LINGVISTIKA ANTROPOLOGIJA SKRIPTICA

Uvodno predavanje

Lingvistika znanstveno prouavanje jezika

Empirijski utemeljena: opis jezika kao integiranog sustava (Dixon)
Jezini opis tipoloka analiza
Evaluacija jezika
LINGVISTIKA U ANTROPOLOGIJI
Iskljuivo razvoj u Americi
1879. Bureau of American Ethnology (Boas, Sapir)
1960. sociolingvistika / etnografija komunikacija (Ferguson, Hymes,
Gumperz)
1980. kritiki obrat

ANTROPOLOKA LINGVISTIKA
o 1. paradigma
o Ciljevi: jezini opis i klasifikacija jezika (Sjeverna Amerika)
o Jezik: rjenik i gramatika
o Jezik uvjetuje miljenje (ideja!)
o Terenski rad
o Ciljano prikupljanje vokabulara
o Amerika lingvistika nastala u okvirima antropologije
o Formalni opisi
o Primarno deskriptivna analiza jezika (ne toliko kulturna)

LINGVISTIKA ANTROPOLOGIJA I SOCIOLINGVISTIKA

o 2. paradigma
o Analiza jezinih razlika govornika
o Sprega s kulturom
o Snimanje spontanog govora, neformalni intervjui
o Analiza govorne zajednice, komunikacijske kompetencije
o Veza jezik-kontekst
o Hymes daje naziv
o Jezik u drutvenom kontekstu
o 3. paradigma
o Rezultat interakcije, nabijen indeksikalnim vrijednostima jezik
o Audiovizualni zapis
o Analiza jezinih praksa, sudjelovanje, identitet
o A.L / L.A.- L. = iz perspektive jezika, prouavanje jezika u
kontekstu antropologije, utemeljenost u jeziku; A. = iz
perspektive pojedinca
Razlika imena znanosti vaan povijesni razvoj znanosti

LINGVISTIKA ANTROPOLOGIJA PREDMET I METODE

Studija jezika u okviru antropologije - Salzmann

1

Interes se pronalazi u upotrebi govora i vezi koja postoji izmeu

jezika i kulture te drutva
Antropolog koji istrauje odreenu zajednicu morao bi znati jezik jer
pomou njega moe shvatiti odreena ponaanja grupe poput toga
kako jedni druge oslovljavaju
Izvorni govornik od kojeg se uzimaju informacije naziva se informator
(kaziva?)
Vano je uzeti u obzir i muke i enske govornike te body language
Poetak moderne lingvistike antropologije - istraivanje jezika
domorodaca Amerike koje je ozbiljno poelo osnivanjem Bureau-a
1897.godine; potom objavljivanje knjiga o amerikom indijanskom
jeziku (Powell, Boas); nakon Drugog svjetskog rata veza izmeu
jezika i kulture postaje prepoznatljiva i vana
Mit zato neke jezike ljudi smatraju primitivnima? 1. Zbog
izgovora glasova i zvukova koji su drukiji od jezika kojim oni sami
govore; etnocentrini stav, 2. malo gramatike, 3. Mali vokabular
(ljudi koriste rijei za one stvari koje trebaju i svakodnevno koriste,
ako ne poznaju neku stvar ili nemaju znanja o tome nije im potrebna
rije za to, nego ako ikad doe do potrebe jednostavno je posuuju
iz drugog jezika)
Duranti lingvistika anttropologija: studija jezika kao kulturnog
sustava i govora kao kulturne prakse
Govornici kao socijalni akteri
Zanimanje za jezik kao simbolikog sustava koji je upleten u drutvo

Antropologija

Porijeklo i priroda ljudske vrste bioloka adaptacija i varijabilnost

Adaptacija na prirodne i porizvedene uvjete kultura:varijabilnost
Univerzalno/partikularno

Lingvistika antropologija

Lingvistika znanost o jeziku i njegovoj strukturi

Prouava bioloke (fiziologija; univerzalna, svojstvena svima) i
kulturne aspekte (specifino) ovjeka
Interdisciplinarna susret opeg, pojedinanog i posebnog
primjer: prouavanje usvajanja jezika
Lingvistika antropologija prouavanje govora i jezika u
kontekstu antropologije; bavi se mjestom jezika u ljudskoj
egzistenciji (1. Jezik kao adaptivno obiljeje ljudske vrste, 2.
Meuodnos jezika, kulture i drutva) uloga jezika u oblikovanju
praksi drutva
Cilj: kontinuitet izmeu OPEG (biolokog), POSEBNOG
(sociokulturnog) i POJEDINANOG (psiholokog)
2

BIOLOKE PREDISPOZICIJE: bitna svojstva jezika; evolucija jezika;

usvajanje jezika; jezine univerzalije
EVOLUCIJA JEZIKA manje vie isti tijek; univerzalan
USVAJANJE JEZIKA bioloka utemeljenost (genetika predispozicije); kulturna (nain odnosa roditelja prema djeci i uenju
jezika)
JEZINE UNIVERZALIJE Chomski ovjek genetski predisponiran
za jezik; svi jezici imaju zajedniku dubinsku strukturu (samo se
povrno razlikuju)
Induktivna znanost bazira se na empirijskim podacima
Polazi od jedne zajednice i gradi svoju teoriju; istraivanje se temelji
na stvarnim govornicima; stvarna uporaba jezika

Jezik u kulturi

Funkcija i upotreba jezika

Jezik kao izvor kulture i govor kao kulturna praksa
Jezik kao posrednik izmeu idejnih i materijalnih aspekata ljudske
egzistencije
Jezik je drutvo omoguuje reprodukciju drutvenog ustroja
Kulturna evolucija jezika; kulturna sepcifina upotreba jezika
Jezik kao izvor kulture; organizacija iskustva miljenje

Univezalizam / partikularizam

U: psiholooko jedinstvo ovjeanstva; bioloke univerzalije

sloenost mozga (simboli, orue) i duga ovisnost djece o roditeljima;
jezine univerzalije
P: relativnost kultura - nema opeljudske kulture; nema
univerzalnih kulturnih kategorija; univerzalne kategorije su produkt
dominacije zajednikih vrijednosti i nazora na svijet

Funkcije jezika

DRUTVENE (interpersonalne)
Komunikacija prijenos poruka: drutvena kontrola, pokazatelj
statusa, koordinacija djelovanja
Transmisija kulture
Simboliko obiljeje grupnog identiteta
INDIVIDUALNE
Kognitivna, afektivna, spiritualna

Pristupi u lingvistikoj antropologiji

Jezik / jezici
Tradicionalno zanimanje za razlike meu jezicima
Jezina analiza temelji se na empirijskim podacima:
3

1. Stvarni govornici kao pripadnici odreenih kultura i

svjetonazora
2. Pitanje prirode jezika ne moe se odvojiti od upotrebe jezika
u odreenom prosotru i vremenu

Tri jezina realiteta

ETSKI PRISTUP
(fon)etski opis glasova s
artikulacijske strane
Perspektiva antropologa koji
prouava
Objektivnost
Interpretacije pojava u okviru
velikih teorija
Pripadnici kulture ne mogu
objektivno tumaiti vlastitu
kulturu i jezik
Znanstvenik dolazi u zajednicu
izvana i prouava jezik s ve
unaprijed nauenom teorijom

EMSKI PRISTUP
(fon)emski opis sustava
glasova odreenog jezika
Perspektiva lanova kulture koja
se prouava
Subjektivnost
Percepcije i kategorije lanova
zajednice
Znaenje i objanjenje pojava
samih lanova zajednice
Interpretacija samih lanova
zajednice

Tehnike istraivanja

Rad zasnovan pri odlasku na teren

Rade izravno sa ljudima
OPAANJE SA SUDJELOVANJEM
Oslanjanje na informatore (dvojezini pripadnik zajednice)
Naglasak na kvalitetnim podacima
Emska perspektiva
Induktivan pristup
Omoguava podatke o neformalnim strukturama
4

Paradoks promatraa ono to trai, to e i nai

Pasivno gledanje, snimanje
Aktivno uvidjeti jezik kao sudionik, ne moe se puno zabiljeiti
Upoznavanje jezika zajednice
INTERVJUI
Strukturirani, polustrukturirani, neformalni
UPITNICI, VIZUALNE TEHNIKE, MAGENTOFON, BILJEKE vane
Ovo ostalo su dopune opaanju sa sudjelovanjem

TO JE JEZIK?

Jezik je ljudski, neinstinktivan, nauen nain priopavanja misli,

osjeaja i elja posredstvom namjerno proizvedenih simbola
(Sapir, 1921)
Jezik je institucija koja omoguuje komunikaciju i drutvenu
interakciju pomou dogovorenih glasovno-slunih proizvoljnih
simbola (Hall, 1964)
Jezik je skup (konaan ili beskonaan) reenica odreene duine,
koje se sastoje od ogranienog broja elemenata (Chomsky, 1957)
"Jezik je sustavna, dogovorna upotreba glasova, znakova i
pisanih simbola u ljudskom drutvu koja slui za
komunikaciju i samoizraavanje (Crystal, 1992)
Jezik je sve samo ne navika

Jezina sposobnost

Gramatika sposobnost struktura oblika vie deskriptivna

gramatika (da nas drugi razumiju)
Semantika sposobnost odnos jezika i injenica - znaenje
Pragmatika sposobnost odnos jezika i djelovanja to i kada rei

Jezino znanje
Oblik (rijei, fraze, reenice)

Znaenje - (denotacija/ konotacija)

(jezini/situacijski)

Kontekst

Fukcije jezika:

Obavjetajna
Ekspresivna
5

Direktivna
Estetska
Fatika

Ferdinand de Saussure (1857.-1913.)

utemeljitelj suvremene lingvistike i semiologije otac suvremene

lingvistike
posthumno izdali uenici biljeke s predavanja - 1916. Teaj ope
lingvistike:
Jezik je drutvena injenica
Jezik kao simboliki sustav
Jezini znak je proizvoljan i odreen konvencijom.
Elementi sustava odreeni su samo svojim odnosom prema drugim
elementima sustava
Prije prouavanje jezika u razvoju, u okviru filologije
Uvodi sinkroniju u lingvistiku
Socioloka kola jezik je drutvena injenica
Strukturirani sustav se sastoji od elemenata koji utjeu jedni na
druge

Semiologija znanost o znakovima

PRIRODNI ZNAKOVI
Slikovni (ikone) - nalikuju na ono to oznaavaju.
Indeksi povezani stvarnom uzrono-posljedinom vezom s onim
to oznaavaju (primjer temperatura kao znak bolesti)
SIMBOLI su proizvoljni i dogovorni znakovi (neprirodni) rijei u
jeziku

Temeljne dihotomije

jeziku unutarnje / jeziku vanjsko

sinkronija/dijakronija
(os istodobnosti/os uzastopnog razvoja)
sintagmatski odnosi/paradigmatski odnosi (linearni odnosi
meu jezinim elementima/jezini element s obzirom na druge
elemente koji bi se mogli ostvariti na njegovom mjestu)
itam knjigu; ovo je knjiga / itam pjesmu; ovo je pjesma
Dvojnost jezine djelatnosti: jezik (langue) i govor (parole)
Jezini znak: oznaeno/oznaitelj (slika cvijeta / rije cvijet)
Kritika Sassureovih dihotomija: isticanje sinkronije u odnosu na
dijakroniju; razine izmeu jezika i govora (norma); arbitrarnost vs
motiviranost

Paradigma i sintagma

P: os izbora na kojoj se vre komutacije; razlikovna funkcija;

opreka (tuga/duga)
S: os kombinacije permutacije; kombinatorna funkcija; redoslijed
u nizu (kos/sok/sko)

Deskriptivna jezina analiza

Ling.antropologija tradicionalno zanimanje za razlike meu jezicima

(AL)
Jezina analiza temelji se na empirijskim podacima (govor izvornih
govornika)
Deskripcija od najmanjih jedinica prema gore: fonemi morfemi
(rijei) sintagme (dijelovi reenice / reenice) diskurs

JEZINI OPIS

Semantika fonologija, morfologija, sintaksa (diskurs)

