ESTETICIZAM - izraz koji oslobada ljepotu, izdvaja je od ostale stvarnosti,to je kada po ljepoti prosudujemo sve ostalo.

Sama
ljepota se gubi u estetizaciji svega, gubi transcedentalnu dimenziju. Estetizacija dolazi do izrazaja u gospodarstvu,kada za neke
poslove moras biti lijep. Estetizacija je suprotnost ljepote. Razmisljanje o ljepoti ima normativni karakter i daje sveobuhvatno
shvacanje stvarnosti. Estetika nije disciplina koja tezi odgoju umjetnickog ukusa, ona ide na filozofske principe koji pomazu shvatiti
vrijednost ljepote i nacin na koji shvacamo ljepotu. LJepota stvara nostalgiju za izgubljenim vrijednostima, budi dusu i upozorava na
nedostatak parcijalnog gledanja.Razlika izmedu lijepog,dobrog i istinitog : DOBRO je kada je apetitivno volji,ima karakteristike
savrsenosti s kojima moze usavrsavati druge stvarnosti. ISTINITO je kada je spoznatljivo. Ljepota je svojstvo uzitka koji se javlja
kada se spoznaje dobro i istinito. Ljepotu nije potrebno posjedovati,dovoljno je ju je zapaziti i u njoj uzivati. Lijepo se ne moze
poistovjetiti sa uzitkom,jer proizvodi intelektualni uzitak. Lijepo je forma koja se daje, zadivljuje i privlaci paznju. Kao sto neke stvari
posjeduju dobro u sebi, tako i posjeduju i ljepotu u sebi,ali ona ne mora biti iskazana. Ljepota je tajanstvena,misterij. (povijest
estetike)POJAM ESTETIKE: Estetika je postala filozofska disciplina u 17.st. Lijepo vise nije objekt,nego rezultat umjetnosti ogranicavanje pojma ljepote. To bi znacilo da prirodna ljepota ne postoji. U 18.st. Estetika postaje teorija o senzibilnosti,a
fil.umjetnosti je teorija o osjecajima. FIL.KARAKTER ESTETIKE - Estetika prozima i metafiziku,
ontologiju,,fenomenologiju,hermeneutiku. Ona je spekulativna refleksija nad estetskim iskustvom u kojeg ulazi iskustvo lijepog.
Estetika ne moze biti filozofska, ona je spekulativna refleksija nad estetskim iskustvom u koje ulazi svako iskustvo lijepog ili svako
iskustvo umjetnosti. Kao filozofija ona ima zadatak doci do univerzalnih teoretskih zakljucaka polazeci od iskustva koje je uvijek
otvoreno i povijesno,radi cega se i sama filozofija uvijek obnavlja i uvijek pronalazi nove probleme stimulirane iskustvom (npr. U
umjetnosti se ne moze zadrzati neki pravac vec mora biti otvorena za novo - prije u umjetnosti su vladali geometrijski oblici, ulje na
platnu,a danas reljef boja,koristi se nezamislivo). ODNOS ESTETIKE I POETIKE - poetika - opca teorija koja istrazuje
stvaralastvo i djelovanje umjetnickih formi. Ima pragmaticni karakter. Objekt je fil.promisljanja estetike. Vezana je uz neku granu
umjetnosti. Bavi se definiranjem specificnog u svakoj umjetnosti i pronalazi granice izmedu raznih pravaca. Pronalazi nacine
izrazavanja, tehnike. Estetika - fil. Koja tezi stvaranju pojma, definiranju umjetnosti. Zanima ju umjetnost u sebi. Bavi se
specificnostima svake umjetnosti.

PODRUCJE LJUDSKOG ISKUSTVA - Svako ljud.iskustvo ukljucuje ideje gibanja,trazenja,nalazenja,i primanja. Ljusko iskustvo
je uvijek aktivno. Svako nase djelovanje mora biti u skladu s nekim unutarnjim pravilom pa se prilagodavamo u hodu. Formiranje je
cin gdje slijedimo pravila koja modificiramo i prilagodavamo tijekom radnje. Svako ljud.djelovanje ima faze: vrsiti-proizvoditirealizirati. Nutarnje individualno pravilo svakog djela vodi do uspjeha ako ga razumijemo. U svakoj djelatnosti se nalazi inventivnost.
