Likovna Umjetnost

Ispitni katalog za dravnu maturu
u kolskoj godini 2014./2015.
LIKOVNA
UMJETNOST
Sadraj
Uvod.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
1. Podruja ispitivanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
2. Obrazovni ishodi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6
2.1. Temeljni sadraji likovne umjetnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
2.2. Likovna umjetnost od pretpovijesti do romanike . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
2.3. Likovna umjetnost od romanike do 20. stoljea . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
2.4. Likovna umjetnost 20. stoljea . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13
2.5. Dizajn, fotografija, film . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15
3. Struktura ispita . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15
4. Tehniki opis ispita . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16
4.1. Trajanje ispita . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16
4.2. Izgled ispita i nain rjeavanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16
4.3. Pribor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16
5. Opis bodovanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17
6. Vrste zadataka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18
6.1. Primjer zadatka viestrukoga izbora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18
6.2. Primjer zadatka povezivanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18
6.3. Primjer zadatka dopunjavanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19
6.4. Primjer zadatka kratkoga odgovora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19
6.5. Primjer zadatka produenoga odgovora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
7. Priprema za ispit . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21
7.1. Savjeti nastavniku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21
7.2. Savjeti pristupniku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21
7.3. Popis literature . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21
8. Dodatak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22
8.1. Razrada obrazovnih ishoda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22
Uvod
Likovna je umjetnost na dravnoj maturi izborni
predmet.
Ispitni katalog za dravnu maturu iz Likovne
umjetnosti temeljni je dokument ispita u kojemu
su navedeni i objanjeni sadraji, kriteriji te naini
ispitivanja i vrjednovanja znanja u kolskoj godini
2014./2015.
Ispitni katalog usklaen je s odobrenim
etverogodinjim Nastavnim planom i programom za
Likovnu umjetnost u gimnazijama.1
Pristupnik2 koji je sluao Likovnu umjetnost prema
dvogodinjemu nastavnom programu treba proiriti
steeno znanje sadrajima etverogodinjega
gimnazijskog nastavnog programa koristei se
dodatnom odobrenom literaturom.
Ispitni katalog sadri osam poglavlja:
1. Podruja ispitivanja
2. Obrazovni ishodi
3. Struktura ispita
4. Tehniki opis ispita
5. Opis bodovanja
6. Vrste zadataka
7. Priprema za ispit
8. Razrada obrazovnih ishoda.
U prvome poglavlju (Podruja ispitivanja) navedena su
podruja ispitivanja.
U drugome poglavlju (Obrazovni ishodi) navedeni
su sadraji koje pristupnik mora znati i razumjeti u
Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete, broj 1, kolske
novine, Zagreb, 1994.
Termin pristupnik u tekstu kataloga ima ope znaenje te se

odnosi i na pristupnice i na pristupnike.
dvjema ispitnim cjelinama te to mora moi uiniti

kako bi uspjeno poloio ispit.
U treem poglavlju (Struktura ispita) opisana je
struktura ispita prema ispitnim cjelinama.
U etvrtome poglavlju (Tehniki opis ispita) navedeno
je trajanje svake ispitne cjeline, opisan je izgled ispita,
objanjen je nain njegova rjeavanja i naveden je
doputeni pribor.
U petome poglavlju (Opis bodovanja) opisan je nain
bodovanja zadataka u prvoj i drugoj ispitnoj cjelini.
U estome poglavlju (Vrste zadataka) navedene su
upute i primjeri svih vrsta zadataka koji su u ispitu.
U sedmome poglavlju (Priprema za ispit) navedeni su
savjeti koji pomau nastavniku u pripremi pristupnika
za ispit i savjeti koji pomau pristupniku u pripremi za
ispit te je navedena literatura za pripremu ispita.
U osmome poglavlju (Razrada obrazovnih ishoda)
navedeni su kljuni pojmovi i likovni primjeri koji se
odnose na pojedino podruje ispitivanja.
1. Podruja ispitivanja
Ispitom iz Likovne umjetnosti ispituju se sadraji iz
svjetske i nacionalne likovne umjetnosti, odnosno
poznavanje i razumijevanje arhitekture i urbanizma,
slikarstva i kiparstva te ostalih grana likovne
umjetnosti od pretpovijesti do suvremenoga doba.
Ispit se sastoji od dviju ispitnih cjelina, a sadraji su
podijeljeni u pet podruja ispitivanja:
1. Temeljni sadraji likovne umjetnosti: osnovne
odrednice povijesti umjetnosti kao znanosti i uvod
u analizu likovnoga primjera.
2. Likovna umjetnost od pretpovijesti do
romanike: umjetnost pretpovijesti, umjetnost
drevnih civilizacija, umjetnost Egejske kulture,
umjetnost antike Grke, umjetnost Etruana,
6
umjetnost antikoga Rima, ranokranska
umjetnost, umjetnost Bizanta, umjetnost
predromanike, umjetnost islama.
3. Likovna umjetnost od romanike do 20. stoljea:
umjetnost romanike, umjetnost gotike, umjetnost
renesanse, umjetnost manirizma, umjetnost baroka
i rokokoa, umjetnost 19. stoljea.
4. Likovna umjetnost 20. stoljea: slikarstvo,
kiparstvo i arhitektura prve i druge polovine 20.
stoljea, minimalizam, konceptualna umjetnost,
land art, happening, body art, postmoderna
umjetnost, video i novi mediji.
5. Dizajn, fotografija i film: temeljni pojmovi iz
podruja dizajna, fotografije i filma.
Ispitom iz Likovne umjetnosti provjerava se u kojoj je
mjeri pristupnik ovladao razliitim znanjima iz svjetske i
nacionalne likovne umjetnosti navedenima u ispitnome
katalogu. Ispituje se poznavanje i primjena znanja iz
teorije likovnih umjetnosti, temeljnih likovnih pojmova,
likovnih vrsta, specifinosti likovnoga oblikovanja, glavnih
formalnih i ikonografskih karakteristika likovnih djela,
karakteristika stilskih razdoblja i umjetnikih pravaca,
najistaknutijih umjetnika i njihovih reprezentativnih
likovnih djela te sposobnost analize umjetnikih djela
prema navedenim kriterijima.
2. Obrazovni ishodi
U ovome su poglavlju za svako podruje ispitivanja
navedeni obrazovni ishodi, odnosno konkretni opisi
onoga to pristupnik treba znati, razumjeti i moi uiniti
kako bi postigao uspjeh na ispitu.
U obrazovnim ishodima od pristupnika se oekuje
sposobnost analiziranja ili pojedinanih elemenata
likovnih primjera (prva ispitna cjelina) ili cjelokupnog
likovnoga primjera (druga ispitna cjelina: Analiza
likovnoga primjera). Glagolom analizirati u obrazovnim