Morfonologija; morfosintaksa
FONETIKA (1): fiziologija govora
FONETIKA (2): opis glasova
Prolaz zrane struje (samoglasnici- govorni kanal otvoren vs.
suglasnici)
SUGLASNICI
o Titranje glasnica (zvuni vs. bezvuni)
o Mjesto artikulacije:
o -bilabijali (p,b,m)
-interdentali
[, ]
o -labiodentali (f,v) -palatali (,,,lj,nj)
o -dentali (t,d,n,s,z)
-velari (k,g,h)
o -alveolari (eng.t,d)
FONETIKA (3): suglasnici
o Nain artikulacije:
o -okluzivi (p,b,t,d,k,g)
o -frikativi (f,v,s,z,,)
o (-afrikate) (/, /d, c)
o Nazali (m,n)
o Likvide (r + lateral l)
FONETIKA (4): samoglasnici
o Stupanj otvora
o Mjesto artikulacije
o Zaobljenost
o Nazalnost
o Poluvokali

Fonologija

Funkcionalna fonetika
7

FONEM: glas koji ima razlikovnu (distinktivnu) funkciju

DISTINKTIVNO OBILJEJE: bilo koje obiljeje glasa (fona) prema
kojem se razlikuje od nekog drugog glasa
MINIMALNI PAROVI RIJEI: razlikuju se u samo jednom DO (!)
Tuga/ duga; rok/rog; biti/piti; rad/red
Svaki od ovih parova rijei razlikuje se: u znaenju; s obzirom na
samo jedan fonetski segment (glas)
Svaka fonetska opreka koja rezultira razlikom u znaenju u
odreenom jeziku naziva se fonolokom opozicijom

FONEM
Temeljna fonoloka jedinica odreena skupom razlikovnih obiljeja po
kojima se razlikuje od ostalih fonema u nekom jeziku
Fonemi su apstraktne kategorije i dio su znanja izvornih govornika.
Svaki jezik ima ogranieni broj fonema u rasponu od 10 do 100
fonema, a prosjeno oko 33: (hrvatski: 32, francuski: 36, panjolski:
32, engleski: 46)
Foni, alofoni, fonemi
FONETIKA
FONOLOGIJA

Predmet prouavanja

Kako nastaju glasovi

Funkcija glasova

Raspon

Svi jezici

Jedan jezik

Uloga govornika

Varijacije izgovora

Reakcije govornika

Uloga lingvista

Biljeenje glasova

Opis znaenja glasova

Stajalite

Etsko
izvana

Emsko
iznutra

Razlikovna uloga prozodije

Hrvatski: luk (povre) i luk (oruje); grad (tua) i grad (naselje)

Kineski: drukiji naglasci ma (majka, konoplja, konj, grditi)

Semantika

Nauka o znaenjima
pojedine rijei i njihove skupine kao nosioci odreenog smisla,
kao sredstva za oznaavanje predmeta, pojava i odnosa.
Odnos jezika i injenica.
Leksemi osnovne semantike jedinice rjenika natuknica mogu
doi u razliitim oblicima, a ovisno o kontekstu u kojem se nalaze
8

ODNOSI MEU LEKSEMIMA

Sintagmatski odnosi
____________ ita knjigu. - imenica (+ljudsko bie)
Paradigmatski odnosi
Ovo je novi stol.
Gdje je stari stol?
PARADIGMATSKI ODNOSI
Sinonimi blisko-/istoznanice (vatra, oganj, plamen)
Antonimi leksemi suprotna znaenja (lijepo-runo, muko-ensko)
Hiponimi znaenje jednog leksema ukljueno je u znaenje drugog
leksema (pas-ivotinja X je vrsta Y)
vs. Hiperonimi
SEMANTIKI KRITERIJI
Strukturalizam znaenja znakova su arbitrarne podjele
kontinuuma stvarnosti i odreena su samo njihovim meusobnim
odnosom. Znaenje je proizvod sustava razlika
Komponencijalna analiza smisao znaenja na pojedine elemente
(KRITIKA)
Elementi sustava definirani su (+/-) binarnim svojstvima
(suprotnostima) unutar razliitih dimenzija.
Etnosemantika
Komponencijalna analiza analiza semantikih svojstava

ivo
ljudsk
o
muk
o
odras
lo

st
ol
-

ovc
a
+

djea en
k
a
+
+

janj
e
+

mukar
ac
+

+/-

Svaki jezik ima svoju artikulaciju

I have a headache
imam bol u glavi
Mi fa male la testa
Boli me glava

Pragmatika

Kako ljudi upotrebljavaju jezik u odreenom kontekstu i zato ga

upotrebljavaju na odreeni nain - Lingvistiki kontekst; Fiziki
kontekst (vrijeme, mjesto)
9

nevidljivo znaenje utemeljeno na zajednikim pretpostavkama

Zakljuivanje na temelju konteksta

Deiksa: pokazne deiktike estice vremena i mjesta i zamjenice koje

se ne mogu razumjeti bez konteksta
Morat u to donijeti sutra jer ih nema sada tu. Sutra besplatno pivo!
Volim sluati Mozarta.Posudi mi Chomskog.

Jezino znanje

Jezik = mentalna sposobnost, instinkt (usp.Pinker), organ

Jezik = formalni simboliki sustav
Jezik = sredstvo komunikacije

Prirodni (ljudski) jezik: obiljeja

Posrednost (displacement)
Prenoenje poruke
Arbitrarnost znaka razliiti jezici
Kreativnost
Analiza i sinteza
Diskretnost jezinih jedinica (ili jest ili nije)

Dvostruka artikulacija

Prva artikulacija: znaenjske jedinice, leksike i gramatike

Uzmi ovu knjigu! 3 jedinice
Druga artikulacija: razlikovne jedinice koje same po sebi nemaju
znaenje
[rd] 3 jedinice /r, o, d/
[bd]
[rd]
[rg]

Rjenici razliitih jezika razliito kategoriziraju svijet

hrvats
ki

engles
ki

njema
ki

francus
ki

panjols
ki

stablo

tree

Baum

arbre

rbol

drvo

wood

Holz

bois

lea
madera

uma

woods
forest

Wald

bosque
fort

selva

10

Pinker jezik najvaniji ovjekov izum, sutinski primjer njegove

mogunosti koritenja simbola i bioloki besprimjeran dogaaj koji
ga odvaja od ivotinja
Kompleksna, specijalizirana vjetina, koja se u djetetu razvija
spontano bez svjesnog napora ili formalne institucije, kvalitativno
ista u svakom individualcu
INSTIKTIVAN
Bioloka adaptacija za prijenos informacija
Utjecaj Chomskog
Pravila koja ljudi ue u kolama su propisana koja propisuju kako
bi osoba trebala govoriti znanstvenici se zalau za deskriptivna
pravila koja opisuju kako ljudi doista govore
Strunjaci ljudi koji izmiljaju propisana pravila gramatike
(nastavnici, autori rjenika, kolumnisti...)
Propisana pravila (engleski jezik) trae korijenje u latinskom jeziku i
sve poinje negdje u 18.st.
Kako su ve gramatika pravila propisana dugo u svijetu teko ih je
smjeniti jer su duboko ula u ljudski um stvoren je standardni jezik
koji sve drugo otpisuje kao manje logino i sofisticirano
Strunjaci bi trebali obratiti vie pozornosti na to kako ljudi
stvarno govore; neka pravila bi zauvijek trebalo izbrisati iz jezika;
nema potrebe za upotrebom izraza gramatiki nekorektno; sleng bi
se trebao odrati, jer on ne ugroava jezik nego poveava njegovo
bogatstvo
Saussure jezik ima individualnu i drutvenu stranu
Drutveni proizvod mogunosti govorenja i skup uvjeta koje je
drutvo prihvatilo kako bi omoguilo pojedincima da se tom
mogunou slue
Sposobnost govora u treoj, lijevoj eonoj vijuzi no tamo se nalazi
sve vezano uz jezik kao to je i pismo
Govorni krug: a) izvanjski dio (titranje zvukova koji idu od usta do
uha) i unutarnji dio; b) na psihiki i nepsihiki (+ fizioloke injenice i
fizike injenice) dio; c) na aktivni (sve to ide od sredita asocijacije
jednog od subjekta do uha drugog subjekta) i pasivni (sve to ide od
uha drugog prema njegovu sreditu asocijacije) dio
Karakteristike jezika:
Jezik postoji zahvaljujui dogovoru sklopljenom izmeu pripadnika
zajednice
Jezina djelatnost je heterogena, ogranieni jezik je homogen
sustav znakova gdje je bitna veza smisla i akustike slike
Znakovi jezika su opipljivi pismo ih moe fiksirati u dogovorenim
slikama
Jezik je spremite akustikih slika, a pismo je njihov opipljiv oblik
11

Jezik je govor predmet konkretne prirode

Semiologija znanost koja izuava ivot znakova u krugu drutvenog
ivota
Meuovisnost jezika i govora jezik je nuan da bi govor bio
razumljiv, ali govor je potreban da bi se jezik uspostavio; govor je
ono to ini jezik da se razvija
Utjecaj na lingvistiku izvanjski i unutranji
Izvanjski povijesni dogaaji (kolonizacije, osvajanja), institucije
(crkva, kola), zemljopisna rairenost jezika, dijalektalna
razmrvljenost
Unutarnje je sve ono to u bilo kojoj mjeri mijenja sustav
Jezini znak spaja akustiku sliku (oznaitelj) i pojam (oznaenik)
Veza koja spaja oznaitelja s oznaenikom - (jezini znak) - je
proizvoljna (arbitrarna)
Nepromjenjivost jezika:
1. Arbitrarni karakter titi znak od pokuaja promjene
2. Mnogo je znakova potrebno da se ustanovi bilo koji jezik
3. Odve sloen karakter sustava
4. Otpor kolektivne inercije prema svakoj jezinoj novini
Promjenjivost jezika:
Vrijeme dovodi do pomicanja odnosa izmeu oznaenika i oznaitelja
Vrijeme donosi imbenike koji utjeu na promjenu jezika
Saeto jezik je za nas jezina djelatnost manje govor; jezik je skup
jezinih navika koje govorniku omoguavaju da razumije i da drugi
njega razumiju; da bi bilo jezika nuna je masa koja govori; ne
postoji izvan drutva semioloki fenomen
Sapir govor
Ljudska aktivnost koja se razlikuje od jedne do druge drutvene
grupe, povijesno naslijee grupe, proizvod kontinuirane drutvene
upotrebe
Instiktivno izraavanje emocija - govor nije isto instiktivan
Ne postoje govorni organi, nego organi koji su korisni za proizvodnju
govora
Mogua misao bez govora?
Misao je najvii potencijalni sadraj govora; svjestan prijepis
nesvjesnih lingvistikih simbola
Misaoni proces je umetnut, pishiko obilje, gotovo na poetku
lingvistike ekspresije; koncept, jednom definiran, reagirao je na
ivot tog lingvistikog simbola i nadalje ohrabruje lingvistiki rast
Govorno ponaanje (istraivanje individualnih razlika govora)
Glas drutveni, ali i individualni fenomen
Dinamika glasa (intonacija, ritam, kontinuitet, brzina)
Izgovor, vokabular i stil

BIOLOKE PREDISPOZICIJE KOMUNIKACIJA IVOTINJA I JEZIK

12

Da li se ljudski jezik razvio naglo ili postepeno?

Imaju li ivotinje jezik?
Koja to svojstva jezika razlikuju ljudski jezik i komunikaciju drugih
ivih bia?
Koje su to kljune bioloke predispozicije koje su omoguile pojavu
govora i jezika uope?
Komunikacija 5 elemenata: poiljatelj, prenoenje poruke, kanal,
primatelj, odgovor (povratna informacija)
Odvija se izmeu ljudi, ivotinja i biljaka

Eric H. Lennenberg (1921.-1975.)