Gdje je tehnika jednostavnija, to je inventivnost veca. Zato u svakom djelu ima ljepote. LJUD.ISKUSTVO I UMJ.KARAKTER sva covjekova djela imaju umj.karakter,svaki puta kada nesto napravimo,npravimo to drugacije. Esteticka teorija raspoznaje
ljud.karakter u cjelokupnom iskustvu. Gdje je razlika umjetnosti od ostalih aktivnosti? Platon : najnizi stupanj djelovanja je
umjetnicki,obicna imitacija. Kant : umjetnost je genijalno djelovanje koje dolazi izvana covjeka. Ne mozemo umjetnost odvojiti od
ostalih djelanosti. Jedinstvo svih ljudskih djelatnosti je u formiranju koje ukljucuje i misljenje i eticnost. Kada nesto radimo, sve ostalo
je podlozno toj aktivnosti iako ta aktivnost nije izolirana,vec je u mrezi svih ostalih aktivnosti. Bitne znacajke umjetnosti - umj. Je
igra, besplatna; cisto intencionalno formiranje radi formiranja koje podlaze sebi sve ostale djelatnosti tako da postaje autonomno. Umj.
Djelatnost je svrha sama sebi. Misli se i djeluje radi formiranja. Umjetnik stvara radi stvaranja, bez nekog drugog cilja. Kako dolazi
do umj.formiranja? Ono samo sebi postavlja zakone u smislu da umjetnost postaje zakonom. Svaka djelatnost ima zakone izvana.
Uspjesan je proizvod ako je uspjesno proveden zakon,pravila. U umjetnosti i zakon i cilj se nalaze u samoj umjetnickoj djelatnosti. Sto
je kriterij umjetnosti ako nema zakona izvana? Kriterij je uspjesnog umj.djela u samom djelu, odnosu umjetnika i djela. Kriterij je
uspjeh. Uspjeh je ako se uspjelo uskladiti djelo samo sa sobom,sa svojom svrhom. U umjetnost formiranje na odredeni nacin je ujedno
i jedini nacin na koji se moze napraviti umj.djelo. Svako djelo je individualno. Cilj umjetnosti je radi nje same,u njoj. MISAO : u
umjetnosti vrsi svoju kriticku funkciju, ona utemeljuje i prati umj.djelatnost. Neophodan uvjet za ostvarivanje neke vrijednosti je
eticnost. Koliko sebe dajemo kada nesto radimo ovisi o tome koliko smo sami eticni. Eticnost ovdje znaci posvecenost svom zadatku.

PLATON - Umjetnost i ljepota za njega nemaju istu vrijednost. Kritizira umjetnost,ali cijeni ljepotu. To su za njega odvojene
stvarnosti : umjetnost- kopija kopije; ljepota- ideja. Sofisti su smatrali da umjetnost nema terapeutsku vrijednost, vec ima moc
uvjeravanja. Ona je sredstvo, tehnika, vjestina koja se moze nauciti i koristiti da se nekoga u nesto uvjeri. Umj.unistava covjeka , ne
odgaja ga, odnosi se na najnize moci duse. Ljepota je transcedentalna vrijednost koju moze samo filozof shvatiti, a nikako umjetnik.
Ako je umjetnik u dobrim odnosima sa bogovima,onda moze shvatiti ljepotu. Umjetnost nije u sebi istinita,ljepota koju prikazuje nije
istinska. Ljepota kao proizvod tehnike nije ljepota. Umjetnost zavodi covjeka, ne dozvoljava mu da se okrene Istini. Umjetnik stvara
lazi,on imitira i ne shvaca pravu stvarnost. Umjetnici su poput djece,samo zabavljaju sebe i ljude. Sokrat je umjetnik svog
zivota,izrazavao je svoju umjetnost kroz svoje dijaloge,on treba biti svima uzor u umjetnosti. Platon ne odbacuje umjetnost u
cijelosti,vec onu umjetnost koja djeluje lose na ljude,ona koja je utemeljena na tehnici. Istinska umjetnost proizlazi iz entuzijazma,ona
je bozanska inspiracija. Sto je ljepota u sebi? Ona nije prvi princip,kao Dobro i Jedno,ali je s njima usko povezana. Cilj filozofa je
doci do potpune istine i dobrote. Ljepota nije princip, ona omogucava spoznaju tako sto reflektira,ona je odraz prvog principa. Lakse
je uociti Ljepotu nego Jedno I Dobro. Trazeci principe, filozof nalazi ljepotu koja ga osvaja svojom jasnocom i time sto upucuje na
princip. Ljepota je posrednik do transcedentalne stvarnosti. Ljepota daje informaciju o naravi Jednoga i Dobra. Otkriva istinsku narav
bitka. Pokazuje nam koliko smo nesposobni razumom prodrijeti u srce istine. Ruzno je nedostatak lijepoga. ARISTOTEL - sve je
bice. Ljepota ne moze biti izvan bica. O ljepoti govori u metafizici. Povezuje je s prvim principima. Lijepo je povezano sa
aktom,cinom,a ne sa formom. Aristotel krece od pojedinacnog i dolazi do univerzalnih ideja. Za njega ljepota je isto sto i Jedno i
Dobro. ono sto je dobro/lijepo/istinito zasluzuje biti izabrano,zeli reci sretan zivot je dobar i lijep. Dobrota i moralna ljepota su
kreposti. Savrsen covjek je moralno lijep. Covjek nosi umjetnost u svojoj naravi. Imitacija vodi ka umjetnosti. Imamo 2 aspekta
imitacije : 1.imitativno djelovanje, 2.objekt same imitacije. Umjetnik mora djelovati na oba nacina kako bi bio uspjesan. Mora imati
vjestinu,prakticno djelovanje te razmisljanje koje ga vodi univerzalnim idejama. POESIS - tako Aristotel naziva proizvedenu aktivnost
nekog djela kojeg treba promatrati kao dovrsen i samodostatan objekt. To je djelovanje izvan namjera samog umjetnika. Umjetnik ne
imitira sto priroda cini,vec kako priroda cini. Proizvodnja TEHNE- vjestina. Vjestina umjetnika je vise nego vjestina zanatlija.