je ishodima obuhvaeno nekoliko kognitivnih procesa
koji se vrednuju ovim nainom ispitivanja, a koji su u
razradi obrazovnih ishoda sugerirani glagolima odrediti,
prepoznati, razlikovati, opisati, objasniti, crteom oznaiti,
konstruirati i slino.
Detaljnija razrada obrazovnih ishoda s navedenim
pojmovima i likovnim primjerima koji se odnose na
pojedino podruje ispitivanja nalazi se u poglavlju
8.1. Razrada obrazovnih ishoda. U istom su poglavlju
navedene i razine poznavanja likovnih primjera oznaene
s pet kategorija, P, S, S*, S**,A.
P oznaava prepoznavanje formalnih elemenata
likovnoga primjera.
S oznaava prepoznavanje stila i stilskih karakteristika,
civilizacije ili kulture te vremenskoga ili stilskoga
razdoblja, odnosno umjetnikoga pravca kojemu
likovni primjer pripada.
S* oznaava prepoznavanje stila i stilskih karakteristika,
likovni primjer pripada te poznavanje autora i naziva
likovnoga primjera.
S** oznaava prepoznavanje stila i stilskih karakteristika,
likovni primjer pripada, poznavanje autora i naziva
likovnoga primjera, te mjesta gdje se likovni primjer
nalazi ili uva.
A oznaava cjelokupnu analizu likovnoga primjera
(analiza formalnih i ikonografskih elemenata
likovnoga primjera, poznavanje autora i naziva
likovnoga primjera, odreivanje civilizacije ili kulture
te vremenskoga ili stilskoga razdoblja, odnosno
umjetnikoga pravca kojemu likovni primjer
pripada). Likovni primjeri oznaeni kategorijom A su
7
oni primjeri ija e se detaljna analiza vrednovati u
drugoj ispitnoj cjelini Analiza likovnoga primjera (vidi
poglavlje 3: Struktura ispita), a osim oznakom A ovi su
likovni primjeri istaknuti masnim slovima.
2.1. Temeljni sadraji likovne umjetnosti
2.1.1. OSNOVNE ODREDNICE POVIJESTI
UMJETNOSTI KAO ZNANOSTI
Pristupnik treba znati, odnosno moi:
definirati i primijeniti osnovnu povijesno-umjetniku terminologiju3
imenovati autore i nazive likovnih primjera4
navesti mjesto gdje se likovni primjer nalazi ili uva5
prepoznati vrste likovnih primjera
prepoznati civilizaciju ili kulturu te vremensko ili
stilsko razdoblje odnosno umjetniki pravac kojemu
likovni primjer pripada
odrediti teme, sadraj i ikonografiju likovnih
primjera.
2.1.2. UVOD U ANALIZU LIKOVNOGA PRIMJERA
analizirati slikarsko djelo, crte ili grafiku prema
glavnim formalnim karakteristikama
analizirati kiparsko djelo prema glavnim formalnim
karakteristikama
analizirati arhitektonsko djelo prema glavnim
formalnim karakteristikama
3 Obrazovni se ishod odnosi samo na one pojmove koji su
navedeni u tablici s razradom obrazovnih ishoda.
4 Obrazovni se ishod odnosi samo na likovne primjere koji u
tablici s razradom obrazovnih ishoda imaju oznaku A i S*.
5 Obrazovni se ishod odnosi samo na likovne primjere koji u
tablici s razradom obrazovnih ishoda imaju oznaku S**.
analizirati urbanistiko djelo prema glavnim

