Professional Documents
Culture Documents
Stabilnost Tankih Ploča: 8.1 Metode Za Određivanje Kritičnih Opterećenja
Stabilnost Tankih Ploča: 8.1 Metode Za Određivanje Kritičnih Opterećenja
8.
2
gde je sa
8.1
, ,
konstantne po celoj ploi. Pretpostavljajui
Najjednostavniji sluaj se dobija, kad su sile
da su dati odnosi izmeu ovih sila, tako da je
i
i reavajui jednainu (8.1) za
date konturne uslove, nalazi se da je pretpostavljeno izvijanje ploe mogue samo za izvesne
. Najmanja od ovih vrednosti odreuje traenu kritinu vrednost.
konane vrednosti
Ako sile
, ,
nisu konstantne, moe se pretpostaviti da izrazi za sile
, ,
imaju
zajedniki faktor , tako da se poveanjem ovog faktora dobija postupno poveanje optereenja. Iz
ispitivanja jednaine (8.1), zajedno sa datim konturnim uslovima, moe se zakljuiti da su izvijeni
oblici ravnotee mogui samo za izvesne vrednosti faktora i da najmanja od ovih vrednosti definie
kritino optereenje.
Takoe, moe se koristiti energetska metoda za ispitivanje izvijanja ploa. Ova metoda je naroito
korisna u onim sluajevima, gde se ne zna tano reenje jednaine (8.1) i gde je potrebno nai samo
priblinu vrednost kritine sile.
U ovoj metodi, pretpostavlja se da ploa, koja je napregnuta silama koje deluju u njenoj srednjoj
ravni, dobija neko malo bono savijanje, uslovljeno datim konturnim uslovima. Tako ogranieno
savijanje moe se izvriti bez istezanja srednje ravni i potrebno je jedino da se posmatra energija
savijanja i odgovarajui rad izvren od strane sila koje deluju u srednjoj ravni ploe. Ako je rad,
izvren od ovih sila, manji od deformacione energije savijanja za bilo koji mogui oblik bonog
izvijanja, ravan ravnoteni oblik je stabilan. Ako isti rad postane vei od energije savijanja za bilo koji
oblik bonog izvijanja, ploa je nestabilna i dogaa se izvijanje. Oznaavajui sa gore spomenuti
energiju savijanja, kritine vrednosti sila dobijaju se iz jednaine:
rad spoljanjih sila, a sa
, pretpostavljajui da su sile
date izrazima sa
dobija se jednovremeni porast ovih sila poveanjem faktora . Onda se dobija kritina vrednost ovog
faktora u obliku izraza:
2 1
8.2
2
, a imenilac sa
u obliku reda:
Gde funkcije
, ,
, , zadovoljavaju granine uslove za
,
i tako su izabrane da budu
podesne za prikazivanje povrine izvijene ploe. Koeficijenti reda , , moraju se tako izabrati da
se izraz (8.2) naini minimumom. Primenjujui ovaj uslov minimuma dobijaju se sledee jednaine:
0
0 8.3
Iz jednaine (8.2) moe se videti da e posle integrisanja izrazi
i
biti dati u obliku homogenih
funkcija drugog stepena po , , Prema tome e jednaine (8.3) biti sistem homogenih linearnih
, , . Ove jednaine e imati reenja za , , razliita od nule, samo ako je
jednaina po
determinanta sistema jednaka nuli. Kad se ta determinanta izjednai sa nulom, dobie se jednaina
za odreivanje kritine vrednosti faktora .
8.4
Uticaj normalnih presenih sila prikazan je na Slici 8.2. Pri tome usvajajui da je
moe se pretpostaviti da je:
sin
mala veliina,
tan
odnosno:
8.5
odnosno:
2
8.6
Sumiranjem svih sila u pravcu -ose, jednaine (4), (5) i (6) dobija se :
ili sreeno:
0 8.7
Izrazi u zagradama jednaine (8.7) su jednaki nuli, jer predstavljaju leve strane jednaina ravnotea
normalnih i tangencijalnih sila u pravcu -ose i -ose. Zanemarenjem poprenog optereenja za
sluaj reavanja problema stabilnosti dobija se konano diferencijalna jednaina izvijanja ploe:
2
0 8.8
Slika 8.4
0 8.9
sin
iji su izvodi:
sin
8.10
sin
sin
2 2
sin
sin
0:
0
iz koje se moe odrediti kritina vrednost optereenja
8.11
Ako se uvedu oznake:
odnosno:
usvajajui da je
1:
pa je kritini napon:
4
Kritino optereenje moe se konano prikazati u sledeem obliku za
1i
1 u izrazu (8.11):
8.12
Ako je irina ploe konstantna, a postepeno se menja duina , faktor pred zagradom u izrazu (8.12)
ostaje konstantan, a faktor u zagradi se menja sa promenom odnosa , tj. za jednu plou date
irine, kritina vrednost optereenja je najmanja ako je ploa kvadratna. U tom sluaju je:
4
Slika 8.5:
Slika 8.6:
Postoji jedna prevojna liniju koja deli plou u polovine i svaka je polovina u potpuno istim uslovima,
kao prosto oslonjena ploa duine 2. Da bi se sraunalo kritino optereenje koristi se jednaina
(8.12), zamenjujui u njoj sa 2. Tada je:
2
2
Na Slici 8.5 krivom linijom
se uoiti da se kriva linija
a udvajajui apscise.