Vjestina je plod razmisljanja, znanje kako se rade stvari. Tehne odreduje formu proizvoda - forma ne proizlazi iz umjetnika. Ona
iznutra formira djelo. Tehne je prilagodavanje zamisljenom cilju. TRAGEDIJA - u tragediji se ne imitiraju ljudi, vec djelovanje i
zivot. Ona govori o onome sto bi se moglo dogoditi. Prikazuje pojedinacno, s ciljem da upozori na univerzalno. U tragediji je vazan
uzrocno-posljedicni redoslijed.

PLOTIN - znacajan teoreticar ljepote. Naravna ljepota proizlazi iz nadnaravne. Ljepota je jedinstvo,jednostavnost,i sjajnost. Uzrok
osjetilne ljepote je u formi. Smatra da je ljepota kvaliteta koju samo dusa vidi. Ruzno je ono sto nema formu, a ljepota proizlazi iz
jedinstva forme. Ljepota je po sebi ideja u prvoj emananciji,nema formu,ona je samo trag u osjetilnim stvarima,materijalna ljepota je
slozena,jer su materijalne stvari propadljive i promjenjive. Zato u materiji vidimo samo trag ljepote. Dusa se proljepsava u kontaktu sa
ljepotom. UMJETNOST ZA PLOTINA - umjetnost je nutarnja djelatnost,kontemplacija,ona koja proizvodi. Savrsena je kada je
spojena s ljepotom. Istinska ljepota je duhovna stvarnost. Umjetnost je produktivna kontemplacija. Umjetnik nema cilj,nema potrebu
za svrhom,vec iz beskraja izvlaci sto god zeli. Cemu ljepota sluzi po Plotini? Ona obogacuje,pomaze umjetniku,podsjeca na
podrijetlo,otkud smo dosli i kuda cemo otici. TOMA - govori o estetskom uzitku koji je cist,bez interesa. Cilj je samom sebi,poput
igre kod djeteta. Samo covjek moze osjetiti estetski uzitak. Ljepota je u vlastitosti bica,u naravi bica. LIJEPO KAO
TRANSCEDANTALIJA - ljepota je u bicima prisutna preko forme. Svaka forma je pocelo bica,zato sto je bozanska ljepota uzrok
svega sto jest. Bog je najljepsi jer je nepromjenjiv,savrsen. Ljepota kod bica je promjenjiva. Ljepota privlaci Bogu. Bica su po svojoj
prirodi slicna Bogu. Ljepotu je dovoljno vidjeti,ne moramo ju i posjedovati. BITAK KAO TEMELJ LJEPOTE - bitak je temelj
ljepote,stvari su lijepe ako jesu,kada su u aktu. U ljepoti postoje stupnjevi ljepote sve do savrsenstva. Zato kazemo da su neke stvari
manje ili vise lijepe. Jedino covjek moze shvatiti ljepotu. Ljepota pripada metazifickom redu. Karakteristike ljepote po TOMI proporcija,cjelovitost,jasnoca,sjaj i ocitost. PROPORCIJA - je harmonija,sklad,razmjer. Prop.ne uzrokuje monotonost. Ljud.tijelo je
proporcionalno. Proporcija je prilagodavanje materije formi;izmedu mogucnosti i ostvarenja ; osjetilna ;racionalno slaganje;
uskladenost stvari sa samom sobom; u slaganju forme sa funkcijom, svrhom. CJELOVITOST/savrsenstvo - savrsenstvo je forma
cjeline. Cjelovito je ono sto je dovrseno,nista mu ne nedostaje. Da bi bilo savrseno,djelo mora biti svrhovito. Ako nije svrhovito onda
je ruzno.