Biological Foundations of Language, 1967

Da li se jezik razvio naglo ili postepeno?
Pojava jezika kao oblika komunikacije:
Teorija kontinuiteta postepen razvoj
Teorija diskontinuiteta kvalitativno potpuno drugaiji od svih
ostalih oblika sustava komunikacije naglo; razlog ovjekoliki
majmun nema nita slino ljudskom jeziku
No living animal represents a direct primitive ancestor of our own
kind and, therefore, there is no reason to believe that any one of
their traits is a primitive form of any of our traits

Komunikacija ivotinja u prirodi

Stereotipni oblici ponaanja:

elektro-magnetski valovi (ribe)
miris, kemijske tvari (mravi, tvor, urin)
dodir (meusobno timarenje majmuna)
vizualni signali (poloaj repa)
zvuk (veliki broj ivotinja)
Funkcije komunikacije:
Izraavanje identiteta
Privlaenje (posebno spolnih partnera)
Odbijanje (suparnika ili neprijatelja)
Agresivnost ili podlonost (drutvena hijerarhija)
Upozorenje na blizinu grabeljivaca ili njihovo zastraivanje
Mamljenje plijena
Sinkronizacija organiziranih aktivnosti (lov, nabava hrane)
Komunikacija pela: (Karl von Frich 1886.-1982.)
Ista informacija prenosi se samo na jedan nain
Kruni ples: izvor hrane je udaljen manje od 10 m
Ples njihanja zatkom: izvor hrane udaljen vie od 100 m
Razliite varijante - "dijalekti
Obiljeja komunikacije: vizualna, mirisna, taktilna; posrednost,
preciznost; uniformnost i rigidnost poruke; nemogunost uenja
Ptice
13

Glasanje (funkcionalni zvukovi - hranjenje, napad, obrana)

Pjev (uspostava teritorija i privlaenje partnera)
Glasanje primata
Glasaju se s obzirom na objekt koji vide
Verveti ili zeleni zamorci (majmuni)
Specifina znaenja pojedinih glasanja: leopard, orao, zmija
Elementi uenja
Primati, ali ne pripadaju nadporodici Hominidae

ovjekoliki majmuni (Hominidae)

Multimodalna komunikacija (glasanje, geste, poloaji tijela i njihove

kombinacije)
Vezanost uz kontekst
Malo znakova proizvoljnosti i rekombinacije znakova
Krikovi upozorenja mogu imati raspon specifinih znaenja (orao,
leopard, zmija*)
Uglavnom genetiki uvjetovana uz elemente uenja
Nema voljne kontrole glasanja
Ogranien repertoar
EKSPERIMENTI S IMPANZAMA (1)
Viki 5 rijei
Washoe 150 znakova, prepoznavanje
Kanzi on i mama uili jezik
NIM CHIMPSKY nije mu se dalo, lijen
Nauila neto znakovnog jezika, odgajana u ljudskom okruenju,
eljeli su pobiti tezu Chomskog kako samo ljudi imaju jezik
Koko
EKSPERIMENTI S PRIMATIMA (2): KOGNITIVNE SPOSOBNOSTI I
UENJE JEZIKA
Uenje govornog jezika - slabi rezultati zbog neadekvatne grae
vokalnih organa.
Uenje putem simbola - proizvoljni znakovi na magnetnoj ploi ili
kompjuterskoj tipkovnici
Sporazumijevanje znakovima
ISTRAIVANJA POKAZUJU
Primati mogu usvajati oblike ponaanja putem opaanja (i spontano)
Mogu uiti i upotrebljavati simbole kao djeca do druge
godine ivota
Slabe naznake rekombinacije simbola za nova znaenja - sugar +
water (watermelon -lubenica) (Koko)
Uenje simbolikog sustava od drugih impanzi (jedan sluaj)
Nedostaje sintaksa (samo rudimenti)
KONTROVERZNI NALAZI
-nagraivanje, pripisivanje znaenja, jezik vie od govorenja

14

to lei u pozadini reenice eli li alicu kave? Umor? Privatni

razgovor? rijei su tek vrh ledenjaka ispod kojeg se krije mnotvo
toga
INTERPRETACIJA EKSPERIMENATA
Noam Chomsky :
Jezik je uroen i jedinstveno obiljeje ljudske vrste.
Oni nemaju poseban "jezini organ" koji je izvor univerzalne
gramatike zajednike svim jezicima.
Rezultati istraivanja su posljedica uvjetovanih reakcija, sistema
nagraivanja i manipulacije trenera.
Herbert Shanker,Talbot Taylor:
Gradacija u jezinim vjetinama.
Postojanje temeljne kognitivne sposobnosti
Antropocentrizam u istraivanju jezika ivotinja
SPONTANA KOMUNIKACIJA KOD NELJUDSKIH PRIMATA
Ogranien repertoar znakova
Komunikacija vezana iskljuivo uz kontekst
Teorija uma odsutna ili vrlo ograniena
Komunikacija na razini niih ivotinja, ak beskraljenjaka
* TEORIJA UMA: pripisivanje znanja i emocija sebi i drugima tijekom
komunikacijskog procesa
Teorija kontinuiteta vs teorija diskontinuiteta do pojave ljudi
nema naglog skoka u jeziku
Glavonoci 15-35 obrazaca
Veliina repertoara
U veine odraslih riba, ptica i sisavaca raspon repertoara
komunikacijskih obrazaca ponaanja u pojedinih vrsta kree se
izmeu 15 i 35 obrazaca.
Encyclopedia Britannica, Animal Communication
Hipoteza o dinaminom ekvilibriju:
Ekoloka relevantnost
Prevelika investicija mozak

Jedinstvenost ljudskog jezika

Kontrola nad modificiranim strukturama za glasanje, disanje i

gutanje
Fonoloki princip - razlikovnost malog broja elemenata koji se
kombiniraju na razliite naine
Bogat rjenik otvorenog tipa
Sintaksa kombinacija rijei u reenicu
Hijerarhijski sloeno znaenje znaenje cjeline je funkcija
znaenja dijelova

15

Postojanje teorije uma sloeni i apstraktni modeli znanja,

vjerovanja, namjera i ciljeva i njihova sustavna primjena za
planiranje komunikacijskih inova
Jezini napredak kod ljudi postoji li?
Nema primitivnih jezika (s obzirom na fonoloku, leksiku, sintaktiku
strukturu)
Postoji varijabilnost u lingvistikoj komplesnosti, no ne postoji
nikakve korelacije izmeu kompleksnosti jezinih i drutvenih
struktura, odnosno kulturne razvijenosti (npr. postoji jednostavnija
vs. Kompleksnija struktura slogova, ALI.......)
but French & Japanese arent more primitive languages than
English
Vodi li razvoj civilizacije smanjivanju uloge morfologije (manje
nastavaka), i vie sintakse (vie znaenja ukodirano u sintakstikim
umjesto morfolokim strukturama)? Moda, ali nije potvreno
(francuski i japanski nisu primiitivniji od engleskog), iako irenje
jezika ujednaavanje
rjenik raste u pisanim jezicima (koji imaju pisanu tradiciju), posebno
onima s knjievnom tradicijom, u jezicima u kojima se stanovnitvo
bavi razliitim poslovima
no rjenik se lako gubi, odnosno nadopunjuje....(bar u sluaju
homo sapiensa)

Usporedba jezika i drugih oblika komunikacije (Hocktett, C.F.;

1960.) - !!!!

Sluno-glasovni kanal ruke i ostali dijelovi tijela ostaju slobodni

Ope odailjanje - usmjereno primanje poiljatelj i primatelj se ne
moraju vidjeti kako bi komunicirali
Prolaznost signala govorni zvuk se uje samo u ogranienom
podruju i nakon nekog vremena nestaje
Odailjanje i primanje istog signala
Povratna sprega mogunost ispravljanja pogreke
Specijalizacija organa za prijenos poruka govor samo za
komunikaciju
Semantinost/stabilna znaenja
Proizvoljnost
Razlikovnost/diskontinuiranost signala odvojeni elementi : razlika
slova (toast, roast) r i t ine razliku u rijei
Posrednost moe se govoriti o neemu to je daleko ili u prolosti
Produktivnost/kreativnost
Prenosi se uenjem naueno kulturno ponaanje
Dvostruka artikulacija
Dvolinost neto to se govori moe biti potpuno netono (zeleni
mjesec od sira)
16

Metajezinost - rasprava o jeziku i komunikaciji uope

Sposobnost uenja drugih jezika
PRIRODNI (LJUDSKI) JEZIK: OBILJEJA
Posrednost (displacement)
Prenoenje poruke
Arbitrarnost znaka razliiti jezici
Kreativnost
Analiza i sinteza
Diskretnost jezinih jedinica (ili jest ili nije)
Dvostruka (trostruka?) artikulacija
DVOSTRUKA ARTIKULACIJA
Prva artikulacija: znaenjske jedinice (morfeme), leksike i
gramatike.
Uzmi ovu knjigu! 3 jedinice
Druga artikulacija: razlikovne jedinice koje same po sebi nemaju
znaenje.
[rd] 3 jedinice /r, o, d/
[bd]
[rd]
[rg]
1. Dulji izraz dijeli se na manje jedinice (izraz i znaenje)
2. Na manje jedinice fonem izraz
3. Na jo manje distinktivna obiljeja
Jezik = mentalna sposobnost, instinkt (usp.Pinker), organ
Jezik = formalni simboliki sustav
Jezik = sredstvo komunikacije
USTA / usna upljina razmjerno mala u usp. s drugim primatima,
pokretljivija, smanjena usna upljina
ZUBI uspravni, ne stre vani, podjednake visine (glasovi f i v)
USNICE finija motorika miia, glasovi poput p i b,
JEZIK manji, miiaviji, pokretljiviji veliki raspon glasova u usnoj
upljini i bre i jasnije odailjanje zvukova proizvedenih pomicanjem
organa u gornjem vokalnom traktu
Produena DRIJELNA UPLJINA ostavljajui time iri prostor izmeu
mekog nepca i epiglotisa
Sputanje GRKLJANA (u kojem su smjetene GLASNICE), glasnice
imaju vie miinog tkiva, to omoguava bolju kontrolu njihovih
pokreta
Nedostatak vea mogunost guenja zbog ulaska hrane u dunik
(kod ovjekolikih majmuna nema te opasnosti) u evolucijskom
smislu: jezik je morao biti isplativ te su koristi komunikacije jezikom,
tj. Prilagodbe vokalnih organa za proizvodnju ireg raspona glasova,
morale iz nekog razloga nadilaziti potencijalne nedostatke nastale
prilagoavanjem vokalnog trakta (npr. guenja)
Zanimljivo: kod ljudskih je beba grkljan takoer povien to im
omoguava istovremeno pijenje i disanje

17

Relativno brzo sputanje grkljanja, poveanje modane mase,

uspravan hod, ali i dokazi da gluhonijema djeca ne ostaju bez
jezika, ve razmjerno brzo usvajaju ili oblikuju znakovni jezik
ljudska predodreenost za ovladavanjem jezika razvoj nativizma
(HIPOTEZA O UROENOSTI JEZIKA), ideje da je jezino znanje
predodreeno, ukorijenjeno, genetski uvjetovano?

ADAPTACIJSKE PROMJENE U EVOLUCIJI OVJEKA GOVOR govorni

organi; JEZIK mozak

Govorni lanac:
A. Izvrni govorni organi
1. dini organi (respiratori, aktivatori) - plua, dunik
2. organi za glasanje (generatori)
- grkljan i glasnice
3. izgovorni organi (artikulatori)
- govorne upljine (drijelna, nosna i usna) i organi koji ih omeuju

ORGAN
PLUA
GRKLJAN

PRIMARNA FUNKCIJA
Izmjena kisika i CO2
Prolaz zraka

GLASNICE

Sprjeavanje ulaska
hrane u plua
Pokretanje hrane,
okus
vakanje

JEZIK
ZUBI
USTA

Zatvaranje usne
upljine

GOVORNA FUNKCIJA
Dotok zraka
Jakost, visina, boja
glasa
Proizvodnja glasa
titranjem
Artikulacija glasova
Artikulacija glasova
regulacija
akustinosti
Artikulacija glasova

EVOLUCIJSKE PROMJENE U ODNOSU NA PRIMATE:

smanjena usna upljina
produena drijelna upljina, sputanje grkljana, iri prostor izmeu
mekog nepca i epiglotisa
glasnice imaju vie miinog tkiva, to omoguava bolju kontrolu
njihovih pokreta
spolni dimorfizam u veliini i poloaju grkljana
POSLJEDICE
pozitivne: artikulacija irokog raspona samoglasnika i suglasnika
negativne: poveana opasnost od guenja; smanjena efikasnost
disanja i vakanja
korelacija visine glasa, veliine grkljana i veliine tijela govori u
prilog teorija koje nadmetanje oko spolnih partnera smatraju vanim
u nastanku jezika
18