formalnim karakteristikama.
2.2. Likovna umjetnost od pretpovijesti do romanike
2.2.1. UMJETNOST PRETPOVIJESTI
odrediti drutveni kontekst umjetnosti pretpovijesti
prepoznati slikarska i kiparska djela paleolitika,
mezolitika, neolitika i metalnoga doba
analizirati slikarstvo pretpovijesti (naine
oblikovanja motiva, kompozicijske karakteristike
pretpovijesnoga slikarstva, razliite naine
organizacije plohe na povrini oslikanih
pretpovijesnih posuda)
analizirati kiparstvo pretpovijesti (kompozicijska
obiljeja, naine oblikovanja motiva u
pretpovijesnom kiparstvu)
analizirati arhitekturu pretpovijesti (namjenu
graevina pretpovijesnoga razdoblja, strukturu
pretpovijesne arhitekture)
analizirati urbanizam pretpovijesti (tipove
pretpovijesnih naselja, strukturu i specifinosti
pretpovijesnih naselja).
2.2.2. UMJETNOST DREVNIH CIVILIZACIJA
objasniti utjecaj geopolitikoga smjetaja na umjetnost i urbanizam Egipta i Mezopotamije
odrediti dominantne narode Mezopotamije
odrediti drutveno-povijesni kontekst egipatske
umjetnosti
analizirati slikarstvo Egipta (karakteristike i
kompozicijska naela egipatskoga slikarstva, naine
oblikovanja motiva u egipatskome slikarstvu, prikaz
prostora u egipatskome slikarstvu)
8
analizirati kiparstvo drevnih civilizacija (karakteristike sumerske, akadske, babilonske i asirske
skulpture, kompozicijska obiljeja i karakteristike
mezopotamske i egipatske skulpture, naine
oblikovanja motiva u mezopotamskoj i egipatskoj
skulpturi, prikaz prostora na mezopotamskim i
egipatskim reljefima, vrste egipatske skulpture)
analizirati arhitekturu drevnih civilizacija (tipove,
namjenu i strukturu mezopotamske i egipatske
arhitekture, kompozicijska naela i karakteristike
tlocrta, unutranjosti i vanjtine mezopotamske
i egipatske arhitekture, konstruktivni, prostorni i
dekorativne elemente mezopotamske i egipatske
arhitekture, promjene u oblikovanju i organizaciji
prostora egipatskih grobnica od mastaba do
grobnica u stijeni)
analizirati urbanizam drevnih civilizacija
(karakteristike, naela komponiranja i oblikovanja
urbanizma u Mezopotamiji i Egiptu, karakteristike i
namjenu pojedinih dijelova grada).
2.2.3. UMJETNOST EGEJSKIH KULTURA
prepoznati egejsku umjetnost kao zajedniki naziv
koji objedinjuje kikladsku, minojsku i mikensku
umjetnost
objasniti poveznicu izmeu geopolitikoga
smjetaja i oblikovanja gradova egejskih kultura
analizirati slikarstvo egejske kulture (stilske
karakteristike minojskih oslikanih vaza, stilske
karakteristike minojskoga zidnoga slikarstva, stilske
razlike izmeu egipatskoga i minojskog slikarstva)
analizirati kiparstvo egejskih kultura (stilske
karakteristike)
analizirati arhitekturu i urbanizam egejskih kultura
(karakteristike egejske arhitekture i urbanizma,
konstruktivne i prostorne elemente egejske

arhitekture i urbanizma, razlike izmeu minojske
palae i mikenske akropole).
2.2.4. UMJETNOST ANTIKE GRKE
odrediti drutveno-povijesni kontekst umjetnosti
antike Grke
razlikovati stilove u umjetnosti antike Grke
analizirati slikarstvo antike Grke (stilske
karakteristike oslikanih grkih vaza geometrijskoga
stila, arhajskoga stila crnih i crvenih figura,
klasinoga razdoblja, namjenu dipilonskih vaza)
analizirati kiparstvo antike Grke (karakteristike i
kompozicijska naela grke skulpture arhajskoga
razdoblja, klasinoga razdoblja, helenizma, naine
oblikovanja motiva grke skulpture arhajskoga
razdoblja, klasinoga razdoblja, helenizma,
oblikovanje volumena i postizanje privida prostora
na grkim reljefima klasinoga razdoblja, odnos
skulpture i zadanoga arhitektonskoga okvira u
kiparstvu antike Grke)
analizirati arhitekturu antike Grke (grke hramove
prema tipu ili obliku tlocrta, grke hramove prema
stilu ili redu, karakteristike i kompozicijska naela
tlocrta, unutranjosti i vanjtine grke arhitekture:
konstruktivne, prostorne i dekorativne elemente
grkoga hrama, elemente vertikalne ralambe
proelja grkoga hrama, korekcije radi optikih
uinaka kod grkoga hrama, dijelove grkoga
kazalita, odnos arhitekture i ambijenta, oblika i
akustike grkoga kazalita)
analizirati urbanizam antike Grke (karakteristike
i kompozicijska naela oblikovanja grkoga
urbanizma, pojedine dijelove grada antike Grke).
9
2.2.5. UMJETNOST ETRUANA
odrediti drutveno-povijesni kontekst etruanske
umjetnosti
analizirati slikarstvo Etruana (stilske karakteristike
etruanskoga slikarstva)
analizirati kiparstvo Etruana (stilske karakteristike
etruanske skulpture)
analizirati arhitekturu Etruana (tip etruanske
grobne arhitekture, karakteristike, konstruktivne,
prostorne i dekorativne elemente etruanske
grobne arhitekture).
2.2.6. UMJETNOST ANTIKOGA RIMA
odrediti drutveno-povijesne i kulturne utjecaje na
umjetnost i arhitekturu antikoga Rima
analizirati slikarstvo antikoga Rima (glavni lokaliteti
sauvanoga slikarstva iz razdoblja antikoga
Rima, stilske karakteristike pompejanskih stilova,
nain oblikovanja motiva i tehniku u portretnom
slikarstvu antikoga Rima)
analizirati kiparstvo antikoga Rima (vrste antike
rimske skulpture, stilske karakteristike antike
rimske skulpture, naine oblikovanja volumena i
postizanje privida prostora na antikim rimskim
reljefima, stilske karakteristike kasnoantikih
skulptura; usporediti stilske karakteristike grke i
rimske skulpture)
analizirati arhitekturu antikoga Rima (namjenu i
tipove graevina u antikome Rimu, karakteristike
i kompozicijska naela tlocrta, unutranjosti i
vanjtine arhitekture antikoga Rima; konstruktivne
i prostorne elemente, elemente ralambe zida te
dekorativne elemente arhitekture antikoga Rima)
analizirati urbanizam antikoga Rima (karakteristike

