ciljeva (opi cilj i svrha
projekta); odabir odgovarajue
projektne strategije
FAZA PLANIRANJA
Definiranje intervencijske logike
definiranje elemenata projekta,
testiranje interne logike, formuliranje
mjerljivih ciljeva
Pretpostavke i rizici
utjeu na projekt, ali izvan kontrole
organizacije
Odreivanje indikatora
za mjerenje napretka i naina mjerenja
Plan aktivnosti,
trajanje, odgovornosti
Planiranje trokova
iz plana aktivnosti, izrada prorauna
Ozbiljno zamiljen projekt ne moe zadovoljiti prave potrebe korisnika ukoliko nije napravljena
analiza postojee situacije. esto se dogaa da je analiza problema napravljena bez dovoljnog
promiljanja. Naime, osobe koje planiraju projekt uglavnom smatraju da ve znaju to je problem te se ne ele baviti bespotrebnim istraivanjem potreba. Ipak, situacija moe biti viena
na razliite naine od strane razliitih dionika. Jedna osoba ili grupa ljudi rijetko kada ima kompletnu sliku problema kojim bi se projekt trebao baviti. Stoga je izuzetno vano konzultirati
ljude koji imaju drugaiju perspektivu.
Analiza dionika
Dionici su svi oni na koje e projekt imati utjecaja, bilo pozitivnog ili negativnog. Dionici na koje
e projekt imati pozitivan utjecaj mogu se zvati i korisnicima. Dionici su i osobe koje mogu utjecati
na rezultat projekta.
Prvi je zadatak izraditi popis svih dionika (organizacija, institucija i pojedinaca) koji postoje u
vaoj zajednici ili irem okruenju. Ponite s onima koje znate. Zapiite sve to vam padne na
pamet. Popis uvijek moete poslije ispraviti.
Kad zavrite, vaa lista moe biti podugaka. To je dobar znak to znai da u vaoj zajednici i
/ili sektoru kojim se bavite ima mnogo resursa!
Sad promislite koji su vam dionici vani za pokretanje i provoenje aktivnosti. Kakav oni utjecaj imaju ili mogu imati na va projekt. Pokuajte prepoznati njihove brige i oekivanja.
Postavite za svakog dionika kojeg ste ocijenili kao vanog za va rad, bilo da mislite da ima pozitivan ili negativan utjecaj, sljedea pitanja:
Koji su njihovi interesi (to ih zanima?)
Koja su njihova oekivanja (to oekuju od odnosa s vama? to oekuju od vae inicijative?)
Koji su njihovi potencijali (kako bi mogli doprinjeti vaoj inicijativi?)
Ne zaboravite promisliti koja su vaa oekivanja od njih?
Analiza dionika pomae u odreivanju:
grupa ili pojedinaca koji e najvjerojatnije najvie utjecati na va rad
pozitivnosti ili negativnosti tog utjecaja (ponekad moe biti i oboje)
jaine utjecaja svakog od dionika
saveznika i protivnika
naina na koji moete poveati utjecaj saveznika, a smanjiti utjecaj protivnika
Kada identificirate dionike, konzultirajte ih o problemu. Informacije moete prikupljati na sastancima, provoenjem anketa, itanjima izvjetaja i sl. Kada ste prikupili dovoljnu koliinu informacija i obradili ih, moete okupiti dionike da biste dalje razradili potrebe odnosno identificirali problem te razvili projekt.
Analiza dionika je bitna kako bi se identificirale kljune osobe, utvrdio njihov interes u projektu
te nain na koji njihovi interesi utjeu na odrivost projekta.
to je jo potrebno utvrditi?
interese dionika u odnosu na problem te odrediti pretpostavke o njihovoj ukljuenosti u projekt
sukob interesa razliitih dionika i rizike za projekt
odnose meu dionicima na koje se moete osloniti
odgovarajue naine na koje razliiti dionici mogu sudjelovati u projektu.
U kontekstu projektnog prijedloga za fondove EU vano je definirati sljedee dionike:
Ciljna skupina Skupine / organizacije koje e od projekta imati direktnu korist (na razini
specifinog cilja projekta)
Krajnji korisnici - Koji e imati dugorone koristi na razini drutva ili nekog sektora
PARTNERI - Partneri podnositelja prijave moraju aktivno sudjelovati u izradi i provedbi projekta, a njihovi trokovi u provedbi na isti su nain prihvatljivi kao i trokovi koje prikazuje
korisnik potpore. U svakom natjeaju je navedeno tko moe biti partner.
SURADNICI U projekt mogu biti ukljuene i druge organizacije. Takvi suradnici moraju imati
stvarnu ulogu u projektu, ali ne mogu dobiti financijska sredstva iz potpore. Suradnici ne
moraju ispunjavati kriterije prihvatljivosti kao podnositelj prijedloga.
Primjer: Tablica analize dionika 1.
Skupine dionika
(ili odreeni dionik)
Zadaci i
odgovornosti
Oekivanja od
projekta
Strahovi vezani za
projekt
Potencijalna
podrka projektu
Korisnici
Saveznici, suradnici
Protivnici / rivali
Korisnici
Njihove potrebe
Saveznici, suradnici
Protivnici / rivali
10
Podruje rivalstva
Vae prednosti
Vai nedostaci
ORGANIZACIJA
PE
ST
Opasnosti
OKRUENJE
Mogunosti
11
PE(E)ST analiza
Drugi dio SWOT analize je posveen mogunostima i vanjskim opasnostima koje prijete organizaciji - iz njene okoline, okruenja. Na ovaj nain se mogu stvoriti strategije koje e se temeljiti
na objektivnoj procjeni okruenja u kojem organizacija djeluje. Da ne biste izostavili niti jedno
vano pitanje, analiza se obavlja po skupinama. Naziv PE(E)ST je izveden od poetnih slova glavnih skupina:
Politiko
Ekonomsko
(Ekoloko)
Socijalno
Tehnoloko
Analizirajui mogunosti koje se pruaju organizaciji i opasnosti s kojima se moe suoiti, u obzir morate uzeti sljedee imbenike:
Politiki imbenici
Tko je na vlasti i kakva je politika vezana za podruje djelatnosti organizacije? Koji zakonski
propisi pospjeuju ili sprjeavaju uinkovito djelovanje? Jesu li vlasti otvorene za prijedloge i
dijalog s drutvom?
Ekonomski imbenici
Postoje li lokalni potencijali za prikupljanje sredstava? Kakvo je stanje gospodarstva, je li stabilno? Koje su najjae gospodarske grane? Obogauje li se drutvo?
(Ekoloki imbenici): dodatni faktor
Koji faktori okolia utjeu ili bi mogli utjecati na nau organizaciju?
Socijalni imbenici
Kako drutvo doivljava problematiku s kojom se organizacija bavi? Postoji li tradicija podupiranja organizacija kao to je vaa? Je li zajednica otvorena prema novim idejama?
Tehnoloki imbenici
Na koji nain zemljopisni uvjeti, mediji, uinkovitost pote, transporta te drugih pozitivnih ili
negativnih imbenika utjeu na mogunost djelotvornog razvoja organizacije?
Pravila za uspjeno provoenje SWOT-a:
12
OKRUENJE
ORGANIZACIJA
Jake strane
individualno znanje i vjetine
kvalitetan uredski prostor
dobri odnosi s potencijalnim
partnerima u neprofitnom sektoru
izdane publikacije
pripremljeni modeli projekata
energija i spremnost za rad
zalihe financijskih sredstava za
sljedeih est mjeseci
besplatan prostor za treninge
Slabe strane
smanjen broj osoblja
smanjeni radni potencijali
neaktivan/nedovoljno ukljuen
Upravni odbor
nedostatak dugoronog financiranja
nedostatak plana prikupljanja/
namicanja sredstava
nedostatak vremena za rad na reviziji
strategije razvoja organizacije
Mogunosti
Opasnosti
13
Analiza problema
Ako stremite nekoj drugaijoj buduoj situaciji (ciljevima), priznajete postojanje neeljene situacije u sadanjosti dakle, postoji neki problem.
Da biste postavili ciljeve projekta, najprije morate razjasniti to je tono problem.
Stoga treba definirati i analizirati probleme. Za poetak moete izlistati sve probleme kojih se
sjetite. Problemi se trebaju paljivo identificirati oni moraju biti postojei, ne mogui, izmiljeni ili budui. Problem je postojea negativna situacija, a ne odsutnost rjeenja.