B. Mozak
Graa mozga: 1,5kg (2,5% tjelesne mase), ivane stanice i vlakna,
sinase
STRUKTURA MOZGA
Dijelovi mozga: veliki mozak (dvije hemisfere, corpus callosum i
meumozak), mali mozak (najstariji, 10% ukupne mase mozga, 50%
neurona) i modano deblo.
Modana kora (korteks) sjedite viih funkcija i inteligencije,
ishodite hotiminih pokreta i sjedite osjeta
Vijuge -2000 cm2
LIJEVA HEMISFERA: Rezoniranje, Logika, Raunanje, Govor,
ANALIZA
DESNA HEMISFERA: Prostorna percepcija, Vizualna percepcija,
Humor, Muzika, SINTEZA
HEMISFERE
Lijeva h. upravlja miiima desne strane tijela i prihvaa podraaje
koji dolaze s te strane, a desna h. je povezana sa lijevom stranom.
Lateralizacija (specijalizacija polutki mozga) jezika u lijevoj
hemisferi (95%)
Lijeva h. dominantna za jezik u svih denjaka i 70% ljevaka
RAZLIKA IZMEU LIJEVE I DESNE HEMISFERE U SEMANTIKOJ
OBRADI
LIJEVA HEMISFERA
Poznati, dominantni
Usko povezani
Izrazito semantiko
Pokrivanje
AKTIVACIJA
Funkcionira u uvjetima automatske obrade
Brza, intenzivna aktivacija dominantnih znaenja
DESNA HEMISFERA
Manje poznati, konotativni, alternativni
Slabije povezani
Slabije semantiko pokrivanje
AKTIVACIJA
Funkcionira u uvjetima kontrolirane obrade
Sporija, slabija aktivacija alternativnih znaenja
Rolandijeva brazda

Silvijeva brazda

19

eoni (frontalni) reanj - rezoniranje, planiranje, dijelovi

govora i pokreta, emocije i rjeavanje problema
Zatiljni (okcipitalni) reanj - psihovizualno podruje, osjet vida.
Tjemeni (parijetalni) reanj - percepcija dodira, tlaka,
temperature i boli
Sljepooni (temporalni) reanj - percepcija i prepoznavanje
slunih podraaja i pamenje

ZNANSTVENI TEMELJI
Paul Pierre Broca (1824-1880), ljenik, antropolog
Kranijalna antropometrija
Brocino podruje- produkcija
Obdukcija glave ovjeka koji je nakon nesree mogao izgovoriti slog
tan i nekoliko psovki lijeva hemisfera odgovorna za jezik
Carl Wernicke (1848-1905), Neurolog
Podruje lijevog temporalnog renja centar za razumijevanje govora
Wernickeovo podruje - razumijevanje
DOKAZI O LOKALIZACIJI JEZIKA AFAZIJE
Brocina ili motorika afazija - oteenje Brokinog centra
Ogranien rjenik.Velike tekoe u izgovoru- telegrafski stil..
Relativno dobro razumijevanje govora i itanje, ali ogranieno
pisanje.
Reducirana sintaksa i morfologija
Nerazumijevanje gramatikih morfema vezivnih rijei
To be or not to be (ne razumiju). Two bee our knot two bee (razumiju)
Wernickeova ili senzorika afazija - oteenje Wernickeovog
centra
Ogranieno razumijevanje govora, neprepoznavanje rijei, tekoe u
pronalaenju naziva i sadraja rijei, besmisleni neologizmi.
Normalan izgovor, tean govor, ali besmislen, itanje i pisanje esto
reducirano
20

Opa agnozija -oteenje angilarnog girusa gdje se oblik rijei

povezuje sa znaenjem. Prepoznavanje oblika, ali nerazumijevanje
znaenja.
"Provodna afazija" - oteenje arcuate fasciculusa. Dobro
razumijevanje govora, ali nemogunost ponavljanja rijei, zamjena i
premjetanje glasova (letezivija =televizija)

Brocina (motorika, ekspresivna) afazija:

Yes...ah...Monday...ah...Dad and Peter Hogan, and
Dan...ah...hospital...and ah...Wednesday...Wednesday nine oclock and
ah Thursday...ten oclock ah doctors...two...two...an doctors
and...ah...teeth...yah...And a doctor an girl...and gums, an I.
Wernickeova (receptivna) afazija: What brings you to the hospital?
(...)

Boy, Im sweating, Im awful nervous, you know, once in a while I

get caught up, I cant mention the tarripoi, a month ago, quite a
little, Ive done a lot well, I impose a lot, while, ont he other hand,
you know what I mean, I have to run around, look it over, trebbin
and all that sort of stuff. (...)
NEUROLOKI PROCES GOVORA
Obavjesni sluni ili vizualni slijed
Wernickeovo podruje -znaenja
Angularni girus - za razumijevanje vidnih informacija povezanih s
jezikom koje pristiu direktno iz lijevog vidnog korteksa i
indirektno iz desnog vidnog korteksa
Brokino podruje izgovorno i sintaktiko oblikovanje
Pozitronska emisijska tomografija - Ograniena vremenska
rezolucija (60 sec.), radioaktivna tvar, skupa tehnika
POT (spoj parijetalno-okcipitalno-temporalnog renja) -integracija
asocijativnih podruja za vid, sluh, tjelesne osjete
21

Wernickeovo podruje:
Multimodalni input unimodalni output apstrakcija obiljeja
konceptualna struktura
arcuate fasciculus
Brokino podruje- hijerarhijska organizacija podataka i
vremenski slijed koji su preduvjeti za fonologiju i sintaksu
Motoriko podruje - vokalizacija
Sintaksa je proizvod sintakse mozga - razliitih ivanih
povezivanja odvojenih dijelova mozga (vizualno-senzorikomotorikih)
Sintaksa
Pojaana aktivnost kod sloenog sintaktikog oblikovanja
itavo jezino podruje ukljueno u sintaksu
EVOLUCIJSKE PROMJENE U MOZGU
Smanjenje relativnog volumena primarnog vizualnog podruja u
korteksu te Istodobno poveanje volumena stranjeg
tjemenog korteksa (Wernickeovo podruje);
Reorganizacija eonog renja, u treoj modanoj eonoj vijuzi
koja sadri Brocino podruje;
Razvoj izrazite asimetrije koja se podudara s dominantnom
upotrebom desne ruke, odnosno lokalizacija jezinih sposobnosti
u dominantnoj (preteno lijevoj) hemisferi mozga te lokalizaciju
drugih vizualnih, prostornih i emocionalnih sposobnosti u drugoj
hemisferi; i
Vjerojatna dorada kortikalne organizacije kroz tercijarne vijuge
NEGATIVNE POSLJEDICE E.P.
Skupo odravanje modanog tkiva. Mozak troi oko 20% nae
energije iako iznosi samo oko 2% nae tjelesne teine.
Asimetrija onemoguava preuzimanje funkcija drugog dijela u
sluaju oteenja.
Produeno razdoblje trudnoe - konstantna stopa razvoja
mozga fetusa
Logika strana lijeva h., itanje izmeu redaka desna h.
Razvoj neokorteksa odgovoran za razvoj inteligencije
Pinker jezini organi i geni za gramatiku
Epilepsija presijecanje veza izmeu lijeve i desne hemisfere
posljedice: pacijenti kada su mirni mogu opisati dogaaje koji se
odvijaju u desnom vidnom polju i imenovati objekte u desnoj ruci,
no to isto ne rade s lijevom polovinom lijeva strana njihova
svijeta je odsjeena od jezinog centra
Ne moe se dokazati postojanje gena za gramatiku

PORIJEKLO I EVOLUCIJA JEZIKA

KAKO JE NASTAO LJUDSKI JEZIK?

22

Kreacionizam
Ljudski izum
Poligeneza vs. monogeneza
Prirodna selekcija/evolucijska adaptacija: Postepen razvoj / Skokovit
razvoj
TEORIJE
Teorija o boanskom porijeklu
Teorija o jeziku kao ljudskom izumu
Teorije prirodnih zvukova
Onomatopejska (vau-vau) teorija
Teorija krikova - jezik se trazvio iz neartikuliranih instinktivnih
emocionalnih krikova i uzvika (Darwin)
Ho-ruk teorija - jezik se razvio iz uzvika pri grupnim aktivnostima.
Ding-dong teorija - jezik se razvio iz prirodne povezanosti zvuka i
znaenja, imitacijom fizikih zvukova
Motorika teorija - jezik mimike i pokreta prethodio je govoru.
1876. godine Lingvistiko drutvo u Parizu donosi zabranu svih
priloga o porijeklu i evoluciji jezika na svojim sastancima i u
publikacijama
RADOVI O EVOLUCIJI JEZIKA
20. STOLJEE: EVOLUCIONIZAM
Wilhelm Wundt (1832.-1920.) !
Elaboracija teorije neartikuliranih krikova u okviru teorije evolucije
Kontinuitet izmeu komunikacije primata i ovjeka.
Prvo, gestikulacija povezana s emocijama uz sluajnu vokalizaciju. S
vremenom iz ovih glasanja se razvija govor, a gestikulacija gubi na
vanosti
MOTORIKA TEORIJA !
Gordon Hewes teorija gestikulacije na temelju istraivanja
primata
Otac moderne motorike teorije
Manipulativna ponaanja u primata su voljna i temelje se na
kognitivnim analizama situacija koje su prethodno vizualno
percipirane
Obiljeje produktivnosti
Kognitivne sposobnosti i strukture ivanog sustava temeljne za jezik
postojale znatno prije modifikacija u govornom aparatu
Proces tvorbe rijei i sintakse razvio se iz sustava motorike
koordinacije
Aktivacija mozga kod motorikih kretnji
Massimo Matelli (Rizzolatti Arbib 1998) poveznica F5 podruja u
mozgu majmuna sa Brokinim podrujem u ovjeka
POVEZANOST JEZINE I MOTORIKE AKTIVNOSTI
1. Sekundarne (nadograene) funkcije
2. Specijalizacija krajnjih dijelova sustava (usta, aka)
23

3. Struktura: PRIMATI: serijalna (sintagma) i OVJEK: serijalna

(sintagma) + hijerarhijski ustroj (paradigma)
KADA?
Simbolika komunikacija se javlja vrlo rano
2 3 mya lateralizacija mozga, arheoloki nalazi (H. habilis)
Jezik se javlja tek s intenzivnim razvojem kulture, 50 60 kya,
arheoloki nalazi
Lingvistika (ogranieno), fizika i kult. arheologija, primatologija,
neurolingvistika, kompjutersko modeliranje....
Homo sapiens sapiens (pojava prije 50-60000) jezik postoji
TO JE POTREBNO ZA RAZVOJ JEZIKA?
Neurologija: poveanje korteksa, lateralizacija funkcionalnih podruja
Morfologija: poveanje i razvoj vokalnog trakta i drijela i
preoblikovanje baze lubanje
Ontogeneza: due vrijeme i vee mogunosti uenja
Drutvenost: poveanje veliine i sloenost drutvenih skupina
Razlike u vokalnom aparatu sputanje grkljana

24

EVOLUCIJSKE FAZE U RAZVOJU JEZIKA

Domenico Parisi (1976)
Tip I: Pred-sintaktiki. Zatvoren sistem s ogranienim brojem
znaenjskih jedinica. ivotinjska komunikacija
Tip II: Leksiki. Poluotvoren sistem nedjeljivih leksikih jedinica
(indeksa i ikona situacijski kontekst vaan za znaenje); mogu se
dodavati i kombinirati novi elementi u ogranienom broju
Tip II: Sintaktiki. Otvoren i produktivan sistem. Transformacija
leksikih jedinica u foneme. Upotreba simbola. Vjerojatno u
potpunosti razvijen s prelaskom na govorni jezik
Derek Bickerton (1990)
I. Protojezik (nedostaje sintaksa, gram.morfemi, neleksiki dio vok.)
jedan jezik iz kojeg su se razvili svi ostali jezici
II. Moderan jezik
PROTOJEZIK
Proto-nostratiki jezik - prije 10000 godina
Proto-jezik Afrika - prije 50000-100000 godina
Bazini rjenik protojezika
*AYA'majka'
*BU(N)KA'koljeno'
*BUR 'pepeo'
*CHUN(G)A'nos'
*KAMA'drati u ruci'
*KANO'ruka'
*KATI 'kost'
*K'OLO'rupa'
*KUAN'pas'
*KU(N)'tko?'
*KUNA'ena'
25