i kompozicijska naela oblikovanja rimskoga
urbanizma, dijelove rimskoga grada i njihovu
namjenu).
2.2.7. RANOKRANSKA UMJETNOST
odrediti drutveno-povijesne i kulturne utjecaje na
ranokransku umjetnost i arhitekturu
analizirati slikarstvo ranoga kranstva (razliite
vrste ranokranskoga slikarstva, stilske
karakteristike ranokranskoga slikarstva, teme
slikarstva u katakombama, ranokranske simbole)
analizirati kiparstvo ranoga kranstva (teme
reljefnih prikaza na ranokranskim sarkofazima,
stilske karakteristike ranokranske skulpture na
sarkofazima)
analizirati arhitekturu ranoga kranstva (tipove
ranokranskih graevina prema namjeni,
kompozicijska naela i karakteristike tlocrta,
unutranjosti i vanjtine ranokranskih sakralnih
graevina, konstruktivne i prostorne elemente
ranokranske sakralne arhitekture, elemente
ralambe zida te dekorativne elemente
ranokranske sakralne arhitekture).
2.2.8. RANOBIZANTSKA UMJETNOST
odrediti povijesno-kulturne utjecaje na
ranobizantsku umjetnost
odrediti najvanija sredita ranobizantske
umjetnosti
analizirati slikarstvo ranoga Bizanta (stilske
karakteristike ranobizantskoga slikarstva)
analizirati arhitekturu ranoga Bizanta (tipovi
ranobizantskih graevina prema namjeni,
10
kompozicijska naela i karakteristike tlocrta,
unutranjosti i vanjtine ranobizantske arhitekture,
konstruktivni i prostorni elementi, elementi
ralambe zida te dekorativni elementi)
analizirati urbanizam ranoga Bizanta (karakteristike,
naela komponiranja i oblikovanja ranobizantskoga
urbanizma, dijelovi ranobizantskoga urbanog
prostora i njihova namjena).
islamskih graevina, konstruktivni i prostorni

elementi, elementi ralambe zida te dekorativni
elementi islamskih graevina, karakteristike
graditeljstva Bagdadskoga kalifata u vrijeme
Selduka, panjolsko-maurskoga stila, osmanskoga
graditeljstva i graditeljstva Mogula u Indiji)
analizirati urbanizam islama (karakteristike, naela
komponiranja i oblikovanja).
2.2.11. UMJETNOST PREDROMANIKE
2.2.9. SREDNJOBIZANTSKA UMJETNOST

odrediti povijesno-kulturne utjecaje na
srednjobizantsku umjetnost
imenovati pojmove vane za umjetnost
srednjobizantskoga razdoblja
analizirati slikarstvo srednjobizantskoga razdoblja
(vrste i stilske karakteristike srednjobizantskoga
slikarstva, repertoar tema i njihov smjetaj u
crkvama srednjobizantskoga razdoblja)
analizirati arhitekturu srednjobizantskoga
razdoblja (kompozicijska naela i karakteristike
tlocrta, unutranjosti i vanjtine srednjobizantske
arhitekture, konstruktivne i prostorne elemente,
elemente ralambe zida te dekorativne elemente
srednjobizantskih graevina).
2.2.10. ISLAMSKA UMJETNOST
odrediti zemljopisnu rairenost islamske umjetnosti
objasniti razliite utjecaje na islamsku umjetnost
analizirati slikarstvo islama (stilske karakteristike,
uloga kaligrafije)
analizirati arhitekturu islama (kljuni pojmovi,
namjene graevina, kompozicijska naela i
karakteristike tlocrta, unutranjosti i vanjtine