Analiza problema ukljuuje dva zadatka:
identificiranje glavnog problema s kojim se suoavaju korisnici planiranog projekta ili organizacija
identificiranje uzroka i posljedica.
Analiza problema je vaan dio suradnje dionika, vas i svih ostalih interesnih strana. Ona ukljuuje miljenje svih grupa dionika. Cilj je uspostaviti pregled nad situacijom kroz povezivanje
uzroka problema u logiki slijed, pri emu se izrauje problemsko stablo.
1. nain: Problemsko stablo
Ako zamislimo stablo, ono ima korijenje (uzrok), vee i manje grane (posljedice). Korijenje oznaava pravi uzrok problema, daje krajnji odgovor na pitanje o uzroku. Granice i lie naposljetku
daju krajnji odgovor na pitanje zato je neto problem. Napraviti problemsko stablo znai grafiki i hijerarhijski predstaviti razumijevanje uzroka i posljedica nekog problema.
Proces izrade problemskog stabla
Izlistajte sve probleme koje prisutni dionici vide u zajednici ili podruju s kojim se bavite
Svaki dionik odreuje to je za njega ili nju kljuni problem u skladu s vlastitim interesom i
iskustvom
Razgovorom se utvruje to je kljuni problem koji je ujedno i poetna toka za problemsko
stablo
Kljuni problem je naznaen na flipchartu ili velikom papiru na zidu i tada se, ukoliko je uzrok
neeg drugog stavlja nie, a ukoliko je posljedica, stavlja u gornji dio.
Definirajte izjavu o problemu u nekoliko reenica.
Logino zvui ako kaemo da se problem otklanja ukoliko mu se uklone uzroci. No, ne mora se
svaki projekt baviti otklanjanjem uzroka. Npr. ako ste suoeni s rijekom izbjeglica, prvi zadatak
je zbrinuti ih (hitna intervencija), a tek onda se moe razmiljati o uzrocima krize.
14
kole nemaju
adekvatan
obrazovni kadar
s potrebnim
vjetinama /
profilom
Slaba kontrola
nad brojem kola
i postojeim
programima
Socijalni partneri
nedovoljno
ukljueni u
odluivanje o
zanimanjima
Obrazovni
programi su
previe usmjereni
na teoriju; nisu
dovoljno usmjereni
na razvoj vjetina /
kompentencije
kole nemaju
adekvatnu
opremu i potrebne
materijale
Nedovoljna
potranja /
zainteresiranost
uenika i roditelja
za neka zanimanja
Ne postoje
programi obuke za
neke nove profile
Ne postoji
Nacionalni
kvalifikacijski okvir
koji definira SOO
zanimanja
Nekonzinstentan
pristup studijama
o tritu rada na
lokalnoj i nacionalnoj
razini
Nije uspostavljen
informacijski sustav
za prikupljanje
i obradu SOO
informacija
potrebnih za
odluivanje
15
Trebamo
Problem 1
elimo
Znamo/moemo
Problem 2
Problem 3
Uparivanje problema - Odabrani problemi, oni koje trebamo, elimo i moemo rijeiti, upisuju se u tablicu:
horizontalno slijeva na desno i
vertikalno odozgo prema dolje.
Usporeuju se svi problemi po dva meusobno (uparujemo ih) vaniji problem upisujemo na
mjesto u matrici gdje se ta dva problema ukrtaju. Odabir se zasniva na odgovoru na pitanje
Rjeenjem kojeg od dva problema e se bre ostvariti napredak? Tri do etiri najee spomenuta
problema su prioritetni za rjeavanje.
Pitanja koja pomau pri odluivanju o vanosti problema su:
Koji su problemi najvee prepreke u zajednici/skupini?
Koje se odluke mogu donijeti u vezi s problemom?
Koji je troak provedbe odreene odluke?
Koja je oekivana korist od donoenja odreene odluke?
Problem 1
Problem 2
Problem 3
Problem 4
Problem 1
Problem 2
Problem 3
Problem 4
Problem 2
Problem 3
Problem 2
Problem 3
Problem 4
Problem 4
16
1. Nerazvijena
infrastruktura
2. Nezainteresiranost,
nemotiviranost
i nesposobnost
koritenja
zajednikih resursa
3. Nedostatak
poduzetnikog
duha
4. N iska razina
educiranosti
1. Nerazvijena infrastruktura
2. Nezainteresiranost,
nemotiviranost i nesposobnost
koritenja zajednikih resursa
3. Nedostatak poduzetnikog
duha
1. Nerazvijena
komunalna
infrastruktura
2. Usitnjanost
zemljita
3. Problem
iseljavanja
mladih
4. Neiskoriteni
turistiki
potencijali
5. Nedostatak
svijesti o
okoliu
1. Nerazvijena komunalna
infrastruktura
2. Usitnjenost zemljita
4. Neiskoriteni turistiki
potencijali
17
3. grupa:
PROBLEM
1.
2.
Nezadovoljavajua Rascjepkane
infrastruktura
poljoprivredne
parcele,
neobraenost
zemljita i
nezainteresiranost
za poljoprivredu
3.
Neiskoritenost
turistikih
potencijala
4.
Smanjenje
proizvodnje, vea
nezaposlenost,
pad standarda,
vie korisnika
socijalne pomoi
5.
Slaba drutvena
osvjetenost
za rjeavanje
problema
1. Nezadovoljavajua
infrastruktura
2. Rascjepkane poljoprivredne
parcele, neobraenost zemljita
i nezainteresiranost za
poljoprivredu
3. Neiskoritenost turistikih
potencijala
1. Nezaposlenost
2. Nerazvijena
poljoprivreda
3. Nerazvijena
komunalna
infrastruktura
4. Nerazvijena
drutvena
infrastruktura
1. Nezaposlenost
2. Nerazvijena poljoprivreda
3. Nerazvijena komunalna
infrastruktura
4. Nerazvijena drutvena
infrastruktura
5. Nerazvijen turizam
18
5. Nerazvijen
turizam
UKUPNO BODOVA
1.
2.
1.
8
(4 + 4)
2.
7
(4 +3)
3.
Rascjepkane poljoprivredne
parcele, neobraenost zemljita i
nezainteresiranost za poljoprivredu
4.
5.
3
(2 + 1)
Nerazvijena infrastruktura
Nezainteresiranost, nemotiviranost i
nesposobnost koritenja zajednikih
resursa
6.
7.
6
(3 + 2 +1)
4
3.
4.
1
1
Problem 2.
Neobraenost zemljita i
nezainteresiranost za poljoprivredu
Problem 3.
Niska razina znanja i
drutvene osvijetenosti
Problem 4.
Neiskoriteni turistiki
potencijali
Nakon definiranja kljunih problema, sljedei korak je rasprava, procjena i odabir problema s
kojim se eli baviti u projektu.
19
20
Zapamtite :
Izjava o potrebama/opis problema mora:
biti jasan, problem mora biti stvaran i rjeiv
logino spajati djelatnosti organizacije i probleme / potrebe u zajednici na kojima ete raditi
odnosno sektoru u kojem djelujete
biti potkrijepljen glasom zajednice, uglednih ljudi, podrkom ostalih organizacija koje rade
na istom problemu ili strunjaka s tog podruja,
biti potkrijepljena statistikim pokazateljima i drugim relevantnim podacima.
Problem
Slika trenutne negativne situacije
Cilj
Pozitivna zrcalna
slika problema
Analiza ciljeva
Dok analiza problema predstavlja negativne aspekte postojee situacije, analiza ciljeva predstavlja pozitivne aspekte eljene budunosti. Ona ukljuuje pretvaranje problema u ciljeve logiko stablo ciljeva se moe shvatiti kao odraz u zrcalu logikog stabla problema.
Veze meu ciljevima mogu se kasnije uskladiti s hijerarhijom ciljeva: opi cilj - specifini cilj - rezultati. Pojedini se ciljevi mogu grupirati.
Specifini ciljevi moraju imati sljedee karakteristike:
realistinost dostini su s postojeim financijskim i materijalnim resursima u okviru zadanog
vremena
specifinost progres se moe pripisati projektu, a ne neem drugome
mjerljivost uspjeh projekta tj. postotak ostvarenja ciljeva mora biti mogue izmjeriti.
21
FAZA PLANIRANJA
Definiranje elemenata projekta
To je narativni opis projekta odnosno njegove razine:
opi cilj,
specifini ciljevi,
rezultati
aktivnosti.