*MALIQ'A'sisati'
ZATO?
Lov, distribucija hrane, planiranje obrane i ratovanja,
Prenoenje vjetina u izradi orua,
Manipulacija moguih seksualnih partnera ili suparnika,
Briga oko podmlatka i poduavanje,
Uspostavljanje bliskih drutvenih veza komunikacija itd, itd.
Robin Dunbar: grooming, gossip and the evolution of
language (1998)
Jezik kao efikasna zamjena za meusobno timarenje primata
Korelacija izmeu veliine mozga i veliine drutvenih skupina
mozak se poveao kako bi omoguio ivot u veim skupinama.
Poveanjem skupine povealo se i vrijeme potrebno za timarenje
Terence Deacon: The Symbolic Species (1998)
Simbolika komunikacija potreba drutvenog ugovora
Organiziran lov prehrana mesom
Opskrba ena i djece -Sigurnost oinstva
Brani ugovor
Simbolika sposobnost:
Znak-objekt odnosi meu znakovima
Ritualizacija radnji - apstraktnost
Teorije
kontinuiteta

Teorije diskontinuiteta

Integrativne
teorije

Dunbar (1996)

Miller (2000)

Corballis (2002)

Tomasello (1999)

Separativne
teorije

Pinker (1994,
1999)

Bickerton (1990) Chomsky

(2002)

Foley evolucija jezika

Poveanje mozga proces cefalizacije najvie napredovao kod ljudi
Neurokortekst vie funkcije; bogatstvo neuronskim vezama
Lateralizacija
Jezine sposobnosti u lijevoj hemisferi za 95% denjaka i 70%
ljevaka
Pri roenju obje hemisfere imaju mogunost razvijanja jezinih
sposobnosti: ako se u djetinjstvu oteti lijeva hemisfera, jezik se
moe pojaviti u desnoj hemisferi (samo u djetinjstvu)
Jezik je ini se u lijevoj hemisferi okupljen u irokom podruju oko
Silvijeve brazde
Neuroloki ne moemo ograniiti jezik na jedno podruje kad su
njegove funkcije rairene po cijelom mozgu
26

Vokalni trakt drukiji od usne upljine ostalih primata; grkljan je

mnogo nie u grlu nego kod ostalih primata; nepce i donja eljust
takoer su reducirani; moe se zatvoriti prolaz do nosa omoguujui
razliku izmeu nazalnih ne-nazalnih glasova; novorene je po
vokalnom traktu slinije impanzi, no kako raste tako se grkljan
sputa i poprima popratne karakteristike (proces poinje s tri
mjeseca starosti i zavrava u pubertetu)
Traenje pretee jezika kod majmuna kod majmuna postoji
lateralizacija samo u drukijem stupnju; i kod majmuna je u lijevoj
hemisferi smjeteno procesuiranje vokalne komunikacije kao i
kodiranih simbola (pokazuju istraivanja) dokaz kako nije samo kod
ljudi lijeva hemisfera odgovorna za jezik i govor
Jezik je isplovio iz razvoja mozga jezik je zadovoljavajue rjeenje
za opstanak ovjeka

USVAJANJE JEZIKA (ONTOGENEZA) I ENKULTURACIJA

Jezino znanje PRAGMATIKA

Kontekst
(GRAMATIKA) Oblik

Sadraj (SEMANTIKA)

SIMBOLINA SPOSOBNOST
Bioloki temelji

Eric Lenneberg (1967)

Jezik se javlja prije nego to je potreban
Nije posljedica svjesne odluke
Nije posljedica vanjskog podraaja
Jezik se razvija u standardnim fazama razvoja u skladu s dobi i
drugim oblicima razvoja (kognitivnog, motorikog)
Kritina dob za usvajanje jezika (do este godine kada poinje
opadati do puberteta)
Izravna poduka nema naroitog utjecaja

Univerzalne razvojne faze

predjezina faza:
pla
roenje
gugutanje (fonska f.)
6 tjedana
brbljanje (fonsko-fonemska faza)
6 mjeseci
jezina faza:
jedna rije
12-18 mj.
dvije rijei
ca. 1,5 godina
27

telegrafska faza
2 godine
sloeni izrazi
3+
PREDJEZINA FAZA
Nasljeena primarna drutvenost, osjetljivost na socijalne
podraaje
Osjeajno vezivanje - dvosmjerna komunikacija u kojoj se
izgrauje zajednitvo afektivnih znaenja nesemiotika
Komunikacijske rutine predstavljaju kontinuitet prema govornoj
komunikaciji - prijelazna faza
Rane faze verbalne komunikacije - djetetova namjera se moe
razumjeti samo u kontekstu cijele situacije
Traenje komunikacijskog koda - sintaktika, semantika i
pragmatika sastavnica govora.
USVAJANJE FONOLOGIJE
Spontano glasanje kao izraz emocija ugode ili neugode bez
kortikalne kontrole
Stupnjevito ovladavanje glasovima okoline u kojoj ivi (snaga,
visina, kontrola glasovnih sekvenci)
Kategorijalna percepcija glasova, auditivna iskustva i
senzomotorike veze koje e omoguiti voljnu produkciju glasova u
fonemskoj fazi
Razvojem artikulacije usvajaju se fonemi materinskog jezika koji
odreuju razlike meu rijeima
Ritam i intonacija
USVAJANJE GRAMATIKE
Holofraze - senzomotoriko znanje o osobama, predmetima i
radnjama. Subjekt, radnja i objekt su nediferencirani (12-18
mjeseci).
Dvolani izrazi - univerzalna znaenja
stoerne rijei i otvorena klasa rijei: pa-pa tata, pa-pa auto, pa-pa
vau-vau
Jo uvijek vaan situacijski kontekst (18-24 mjeseca)
Telegrafski govor - isputanje gramatikih rijei
Pretjerana generalizacija pravila: neem, hoem, puu vjetari,
ovjeci.
Vielani izrazi - gramatike rijei (30 mjeseci)
Wug eksperiment: slika nepoznatog bia (esto nalik ptici) pokazuje
se djeci i kae This is a wug, potom se doda jo jedan wug i kae
Now there are two of them. There are two...? dijete koje je
ovladalo tom mnoinom kae wugs, a jako mala djeca esto
odgovore two wug
UNIVERZALNA OBILJEJA U USVAJANJU GRAMATIKE
Nastavci na kraju rijei se usvajaju prije nego prefiksi
Standardni red rijei se usvaja rano
Prezent su usvaja prije drugih vremena i glagolskih oblika
28

Opa pravila se ue prije a posebna kasnije

(ovjek/ovjeci/ljudi)
USVAJANJE ZNAENJA
Poklapa se s usvajanjem pojmova i s iskustvom koje odreuje sadraj
rijei
Pretjerano proirivanje ili pretjerano suavanje znaenja na
temelju opaajnih slinosti (oblik, veliina, pokret)
Pseudosinonimi: manje/vie, hvala/molim
Znaenja su oblik poopenih spoznaja te povezivanja glasovnog
simbola i pojma
Usvajanje rjenika 10 rijei dnevno
TEORIJSKI PRISTUPI USVAJANJU JEZIKA
Sporna pitanja:
Strukturalizam funkcionalizam
Sposobnost izvedba
jezik i miljenje
genetika kultura
BEHAVIORIZAM (B.F. Skinner)
Naglasak na izvedbi (govoru) koja se moe znanstveno prouavati i
mjeriti.
Znanje je proizvod iskustva i uenja, ALI...
Uenje putem klasinog uvjetovanja: podraajodgovor
Ponaanje (i jezino) djeteta oblikuju pozitivne i negativne reakcije
okoline, ALI...
NATIVIZAM N. Chomsky
Znanje o jeziku je uroeno: Ureaj za usvajanje jezika - Language
Acquisition Device (LAD)
Jezik se usvaja brzo (oko 4 godine)
Glavne faze razvoja jednake su u svim kulturama
Djeca su izloena razliitim "nesavrenim" jezinim utjecajima
Minimalan utjecaj poduke
Djeca mogu usvojiti jedan ili vie jezika bez napora do kritine dobi.
Jez.znanje odvojeno od drugih mentalnih sposobnosti
Vanjski utjecaji poticaj, ali ne i formativni
KREATIVNOST pobijanje biheviorizma
UG odreen broj opcija koje se aktiviraju u odr.jez.okolini
Danas: ogranienja (tek odreen broj odstupanja)
KOGNITIVNI PRISTUP Jean Piaget
Opa uroena sposobnost uenja koja se razvija u razdoblju
sazrijevanja
Faze u procesu usvajanja jezika podudaraju se s drugim elementima
kognitivnog razvoja: brbljanje - osjetno-motorika inteligencija i
izrazi od jedne rijei - stalnost objekta
Jezik je proizvod neverbalne inteligencije
Utjecaj najblie obiteljske okoline - kvaliteta interakcije i stila
DRUTVENI INTERAKCIONIZAM
29

Usvajanje jezika sastavni je dio procesa enkulturacije

(socijalizacije) kroz interakciju djeteta i okoline
1. praktino-komunikacijska situacija nuna za razvoj simbolike
sposobnosti;
2. emocionalna deprivacija onemoguuje razvoj jezika
Djeca ue jezik aktivno stvaranjem pretpostavki o pravilima i
jezinim oblicima i postupno se pribliavaju jeziku odraslih
"Majinski govor" - govor prilagoen djetetu prisutan u veini
jezika (kratki, jednostavni izrazi, visoko melodian govorni signal,
spori tempo i iroki intonacijski obrisi, ponavljanje izraza)
JAPANSKA KULTURA
Temeljne vrijednosti japanske kulture:
1. Ouvanje drutvene harmonije i kolektivnih vrijednosti
izbjegavanje sukoba
2. Empatija koncept dobronamjernosti drugih suradnja
3. Konformizam - stvarni osjeaj nasuprot drutveno prihvatljivom
obliku ponaanja
Idealna interakcija je ona u kojoj obje strane razumiju i predviaju
potrebe druge strane - "itanje misli"
Verbalne formule - za drutveno oekivane reakcije
Japanski nain izraavanja je intuitivan, neizravan,
kontekstualan i pun skrivenih znaenja
Sadraj ranih verbalnih interakcija izmeu majke i djeteta -prototip
za kasnije drutvene odnose; rano uenje empatije i
konformizma ui japansku djecu razumijevanju osjeaja i oekivanja
drugih
Upotreba indirektnih izraza za zabrane, naredbe, odbijanje,
pozivanje na drutvene norme; ukazivanje na osjeaje, elje i
potrebe drugih
"Tranje je opasno (Ne tri!)
Tako se ne govori s odraslima (Ne svia mi se to to govori)
Tvoja sestra je gladna (Daj sestri malo kolaa)
Smijat e ti se ljudi (strah od neodobravanja).
Nitko se tako ne ponaa. (drutvena norma)"
Foley jezina socijalizacija
Primjer Kaluli (Nova Gvineja) na jezik se gleda kao na sredstvo
socijalne manipulacije i individualnog dokazivanja, naina
zadovoljavanja prava ili elja
Novoroenad koja ne govore smatraju se bespomonima; nisu
tretirani kao partneri u razgovoru; kad se Kaluli majka obraa djetetu
ne radi to direktno ve ju dri okrenutu prema ostatku drutva
Kad dijete pone govoriti vjeruje se kako mora dobiti tone
instrukcije izravne (say like that) smatra se kako ovakvim
nainom uenja dijete postaje neovisno i moe zahtjevati jednaka
prava poput odraslih; ne postoji baby talk
30

Jezina socijalizacija po pitanju spolnih uloga

Relativno; ovisi od drutva do drutva jedinstveno je da dijete ima
model na kojeg se ugleda i oponaa njegovo ponaanje
Otac, ujak i njihovi prijatelji pruaju model odgovrajueg mukog
ponaanja
Majka, tetka i prijateljice ensko ponaanje
Usvajanje normativnih lingvisitkih praksi igra kljunu ulogu u
socijalizaciji djeteta kako bi postalo lan kulture (raznoliko diljem
svijeta)
Pinker djeca i jezik
Bebe tijekom prve godine ivota usvajaju zvukove jezika
Prva dva mjeseca zvukovi povezani s dojenjem, hranjenjem,
plakanjem
Pet-sedam mjeseci igre zvukovima
Pri kraju prve godine slatke reenice
Prvi roendan poetak razumijevanja rijei i stvaranja rijei
Zato se bebe ne raaju s nauenim govorom?
Kako bi usvojile govor moraju sluati same sebe (ostvariti pravilne
artikulacije glasova) i sluati druge da naue zajednike foneme,
rijei i fraze
Mora proi odreeni razvojni proces (mozga, vokalnog trakta..)