odrediti povijesno-kulturni kontekst i pojavu
predromanike umjetnosti
analizirati slikarstvo predromanike (vrste
slikarstva u predromanici, stilske karakteristike
predromanikoga slikarstva)
analizirati kiparstvo predromanike (karakteristike
i kompozicijska naela predromanike skulpture,
naine oblikovanja motiva u predromanikome
kiparstvu, karakteristike langobardske, keltske,
karolinke i otonske skulpture)
analizirati arhitekturu predromanike (kompozicijska
naela i karakteristike tlocrta, unutranjosti i
vanjtine, konstruktivne i prostorne elemente,
predromanike arhitekture)
analizirati urbanizam predromanike
(karakteristike, naela komponiranja i oblikovanja
predromanikoga samostana, samostane kao
kulturno sredite predromanike i gospodarski
zatvorene cjeline).
2.2.12. STAROHRVATSKA UMJETNOST
odrediti drutveno-povijesni i kulturni kontekst
starohrvatske umjetnosti
11
analizirati slikarstvo starohrvatskoga razdoblja
(stilske karakteristike starohrvatskoga slikarstva)
analizirati kiparstvo starohrvatskoga razdoblja
(starohrvatski kameni crkveni namjetaj i njegovi
dijelovi, kompozicijska obiljeja i karakteristike
starohrvatske skulpture, naini oblikovanja motiva
u starohrvatskome kiparstvu, odnos skulpture,
arhitektonskoga okvira i crkvenoga namjetaja u
starohrvatskome razdoblju)
analizirati arhitekturu starohrvatskoga razdoblja
(kompozicijska naela i karakteristike tlocrta,
unutranjosti i vanjtine starohrvatske sakralne
arhitekture, prostorni i konstruktivni elementi,
elementi ralambe zida te dekorativni elementi
starohrvatske sakralne arhitekture).
2.3. Likovna umjetnost od romanike do 20. stoljea
2.3.1. UMJETNOST ROMANIKE
prepoznati romaniku kao prvo jedinstveno stilsko
razdoblje u europskoj umjetnosti
objasniti podrijetlo i znaenje naziva romanika
objasniti drutveno-kulturni kontekst romanike
umjetnosti
analizirati slikarstvo romanike (karakteristike i
kompozicijska naela romanikoga slikarstva,
naine oblikovanja motiva u romanikome
slikarstvu, prikaz prostornih odnosa u romanikome
slikarstvu, uporabu boje u romanikome slikarstvu,
odnos zidnoga slikarstva i arhitekture u romanikoj
umjetnosti)
analizirati kiparstvo romanike (vrste romanike
skulpture, karakteristike i kompozicijska naela
romanike skulpture, naine oblikovanja motiva u
romanikome kiparstvu, prikaz prostornih odnosa
u romanikome kiparstvu, teme, likove i motive na

lunetama romanikih portala)
analizirati arhitekturu romanike (kompozicijska
naela i karakteristike tlocrta, unutranjosti i
vanjtine romanike arhitekture, konstruktivne i
prostorne elemente, elemente ralambe zida te
dekorativne elemente romanike arhitekture, tipovi
samostalnih arhitektonskih objekata obrambenoga
i stambenoga karaktera u romanikoj arhitekturi)
analizirati urbanizam romanike (karakteristike,
naela komponiranja i oblikovanja romanikoga
urbanizma).
2.3.2. UMJETNOST GOTIKE
objasniti porijeklo i znaenje naziva gotika
objasniti drutveno-povijesni i kulturni kontekst
gotike umjetnosti
objasniti utjecaj opata Sugera na pojavu gotikoga
stila
analizirati slikarstvo gotike (razliite vrste slikarstva
u gotici, stilske karakteristike gotikoga slikarstva,
prikaz privida volumena i prostora u gotikome
slikarstvu, stilske karakteristike gotikoga
internacionalnoga stila, stilske razlike izmeu
romanikoga i gotikoga slikarstva)
analizirati kiparstvo gotike (karakteristike i
kompozicijska naela gotike skulpture, naini
oblikovanja motiva u gotikome kiparstvu, odnos
skulpture i arhitektonskoga okvira u razdoblju
gotike, razlike izmeu kiparstva rane i kasnije
gotike, stilske razlike izmeu romanikoga i
gotikoga kiparstva)
analizirati arhitekturu gotike (tipove gotikih
graevina prema namjeni, kompozicijska naela
i karakteristike tlocrta, unutranjosti i vanjtine
12
gotike arhitekture, konstruktivne i prostorne
elemente, elemente ralambe zida te dekorativne
elemente gotike arhitekture, rani engleski stil i
perpendikularni stil, razlike izmeu francuske i
engleske gotike, stilske razlike izmeu romanike i
gotike arhitekture)
analizirati urbanizam gotike (karakteristike, naela
komponiranja i oblikovanja gotikoga grada, burga,
samostana).
2.3.3. UMJETNOST RENESANSE
odrediti porijeklo i znaenje rijei renesansa te
pojmove bitne za razumijevanje renesansne
umjetnosti
objasniti razdoblje renesanse kao obnovu antike
kulture i svjetonazora
prepoznati najvanija sredita renesansne
umjetnosti
objasniti poveznicu izmeu renesansne umjetnosti i
znanstvenih postignua renesansnoga doba
analizirati renesansno slikarsko djelo (karakteristike
i kompozicijska naela, naine oblikovanja
motiva, karakteristike svjetlosti, uporabu boja,
naine postizanja privida volumena i prostora u
renesansnome slikarstvu, odnos zidnoga slikarstva
i arhitekture, stilske karakteristike slikarstva
rane i visoke renesanse, stilske razlike izmeu
gotikoga i renesansnoga slikarstva, specifinosti
kasnogotikoga i renesansnoga slikarstva na
sjeveru)
analizirati kiparsko djelo renesanse (karakteristike
i kompozicijska obiljeja, naine oblikovanja
motiva, oblikovanje volumena, privid prostora
renesansnoga kiparstva, stilske karakteristike
kiparstva rane i visoke renesanse, stilske razlike