Ciljevi
Ciljeve moemo podijeliti na ope i specifine.
Opi cilj iskazuje eljenu promjenu koja moe biti ostvarivana tijekom vie godina i openita
je. On se uklapa u regionalnu, sektorsku politiku grada / regije /drave i sl. Moe npr. zapoeti
glagolom pridonijeti ili sl.
Specifini cilj je cilj koji mora biti postignut za vrijeme trajanja projekta i koji uglavnom pridonose odrivim dobrobitima za ciljanu skupinu (poveati, poboljati, provesti i sl.).
Mnoge organizacije mijeaju ciljeve i aktivnosti. Na primjer, ako je problem koji elite definirati
nedostatak znanja i vjetina lanova i zaposlenika o djelotvornom voenju organizacije, cilj
koji moete odabrati je unaprijediti njihova upravljaka znanja i vjetine radi djelotvornog voenja organizacije. Podcilj moe biti - osmisliti i provesti Program edukacije.
Ukoliko imate problem odijeliti ciljeve (to elite postii) od rezultata i aktivnosti (nain postizanja), pomae razmiljanje o tome koje promjene elite vidjeti nakon jedne ili dvije godine
vaeg rada, s obzirom da je promjena sama cilj koji elite postii svojim projektom. Kada opisujete podciljeve projekta morate biti to konkretniji, dajui detaljne informacije o kvalitativnim i
kvantitativnim promjenama te o utjecaju koji elite postii na ciljnu skupinu.
PRIMJER 1:
Poveati informatiku pismenost uenika zavrnih razreda srednjih kola u Brodsko - posavskoj,
Osjeko - baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj upaniji u narednih godinu dana za 15%.
PRIMJER 2:
Poumiti 350 hektara opoarenih podruja zadarskog zalea mladicama bora i pinije u narednih
godinu i pol.
PRIMJER 3:
Smanjiti depresivna stanja i asocijalno ponaanje kod 65 invalida paraplegiara s podruja Splitsko - dalmatinske upanije za 5%.
Usprkos tome to ete predstaviti sam projekt, vano je i dati jasnu osnovu za mjerenje uspjenosti vaeg rada. Organizacija treba odrediti mjerljive ciljeve i kriterije na temelju kojih e se
odrediti uinkovitost programa.
22
FAZA PLANIRANJA
Rezultatii
Rezultat je specifian, mjerljivi proizvod projekta, koji se postie provoenjem razliitih aktivnosti u projektu. On se uvijek pie u prolom vremenu (odrano,educirano, tiskano i sl.)
Ako slijedimo prije navedeni primjer, rezultat projekta moe biti: svi voditelji organizacije zavrili
program edukacije i stekli potrebna znanja i vjetine potrebne za kvalitetno voenje organizacije.
Aktivnosti
Aktivnosti se osmiljavaju, dogovaraju i provode kako bi se postigli oekivani rezultati odnosno
zadani podciljevi i ciljevi.
Ako nastavimo slijediti prije navedeni primjer, aktivnosti koje se trebaju provesti kako bi se postigli rezultati su npr. provesti procjenu potreba za edukacijom meu voditeljima; napraviti detaljan program edukacije, raspisati natjeaj i odabrati trenere itd.
Sve aktivnosti moraju voditi ostvarivanju oekivanih rezultata i dogovorenih podciljeva i ciljeva
projekta na takav nain da osiguravaju uvjerljivost cjelokupnog projekta: nita ne smije nedostajati i sve to se ukljui ima svoju svrhu.
Vano je zapamtiti da se pri rjeavanju istog problema moemo koristiti razliitim metodama,
pa tako na primjer pitanje smanjenja ovisnosti kod mladih moe se rjeavati radom s roditeljima
- u cilju prevencije izolacije mladih unutar obitelji, ili direktno - radom s mladima kako bi razvili
pozitivno razmiljanje ili ak putem meditacije i hipnoze raditi na prevenciji zloupotreba droga.
Potrebno je sve aktivnosti temeljito isplanirati te razmisliti o procesu praenja i procjene uspjeha u radu. To e osigurati mogunost brze intervencije i prilagodbe projektnog plana, a to bi
moglo biti vrlo vano ukoliko se pokae da postoje velike razlike izmeu planiranih i postignutih
rezultata.
Realan plan aktivnosti koji vodi ostvarenju zadanih ciljeva i podciljeva projekta moe se osmisliti
i dogovoriti putem detaljnog opisa i rasporedom rada i odgovornosti. Sve aktivnosti koje navodite, organizacija treba biti u stanju provesti u zadanom roku. Stoga je poeljno i korisno izraditi
plan i raspored aktivnosti projekta, u kojem e se jasno opisati planirani dogaaji i dijelovi
projektnih aktivnosti mjesec po mjesec (ili kvartalno, kako god procijenite da je bolje).
Opisujui aktivnosti, provjerite jeste li ukljuili i detaljne informacije o ciljnoj skupini kojoj je
projekt namijenjen i metodi njenog odabira. Ukoliko je edukacija namijenjena dvadesetorici
voditelja udruga, navedite tko su oni i kako ete ih odabrati, koji e biti glavni kriteriji odabira i sl.
Razlikovanje ciljeva i aktivnosti
to elimo postii/ promijeniti?
CILJ
Zato provodimo aktivnost?
AKTIVNOSTI
23
Projektna logika
OPI CILJ
II.2.3.AKTIVNOST
II.2. REZULTAT
II.2.2.AKTIVNOST
II.1.2.AKTIVNOST
II.1.1.AKTIVNOST
II.1. REZULTAT
I.2.3.AKTIVNOST
I.2.2.AKTIVNOST
I.2. REZULTAT
I.2.1.AKTIVNOST
I.1.2.AKTIVNOST
I.1.1.AKTIVNOST
I.1. REZULTAT
II.2.1.AKTIVNOST
I. SPECIFINI CILJ
Logika matrica
Glavni je rezultat procesa logikog pristupa osmiljavanju projekta - logika matrica (LM). Ona
se takoer moe nazvati konanim proizvodom procesa. Izrada logike matrice ne svodi se na
ispunjavanje 16 kuica. Iza svake stoji paljiva analiza i logiko razmiljanje. Kuice predstavljaju samo saetak dueg procesa. Ako se taj proces ne provede ili se provede slabo, rezultat
moe biti nestrukturiran prijedlog prcjekta i njegovo neprihvaanje od strane dionika i donatora. Kvaliteta saetka projekta prikazana u obliku matrice zavisi od kvalitete analize koja joj je
prethodila.
Logika matrica treba odraavati strategiju projekta koja proizlazi iz paljive analize postojee
situacije - a ne obrnuto.
Logika intervencije
Objektivno provjerljivi
pokazatelji
Izvori provjere
Pretpostavke
Sredstva
Trokovi
+ preduvjeti
Opi cilj
Specifini cilj
Rezultati
Aktivnosti
24
FAZA PLANIRANJA
25
Logika intervencije
Opi (dugoroni / razvojni) cilj
Rezultat
Aktivnosti
Aktivnosti
Sredstva
Pretpostavke
Projektom nikada ne moemo pokriti sve imbenike odreene situacije. Uvijek postoje vanjski
imbenici, koji utjeu na projekt ili ak odluuju o njegovu uspjehu, ali se nalaze izvan kontrole
projekta.
Svrha odreivanja pretpostavki jest:
utvrditi i procijeniti mogue rizike
utvrditi ovisnost uspjeha projekta o njima
pratiti te rizike tijekom provedbe projekta i
omoguiti osnovu za potrebne prilagodbe.
Vanjski imbenici koje treba ukljuiti u logiku matricu mogu proizai iz analize dionika: moda
treba ukljuiti i utvrene probleme koji nisu predmet projekta.
Daljnji vanjski imbenici koje treba uzeti u obzir ako se ele postii ciljevi projekta mogu se utvrditi logikim razmiljanjem: sustavnim pregledom matrice, poevi od najnie razine ciljeva, te
postavljanjem pitanja: Koji jo vanjski uvjeti moraju biti ispunjeni da bi se dostigli ciljevi na vioj
razini? U te pretpostavke treba uraunati elemente kao to su makroekonomski, institucionalno-politiki, ekoloki i socio-kulturni uvjeti, na koje ne moemo jednostavno djelovati.
