Professional Documents
Culture Documents
Krivicno Delo Iznude
Krivicno Delo Iznude
www.maturski.org
Zatitni objekt krivinog dela jeste imovina u celini, kako stvari tako i
imovinska prava i interesi.
Krivino delo ima tri oblika: osnovni, tei i najtei oblik.
Radnja izvrenja osnovnog oblika iz stava 1. sastoji se u prinuivanju
pasivnog subjekta da neto uini ili ne uini na tetu svoje ili tue imovine.
Prinuda se sastoji u upotrebi sile ili pretnje za ije je postojanje dovoljno da su
ispunjeni uslovi za pojam pretnje u krivinopravnom smislu.
Tei oblik vezan je za posledicu, odnosno ako je pribavljena imovinska
korist u iznosu koji prelazi etristopedeset hiljada dinara (KZ RS), odnosno, tri
hiljade eura (KZ RCG). Za ovaj oblik uinilac e se kazniti zatvorom od dve do
deset godina.
Drugi tei oblik postoji ako je iz osnovnog dela pribavljena imovinska korist
u iznosu koji prelazi milion i petsto hiljada dinara (KZ RS), odnosno trideset
hiljada eura (KZ RCG). Za uinioca je propisana kazna zatvorom od dve do
dvanaest godina.
Najtei oblik postoji ako je delo izvreno od strane organizovane grupe,
odnosno od strane vie lica na organizovan nain, a zapreen je kaznom zatvora
od tri do petnaest godina.
Ozbiljnost pretnje se procenjuje sa subjektivnog stanovita tj. presudno je
da li je pasivni subjekt pretnju shvatio kao ozbiljnu.
Posledica krivinog dela sastoji se u injenju ili neinjenju pasivnog subjekta
na tetu svoje ili tue imovine. teta mora nastupiti, nije dovoljno da je imovina
tim injenjem ili neinjenjem samo ugroena.
Zakljuak:
Kao zakljuak moemo da navedemo razlikovanje krivinih dela razbojnitva i
iznude.
Postoji krivino delo razbojnitvo a ne krivino delo iznude kada uinilac
silom ili pretnjom da e neposredno napasti na njegov ivot ili telo prinudi rtvu
da mu svoju pokretnu stvar odmah preda, dok se kod iznude delatnost rtve
vremenski i prostorno distancira od prinude.
Razlika izmeu ova dva krivina dela je ta to se kod razbojnitva, stvar
pod uticajem prinude odmah predaje uiniocu krivinog dela, dok su kod iznude
delatnosti oteenog najee vremenski i prostorno distancirane od prinude.
U tom smislu, razbojnitvo postoji uvek kad uinilac silom ili pretnjom da ce
neposredno napasti na ivot ili telo oduzme od oteenog pokretnu stvar ili ga
prinudi da mu stvar neposredno preda, to znai da je za ovo delo karakteristino
nastojanje da se protivpravna korist pribavi odmah, te se pasivnom subjektu ne
ostavlja mogunost da nekim kasnijim delovanjem onemogui uiniocu dela
pribavljanje ove koristi.
Kako je u konkretnom sluaju prema oteenom primenjena prinuda takvog
inteziteta da je svaki otpor za njega postao besmislen imajui u vidu da je
okrivljeni kritinom prilikom repertirao pitolj i isti usmerio prema njemu uputivi
mu rei pretnje, te poto je neposredno pod uticajem te pretnje oteeni predao
novac uiniocu krivinog dela, nesumnjivo je da u konkretnom sluaju postoji
krivino delo razbojnitva a ne iznude.
( Presuda Okrunog suda u Niu, K. 1369/08 od 26.9.2008.)
Ovo krivino delo uglavnom oteeni prijavljuju i na osnovu tog saznanja se
preduzimaju mere. U veini sluajeva su izvrioci uhvaeni i osueni na
izdravanje zatvorskih kazni. Najvei problem je uhvatiti uinioca u izvrenju
krivinog dela dok primenjuje silu, preti ili prima protivpravnu imovinsku korist.
www.maturski.org