izmeu gotikoga i renesansnoga kiparstva)
analizirati arhitektonsko djelo renesanse
unutranjosti i vanjtine, konstruktivne i prostorne
elemente renesansne arhitekture, elemente
ralambe zida te dekorativne elemente renesansne
arhitekture, karakteristike takozvanoga mjeovitoga
gotiko-renesansnoga stila u Hrvatskoj, stilske
razlike izmeu gotike i renesansne arhitekture)
analizirati urbanizam renesanse (karakteristike,
naela komponiranja i oblikovanja, dijelove
renesansnoga grada i njihovu namjenu).
2.3.4. UMJETNOST MANIRIZMA
odrediti porijeklo i znaenje rijei manirizam
odrediti drutveno-povijesni kontekst maniristike
umjetnosti
analizirati slikarsko djelo manirizma (karakteristike
i kompozicijska naela, naine oblikovanja,
karakteristike svjetlosti, uporabu boja, oblikovanje
volumena i privid prostora u maniristikome
slikarstvu, stilske razlike izmeu renesansnoga i
maniristikoga slikarstva)
analizirati kiparsko djelo manirizma (stilske
karakteristike maniristikoga kiparstva)
analizirati arhitektonsko djelo manirizma (stilske
karakteristike maniristike arhitekture)
analizirati urbanizam manirizma (karakteristike,
naela komponiranja i oblikovanja maniristikoga
urbanizma).
2.3.5. UMJETNOST BAROKA I ROKOKOA
odrediti porijeklo i znaenje rijei barok
13
odrediti drutveno-povijesni kontekst barokne i
rokoko umjetnosti
objasniti poveznicu izmeu barokne umjetnosti i
znanstvenih postignua baroknoga doba
analizirati slikarsko djelo baroka i rokokoa
(karakteristike i kompozicijska naela, naine
oblikovanja motiva, karakteristike svjetlosti,
uporabu boja, privid volumena i prostora u
baroknome i rokoko slikarstvu, odnos zidnoga
slikarstva, arhitekture i skulpture, specifinosti
tematike, stilske razlike izmeu renesansnoga i
baroknoga slikarstva)
analizirati kiparsko djelo baroka i rokokoa
(karakteristike i kompozicijska naela, naini
oblikovanja motiva, stilske razlike izmeu
renesansne i barokne skulpture)
analizirati arhitektonsko djelo baroka i rokokoa
unutranjosti i vanjtine barokne i rokoko
graevine, konstruktivne i prostorne elemente,
elemente ralambe zida te dekorativne elemente,
stilske razlike izmeu renesansne i barokne
arhitekture)
analizirati urbanizam baroka (karakteristike, naela
komponiranja i oblikovanja baroknoga urbanizma,
dijelove baroknoga urbanoga prostora i njihovu
namjenu, razlike izmeu renesansnoga i baroknoga
urbanizma).
2.3.6. UMJETNOST 19. STOLJEA
umjetnosti 19. stoljea
analizirati slikarsko djelo 19. stoljea (karakteristike
klasicistikoga slikarstva, karakteristike
slikarstva romantizma, realizma, impresionizma,

postimpresionizma, secesije)
analizirati kiparsko djelo 19. stoljea (karakteristike
klasicistikoga kiparstva, karakteristike kiparstva
romantizma i impresionizma)
analizirati arhitektonsko djelo 19. stoljea
(karakteristike klasicistike i historicistike
arhitekture, karakteristike secesijske arhitekture i
arhitekture novih konstrukcija)
analizirati urbanizam 19. stoljea (karakteristike
urbanistikih rjeenja klasicizma i historicizma)
analizirati slikarstvo i kiparstvo 19. stoljea i prijelaza
iz 19. u 20. stoljee u Hrvatskoj (karakteristike
zagrebake arene kole, karakteristike slikarstva
Minhenskoga kruga, karakteristike slikarstva secesije
u Hrvatskoj, karakteristike skulpture secesije u
Hrvatskoj).
2.4. Likovna umjetnost 20. stoljea

2.4.1. SLIKARSTVO I KIPARSTVO PRVE POLOVINE
20. STOLJEA
odrediti drutveno-povijesni kontekst umjetnosti
prve polovine 20. stoljea
opisati utjecaj tehnikih izuma i dostignua na
umjetnost prve polovine 20. stoljea
imenovati umjetnike pravce i tendencije prve
polovine 20. stoljea
analizirati primjere slikarstva prve polovine 20.
stoljea (karakteristike fovistikoga, kubistikoga,
ekspresionistikoga slikarstva, slikarstva futurizma,
metafizikoga slikarstva i slikarstva maginoga
realizma, slikarstva ruske avangarde, slikarstva De
Stijla/neoplasticizma, dadaizma, nadrealistikoga
slikarstva)
14
analizirati kiparstvo prve polovine 20. stoljea
(karakteristike skulptura C. Brncuija i H. Matissea,
karakteristike kubistike, futuristike, dadaistike,
konstruktivistike i nadrealistike skulpture te
skulpture B. Hepwortha i H. Moorea u prvoj polovini
20. stoljea)
analizirati slikarsko i kiparsko djelo u hrvatskoj
umjetnosti prve polovine 20. stoljea (utjecaji na
slikarstvo meuratnoga razdoblja u Hrvatskoj,
karakteristike kiparstva u prvoj polovini 20. stoljea
u Hrvatskoj).
2.4.2. ARHITEKTURA PRVE POLOVINE 20.
STOLJEA
analizirati arhitekturu prve polovine 20. stoljea
(konstruktivne i prostorne elemente, elemente
ralambe zida te dekorativne elemente arhitekture
prve polovine 20. stoljea, kompozicijska naela
i karakteristike tlocrta, unutranjosti i vanjtine
arhitekture prve polovine 20. stoljea, pravce, kole
i tendencije u arhitekturi prve polovine 20. stoljea,
odnos arhitekture prve polovine 20. stoljea i
ambijenta).
2.4.3. LIKOVNA UMJETNOST DRUGE POLOVINE 20.
STOLJEA
umjetnosti druge polovine 20. stoljea
odrediti umjetnike pravce i tendencije u drugoj
polovini 20. stoljea
objasniti umjetnike pravce i tendencije u drugoj
polovini 20. stoljea (idejne i formalne karakteristike
slikarstva apstraktnoga ekspresionizma, idejne
i formalne karakteristike enformela/informela i
njegovih podgrupa: taizam i sirova umjetnost/
art brut, karakteristike monokromnoga slikarstva,