Pretpostavke se unose u etvrti stupac matrice i formuliraju se u pozitivnim kategorijama. U tablici koja je prikazana na sljedeim stranicama moete nai prikaz Interne logike logike matrice
moe se vidjeti njihova meusobna povezanost s razliitim razinama ciljeva (ako se provedu
predviene aktivnosti, a pretpostavke su tone, tada e se rezultati postii). Nain
Postoje i preduvjeti koje treba ostvariti kako bi se ostvarili ciljevi projekta. Oni se razlikuju od
pretpostavki po tome to se moraju zadovoljiti prije nego zaponu aktivnosti projekta.
Ponekad je teko odluiti treba Ii neku pretpostavku uvrstiti u matricu (pitamo se je Ii dovoljno
vana). Navoenje pretpostavki trebalo bi posluiti za procjenu ozbiljnosti rizika i zavisnosti prije
odluivanja o provedbi projekta. Pri izboru pretpostavki koje e biti prikazane u matrici, treba voditi rauna o toj svrsi. Openito, rizici za provedbu projekta ne bi smjeli biti veliki. Navoenje velikog broja pretpostavki u logikoj matrici upuuje na visoke rizike projekta; zato treba spomenuti
samo one najvanije. Svrha navoenja rizika i zavisnosti ostaje ista: utvrditi ih, procijeniti i pratiti.
26
FAZA PLANIRANJA
Prikaz projekta
Logika matrica (LM) samo je predloak koji svim projektima omoguuje saimanje na standardiziran nain. Koriste je procjeniteIji projekata kako bi jednostavno i brzo provjerili logiku projektnog prijedloga i njegovih sastavnih dijelova. Ona pokazuje da se svaku razinu dostignua
moe provjeriti i upuuje na nain kako to uiniti.
LM pokazuje logiku vezu izmeu aktivnosti i uinaka (rezultata), pokazuje povezanost tih rezultata s (kratkoronim) ciljevima projekta te povezanost tih kratkoronih ciljeva s krajnjim ciljem.
Budui da svi projekti koriste isti predloak (matricu), procjenitelji mogu razliite projekte brzo
razumjeti i usporediti.
LM je takoer sredstvo kojim ete i vi i va donator pratiti i razumjeti tijek projekta, te po svretku projekta provjeriti njegov ishod.
Rizici u primjeni LM-a
Ako je va projekt logiki planiran i osmiljen od poetka do kraja, ako ste koristili nain razmiljanja logikog ustroja projekta, popunjavanje predloka (logike matrice) je lako. Tu nema
posebnih naznaka i upozorenja. Logika matrica omoguava vam izradu preciznog saetka projekta. To je njena glavna zadaa.
Ako je projekt slab (nije proveden proces logikog pristupa osmiljavanju projekta), ako nema
logike veze izmeu aktivnosti i uinaka, ako rezultati nisu provjerljivi iIi ne znate kako ih provjeriti, projekt nee biti prihvaen ni financiran, iako logika matrica moe biti naoko korektno
popunjena.
Slino tome, ako su svi potrebni logiki elementi predstavljeni u projektnom prijedlogu, ali je
LM manjkavo popunjena, vrlo je vjerojatno da e projekt zbog toga biti odbijen.
Preporuka je da se najprije popuni, provjeri i do kraja definira logika matrica i da se tek onda
priprema tekstualni dio prijedloga projekta.
27
28
AKTIVNOSTI
SREDSTVA
Resursi nuni za izvoenje
planiranih aktivnosti.
Komponente: ljudski resursi,
tehnika pomo, oprema,
radovi.
REZULTATI
SPECIFINI
CILJEVI
OPI CILJ
LOGIKA INTERVENCIJE
IZVORI PROVJERE
TROKOVI
Navode se trokovi svake
komponente iz rubrike
sredstva
PRETPOSTAVKE
LOGIKA MATRICA EK
UPRAVLJANJE PROJEKTNIM CIKLUSOM I PRISTUP LOGIKE MATRICE
AKTIVNOSTI
REZULTATI
SPECIFINI CILJEVI
OPI CILJEVI
i sredstva
vode prema
mjereni...
vode prema
mjerena...
vodi prema
mjereni....
uz pretpostavku
uz pretpostavku
uz pretpostavku
FAZA PLANIRANJA
29
30
Radna grupa za stretegiju i propise
Voditelj tima
SREDSTVA
AKTIVNOSTI (izvadak)
Nacrti dokumenata
REZULTATI
SPECIFINI CILJEVI
TROKOVI
Projektna dokumentacija
Izvjee JLS
IZVORI PROVJERE
OPI CILJ
LOGIKA INTERVENCIJE
PRETPOSTAVKE
FAZA PLANIRANJA
31
9 10 11 12 Odgovorne osobe
VP, PA
x
Evaluacija
VP, T, PA
x E
Dizajn i tiskanje
VP, PA
VP, D, TS
Dostava korisnicima
x PA,
x
x
x
x
x
x
x
x
x VP, N, P, PA
x
x
x VP, PA
VP, P
P Partner
E
vanjski evaluator
D Dizajner
Ts Tiskara
32
FAZA PLANIRANJA
previe indikatora odreivanje koliine potrebnih informacija ukljuuje odnos izmeu potrebnih informacija za donoenje odluka i potrebnih informacija koje donositelj odluka moe
proitati i analizirati. Koliina informacija mora biti primjerena razini menadmenta: na dnevno
operativnoj razini potrebno je vie detalja dok se saete informacije koriste na viim razinama
previe sloeni indikatori mogu biti velik problem u prikupljanju podataka, kako u pogledu
potrebnih vjetina tako i u pogledu dostupnih izvora
preveliko fokusiranje na pokazatelje napretka koje ne osigurava dovoljno informacija o samoj
izvedbi projekta. Glavna kritika je da je esto teko mjeriti utjecaj tijekom trajanja drutvene akcije.
Pri odreivanju pokazatelja pomoi e vam sljedee pitanje: to vam konkretno moe pokazati
da ste postigli odreeni rezultat ili cilj vaeg projekta?
Paljivo s kvantitativnim pokazateljima!
Pokazatelji mogu biti: kvantitativni (izraavaju mjerljivu koliinu neega, npr. ukupni broj, postotak, stopu i omjer) i kvalitativni (opisuju kvalitetu neega, npr. promjenu stavova, ponaanja
i osjeaja, procesa i shvaanja situacija). Budui da su kvantitativni pokazatelji mjerljivi i svi ih
vie volimo, imajte na umu da bez njihova kvalitativnog opisa i objanjenja konteksta zapravo
nita ne znae. Brojkama moemo impresionirati donatore, moda i iru javnost, ali o vaem
radu i promjenama do kojih ste doli sami po sebi malo govore.
Osnovne grupe pokazatelja
Razumijevanja i snalaenja radi, pokazatelje moemo podijeliti u vie skupina, ovisno o njihovoj
funkciji odnosno o tome na koji aspekt uspjeha vaega rada ukazuju. Prihvatite tu tipologiju kao
smjernicu i dopunite je svojim spoznajama:
1. Pokazatelji uinkovitosti. Ukazuju na to jeste li uinili ono to ste rekli uiniti, znai koji je
izravan i neizravan uinak provedenih aktivnosti (rezultati i uinak). Obuhvaaju popis i analizu
provedenih aktivnosti, njihove neposredne uinke te krajnji ishod tih uinaka - kako ti uinci
pridonose krajnjem cilju projekta.
Primjer: Organizacija je planirala tijekom sljedee godine provesti tri projekta: (1) projekt za vodoopskrbu; (2) projekt za zapoljavanje marginaliziranih grupa i (3) kampanju protiv hepatitisa.
U planu je zacrtano da e se aktivnosti sva tri projekta provesti u pet sela. Zacrtani rezultati
aktivnosti su sljedei: (1) na projektu za vodoopskrbu izgradit e se tri bunara; (2) na projektu
za zapoljavanje zaposlit e se 15 marginaliziranih osoba na izgradnji i odravanju bunara; (3)
u kampanji protiv hepatitisa bit e odrane dvije radionice u svakom selu i bit e tiskane tri
broure. U tom e sluaju izvori informacija biti zapis aktivnosti u izvjetaju organizacije, gotovi
proizvodi (bunari, broure) te gledita sudionika i korisnika projekta. Za procjenu utjecaja izravnih uinaka aktivnosti na kvalitetu zdravlja i ivota u selima (krajnji cilj projekta), neophodno je
razgovarati sa svima koji su sudjelovali u provedbi projekta, kao i s korisnicima.
