1.

Zadaa fundamentalne teologije

- F. T. nauk o temeljima teologije, promatra dogaaj objave i rjeava 3 velika pitanja:
1) je li objava mogua?
2) je li se doista dogodila? (pitanje vjerodostojnosti kranstva)
3) gdje nam je dostupna? (u Crkvi)
- apologetika (1 Pt 3, 15) eli pokazati da su objava i vjera u skladu s razumom, dokazuje mogunost i
vjerodostojnost objave, tumai njezine zahtjeve, brani je od prigovora, sumnja i napadaja
- apologetika se susree s novim zadaama: 1) filozofskom; 2) povijesnom; 3) pastoralnom (ne ponaati
se kao da sve zna, ali isto tako kao da nita ne zna)
- apologetika imanencije promatra ovjekovu nutrinu koja vapije za nadnaravnom Bojom objavom
- ne moe nita rei o injenice nadnaravne stvarnosti za kojom ovjek ezne, kao ni o njezinu
sadraju; ona samo otkriva da ovjek sm sebi nije dostatan
- ne bavi se objavom ukoliko se ona stvarno dogodila, nego ukoliko mi za njom, i ne znajui,
teimo
- dokazuje da ovjek ne prihvaa objavu samo razumom to ga pokreu objektivni motivi, nego
itavim biem
- apologetika na pragu upozorava na srodnost izmeu kranske objave i ovjekove iskonske
tenje
2. Osnovni pojmovi
- transcendentalna objava govor Boga ovjeku u srcu, u savjesti, u nevidljivim, njemu samom
dokuivim, dubinama njegova vlastita bia
- kategorijalna objava rijeima i znakovima, vidljivim kategorijama ovog svijeta
- kategorijalno nam iskustvo posreduju predmeti to ih danomice susreemo, transcendentalno uvjetuju
ovjekova narav koja mu je dana unaprijed. Kod svih ljudi je u biti isto, neizbjeivo, uvijek prisutno. Po
njemu se ovjek die iznad sama sebe. Ovo iskustvo zovemo ovjekov transcendentalni egzistencijal
- do izriite spoznaje transcendentalnih vrijednosti ovjek dolazi usput, po susretu s kategorijalnim
stvarima

- dogaaj objave obuhvaa: konstituciju ovjekova nadnaravno uzdignutog bia, njegove milosne
transcendencije i povijesni izriaj toga transcendentalnog iskustva
- transcendentalna i kategorijalna objava dva su elementa jedne Boje objave: transcendentalna objava
tei za kategorijalnom, a kategorijalna pretpostavlja transcendentalnu
- zbog jedinstva transcendentalne i kategorijalne objave povijest spasa se podudara s opom povijeu
svijeta
- ponuda spasa je u ovjeku prisutna sve dok je na putu
- Krist je mjerilo za tumaenje povijesti
- na pozadini transcendentalne objave se zbiva sva ovjekova povijest, a na podruju se te povijesti
svakomu ljudskom srcu daje transcendentalna objava, te se ono otvara i usmjerava prema trojedinome
Bogu
- narav: 1) ono to spada na njezinu konstituciju (dua i tijelo)
2) ono to iz nje vlastitom snagom proizlazi: njezine aktivne i pasivne potencije (duevne i
tjelesne moi)
3) sve to je potrebno za opstanak i djelovanje: okoli koji ona pretpostavlja (svijet)
- nadnarav (milost) ono to ne spada na konstituciju nekog bia, niti iz nje snagom naravi proizlazi, niti
mu je potrebna da bi moglo egzistirati (nezaslueni dar)
- ovjeku je nadnaravni spas obean, a to je obeanje upisano u njegovu bit i ne moe se izbrisati iz nje.
ista narav (natura pura) netaknuta milou jest apstrakcija i teoretska tvorevina koja u redu stvari nikad
nije postojala
- objektivna sigurnost vjere je neograniena (garantira je Bog), dok subjektivna objava moe imati
stupnjeve prema snazi vjerskog doivljaja. Ipak prava je sigurnost bez straha od varke
- udesa eshatoloki dogaaji po kojima budui svijet ve prodire meu nas
3. Povijesna objava
- poetak objave je kad je Bog prvi put ovjeku progovorio njegovim jezikom (Abraham)
- povijest objave je i Boja i ljudska
- Bog govori djelima i rijeima