karakteristike spacijalizma, uzori te kljune idejne i
formalne karakteristike pop-arta, idejne i formalne
karakteristike op-arta, karakteristike i nove vrste
skulpture 50-ih, 60-ih i 70-ih godina 20. stoljea,
karakteristike kinetike umjetnosti, idejne i
formalne karakteristike minimalizma, karakteristike
konceptualne umjetnosti, karakteristike arte povera/
siromane umjetnosti, karakteristike land arta,
karakteristike umjetnosti performansa/performance,
umjetnosti tijela/body art i umjetnosti happeninga,
karakteristike pokreta Fluxus, karakteristike video
umjetnosti te umjetnosti proirenih i novih medija,
karakteristike postmoderne umjetnosti, pojava
i karakteristike EXAT-a 51, pojava i karakteristike
Novih tendencija, karakteristike apstraktnoga
ekspresionizma u Hrvatskoj, karakteristike skulpture
druge polovine 20. stoljea u Hrvatskoj).
2.4.4. ARHITEKTURA DRUGE POLOVINE 20.
STOLJEA
analizirati arhitekturu druge polovine 20. stoljea
(namjenu arhitekture druge polovine 20. stoljea,
pravce, kole i tendencije u arhitekturi druge
polovine 20. stoljea, vrste konstrukcija u arhitekturi
druge polovine 20. stoljea, konstruktivne i
prostorne elemente, elemente ralambe te
dekorativne elemente arhitekture druge polovine
20. stoljea, kompozicijska naela i karakteristike
tlocrta, unutranjosti i vanjtine arhitekture druge
polovine 20. stoljea).
15
2.4.5. URBANIZAM 20. STOLJEA
- analizirati urbanizam 20. stoljea (karakteristike
urbanistikih rjeenja).
2.5. Dizajn, fotografija, film
2.5.1. DIZAJN
objasniti pojmove dizajn i industrijski dizajn
objasniti drutvenu ulogu dizajnera
analizirati kljune znaajke kvalitetno dizajniranih
uporabnih predmeta
objasniti znaaj secesije i Bauhausa u razvoju
dizajna.
2.5.2. FOTOGRAFIJA
objasniti proces nastanka fotografije
odrediti razliite vrste fotografija
objasniti rakurs i vrste rakursa u fotografiji
analizirati utjecaj kadra, otrine motiva i
osvijetljenosti na konaan izgled fotografije.
2.5.3. FILM
objasniti proces nastanka filma
objasniti znaenje i ulogu kadra, montae,
scenografije, kretanja kamere, osvijetljenosti i
rakursa u filmu
opisati vrste filmskih planova
imenovati filmske rodove.
3. Struktura ispita
Ispit iz Likovne umjetnosti sastoji se od dvije ispitne
cjeline i sadri ukupno 47 zadataka.
Struktura prve ispitne cjeline prikazana je u tablici 1.
Tablica 1. Struktura prve ispitne cjeline
Redni broj
1. 16.
17. 22.
23. 32.
VRSTA ZADATAKA
zadatci viestrukoga izbora
zadatci povezivanja
skupina zadataka*
UKUPNO
BROJ ZADATAKA
16
6
10
32
* Skupina zadataka sadri etiri zadatka vezana za jedan likovni

primjer. Od toga je jedan zadatak dopunjavanja, jedan zadatak
kratkoga odgovora i dva zadatka viestrukoga izbora.
Struktura druge ispitne cjeline prikazana je u tablici 2.

Tablica 2. Struktura druge ispitne cjeline (Analiza likovnoga
primjera)
Redni broj
1. 5.
6. 10.
11. 15.
VRSTA ZADATAKA
zadatci dopunjavanja
zadatci produenoga odgovora
zadatci kratkoga odgovora
UKUPNO
BROJ ZADATAKA
5
5
5
15
16
4. Tehniki opis ispita
4.1. Trajanje ispita
Ispit iz Likovne umjetnosti traje ukupno 120 minuta
bez stanke.
Prva ispitna cjelina traje 70 minuta.
Druga ispitna cjelina (Analiza likovnoga primjera) traje
50 minuta.
Vremenik provedbe obaju dijelova ispita bit e
objavljen u Vodiu kroz ispite dravne mature te na
mrenim stranicama Nacionalnoga centra za vanjsko
vrednovanje obrazovanja (www. ncvvo.hr).
4.2. Izgled ispita i nain rjeavanja
Pristupnik dobiva sigurnosnu vreicu u kojoj su dvije
ispitne knjiice, list za odgovore i list za koncept.
Vano je pozorno proitati tekst opih uputa i
tekst uputa za rjeavanje zadataka i oznaavanje
tonih odgovora.
Primjeri uputa za rjeavanje pojedinih vrsta zadataka
nalaze se u poglavlju Vrste zadataka.
U zadatcima zatvorenoga tipa (zadatci viestrukoga
izbora i zadatci povezivanja) pristupnik mora oznaiti
tone odgovore znakom X na listu za odgovore. Ako
pristupnik oznai vie od jednoga odgovora, zadatak
e se bodovati s 0 (nula) bodova bez obzira na to to je
meu oznaenima i toan odgovor.
U zadatcima otvorenoga tipa pristupnik mora oznaiti
ili ucrtati traeni sadraj na likovni primjer (zadatci
dopunjavanja), odgovoriti kratkim odgovorom s
jednom ili nekoliko rijei (zadatci kratkoga odgovora)
ili odgovoriti s nekoliko reenica (zadatci produenoga
odgovora) na predvieno mjesto u ispitnoj knjiici.
Ako pristupnik pogrijei, treba prekriiti netoan
odgovor, staviti ga u zagradu, napisati toan odgovor i
staviti skraeni potpis pored tonoga odgovora.
Pristupnici mogu rabiti list za koncept, ali na kraju