2. Pokazatelji djelotovornosti. Ukazuju na to koriste Ii se resursi na najbolji nain. Gleda se
odnos utroenih sredstava (novca, vremena, znanja, napora) i uinka projekta, odnosno koliko
postignuti uinci opravdavaju uloeni trud. Pri procjeni djelotvornosti treba uzeti u obzir sve
ostale pokazatelje, naroito pokazatelj uinkovitosti.
Primjer: Je Ii izgradnja bunara trajala koliko je predvieno? Je Ii kvaliteta ostvarenoga dobra?
Jesu li ostvarene sve aktivnosti u predvienom roku iIi je moda trebalo manje (iIi vie) vremena
za to? Je Ii projekt kotao koliko je predvieno ili je bio skuplji odnosno jeftiniji? Kakav je uinak
projekt imao na organizaciju, npr. je Ii organizacija zbog usredotoenosti na projekt zanemarila
dugorono planiranje i druge projekte? Opravdava Ii postignuto uloene napore i sredstva?
33
3. Pokazatelji utjecaja. Ukazuju na to ima Ii va cjelokupni rad, znai ukupne aktivnosti, iri
odrivi drutveni utjecaj u skladu s krajnjim ciljevima vaega rada. Vano je gledati pozitivni i
negativni utjecaj vaeg djelovanja. Razlika izmeu uinka i utjecaja je u irini i razini odrivosti,
pri emu se utjecaj odnosi na iri drutveni kontekst.
Primjer: Kako je izgradnja bunara utjecala na ope poboljanje ekonomskog poloaja ena u
selu? Je Ii izgradnja utjecala na tehniku osposobljenost mukaraca koji su ih gradili te kako se
poboljao njihov ekonomski poloaj? Kako se poboljao socijalni status ena i marginaliziranih
u selu?
4. Pokazatelji relevantnosti. Ukazuju na primjerenost projekta lokalnim potrebama.
Primjer: Je Ii tom selu bio potreban bunar iIi moda drugi nain vodoopskrbe? Je Ii hepatitis uistinu bio velik problem? Odgovori na ta pitanja mogli bi pokazati je Ii projekt relevantan na tom
podruju. Meutim, procjenjivanje pokazatelja relevantnosti nije lako. U tom je selu moda bilo
bolje sagraditi vodovod, ali nije bilo dovoljno novca.
Moda je broj tinejderskih trudnoa i ranih brakova na selu velik i moda je to vei prob!em
nego hepatitis, ali ipak, budui da je problem vrlo delikatan, u selu se o tome nerado govori,
radionice o hepatitisu su relevantnije i prihvatljivije kao nain mobilizacije seljana oko opeg
pitanja kvalitete zdravlja u selu.
5. Pokazatelji obuhvata. Jesu li obuhvaene sve grupe Ijudi koje imaju potrebu za projektom i
njegovim rezultatima? Jesu tli sve te grupe predviene u projektu? Posebno, jesu Ii obuhvaene
ene i marginalizirane grupe? U kojoj su mjeri sve te grupe obuhvaene? Koliko su aktivnosti i
uinci projekta bili dostupni svima kojima je projekt bio namijenjen?
Primjer: Jesu li na popis potencijalnih uposlenika ukljuene osobe iz svih marginaliziranih grupa
u selu (npr. ne samo nezaposleni, nego i samohrani roditelji i Romi)? Koga se sve od seljana pitalo gdje kopati bunar? Kome su sve podijeljene broure, a do koga nisu stigle?
6. Pokazatelji uporabe. Ukazuju na uestalost koritenja aktivnosti i njihovih uinaka. Taj nam
pokazatelj takoer pomae odrediti relevantnost projekta.
Primjer: Slue li se Ijudi seoskim bunarima? Jo vanije, slue Ii se njima ene (koje nose najvei
teret kuanskih poslova)? itaju Ii se broure? Koliko Ijudi ostaje zaposleno nakon to projekt
zavri? Sve to moe pokazati koriste Ii se dobiveni proizvodi, u kojoj mjeri i opravdava li njihovo
koritenje provedbu tog projekta.
7. Pokazatelji odrivosti. Ukazuju na to hoe Ii e se aktivnosti na projektu ili organizaciji koje
su prepoznate kao potrebne nastaviti poslije prestanka prvotne financijske potpore. To je vano
pitanje, jer veina drutvenih aktivnosti ima utjecaj (ostvaruje svoj krajnji, dugoroni cilj) jedino
ako traje dulje i ima potporu razliitih grupa, organizacija i institucija.
Primjer: Jesu li projekt iIi organizacija uspjeli osigurati sredstva za nastavak potrebnih aktivnosti?
Npr. je Ii dogovoreno s opinom, zdravstvenim centrom iIi drugim stranim donatorima da nastave financirati odravanje bunara i zdravstvene kampanje? Je Ii osigurano Ijudstvo za provedbu
tih aktivnosti unutar organizacije iIi meu neposrednim korisnicima/korisnicama?
34
FAZA PLANIRANJA
Pokazatelji
Utjecaj:
Utjecaj:
Cilj 1
Aktivnosti:
1. Uinkovitost
2. Djelotvornost
Cilj 2.
Aktivnosti:
1. Uinkovitost
2. Djelotvornost
Cilj 3.
Aktivnosti:
1. Uinkovitost
2. Djelotvornost
Prije nego se odluite za pokazatelje, trebate se odluiti za podruja koja ete pratiti, odnosno
koja elite poboljati i unaprijediti. neka od moguih podruja:
Obrazovanje
Gospodarstvo
Javna sigurnost
Zatita okolia
Zdravlje
Drutveno okruenje
Javni sektor
Kultura/rekreacija
Djeca i mladi
Starije osobe
Osobe s posebnim potrebama
Neto drugo.....
Podsjetnik za listu pokazatelja kvalitete ivota po podrujima
Ovo su samo neki pokazatelji u nekim podrujima. Vi ih u svojoj skupini, odnosno zajednici,
moete detaljnije definirati. Neki nee biti relevantni za vau situaciju.
Gospodarstvo
stopa nezaposlenosti
prosjeni osobni dohodak
prosjeni prihod domainstva
turizam izmjeren brojem noenja
prosjena mjesena cijena struje i komunalija za prosjeno domainstvo
35
Osnovno obrazovanje
broj kola na broj djece
broj uenika u razredu
opremljenost kole tehnikim pomagalima i informatikom opremom
broj uenika koji zavravaju kolu u odnosu na broj upisanih
broj izvannastavnih aktivnosti
sudjelovanje uenika na natjecanjima
broj uitelja i nastavnika na specijalizaciji ili drugom tipu usavravanja
postojanje vanjskih sportskih terena i ureenost okolia kole
Javna sigurnost
broj ljudi koji se osjeaju sigurnima kad naveer hodaju sami po svojem susjedstvu
broj osoba koje su tijekom prole godine bile rtve ulinog napada
broj provala u stanove u odnosu na prosjek u dravi
broj prometnih nesrea na 1.000 ljudi
Zatita okolia
broj dana s umjerenim pokazateljem zagaenosti
broj proiivaa vode u industrijskim kompleksima
prosjena potronja pitke vode po kuanstvu
broj tona komunalnog otpada po osobi
razina bespravne izgradnje
broj, povrina i vrsta zatienih prirodnih podruja
Zdravlje
postotak smrti zbog sranih oboljenja
broj smrti zbog karcinoma plua na 100.000 stanovnika
broj prodanih kutija cigareta po osobi
postotak mrtvoroene djece na 1.000 ivoroene
broj mladih koji piju alkohol
broj ljudi koji dostupne zdravstvene usluge smatraju dobrim ili odlinim
broj osoba s dodatnim zdravstvenim osiguranjem
broj sluajeva raka dojke otkrivenog u ranoj fazi
Drutveno okruenje
broj prijavljenih sluajeva zlostavljanja djece
broj malodobnih majki
postotak stanovnika koji su volontirali u zajednici tijekom godine
prosjean broj sati koji su anketirani ljudi proveli u volontiranju
postotak ljudi koji su iskusili rasizam bilo koje vrste
razina filantropije putem kampanji prikupljanja sredstava
36
FAZA PLANIRANJA
Javni sektor
postotak ljudi koji lokalnu vlast smatraju dobrom ili odlinom
postotak ljudi koji glasuju na opim izborima
postotak ena meu lokalnim dunosnicima
postotak ljudi koji znaju imenovati dva trenutna lana gradskog/opinskog vijea
postotak ljudi koji kau da prate dogaaje u lokalnim vlastima
postotak ljudi koji smatraju da javne slube (hitna pomo, vatrogasci i policija) dobro funkcioniraju
postotak ljudi koji smatraju da su komunalni poslovi dobro obavljeni (odvoz smea, ureenje
parkova)
broj ljudi koji gledaju lokalne TV vijesti
postotak ljudi koji smatraju da je njihova mo utjecaja na odluke lokalne vlasti prilina ili
umjerena
Kultura/rekreacija
koritenje javne knjinice mjereno ukupnom cirkulacijom po osobi
ukupan broj priredbi u drutvenim prostorima zajednice
ukupan broj posjetitelja glazbenih dogaaja
ukupan broj posjetitelja na velikim kulturnim dogaajima
ukupan broj posjetitelja sportskih dogaaja
broj sportskih objekata
broj ljudi aktivno ukljuenih u sportske aktivnosti tijekom prole godine
postotak zelenih povrina u zajednici
trokovi na rekreaciju po osobi
Stvaranje bolje budunosti za djecu i mlade
majke obuhvaene ranom prenatalnom zatitom
broj djece koja se redovito cijepe
broj djece u dnevnom boravku
broj izostanaka u koli
uspjeh na maturi
broj gimnazijalaca koji upisuju fakultet
mladenaka delinkvencija na 1.000 mladih
broj uhienih mladih zbog alkohola ili droge na 1.000 mladih
stopa zapoljavanja mladih
broj djece razvedenih roditelja
Stvaranje neovisnosti za starije i osobe s posebnim potrebama
broj kunih posjeta za osobe iznad 65 godina
broj dana provedenih u domu za osobe iznand 65 godina
broj provjerenih izvjetaja o zlostavljanju, zanemarivanju ili iskoritavanju starijih osoba
situacija s arhitektonskim barijerama
broj zaposlenih osoba s posebnim potrebama
37
Odrivost
Povezana je s pitanjem hoe li i dalje postojati koristi od projekta kada projekt zavri.