2 dat je drugi faktor u ovom izrazu, koji zavisi od odnosa . Moe
2 lako dobija iz krive linije
1, ostavljajui ordinate nepromenjene,
Slika 8.7:
u jednom pravcu, pa se opet u obzir uzima samo jedan lan dvostrukog reda za
i .
vrednosti za
kod sraunavanja
i uvaavajui da imamo
i da je
0, dobija se jednaina:
pravcu;
pravcu)
Ako ove izraze uvrstimo u jednainu (1), dobijamo:
sin
sin
sin
sin
sin
sin
odakle sledi:
1
K
Iz izraza (3) jednaina stabilnosti sledi ako je
Za
0 3
0:
0
K
k
1
m
k
k
b
b
n
m
n
Uzimajui za
bilo koji ceo broj, odgovarajua povrina ugiba izvijene ploe data je jednainom:
sin
sin
Kada je
,
povlaimo kroz
kordinatni poetak pravu koja zaklapa ugao od
45 sa horizontalnom osom . Onda presek ove
linije sa linijom BC odreuje kritinu vrednost
za
u tom sluaju. Jednaina (4) tada
postaje:
b
U sluaju kvadratne ploe, tj.
imamo:
2 ,
tj. kritini napon u ovom sluaju je upravo
polovina onoga za sluaj pritiska kvadratne
ploe u samo jednom pravcu.
Slika 8.8:
10
1,
1;
2,
1.
Reenjem ovih jednaina, gornja granica do koje se moe koristiti linija 11, iznosi:
5
iz jednaina
,
4
1,
1;
1,
2.
odakle je:
Prema tome, liniju m
1
1, n
6
ako vai sledea nejednaina:
Uzmimo
0.5 i
i odredimo odgovarajuu kritinu vrednost
nejednainu (7) dobijamo:
0.75
5.5 .
Poto je data vrednost
I uzimajui
0,5 i
2,25
. Uvodei da je
0,5 u
Ako je data vrednost vea od granine vrednosti (5), potrebno je posmatrati prave linije dobijene
iz jednaine (4) uzimajui
1,
2,3,4... Posmatrajmo liniju za koju je
1,
. Donja granica
za
do koje se ova linija moe koristiti je odreena takom preseka ove linije sa linijom za koju je
1,
1. Iz jednaine (4) imamo jednaine ovih dveju linija:
;
i
1
1i
1,
11
, ako je data
0,5 , dobijamo:
Poslednji izraz upuuje na to da u pravcu mora da dejstvuje napon zatezanja vei od 39.75 , da bi
se spreilo izvijanje ploe pod dejstvom date vrednosti napona pritiska .
Ako na istu plou deluje napon zatezanja u
pravcu, veliine
11 , mora se koristiti
se odreuje iz
nejednaina (9), koja je zadovoljena za
4. Odgovarajua kritina vrednost
sledee jednaine (koju dobijamo zamenom
1i
4 u jednainu (4) ):
16
8.5
16
.
11
0,5 dobijamo:
0 i
1
intenzitet sile pritiska na ivici
gde je
0, a
brojni faktor ijom se
promenom dobijaju razni pojedinani
sluajevi (za
0 dobija se sluaj
ravnomerno podeljenih pritisaka dok se
za
2 dobija sluaj istog savijanja).
Za ugib izvijene ploe, slobodno
oslonjene na svim stranama se uzima
12
sin
sin
Za odreivanje kritine vrednosti sile pritiska , upotrebiemo metodu energije pri emu rad
unutranjih sila pri savijanju mora biti jednak radu spoljanjih,
sin
1
2
sin
sin
sin
sin
sin
sin
sin
sin
Rad unutranjih sila na deformaciji pri savijanju tanke ploe dat je izrazom,
V
Dab
8
Zamenjujui izraz za ugib u poznati izraz za rad izvren od spoljnih sila i izjednaavajui ga sa
deformacionom energijom savijanja, dobijamo jednainu za kritinu vrednost .