JEZIK, KULTURA, DRUTVO

Jezik kao generator kulture i govor kao kulturna praksa

Jezik nije samo instrument kategorizacije iskustva, on je dio tog
iskustva interakcija
Jezik je drutvo omoguuje reprodukciju drutvenog ustroja
Kultura - sistem zajednikih vjerovanja, vrijednosti, obiaja,
ponaanja i artefakata pomou kojih lanovi drutvene zajednice
uspostavljaju odnose sa svijetom oko sebe i meusobno, a prenosi se s
generacije na generaciju uenjem.

Kultura kao santa leda

Vidljivo svjesno: umjetnost, kuhanje, igre, oblaenje, plesanje,
drama, glazba
Nevidljivo nesvjesno (odreuje nae iskustvo i tumaenje
stvarnosti): kozmologija, definicija grijeha, govor tijela, koncepcija
prolosti i budunosti, teorija bolesti, definicija ludila, tempo rada,
izrazi lica, koncepcija sebe, veza sa ivotinjama...
ENKULTURACIJA
Proces internalizacije kulture: standardi zajednica (jedno utjee na
drugo i obratno)
Osobe koje prihvaaju standarde na jednoj strani interakcija
(komunikacija) osobe koje primjenjuju standarde na drugoj strani
SOCIJALIZACIJA
Usvajanje ponaanja drutvene zajednice
31

Sredstvo Interakcija
Proces Identifikacija i internalizacija
Sadraj Znaenja, vrijednosti, uloge
SKUPINA POVEZANIH POJMOVA
Socijalizacija formiranje linosti enkulturacija
SVJETONAZOR
pogled na svijet (worldview/Weltanschauung):
Temelj svake kulture - odnos kulture prema bitnim
filozofskim pitanjima, vjerovanjima i vrijednostima i
normama: BOG, PRIRODA, IVOT I SMRT, LJUDSKA PRIRODA,
DRUTVO, MUDROST, ZNANJE, DJELATNOST, KAUZALNOST
Utjee na ponaanje i stavove
esto povezan s religijom
esto nesvjestan i neupitan
Dimenzije svjetonazora:
1. Egzistencijalne kategorije (vanjski svijet)
2. Afektivne kategorije (lijepo i runo) srednji krug
3. Normativne kategorije (dobro i loe) unutarnji svijet/krug
Funkcije svjetonazora:
Odgovori na egzistencijalna pitanja
OBJANJAVA zato su stvari takve kakve jesu. Zato ivimo? to
je cilj naeg ivota?
OPRAVDAVA kulturne vrijednosti: to se zbiva nakon smrti?
SISTEMATIZACIJA naeg iskustva: to je istina? Zato se stvari
dogaaju?
KOMUNIKACIJA
Proces u kojem se stvaraju znaenja u ljudskoj interakciji sa
simbolima.
Uspjena komunikacija: Poiljatelj i primatelj poruke imaju SLINE
MENTALNE MODELE: iskustvo, kulturne percepcije, simboliki
sustav
Proces kroz koji pojedinci, kao pripadnici drutva reagiraju i stvaraju
poruke adaptirajui se na okoli i meusobno jedni na druge.
INTERKULTURNA KOMUNIKACIJA
Simbolian i kontekstualan proces u kojem je razlika meu
sugovornicima dovoljno velika da dovede do razliitih interpretacija i
oekivanja u znaenjima komunikacije.
Komunikacijska kompetencija: ukljuuje pored gramatike i
rjenika sposobnost primjerene upotrebe i interpretacije jezika
unutar drutvenog i kulturnog konteksta.
Ukljuuje verbalnu i neverbalnu komunikaciju
PREPREKE ZA USPJENU KOMUNIKACIJU
Etnocentrizam: naa kultura je jedina normalna
Kognitivne - nazor na svijet, temeljne pretpostavke prema kojima
sve mjerimo
32

Ponaanje pravila ponaanja u komunikaciji (gledanje u oi,

direktnost, udaljenost od sugovornika)
Emocionalne izraavanje emocija je kulturno varijabilno
DOGONSKI JEZIK
KONGO-KORDOFANSKA PORODICA
Niger-kongoanska skupina
Grana GUR (voltajska), skupina lobi-dogon, 15 dijalekata, muki tajni
jezik SIGI SO
ETNONIMI - Dogom, Dogono, Habbe
Drutveni sustav - Patrilinealan, patrilokalan sustav
Gina (kua) togu (kvart) totemski klan
Glava kue Vijee staraca poglavica- Hogon
Podijela po dobi i spolu
Endogamne kaste (kovai, koari, pjevai, ratari)
Usvajanje jezika u Dogona
Dijete "prima" rije u trenutku roenja kada zaplae
Prve 2-3 godine utjecaj majke (unutarnji rjenik)
Otac vanjski rjenik i to samo djeake
Distinkcija izmeu mukih i enskih uloga usvaja se rano kroz
usvajanje jezika.
Mali Dogon rano spoznaje vezu izmeu jezika i drutva kroz
suprotstavljenost majinog i oevog dijalekta
Utjecaj vrnjaka
Dogonska imena
tajno ime" (by dma), (daje totemski sveenik totema- bnu,
kojem pripada obitelj djeteta)
obino ime" (boy toy), (daje glava oeve proirene obitelji);
majino ime" (na boy), (daje majina obitelj);
ime unutar dobnog razreda" (tono boy), nadimak meu
prijateljima iste dobi
spiritualno ime (tige na)- nasljeuje se od pretka zatitnika
(nan:) zajedno sa njegovom ivotnom energijom (ma)
Znakovi bez znaenja?
Doslovno znaenje je nevano
Veza izmeu osoba i imena je proizvoljna
Funkcija- identifikacija pojedinca
Velika varijabilnost oblika i upotrebe u raznim kulturama
Imena povezuju pojedinca sa irom zajednicom i socijalnim
kontekstom
tige
izraz poasti, laskanja, ohrabrenja
ritualne borbe na javnom mjestu za pogrebnih sveanosti
susreti koji zahtijevaju izraze pristojnosti
svaki puta kada treba poveati (ma) osobe (fiziki napor)
u trenutku smrti
inne dye so (rije starog ovjeka)
33

yannana lugu sogu ( on je kao stara ena)

sako gyegu (gladna papiga)
ene - kolektivni tige:
gile gile dum (kratka drvena lica)
Funkcija drutvena definicija osobe
Pripadnost totemu, oevoj obitelji, majinoj obitelji i dobnoj
skupini
Horizontalni presjek linosti i drutvene strukture
Stroga pravila upotrebe imena nepravilna upotreba slabi ili
jaa ivotnu silu (ama )
Kreativna mo govora prisutna u imenu
Obiljeja imena
Sva imena imaju znaenje u dogonskom jeziku
Imena su rijei iz susjednih dijalekata
Estetska vrijednost harmoninost
odraavaju okolnosti u kojima se raa dijete
Red roenja: prvo; Antimme, drugo"; Antandu,
Ogel (koji nije vidio Hogona)
Gelyem (neka je zadri)
Dyamgunno (rob koara); Dyemme gunno (rob kovaa)
Ambara (neka Bog povea)
Nadimci : vjeverica, ljenivac i sl.
Oslovljavanje krivim imenom ima ozbiljne psiholoke posljedice
U neistim stanjima osoba gubi svoje ime, govor i ma i
oslovljava se kolektivnim nazivom
inicijacija - seli num (djeca ikare)
y: pnun (ena u periodu menstruacije)
ne pru (neisti ljudi) osobe koje izravno potjeu od prvog
umrlog pretka i obavljaju razne neiste poslove
Govoriti = stvarati
sveti govor vano je dobro i primjereno govoriti
Govori se ono to elimo da se desi u stvarnosti
utnja vaan dio komunikacije
tabui
Predsvjesno uvjerenje da jezik evocira, izvlai iz nepojavnog u
pojavno, ono to se percipira kao potencijalno manifestno
Jednda dogonska reenica
yana ma,
e ya dige
vanu padali
ma
ena moja vi juer naveer gatanje

upit

eno moja! Jeste li vi prole noi togod gatali?

Ako elimo razumjeti reenicu moramo znati:
kontekst
Neto o sustavu srodstva
Kako gramatika odraava taj sustav kroz:
34

Posebne termine srodstva

Sustav zamjenica
Izbor rijei
Sustav srodstva generacijski
aljivi odnosi- odnosi sa odreenim srodnicima drugog spola
Neak- ujakova ena
Zet - punica
Katarzini odnosi ublaavanje napetosti i potencijalnog sukoba
Poseban rjenik
Vanu padali eufemizam za spolne odnose
Yana ma eno moja za ujnu
Zamjenica e izraz potovanja
Govornik je ogranien svojim odnosom u drutvu u upotrebi rijei i
izraza
Vana je upotreba neadekvatnih termina izmeu dviju generacija.
Izmeu generacija vlada odnos potovanja i izbjegavanja odreenih
izraza
Izbor rijei i izraza naglaava posebne odnose izmeu neaka i ujne ujaka
Izbor rijei izaziva smijeh i ugodno raspoloenje
to nam ova reenica govori?
Vane sociokulturne kategorije duboko su usaene u jezik:
1. Poseban rijenik
2. Izbor posebnih izraza
3. Gramatiki sustav - zamjenice
Poznavanje ireg socio-kulturnog konteksta nuno za razumijevanje
jezika.
Neposredan kontekst vaan za razumijevanje izreenog

JEZIK I MILJENJE

Jezini relativizam svaki jezik ima svoje strukturalne posebnosti

(leksike i semantike)
One utjeu na arbitrarnu kategorizaciju objektivne stvarnosti, na
oblikovanje iskustva
Jezini determinizam jezik koji upotrebljavamo odreuje nain
na koji vidimo svijet i na koji o njemu razmiljamo
RAZVOJ IDEJE O JEZINOM RELATIVIZMU
Wilhelm von Humboldt (1767.-1835.)
U svakom jeziku krije se osobit svjetonazor....ovjek ivi meu
objektima, koji mu se predoavaju iskljuivo putem jezika." (1836)
Pogled na svijet Weltansicht svaki jezik osim to obuhvaa sve
pojmove koje neki njegov subjekt (nacija) razvije tvori i cjelinu
pogleda na svijet, za sve predodbe o svijetu
Jezik-nacija-pogled na svijet jedinstveni i povezani
Indoeuropski jezici
35

FRANZ BOAS
Jezik kao odraz kulture posreduje klasifikaciju iskustva
Razlike meu jezicima u klasifikaciji svijeta posljedica su razliitih
povijesnih iskustava
Automatizam upotrebe jezika i klasifikacija
Razliita selekcija moguih elemenata kategorizacije u razliitim
jezicima
Jezine klasifikacije odraavaju miljenje i karakteristine
pojmovne kategorije kulture
Nema jezika koji bolje izraava ideje od drugog jezika
EDWARD SAPIR (1884.-1939.)
Ljudska bia ne ive samo u objektivnom svijetu, ve su izloeni
utjecaju odreenog jezika koji je sredstvo komunikacije njihove
drutvene zajednice
injenica je da je stvarni svijet" u velikoj mjeri nesvjesno ugraen
u jezine navike drutvene zajednice.'
Dva jezika nikada nisu toliko slina da predstavljaju istu drutvenu
stvarnost. Svjetovi u kojima ive razliita drutva, razliiti su svjetovi
a ne isti svijet sa razliitim nazivima (1929)
The Grammarian and His Language
Stone + falling
The stone is falling"
la pietra sta cadendo
Der Stein
kamen pada
Chippewa ivo/neivo
Kwakiutl vidljivo/nevidljivo blizu govornika/sluatelja
Kineski - kamen padati
Nootka glagol kamenatidolje
BENJAMIN LEE WHORF (1897.-1941.)
Mi seciramo prirodu prema uputama naih jezika. Svijet se
prikazuje u kaleidoskopskom protoku dojmova koje na um mora
organizirati uglavnom jezinim sustavima naih umova. Mi
razvrstavamo prirodu, organiziramo ju u pojmovne kategorije
pripisujui im znaenja jer sudjelujemo u zajednikom dogovoru nae
govorne zajednice koji je kodiran obrascima naeg jezika.
Princip jezine relativnosti," ... izrazito razliite gramatike svoje
korisnike navode na razliite naine opaanja i razliite
zakljuke o izvanjski slinim inovima opaanja (1952)
Whorfovi primjeri: engleski jedna rije za snijeg; eskimski tri rijei,
engleski jedna rije za vodu; hopi dvije rijei...
RAZLIITI POGLEDI NA SVIJET
SAE- (standard average European) glavne kozmike kategorije su
VRIJEME i PROSTOR
Objektivizacija vremena- 10 dana
36

Hopi: glavne kozmike kategorije su MANIFESTNO (ili

OBJEKTIVNO), iskustveno dostupno (naa prolost i djelomino
sadanjost) te NEMANIFESTNO ili koje E SE MANIFESTIRATI (ili
SUBJEKTIVNO), budunost, mentalno, intelektualno, emotivno vrijeme je cikliko

HIPOTEZA SAPFIR-WHORFOVA HIPOTEZA - !!!