Neka od pitanja povezana s odrivosti:
Je li organizacija u mogunosti organizirati / osigurati nastavak projekta?
Potvruju li financijska i ekonomska analiza da je projekt uinkovit, odriv i relevantan?
Je li dravna politika podravajua nakon zavretka projekta?
Je li tehnologija prikladna za lokalne uvjete?
Hoe li ekoloko okruenje biti ouvano za vrijeme trajanja i nakon projekta?
Hoe li korisnici imati adekvatno vlasnitvo nad projektom?
38
IZRADA PRORAUNA
Izrada prorauna
emu slui proraun?
1. Podnoenju vaih UKUPNIH potraivanja za raspoloiva sredstva u okviru standardnih naslova (grupa aktivnosti) u obrascu prorauna.
-- Svi aplikanti koriste iste naslove
-- Treba prikazati SAMO prihvatljive trokove
-- to su prihvatljivi trokovi, definirano je u uputama. Proitaje ih.
2. Prikazu ukupnih procijenjenih trokova projekta, ukljuujui financijski doprinos partnera i
vae organizacije.
-- Valja pokazati SAMO trokove koji se mogu provjeriti.
3. Ocjenjivaima omoguuje da prosude o razumnosti vaeg prijedloga trokova i ekonominosti projekta koji ste osmislili.
-- Prije predaje projekta i sami moete procijeniti jesu li trokovi razumni i opravdani
-- Ne zaboravite provjeriti isplativost prije predaje prijedloga
Ukupni trokovi projekta podijeljeni s brojem korisnika jedan su od naina samoprovjere.
4. Iznos koji potraujete od donatora je maksimalan iznos trokova2 u UGOVORU o dodjeli sredstava.
-- Iznos projekta se ne moe poveavati nakon poetka provedbe projekta.
-- Pojedinane stavke prorauna takoer imaju fiksne maksimalne iznose
Prebacivanje sredstava iz jedne proraunske stavke u drugu zahtjeva posebnu dozvolu za
iznose vie od 10%.
-- Financijska potpora (grant) NIJE donacija. To je maksimalna ugovorna isplata za stvarno
nastale trokove.
5. Obrazac prorauna se sastoji od grupa trokova, s navedenim proraunskin stavkama.
Trokovi se moraju nadgledati i o njima izvjetavati pod istim naslovima grupa trokova i
proraunskim linijama, kao to su u obrascu prorauna.
Ukoliko ne posjedujete dovoljne upravljake kapacitete, valja uzeti kompetentnog knjigovou za nadgledanje trokova projekta i za to zatraiti sredstva.
Trokovi kjigovodstva PRIHVATLJIVI SU trokovi.
-- Oekujte reviziju3.
Nekoliko rijei o reviziji
Svi se trokovi moraju moi dokazati.
-- Za svaki troak mora postojati dokaz (rauni za robu i opremu, rauni ili ugovori za usluge, ugovori o radu za zaposlenike, tablica utroenih sati za prikaz vremena utroenog na projektu itd.)
-- Pazite da uza sve planirane trokove u prijedlogu kasnije moete imati dokaze stvarnog
troka (raune i sl.). Ako se troak ne moe evidentirati, ne moe se obuhvatiti proraunom.
2 Tijekom postupka provjere realnosti prorauna, koji se radi prije potpisivanja ugovora, donator moe
zakljuiti da neki trokovi nisu realni te konani iznos u ugovoru moe biti nii od zatraenog. Donator
e vas o tome obavijestiti.
3 Ako je visina potpore via od 100.000 Eur, obavezno je ukljuiti u proraun trokove financijske revizije.
39
6. U obrascu prorauna (prvi radni list - 1. Budget) trebate prikazati ukupne trokove projekta u stupcima koji se odnose na sve godine projekta (All years), a ne samo onaj dio koji se trai iz fondova EU.
Ako projekt traje dulje od godine dana, u desnom dijelu obrasca (pod Year 1) trebate posebno prikazati proraun i za prvu godinu. Ukoliko va projekt traje krae od 12 mjeseci, onda e
trokovi pod All years i Year 1 biti identini.
7. Ovisno o natjeaju, proraun se sastoji od dva ili tri radna lista:
1. Proraun projekta
2. Objanjenje prorauna projekta
3. Oekivani izvori financiranja
Ne zaboravite ispuniti sve radne listove i dobro obrazloiti trokove.
4 Eventualne promjene u predloenom proraunu ne podrazumijevaju poveanu ukupnu svotu traene potpore, niti poveanje u postotku financiranja.
5 Podnositelj prijedloga projekta (prijave) koji je potpiso ugovor te tako postao korisnik potpore
6 Partneri u projektu imaju stvarnu ulogu u projektu, trokovi provedbe projekta za njih su na isti nain prihvatljivi kao i za podnositelje prijave, stoga moraju zadovoljavati iste kriterije kao i podnositelji
prijave. Svaki natjeaj definira tko su mogui partneri, jesu li obavezni i sl.
7 Suradnici imaju ulogu u projektu, moraju biti navedeni u projektnom prijedlogu, no ne mogu primiti
financijsku potporu osim dnevnica i trokova putovanja. Uglavnom ne moraju zadovoljavati iste kriterije kao podnositelji zahtjeva.
40
IZRADA PRORAUNA
8 http://europa.eu.int/comm/europeaid/perdiem/index_en.htm
41
Doprinosi u naravi
Svi doprinosi u naravi koje daje korisnik ili korisnikovi partneri, a koji se u aplikacijskom obrascu
moraju odvojeno navesti, ne predstavljaju stvarne izdatke i nisu prihvatljivi trokovi. Oni se ne
mogu smatrati oblikom sufinanciranja od strane korisnika.
Trokovi osoblja koje radi u okviru projekta se ne smatraju doprinosom u naravi. U sluaju da te
trokove plaa korisnik potpore ili njegovi partneri, ti se trokovi mogu smatrati sufinanciranjem.
Neprihvatljivi trokovi
Sljedei trokovi nisu prihvatljivi:
9 Svi koji dobiju sredstva bespovratne pomoi stjeu pravo od trenutka potpisivanja ugovora s Centralnom jedinicom za financiranje i ugovaranje (CFCU) Ministarstva financija, na osloboenje plaanja
PDV-a za sve trokove projekta nastale nakon datuma potpisivanja, u visini ukupne vrijednosti projekta. U naputku Ministarstva financija (NN 110/2003) je objanjeno kako se ovo pravo koristi.