- objava ima sakramentalnu strukturu: sastoji se od vidljivih dogaaja i od prorokih rijei koji im
pokazuju smisao
- cjeloviti proces objave obuhvaa: povijesni dogaaj Boju objavu proroku prorokovu rije koji
narodu tumai dogaaje
- NZ rije i dogaaj su jedno: Isus Krist je Boja Rije
- Isus Krist je vrhunac i sredite objave
- apostolskom propovijeu poinje vrijeme Crkve, koje traje od silaska Duha Svetoga do ponovnoga
Isusova dolaska
- apostoli su temelj vjere za Crkvu svih vjekova i to objektivnoj vjeri (objavljene istine u koje
vjerujemo) i subjektivnoj (povjerenje u Boga kojom prihvaamo te istine)
- predali buduim naratajima koliko je potrebno da se nastavi djelo spasa, tj. a) predali su rijei i
djela Isusa Krista poteno i vjerno kao to je ovjeku samo mogue; b) vodili su rauna o
sluateljima, o njihovoj ivotnoj sredini i potrebama
- objava je zakljuena kad je sa zemlje otiao prvi narataj prvih Isusovih svjedoka, a do kraja se svijeta ta
objava otkljuava, tj. otkrivaju se njezina dubina, domet i ivotna plodnost
- poklad istine vjere, nauk spasa (apostoli ga povjerili Crkvi)
- predaja usmena i pismena
- Crkveno uiteljstvo slubeno (papa i biskupi) i neslubeni (proroci, crkveni pisci, teolozi)
- zadaa Crkve je prenijeti Boju objavu kroz sva vremena, a to prenoenje mora biti: vjerno i stvaralako
- Duh Sveti je obdario Crkveno uiteljstvo (u prvom redu slubeno) karizmom nepogreivosti i po njoj
uva objavljeni nauk u njegovoj izvornoj istoi, a snagom proroke karizme odgaja Crkvu i mijenja
svijet
- predaja (Dei Verbum) iva vjera Crkve. Ona samom svojom pojavom, svojim ivotom i bogotovljem
nosi kroz povijest blago to ga je od Isusa primila i predaje ga buduim naratajima
- II. Vatikanski sabor usmena i pismena predaja su 2 grane 1 stabla, i to tako da usmena predaja ima
prednost jer se pisana jo u apostolsko doba razvila iz nje
- dogmatska teologija oplouje biblijsku, a biblijska obogauje dogmatsku: podsjea je na zaboravljene
teme i sadraje. Tim se putem u novije vrijeme razvija plodna teologija otajstava Isusova ivota koje su
klasinoj dogmatici bile nepoznate

- objava se zbiva u razvoju, ona ima svoju povijest, a svoj vrhunac i sredita ima u Isusu Kristu
4. Vjerodostojnost objave
- Evanelja su napisana 70.-100.
- uskrsnuli Krist i povijesni Isus iz Nazareta jedna su osoba
- tumaenje Evanelja:
1. prvi krani prepoznali da je Krist klju za tumaenje SZ
2. Sveto pismo je klju za tumaenje ljudske egzistencije, njezinih problema i pitanja
3. suvremena biblijska hermeneutika koja je veza izmeu evaneoskoga teksta i NZ dogaaja?
- potpuni Isus:
1) Isus iz Nazareta kao povijesna osoba
2) smisao Isusova ivota je predanje Ocu za nas
3) Isus poziva na obraenje
- slojevi Evanelja:
1) Dogaaj (Isusov ivot)
2) Rije Formgeschichte
3) Pismo Redaktionsgeschichte
- evanelisti ne piu o dogaaju i njegovu nutarnjem smislu zato da bi zadovoljili povijesnu znatielju,
nego da navijeste spas. Evanelje je poziv na obraenje. Poziv je sastavni dio evaneoske istine. Po
njemu je evanelje izrazito povijesna knjiga. Evaneoski poziv od svakoga koji slua Radosnu vijest da je
primijeni na svoju sadanjost i prihvati Boju budunost
- evanelja navjeuje dolazak novog, Bojeg svijeta, ona su:
- sveani proglas poziv na obraenje i odgovor
- povijesni izvjetaj Isusova povijest nije izmiljena; gleda u prolost, sadanjost i
budunost
- ispovijest vjere svjedoanstvo prvih krana to su vidjeli

- razgovor s narodima evanelje je za sve i za sva vremena, ali evanelisti piu odreenim
zajednicama sa svojim problemima i pitanjima
- Evanelje:
- javna rije
- izvor poslanja
- svjedoanstvo
- dar
- Boja i ljudska rije
- Evanelje:
- dogaaj spasa sam Isus Krist
- stanje spasa itava je Crkva oni na putu i koji su ve na cilju
- zahtjev spasa svi ljudi su pozvani
5. Saetak i zakljuak
- 5 velikih krugova Bojeg govorenja:
- Stvaranje
- Savez (Izrael)
- Isus Krist vrhunac
- Evanelje
- Crkva