Njihovi uenici osmislili to po njihovim biljekama
Struktura jezika i jezine navike oblikuju percepciju
Struktura svakog jezika potpuno odreuje pogled na svijet njegovih
govornika, ili barem snano utjee na njega
Strukturalne razlike izmeu jezinih sustava openito su povezane s
nekim nejezinim kognitivnim razlikama meu govornicima tih
jezika
Postoji veza izmeu jezika i kulture
Nikad dokazano da jezik utjee na percepciju gvornika
2 varijante: jezini relativizam (struktura jezika i jezine navike
donekle utjeu na percepciju i nae navike) / jezini determinizam
(jezik odreuje percepciju nae vienje svijeta)
KRITIKA HIPOTEZE
Navodna ogranienja u izraajnosti nekih jezika posljedica su
pogrenog razumijevanja:
Hopi ima rijei za vrijeme i sl.
Prevoenje izmeu jezika je mogue (iako ponekad nezgrapno)
Miljenje je mogue bez jezika - osobe koje su odrasle bez jezika,
mala djeca prije nego to naue jezik, primati i druge ivotinje,
osobe koje razmiljaju i stvaraju u drugim medijima
Jezik nije najbolje sredstvo za izravno kodiranje miljenja:
esto se ne moemo sjetiti prave rijei za ono to mislimo
Nejasnoe u jeziku, homonimi, polisemija i sl.
ARGUMENTI ZA
Tekoe u uenju drugog jezika (nain rezoniranja prvog jezika utjee
na uenje drugog jezika)
Promjena u jeziku moe promijeniti nae shvaanje univerzuma:
1. Dominantnost imenica u jeziku: statiki pogled na svijet
2. Dominantnost glagola u jeziku: dinamian pogled na svijet,
naglasak na odnosima i procesu. Fleksibilna veza izmeu jezika i
svijeta
Gramatikalizacija roda- za razliku od indoevropskih jezika, mnogi
jezici ne pridaju znaenje rodu
Projekcija vremena - linearno ili cikliko
KOMUNIKACIJA
Proces u kojem se stvaraju znaenja u ljudskoj interakciji sa
simbolima

37

Uspjena komunikacija: Poiljatelj i primatelj poruke imaju SLINE

MENTALNE MODELE: iskustvo, kulturne percepcije i simboliki
sustav

METAFORA

Lakoff and Johnson (1980)

Ontoloka metafora- Strah od ispita me silno optereuje
Orjentacijska metafora - Kako izai iz problema?
Strukturalna metafora - VRIJEME JE NOVAC, IDEJE SU HRANA
/OSOBE / BILJKE/ ROBA
Metafora je klju razumijevanja kulture stranog jezika; ekonominost
jezika, ogranieno sredstvo jezika
Prijenos znaenja da nam olaka razumijevanje svijeta i pojava
Koncepti koji su apstraktni prevedeni u termine (ivot je putovanje)
METAFORA KONTEJNERA I PROVODNE CIJEVI
narodna teorija jezika
Odnos izmeu rijei i znaenja
Ideje ili misli su objekti
Rijei su kontejneri za te objekte
Komunikacija: pun kontejner - vodi (pismo,govor) - vaenje ideje iz
kontejnera
U naoj kulturi jezik je provodna cijev rijei kontejneri u koje mi
upakiramo znaenje i aljemo dalje
KOCEPTUALIZACIJA VREMENA
Prostorne metafore - univerzalnost
Prolost je iza nas, budunost ispred
Pretpostavljamo da se stvari kreu prema naprijed Prednji dio
vlaka
VRIJEME linearno
Mi se kreemo kroz vrijeme vrijeme prolazi pokraj nas
Temeljne konceptualne metafore:
VRIJEME JE OBJEKT KOJI SE KREE vrijeme leti; godine su prole
od tada; dani polako prolaze
VRIJEME SE KREE PREMA NAMA doi e vrijeme za nas; prolo
je vrijeme kad smo bili bezbrini
VRIJEME JE NEPOKRETNO bliimo se kraju kolske godine
O vremenu govorimo koristei se terminima prostora
VRIJEME U JEZIKU TOBA (Grand Chaco, Bolivija)
Ra - u vidokrugu - sadanjost
Hhinakta ra -nogotolek impioq (Pas grize djeaka)
Na - ulazi u vidokrug bliska budunost
Na-semana, ca?aget so?ot na-yma? Drugi tjedan gradit u kuu ."
So - izlazi iz vidokruga bliska prolost
Enawak ha-so-lwe hiwet Svi zubi ga bole (i boljeli su)"
Ka - izvan vidokruga daleka prolost/ budunost
38

Wayo ka-yloqoyo Moja ptica je odletjela (i nee se vratiti ).

Nagi qohawot sahai ka-wa:loq Kada padne kia sijat u pamuk."
Toba cirkularno vrijeme navedeni ra, na, so, ka konstantno
krue
RAZLIKE U KONCEPCIJI
Cikliko - linearno (prolazi zauvijek)
Mi smo okrenuti prema budunosti, Toba prema prolosti
Sadanjost izlazi iz vidokruga prema relativno jasnoj prolosti
Budunost je iza nas i ne moe se jasno vidjeti sve dok ne ue u
vidokrug prema sada sadanjosti
VRIJEME NA BALIJU CIKLIKO
Kalendar - 10 ciklusa
Sadanjost je odreena sjecitem nekoliko ciklusa
Dan (1,4,5) se ponavlja 11, 19, 25, i 29, dana od proizvoljne toke
(1,1,1) (i ponov tek 166.dana)
(Crni petak petak 13.)
Cliford Geertz:
Detemporalizacija vremena:Opi osjeaj simultanosti idogaaja kao
posljedica sluajnih podudarnosti
Posljedica depersonalizacije pojedinca: Osobe nisu individue ve
stereotipi koji popunjavaju mjesta predodreena vjenim kozmikim
poretkom.
Nema metafore o prolasku vremena ili kvantitativnog, kumulativnog
vremena
Kulturna ideologija: davanje imena; Minimalizacija svega to ukazuje
na prolaznost vremena
Kawi jezik:
Vremenske kategorije nisu vezane uz glagol ve uz line pokazne
zamjenice:
Iki - ovdje blizu mene
Iku - tu blizu tebe
Ika - tamo blizu njega
Ike - ono to ukljuuje mene, a dogodilo se u prolosti
Iko - ono to ukljuuje tebe, a dogodilo se u prolosti
Ikaa - ono to ukljuuje njega/nju, a dogodilo se u prolosti
Nema vremenskog slijeda dogaaja - usredotoenost na sudionike
KONCEPTUALIZACIJA PROSTORA
Kognitivna lingvistika konceptualizacija prostora je uvjetovana
biolokim univerzalnim svojstvima
Egocentrina predispozicija ljudsko tijelo kao sredinja toka
kategorizacije prostora
Ovisno o govorniku
Projekcija uzdu: vertikalne osi GORE-DOLJE, horizontalnih osi
ISPRED-IZA, LIJEVO-DESNO
RELATIVNOSTI PROSTORA
39

Razliite konceptualizacije prostora u razliitim jezicima u interakciji

s datim okoliem
Kategorije koje se usvajaju s materinjim jezikom imaju vanu
ulogu u poimanju prostora
Razlike u kognitivnom ponaanju
ALTERNATIVNI SISTEMI
Poloaj sunca i zvijezda mnoge kulture
Uzvodno nizvodno preko rijeke (Atabaskan, Aljaska)
Prema moru prema unutranjosti (Eskimi)
Uzbrdo nizbrdo: ajkol-alan (Tzelal, Meksiko)
Jug sjever; gore dolje; dalje blie; neodreena poprena os jejch
GUUG-YIMIDHIRR (AUSTRALIJA)
Apsolutne kategorije neovisne o orijentaciji tijela sve razine
prostornih odnosa
2000 km juno; no je sjeverno; sunce ide na zapad
Efikasan sistem u datim ekolokim uvjetima (N gunggaarr; E
naga; W guwa; S - dyibaarr)
Kognitivna karta teritorija; izravne posljedice na nain rezoniranja,
pamenja i zakljuivanja
RELATIVNOST TOPONIMA
Razliite kulture okoli koriste na razliite naine i razliito ga
selektivno doivljavaju
Predodba o okoliu je u skladu s adaptivnom strategijom zajednice
Kulturno specifina znaenja okolia odraavaju se u terminologiji
koju pripadnici kulture primjenjuju na geografski kontinuum
NAVAHO polunomadi, sezonske selidbe, klanovi,
matrilinearan sustav
To tso Velika voda; to dich'ii Gorka voda; tse lichii' Crvena
stijena
Veina toponima odnosi se na vode i istaknute oblike reljefa irokog
podruja
Deskriptivni nazivi odraavaju vanost kretanja
HOPI seljaki nain ivota poljoprivreda, klanovi,
matrilinearan sustav
Chubmobi Brdo antilope; Boliki Kua leptira; Hochokoba
Smrekin izvor
Veina toponima odnosi se na bliu okolicu sela
Znaenje vezano za klansku organizaciju i tradiciju
KATEGORIZACIJA BOJA
Semantiko polje boja kontinuum bez jasnih fizikih granica
Percepcija boja je univerzalno ljudsko obiljeje
Velike razlike meu jezicima u temeljnim nazivima za boje ( od 2
Nova Gvineja do 12 - ruski)
Dugo vremena pripisivane razlikama u percepciji ili inferiornosti
samih jezika kao odraza intelektualnog i kulturnog razvoja
40

Etnocentrizam europsi termini kao standardi

20.st. primjena objektivnih metoda sa 100 uzoraka boja pod istim
svjetlosnim uvjetima pokazuje razliite granice izmeu nijansi boja
koje nisu vezane uz tehnoloki razvoj ili boje u prirodi
Emski pristup: Hanuno, Filipini
4 osnovna termina: tamno-svjetlo i vlano -suho
Ma -biru tama, crnilo (+ tamne nijanse raznih boja)
Ma -lagti svjetlo, bjelina (+svjetle nijanse raznih boja)
Ma -rara crvenilo, prisutnost crvenog (suho;crveno, naranasto,
uto)
Ma -latuy zelenilo, prisutnost zelenog (svjee; ; zeleno, uto, svjetlo
smee)
Berlin i Kay istraivanje 98 jezika
Testiranje nijansi koje obuhvaa neki termin i sredinjeg mjesta
(prototipova)
11 osnovnih naziva za boje koji se nalaze u svim jezicima u
predvidljivim (univerzalnim) kombinacijama
Osnovni nazivi sadre jedan morfem, uobiajeni su, pripisuju se
mnogim predmetima i nisu sadrani ni u jednoj drugoj boji
Univerzalne kombinacije boja crna, bijela, crvena, uta, zelena,
plava
Osnovni nazivi se mogu razvijati tokom vremena
Kontrast tamno-svjetlo prisutan u svim jezicima
Crno, bijelo i crveno zastupljeni u gotovo svim jezicima
Zakljuak kategorizacija boja odreena je ljudskom anatomijom,
osjetilnim receptorima i neurolokim procesima te fizikim
svojstvima spektra
Univerzalne tendencije, ali i proizvoljnost unutar pojedinog sustava
TERMINOLOGIJA SRODSTVA
Tipovi srodstva 8 osnovnih srodnikih odnosa
Nazivi 6 klasifikacijskih sistema: Omaha, Crow, Irokeki, Sudanski,
Havajski, Eskimski
Naela kategorizacije srodstva
Razlika u generaciji, spolu, dobi, izmeu linijskog i
kolateralnog srodstva, izmeu krvnog i nekrvnog srodstva, u
nazivima i izrazima za izravno oslovljavanje
Sudanski turski, eskimski engleski, irokeki yanomamo, omaha
dani, crow akan
Semantika polja srodstva u raznim jezicima kulturno specifini
kriteriji pri kategorizaciji srodstva (bioloki, enidbene veze, fiktivno
srodstvo) i razliite drutvene uloge