32
21
Sakupimo sve jednaine sa jednom odreenom vrednou broja . Ove jednaine e sadravati
,
,
koeficijente
, Sve ostale koeficijente uzimamo da su nule, tj. za ugib ploe uzimamo
izraz:
sin
13
sin
osovine u
polutalasa.
Moemo da posmatramo jedan polutalas, izmeu dve vorne linije, kao prosto oslonjenu plou, koja
se izvija u jedan polutalas. Uvodei
1 u jednainu (21) i koristei se oznakom
0 22
neparan broj.
D
D
1
1
23
2
Za sluaj
0, izraz (23) se slae sa kritinim naponom za ravnomerno pritisnutu plou.Da bi se
dobila dobra aproksimacija treba uzeti dva lana reda iz jednaine (22), tj. koeficijenti
i
, i
onda se dobija:
1
D
2
9
2
9
16
2
9
14
16
2
9
16
6
25
1
1
6
25
16
U tabeli 3 dato je vie vrednosti brojnog faktora za razne vrednosti i za razne vrednosti . U
sluaju istog savijanja upotrebljena je aproksimacija sa tri jednaine; u ostalim sluajevima koriena
je aproksimacija sa dve jednaine u sistemu (22).
Tabela 3. Brojne vrednosti faktora
2
43
1
45
23
0.4
0.5
0.6
0.667
0.75
0.8
0.9
1.0
1.5
28.1
18.7
15.1
13.3
10.8
25.6
15.1
11.6
10.1
8.2
24.1
12.9
8.7
8.3
7.1
23.9
12.2
9
7.7
7
24.1
11.5
8.4
7.1
6.1
24.4
11.2
8.1
6.9
6.0
25.6
11
7.9
6.7
6
25.6
11.0
7.8
6.6
5.8
24.1
11.5
8.4
7.1
6.1
Slika 7:
U prethodnom izlaganju je pretpostavljeno da se ploa izvija u jedan polutalas, ali se dobijeni rezultati
mogu primeniti isto tako i u sluaju vie polutalasa; jedino je potrebno da se konstruiu linije
2,
3, Vidi se da e se dugake ploe tako izvijati, da e duina svakog polutalasa biti
priblino jednaka 23 .
15
Rad sila koje dejstvuju u srednjoj ravni ploe predstavljam u sledeem obliku:
1
2
i vodei rauna da je
0, ako je
2
, ako je
paran broj;
neparan broj;
dobijamo:
16
64
32
4/9
4/9
16 1
8/45
4/5
4/5
36/25
24/75
24/21
4/5
4/5
36/25
8/45
24/75
9
9
72/35
24/21
72/35
16
Da bi dobili aproksimaciju koja zadovoljava, mora biti uzet vei broj jednaina u sistemu g .Uzimajui
pet jednaina i izjednaavajui s nulom njihovu determinantu, dobijam:
81 1
Sraunavajui
81
625
81 1
25 1 9
81 1
25 9
17
vee vrednosti odnosa / mora se uzeti u obzir vei broj jednaina sistema g . U tabeli 1. dati su
rezultati sraunavanja sa est jednaina.
Tabela 1. Numerike vrednosti za
u jednaini i
1.0
1.2
1.4
1.5
1.6
1.8
2.0
2.5
3.0
8.4
8.0
7.3
7.1
7.0
6.8
6.6
6.3
6.1
Ako raste odnos / , opada tanost vrednost vrednosti , datih u tabeli 1. Da bi dobili taniji rezultat
posmatram beskrajno dugaku plou sa slobodno oslonjenim ivicama. Priblino reenje se dobije
kada za povrinu ugiba ploe uzmemo sledei izraz:
Ovaj izraz daje ugibe nula za
.
proizvod od
Ovde predstavlja duinu polutalasa izvijene ploe, a je nagib vorne linije.Izraz j ipak moe da
se upotrebi za priblino reenje problema. On ne zadovoljava konturne uslove u pogledu momenata
savijanja du podunih ivica ploe, gde treba da su nule. Jednaina k daje deformacionu energiju
savijanja izvijene ploe i ona glasi:
1
2
2 1
nije jednako nula du podunih ivica, ipak uvodim izraz j u jednainu k , kao i u
Poto
Najmanja vrednost za
se dobija uzimajui:
5.7
Tada je:
Tano reenje problema za beskrajno dugaku traku sa slobodno oslonjenim ivicama daje:
5.35
i predstavljena je na slici:
18
Na ovoj slici su prikazane take iz tabele, gde primeujemo da due ploe vrednosti iz tabele uvek
leze iznad krive linije.Ove vrednosti dobijene pomou krive linije mogu biti koriene u praktinoj
primeni.