42
IZRADA PRORAUNA
% vremena Trajanje
Mjeseci
Mjeseci na
projektu
Troak/
mjes.
Ukupno na
projektu
Voditelj projekta
50
12
1.500
9.000
Asistent
20
12
2,4
1.200
2.880
30
12
3,6
1.200
4.320
Asistent (partner)
25
12
1.000
3.000
Ukupno zaposlenici
19.200
kol.
jedinica
cijena
ukupno
Izrada prirunika
let
300
300
dnevnica
150
600
Prijevod 20 stranica
20
stranica
15
300
Ureivanje
dan
100
300
Dizajn
dan
100
300
Tisak prirunika
700
primjerak
1.400
ukupno
3.200
15
po danu
20
300
Hotelski smjetaj
600
smjetaj
30
18.000
Putni trokovi
300
trokovi
34
10.200
60
dan
200
12.000
Materijali
nabava
200
100
ukupno
40.700
43.900
43
3. Izraunajte SVE TROKOVE UREDA svoje organizacije za trajanja projekta: najam prostora,
grijanje i druge reije, telefon, amortizaciju, ienje.
-- Tu nemojte ukljuiti trokove zaposlenika (to ste ve izraunali)
-- Tu nisu ukljueni niti trokovi (za aktivnosti ili kupovinu) za druge projekte
-- Koristei se svojim uobiajenim nazivima i terminologijom, izradite tablicu SVIH godinjih
operativnih trokova, uz prikaz mjesenih trokova za svaku stavku.
Primjer: Godinji trokovi ureda
Godinje
Mjeseno (prosjeno)
Najamnina
4.800
400
Struja
420
35
Voda
120
10
Plin
600
50
Odvoz smea
120
10
Telefon
1.440
120
ienje
1.200
100
Fotokopiranje
600
50
Potroni materijal
600
50
Rezervni dijelovi
720
60
Bankovne naknade
240
20
Sada neke od UKUPNIH trokova ureda rasporedite na projekt na najrazumniji i najopravdaniji nain. Ako se radi o novom prostoru koji se unajmljuje za ovaj projekt, trokove ukljuite
u izravne, a ako se radi o postojeem prostoru koji koristite za projekt, onda ih ukljuite u
neizravne trokove.
Openito je razumno raspodijeliti trokove ureda prema razmjeru na:
-- ukupne TROKOVE zaposlenika ILI
-- ukupno VRIJEME za voenje projekta.
Raspodjela trokova ureda na projekt
Iz prethodnog primjera vremena utroenog na voenje projekta:
Voditelj projekta radi ukupno
Asistent 1 radi ukupno
Web dizajner radi ukupno
6 mjeseci
2,4 mjeseca
3,6 mjeseci
44
19.200
12 mjeseci
IZRADA PRORAUNA
Mjeseno
Mjeseno za
projekt
Ukupno za projekt
(12 mjeseci)
4.800
400
30
120
1.440
Struja
420
35
30
11
126
Voda
120
10
30
36
Plin
600
50
30
15
180
Odvoz smea
120
10
30
36
Telefon
1.440
120
30
36
432
ienje
1.200
100
30
30
360
Fotokopiranje
600
50
30
15
180
Potroni materijal
600
50
30
15
180
Rezervni dijelovi
720
60
30
18
216
Bankovne naknade
240
20
30
72
Ukupno
3.258
45
PRORAUN PROJEKTA
Kol.
Trokovi zaposlenika ljudski resursi
Voditelj projekta
6
Asistent
2,4
Web dizajner
3,6
Asistent (partner)
3
Ukupno
Prirunik
Strani ekspert u Zagrebu
1
Dnevnice za stranog trenera 4 dana
4
Prijevod 20 stranica
20
Ureivanje
3
Dizajn
3
Tisak prirunika
700
Ukupno
15 radionica za 20 sudionika (3 x 2 dana u 5 regija):
troak prostorije za obuku na 5 lokacija x 3 dana 15
Hotelski smjetaj
600
Putni trokovi
300
Honorar trenera (30 dana x 2 trenera)
60
Materijali
1
Ukupno
Trokovi opreme
Laptop
1
Stolice
4
Ukupno
Trokovi ureda - 30% udjela x 12 mjeseci
Najamnina
12
Struja
12
Voda
12
Plin
12
Odvoz smea
12
Telefon
12
ienje
12
Fotokopiranje
12
Potroni materijal
12
Rezervni dijelovi
12
Bankovne naknade
12
Ukupno
UKUPNI troak projekta
Jedinica
Jed. cijena
Mjesec
Mjesec
Mjesec
Mjesec
1.500
1.200
1.200
1.000
9.000
2880
4.320
3.000
19.200
let
dnevnica
stranica
dan
dan
primjerak
300
150
15
100
100
2
300
600
300
300
300
1.400
3.200
po danu
smjetaj
trokovi
dan
nabava
20
30
34
200
200
300
18.000
10.200
12.000
200
40.700
1.000
200
1.000
800
1.800
120
11
3
15
3
36
30
15
15
18
6
1.440
126
36
180
36
432
360
180
180
216
72
3.258
68.158
kom
kom
Mjesec
Mjesec
Mjesec
Mjesec
Mjesec
Mjesec
Mjesec
Mjesec
Mjesec
Mjesec
Mjesec
Ukupno
Na sljedeoj ete stranici nai jo jedan primjer prorauna, ovaj put u obrascu Europske komisije.
46
IZRADA PRORAUNA
Sve godine
Jedinica
1. Ljudski resursi
Plae
Voditeljica projekta (50 % x 24 mjeseca )
Mjesec
Trener (30 % x 24 mjeseca x 2 trenera)
Mjesec
Odravanje web stranice (50 % x 24 mjeseca)
Mjesec
Administrativni i financijski asistent (50% x 24
Mjesec
mjeseca)
Koordinator rada na biltenu (50 % x 24 mjeseca) Mjesec
Dnevnice tijekom putovanja
Inozemstvo (osoblje na projektu) - Be
Per diem
Tuzemstvo (osoblje na projektu)
Per diem
Sudjelovanje na seminarima/konferencijama Per diem
Osobe na ugovor o djelu ili autorski ugovor
(brutto iznos)
Design biltena
Po broju
Trokovi zaposlenika ukupno
2. Putovanja
Meunarodno putovanje - Be
Let
Tuzemno putovanje
Mjesec
Zagreb - Rijeka - Zagreb
Kilometraa
Zagreb - Split - Zagreb
Let
Zagreb - Dubrovnik - Zagreb
Let
Zagreb - Varadin - Zagreb
Kilometraa
Oprema i materijal ukupno
3. Oprema i materijal
Fotokopirni stroj
Komad
Rezervni dijelovi, toneri i sl.
Mjesec
Odravanje opreme
Mjesec
Papir i uredski materijal
Mjesec
Laptop
Komad
Stolice
Komad
Oprema i materijal ukupno
4. Trokovi ureda ured unajmljen zbog projekta
Najam prostora (40%)
Mjesec
Potroni uredski materijal + potarina
Mjesec
Reije
Mjesec
Telefon
Mjesec
Trokovi ureda ukupno
Broj Cijena
Ukupno (Eur)
jedin. jedinice (Eur)
12
14,4
12
12
1.800,00
1.600,00
1.400,00
1.000,00
21.600,00
23.040,00
16.800,00
12.000,00
12
1.200,00
14.400,00
3
12
200
90
600
1080
0
600
2400
91.920,00
1
24
360
2
1
200
430,00
50,00
0,20
100,00
120
0,2
430,00
1.200,00
72,00
200,00
120,00
40,00
2.062,00
1
24
24
24
1
4
2.500,00
50,00
40,00
20,00
1.000
200
2.500,00
1.200,00
960,00
480,00
1.000
800
6.940,00
9,6
24
24
24
500,00
20,00
50,00
100,00
4.800,00
480,00
1.200,00
2.400,00
8.880,00
47
Predavai/facilitatori
Po dogaanju
4
Osvjeenje (4 dana x 60 sudionika X 5 Eur)
Po dogaanju
4
Javni forumi
Predavai/facilitatori
Po forumu
4
Osvjeenje (4dana x 40 sudionika X 3 Eur)
Po forumu
4
Publikacije
1
Aktivnosti na terenu
Po godini
2
Bilten 2 izdanja godinje x 2 godine
Po izdanju
4
DVD reportae
Reportaa
2
Financijska revizija
Po danu
12
Trokovi evaluacije
Po danu
12
Domena za web stranicu
po godini
2
Raunovodstveni servis (40%)
Mjesec
9,6
Bankovne naknade
Mjesec
24
Ostali trokovi ukupno
250,00
200,00
14,00
5.000,00
400,00
6.160,00
20,00
3.200,00
0,00
500,00
2.000,00
300,00
1.200,00
0,00
250,00
1.000,00
120,00
480,00
0,00
4,50
4.500,00
3,00
1.500,00
3.000,00
3.000,00
3.000,00
6.000,00
5.000,00 20.000,00
450,00
900,00
250,00
3.000,00
250,00
3.000,00
50,00
100,00
280,00
2.688,00
10,00
240,00
64.440,00
174.368,00
5.225,10
179.395,10
Proraun: VANO
Proitajte sve pojedinosti na proraunskom obrascu i u uputama
Razradite trokove gdje se to trai i dodajte proraunske linije ukoliko je potrebno
Provjerite jesu li obuhvaeni SVI trokovi za SVE aktivnosti
Paljivo provjerite SVE zbrojeve i formule u tablicama.