ETNOGRAFIJA KOMUNIKACIJE

Dell Hymes (1974) etnografija komunikacije (opis

komunikacijskih inova u kontekstu kulture)
41

Jezina relativnost je sekundarna i ovisna o sociolingivstikoj

realitvnosti
Komunikacijska gramatika
Jezina teorija mora se baviti organizacijom govora, a ne samo
gramatikom
Istraivanje funkcije govora, a ne samo strukture
U razliitim kulturama ljudi ne upotrebljavaju jezik na isti nain, u
istoj situaciji ili s istim ciljem
U usporedivim drutvenim situacijama nalazimo razliite konvencije
za jezinu praksu odreene kulturnim vrijednostima i vjerovanjima
GOVORNA ZAJEDNICA
Svi govornici koji dijele specifina zajednika pravila za upotrebu i
interpretaciju govora: unutar istog jezika mogu postojati razliite
govorne zajednice ;razliiti jezici slina pravila upotrebe govora
(zemlje Austro-Ugarske)
Jezino polje sve zajednice u kojima osoba moe komunicirati
Govorno polje sve zajednice u kojima osoba zna pravila
komuniciranja
Govorna mrea (network)- veze izmeu osoba iz razliitih
govornih zajednica koji dijele pravila komunikacije unutar jezinih
varijanata
JEDINICE KOMUNIKACIJSKOG PONAANJA
Komunikacijski in minimalna jedinica (pozdrav, isprika, pitanje)
Komunikacijski dogaaj niz govornih inova u predvidljivom
slijedu odreen drutvenim pravilima (razgovor, ispovjed, razgovor
prodavaa i kupca, itd.)
Komunikacijska situacija kontekst, okolnosti komunikacije
(ruak, izlet, roendan, predavanje profesora, godinjica mature itd.)
sa odreenim sudionicima i ciljevima
Opis komunikacijskog dogaaja: scena, sudionici, svrha,
redoslijed govornih inova, dominantna atmosfera, sredstva, pravila
interakcije/interpretacija, anr
SREDSTVA

VERBALNI
KOD

VOKALNA
Govor (jezik, dijalekt,
idiolekt), pjesma

NEVERBAL
NI KOD

Parajezina i prozodijska
obiljeja, smijeh

NEVOKALNA
Pismo, jezik znakova,
Morseova abeceda,
zvidanje/bubanj
Tiina, jezik tijela,
kontakt oima,
grafika

NEVERBALNO PONAANJE
Prenosimo stavove i emocionalni odnos:
Prema informacijama koje primamo
42

Ili odnos prema osobi s kojom komuniciramo

1. Mo (status ili dominacija u drutvu)
2. Sklonost (ili svianje)
Ukljuuje namjerne i nenamjerne poruke
FUNKCIJE
1. PONAVLJANJE onog to je reeno
2. DOPUNJAVA ono to je reeno
3. OPOVRGAVA ono to je reeno
4. ZAMJENJUJE govor
5. USKLAUJE komunikacijski dogaaj
JEZIK TIJELA
Poloaj tijela i pokreti: sjedei, stojei, na koljenima te poloaj
glave
Tjelesni kontak: pozdravljanje, fiziki kontakt za vrijeme
komunikacijskog ina
Udaljenost od drugih sudionika: definicija osobnog prostora,
(intimni, osobni, socijalni, javni)
Geste: Kretnje dirigiranja naglaavanje, kimanje glavom, micanje
obrva
Kontakt oima (fiksiranje, zjenice)
Izgled, odjea
Izrazi lica- emocionalni izrazi
UTNJA U RAZNIM KULTURAMA
Lingvistika tradicionalna negativna definicija odsutnost govora
Zapadne kulture nelagoda
Japan Tko zna uti, tko ne zna govori
Dogon utljivost velika vrlina
Apai utnja odgovor u nepredvidivim potencijalno opasnim
situacijama (udvaranje, susret sa strancima, uvreda, sa osobama
koje aluju...)
JAPANSKA PROSIDBA
Funkcija/svrha obznaniti namjeru, uspostavljanje odgovarajuih
drutvenih uloga
Dominantan ton ozbiljan
Sudionici S1 mladi, S2 djevojka
Sredstva (oblik poruke) govorni japanski, utnja; kineza, kontakt
oima
Redoslijed i sadraj: S1 dri ruku S2 (po izboru), gleda S2 i kae
Molim te udaj se za mene; S2 stoji pognute glave i uti
Pravila interakcije: mukarac mora zaprositi enu. utnja mora
obiljeiti emocionalni vrhunac. ena mora pognuti glavu i gledati
nie od mukarca
Pravila interpretacije: glava kue mora biti mukarac. Sutina
nekog iskustva se gubi im se izrekne rijeima. Brak predstavlja

43

vrhunac ivota djevojke, njezin glavni cilj. Odgovor je onakav kakav

mladi oekuje
Kulturni ideali: enrio suzdranost, omoijari empatija

DRUTVENI FAKTORI VARIJABILNOSTI

Tko govori, kome govori, kako govori (varijanta), gdje govori, o emu
govori, zato govori
Primjer:
Ivan: Bok, mama.
Mama: Bok. Kasni sine.
Ivan: Nemre bilivit, onaj stari kenjac nas je opet dulje dral!
Ivan: Dobar veer.
Ravnatelj: to ti ovdje radi u ovo doba?
Ivan: Profesor Juri nas je zadrao nakon zvona.
DRUTVENE DIMENZIJE
Odnosi meu govornicima u komunikaciji: socijalna distanca,
status
Situacija ili vrsta interakcije: formalnost
Funkcija: informativna, afektivna
DRUTVENI ODNOSI
Tabui
Pristojnost izrazi potovanja
Oblici oslovljavanja i pozdravi
Semantika moi
Jezi i rod
TERMINI OSLOVLJAVANJA
Izraz oslovljavanja ukazuje da je poruka namijenjena primarno
sluatelju i da je on pozvan da na nju odgovori
Sustav termina openito odraava cjelokupnu drutvenu strukturu
(dob, spol, status)
Semantika moi i solidarnosti (reciprocitet?)
PRISTOJNOST
Obiaji pristojnosti temelj su drutvenog poretka i preduvjet suradnje
meu ljudima
Koncept samopotovanja i dostojanstva uvanje obraza
Izrazi potovanja i poasti:
1. Pozitivna pristojnost (solidarnost)
2. Negativna pristojnost (ustezanje)
3. Neizravna pristojnost (nejasna, otvorena opcija)
JAPAN
Vie razina pristojnosti u govoru:
Kolokvijalan, pristojan, vrlo pristojan govor
Razliiti oblici zamjenica, glagola
Ti kimi, anta, anata, sochira
Ja watashi, watakushi
44

Openito govornik istie svoju skromnost i izraava potovanje

sluatelju ovisno o statusu
U svakom trenutku japanski govornik mora biti svjestan svog
poloaja u drutvenoj hijearhiji

JEZIK I IDENTITET

Govor kao pokazatelj drutvenih razlika i uloga: razliita pravila

upotrebe, pokazuje porijeklo, status, pripadnost grupi
Sociolekt grupne varijante 1. sleng (atrovaki) amblem.
2. argon (profesionalni)
Raspon individualnih jezinih varijacija stil (formalan, neformalan),
registar (situacija, specifini rjenici zanimanja, npr.)
SOCIOLINGVISTIKA ANALIZA
Varijable jezini oblici s karakteristinom socijalnom distribucijom
(dva ili tri oblika bez razlike u znaenju):
Dob
Spol rod
Drutvena klasa status zanimanje, obrazovanje, dohodak i izvori
zarade, mjesto stanovanja
Nacionalnost etnicitet
Analiza:
Jasna identifikacija tipa jezine varijabilnosti (rjenik, gramatika,
dijalekti, jezici)
Jasna identifikacija nejezinih faktora koji motiviraju izbor varijante ili
koda
Zato nejezini faktori motiviraju izbor?
Rezultati istraivanja govora u NY-u
Klasna stratifikacija
Najvia klasa prestini model za sve govornike
Stilistika stratifikacija = upotreba prestinijih varijanti u formalnijim
stilovima
Nia srednja klasa (LMC) ee upotrebljava /r/ u formalnim stilovima
nego via klasa (UMC)
Neoekivan rezultat ukazuje na svijest nie klase o prestinoj
vrijednosti /r/
Hiperkorekcija
Izraene dobne razlike unutar svake statusne grupe
JEZIK KAO SIMBOLIKI KAPITAL
Vernakular-standard
Jezina kompetencija kao statusna sposobnost
Praktino poznavanje drutveno prihvatljive jezine prakse
Prestinost odreenog dijalekta znak je njegove simbolike
dominacije.
Sustav obrazovanja - reprodukcija jezinog kapitala
JEZINA DISKRIMINACIJA
45

Jezine razlike povezane su s klasnim, rodnim, etnikim, religijskim

razlikama
Diskriminacija na temelju naglaska, dijalekta i sl. se tolerira
Stavovi prema jeziku ukljuuju stavove prema govornicima tih jezika
pa proizlazi da:
Jezina diskriminacija legitimizira indirektnu drutvenu
diskriminaciju
PURIZAM
Stavovi govornika i kreatora jezine politike prema inovacijama i
tuicama
hrvatski
kopija - preslika
televizija - dalekovidnica
CD, ploa - nosa zvuka
Javno mnijenje o dobrim i loim govornicima
Tipino isticanje odreene podvarijante kao najboljeg primjera
upotrebe jezika
The Queens English
pariki francuski
firentinski talijanski
hercegovaki hrvatski?
JEZINE PREDODBE RODA
Rod u jeziku? (prirodan, gramatiki)
Pojam jezinog seksizma: dominantna upotreba jednog roda
(jezina diskriminacija)
Jezini seksizam je utvren u svim do sada analiziranim jezicima
JEZINI SEKSIZAM
(1) Mukarac/ovjek kao prototip ljudske vrste. Generika
upotreba rijei ovjek i zamjenice on
(2) Ovakva praksa uzrokuje jezinu nevidljivost ena
(3) Jezina ovisnost ena izraena kroz izvedenice (npr.
pjesnikinja, odvjetnica, profesorica) -ene ronioci, ene rudari
(4) Jezina asimetrija u tituliranju - Gospodin-GospoaGospodina
(5) Semantiko obezvreivanje: dama, kraljica
DA LI MIKARCI I ENE GOVORE RAZLIITO?
U nekim jezicima ene i mukarci upotrebljavaju iskljuive, razliite
oblike, rijei, ili izgovore:
Yana (Indijanci - Kalifornija): rijei mukaraca su dulje od rijei ena
Koasati (Indijanci - Louisana): razliiti glagolski oblici lakawhos (M)
lakawhol () = digni to
Chiquita (Indijanci - Bolivija): ene ne upotrebljavaju kategoriju
roda, a mukarci razlikuju dvije kategorije
UESTALOST I SKLONOST UPOTREBE GOVORNIH OBLIKA PO
SPOLU
46

Fonoloke razlike: ene ee upotrebljavaju standardne oblike

izgovora.(US, UK, AUS, NZ, i zemlje Evrope)
Gramatike razlike: ene sklonije standardnim oblicima
Pragmatike razlike: ene vie upotrebljavaju izraze pristojnosti i
nesigurnosti (Istina, zar ne?, Mislim,.. Zna,.. )
(1) nii status ena;
(2) ene psiholoki nesigurnije
(3) ene sklonije harmoninim odnosima
Leksike razlike: izrazi divljenja
Konverzacijske razlike: mukarci ee prekidaju sugovornika,
kontroliraju predmet razgovora, a ene opirnije, formalnije,
afektivnije
NEKA OBJANJENJA RAZLIKA
Razlike su posljedica dominacije mukaraca
enama su mo i status manje dostupni: to nadoknauju izborom
prestinijih (standardnih) oblika koje im donose potovanje i status
Razliita socijalizacija djevojica i djeaka odraava se u upotrebi
jezika (dvije kulture)
ene i mukarci imaju razliite mree odnosa koje poivaju na
razliitim drutvenim ulogama i oekivanim ponaanjima, to se
odraava kroz govor

47