JASNOCA/sjaj ili ocitost- da bi bilo sjaja prethodno mora biti proporcije i cjelovitosti. Sjaj umjetnosti je u objavi biti same stvari
putem njezine materije. Materija se tu pojavljuje u svojoj istini. Razlicite vrste sjaja : 1.sjaj za oci - svjetlost,boja,bistrina,jasnoca 2.sjaj
za sluh- poseban odnos zvukova koji melodiju cine ugodnom 3.sjaj za intelekt-racionalno svijetlo spoznaja bitka,istine. Proporcija i
sjajnost nalaze se u razumu,samo zato covjek vidi ljepotu. Ljepota je svijetlo razuma. Ona je objektivna. Postoji i kada je nitko ne vidi.
ESTET.PROMATRANJE - spoznaja ljepote je intelektualnog karaktera. Umjetnik formu nalazi u sebi samome. Umjetnost ima
dvostruki karakter : 1.teoretski - divljenje nad ljepotom 2.prakticni-djelovanje umjetnika.
COVJEKOVO PERC.LJEPOTE - iako su sve stvari dobre neke su stetne za covjeka. Istina nije svima shvatljiva. Kontemplirajuci
lijepo i ljudski duh postaje ljepsi. Ljepota ukazuje na boga, pomaze uzdizanju duha k apostolu. RENESANSA- estetika postaje
samostalna disciplina,njena djela obiluju ljepotom. Javlja se uzitak nad umj.djelom. Umjetnost postaje izrazaj ljudske duse,iskazivanje
maste i emocija. RADANJE MODERNE EST. - najvaznija je masta. Takav stav razvija apstraktne umjetnosti. Ne trebaju nam
vanjski modeli,dovoljna je masta,dobar ukus,vjestina i eto nam umjetnickog djela. Estetika BAUMGARTNER - djelo koje obraduje
ukus,sposobnost procjene umj.djela. Baum.objasnjava univerzalnost estetickog suda.

KANT - govori o estetici u Kritici suda. Esteticki sud je odreden od osjecaja. Odnosi se na lijepo i uzviseno. Taj sud je autonoman u
odnosu na ostale. U njegovoj estetici se vidi utjecaj iluminizma i romaticizma. Tri kanona shvacanja ljepote : 1. ljepo je ono sto nam se
bezinteresno svida - sud ukusa nema prakticnu vrijednost; osoba koja kontemplira neko djelo ne smije imati neki interes u odnosu na
to djelo ; iskustvo lijepog je autonomno i ono je razlicito od ugodnog; uzitak bez interesa je u podudaranju izmedu predocavanja i
kontempliranja; lijepo je razlicito od ugodnog i pozeljnog. 2.lijepo je ono sto se svida opcenito i bezuvjetno i bez ikakvog pojma esteticki uzitak tezi biti univerzalan ; ugodno i korisno su subjektivni ; univerzalnost lijepog za Kanta nema pojam ; lijepo i esteticki
ukus imaju temelj u subjektu; esteticki sud imaju svi oni koji mogu podijeliti esteticki uzitak; estetski sud je povezan sa osjecajima
koji su subjektivni ; estetski sud je priopciv i svi se mogu otvoriti estetskoj kontemplaciji i esteticki vrednovati; esteticki sud se ne
moze logicki objasniti. 3.ljepota nekog objekta implicira krajnost bez kraja i pravilo bez zakona - esteticki sud je univerzalan ;
prepoznajemo bit onoga sto kontempliramo ; ako je neki predmet ispunio svoju svrhu, zbog koje postoji, nije umjetnicki lijepo jer ima
svrhu; svako umj.djelo ima nutarnje pravilo. KANTOV GENIJE - on objasnjava da je genij onaj koji stvara umjetnost na izvrstan
nacin. To je narav, sposobnost odredivanja ljepote onoga sto se upravo radi, priroda koja daje pravilo umjetnosti. Genij iz samog sebe
izvlaci normu. Originalnost - temeljna karakteristika umj.djela. Kantu je lijepo kada se sud podudara sa osjecajem. Kako K objasnjava
univerzalnost? Vanjski razlog,osjecaj lijepog u prisutstvu umj.objekta koji se javljaju kod svih. UZVISENO kod Kanta - u
uzvisenome se raspada podudaranje slobode umjetnika i slobode promatraca. Uzviseno izaziva divljenej slicno strahopostovanju.
Strah pred uzvisenim covjeku ne oduzima slobodu da djeluje kako hoce,pozitivno i negativno. Kontemplacila uzvisenog potice mastu,
kreativnog genija, moc proizvodnje estetskih djela i ideja.