48
49
50
tradicionalno vaan
izvor prihoda za
zajednice
ograniena, ali
aktivna suradnja
RIBARI
ITD...
KUANSTVA
poveanje dobiti
zainteresirani za
image
jak otpor u sluaju
gubitka
niska svijest o
uincima otpadnih
voda na ekosustav
podizanje svijesti
meu svim ribarima
ukljuiti mjere
kontrole zagaenja
IMPLIKACIJE I ZAKLJUCI ZA
PROJEKT
(mogua aktivnost, kako se
nositi sa skupinom)
potencijalno
spremni i u
mogunosti plaati
usluge
poveati svijest o
uincima zagaenih
otpadnih voda na
regiju
potaknuti osjetljivost
s obzirom na
trokove zatite
okolia
upoznati s rijekom i
rijenim podrujem
poznaju glavna
mjesta zagaenja
snana podrka
mjerama kontrole
zagaenja
osnova za ivot se
vrlo svjesni uinka
odrava
vanjskog zagaenja
na kvalitetu vode i
smanjenje prihoda je
ribe
barem zaustavljeno
korist od ribolova
otpor u sluaju da
prije usmjerena na
su prava na ribolov
mukarce
ograniena
INTERESI I OEKIVANJA
veina kuanstava
vrlo niska svijest o
dobiti pristup
isputa otpadne
kanalizacijskoj mrei
uincima otpada i
vode u rijeku
otpadnih voda na
osigurati
ekosustav
nema organiziranog
prikupljanje i odvoz
odvoenja
otpada
komunalnog otpada
ne razmiljaju o
opasnosti
OSOBINE
(socijalne, ekonomske,
diferencijacija spolova,
struktura, organizacija,
status, stavovi...)
DIONIK
Analiza dionika
PRILOZI
PRILOZI
Analiza problema
POSLJEDICA
Smanjen prihod
stanovnitva
Nekontrolirano odlaganje
otpadau rijeku
Nema kontrole
zagaivaa
Smanjena atraktivnost za
turizam
KLJUNI
PROBLEM
Veina kuanstava i
tvornica isputa otpadne
vode izravno u rijeku
Otpadne vode u
pogonima ne obrauju se
u skladu sa standardima
Poticaji za izbjegavanje
visokog zagaenja
otpadnih voda nisu
operativni
Propisi ne osiguravaju
sprjeavanje isputanja
otpadnih voda
UZROK
51
Povean prihod
stanovnitva
Ponovno uspostavljena
atraktivnost za turizam
Smanjeno nekontrolirano
odlaganje otpada u rijeku
Kontrola
zagaivaa redovita
i djeluje
52
Stvorena svijest
stan. o opasnosti
odlaganja otpada
Smanjeno izravno
isputanje otpadnih voda
kuanstava i tvornica
Poticaji za
izbjegavanje
visokog zagaenja
otpadnih voda
djeluju
Poveani kapaciteti
obrade otpadnih voda
Pravna regulativa
je poboljana i
prati se
Osiguran prikljuak
kuanstava i
tvornica na mreu
odvodnje
PRILOZI
Analiza strategija
NE
DA
Povean
prihodstanovnitva
Poboljana kvaliteta u
rijeci
Strategija
otpada
Smanjeno nekontrolirano
odlaganje otpada u rijeku
Kontrola
zagaivaa redovita
i djeluje
OPI
CILJ
Smanjeno izravno
isputanje otpadnih voda
kuanstava i tvornica
Stvorena svijest
stan. o opasnosti
odlaganja otpada
Poticaji za
izbjegavanje
visokog zagaenja
otpadnih voda
djeluju
Ponovno uspostavljena
atraktivnost za turizam
Strategija
otpadnih
voda
Poveani kapaciteti
obrade otpadnih voda
Pravna regulativa
je poboljana i
prati se
SPECIFINI
CILJ
REZULTATI
Osiguran prikljuak
kuanstava i
tvornica na mreu
odvodnje
53
54
Rezultati
Aktivnosti
Specifini
cilj(evi)
Izvjee JLS
TROKOVI
Projektna dokumentacija
Zdravstvene statistike
Zavrno izvjee
Izvori provjere
Mjerljivi pokazatelji
Opi cilj
Logika intervencije
Logika matrica
Pretpostavke
PRILOZI
Iseljavanje ruralnog
mlaeg stanovnitva
Lo standard ivota
Nedostatni prihodi
za osnovne ivotne
potrebe
Lo prinos
Niska produktivnost
poljoprivredne
proizvodnje
Neplodna zemlja
este poplave
Nema dravnih
poticaja
Nema
poduzetnikog
duha
Nedovoljno
znanje
poljoprivrednika
UZROCI
55
Smanjiti stopu
iseljavanja mlae
ruralne populacije
Poboljati standard i
kvalitetu ivota
Poveati prihode
poljoprivrednika da
zadovoljavaju ivotne
potrebe
Poveati prinose
Poveati
produktivnost
poljoprivredne
proizvodnje
Poveati
plodnost zemlje
56
Sprijeiti
poplave
zahvaljujui
vodoprivredi
Uvesti dravne
poticaje
Poveati znanje
o poduzetnitvu
kroz
poduzetniki
inkubator
Poveati znanje
poljoprivrednika
uz pomo
poljoprivredne
savjetodavne
slube
PRILOZI
Niska produktivnost
poljoprivredne
proizvodnje
Nema
poduzetnikog
duha
Nedovoljno
znanje
poljoprivrednika
Primjer 3: P
roblemsko stablo - Koordinacija aktivnosti u zdravstvenoj zatiti djece
(Izvor: www.global.finland.fi)
Loa kvaliteta i
neadekvatno koritenje
zdravstvene zatite djece
POSLJEDICE
Neadekvatna i nedovoljna
koordinacija i integriranje
aktivnosti u zdravstvenoj
zatiti djece
KLJUNI
PROBLEM
Nedovoljni
koordinacijski
mehanizmi
UZROCI
Nedovoljna
transparentnost
donatora i
nacionalnih
dionika
Loi podaci za
planiranje i
praenje
Nedovoljno
razvijen sustav
za praenje i
vrednovanje
Nema
koordinacije
-mnogo
razliitih
donatora i
preklapanja
aktivnosti
57
BIBLIOGRAFIJA
1. Prirunik za NVO-e: Kuharica za udruge, ODRAZ
2. Prirunik za organiziranje zajednice Naa zajednica naa odgovornost, ODRAZ, 2004
3. Project Cycle Management, European Commission-Europe Aid, 2004.
4. Prirunik o upravljanju projektnim ciklusom i izradi logikog okvira Uokvirite svoju ideju,
SMART, 2005.
5. Trening materijal za radionice u okviru CARDS programa: Pruanje socijalnih usluga od strane neprofitnih organizacija, Ramboll Management, 2004.
6. Trening materijali za seminar Upravljanje projektnim ciklusom, MEI, 2004.
7. Trening materijali za trening trenera Pripremanje projektnih prijedloga za PHARE,
CARDS Projekt podrke EU NAK u koordinaciji i upravljanju pomoi iz EU, 2005.
8. Zajedno za odrivi razvoj ruralnih podruja, Prirunika za provedbu pristupa LEADER u Hrvatskoj, ODRAZ i HMRR, 2010.
58
BILJEKE