moraju svoje odgovore itko upisati na predvieno
mjesto u ispitnoj knjiici.
4.3. Pribor
Tijekom pisanja obaju dijelova ispita iz Likovne
umjetnosti doputeno je upotrebljavati kemijsku
olovku plave ili crne boje, ravnalo, trokut, olovku,
gumicu, flomastere u boji i estar.
17
5. Opis bodovanja
Najvii broj bodova koji pristupnik moe postii u
ispitu je 100.
Prva ispitna cjelina donosi ukupno 80 bodova
(Tablica 3.).
Tablica 3. Bodovanje prve ispitne cjeline
Redni broj
1. 16.
17. 22.
23. 32.
VRSTA ZADATAKA
zadatci viestrukoga izbora
zadatci povezivanja
skupina zadataka
UKUPNO
BROJ BODOVA
16
24
40
80
Druga ispitna cjelina (Analiza likovnoga primjera)

donosi ukupno 20 bodova (Tablica 4.).
Tablica 4. Bodovanje druge ispitne cjeline
Redni broj
1. 5.
6. 10.
11. 15.
VRSTA ZADATAKA
zadatci dopunjavanja
zadatci produenoga odgovora
zadatci kratkoga odgovora
UKUPNO
BROJ BODOVA
5
10
5
20
U zadatcima viestrukoga izbora i povezivanja svaki

tono oznaen odgovor na listu za odgovore donosi 1
bod.
U zadatcima dopunjavanja svaki tono oznaen ili
ucrtan sadraj na likovnome primjeru donosi 1 bod.
U zadatcima produenoga odgovora svaki u cijelosti
tono napisan i logino strukturiran odgovor
koji zadovoljava zahtjeve pitanja donosi 2 boda.
Djelomino napisan odgovor kojemu nedostaju
informacije ili su samo djelomino tone ili su
djelomino usmjerene na pitanje donosi 1 bod, a
izostanak odgovora ili odgovor koji sadri netone
informacije ili informacije koje nisu usmjerene na
pitanje donosi 0 bodova.
U zadatcima kratkoga odgovora svaki tono napisan
odgovor donosi 1 bod.
18
6. Vrste zadataka
U ovome su poglavlju primjeri zadataka. Uz svaki
primjer zadatka ponueni su uputa, toan odgovor,
obrazovni ishod i nain bodovanja.
6.1. Primjer zadatka viestrukoga izbora
U sljedeemu zadatku od vie ponuenih odgovora
samo je jedan toan.
Toan odgovor morate oznaiti znakom X na listu za
odgovore kemijskom olovkom.
Toan odgovor donosi 1 bod.
Pozorno promotrite likovni primjer.
6.2. Primjer zadatka povezivanja

U sljedeemu zadatku svaki sadraj oznaen brojem
poveite samo s jednim odgovarajuim sadrajem
koji je oznaen slovom.
Dva sadraja oznaena slovom ne mogu se povezati.
Tone odgovore morate oznaiti znakom X na listu za
odgovore kemijskom olovkom.
Svaki toan odgovor donosi 1 bod.
Pozorno promotrite likovne primjere.
1.
Koji je nain oblikovanja motiva koriten na

likovnome primjeru?
A. idealizacija
B. naturalizam
C. realizam
D. stilizacija
TOAN ODGOVOR: D
OBRAZOVNI ISHOD: analizirati kiparstvo
starohrvatskoga razdoblja (prepoznati naine
oblikovanja motiva u starohrvatskome kiparstvu)
BODOVANJE:
1 bod toan odgovor
0 bodova netoan odgovor, izostanak odgovora ili
je oznaeno vie odgovora
2.
3.
4.
Svaki likovni primjer poveite s odgovarajuim
slikarskim pravcem.
A. fovizam
B. ekspresionizam
C. futurizam
D. neoplasticizam
E. rajonizam
F. suprematizam
19
TONI ODGOVORI: 1. B, 2. A, 3. D, 4. C
OBRAZOVNI ISHOD: odrediti civilizaciju ili kulturu
te vremensko ili stilsko razdoblje odnosno umjetniki
pravac kojemu likovni primjer pripada
BODOVANJE:
4 boda svi toni odgovori
3 boda 3 tona odgovora
2 boda 2 tona odgovora
1 bod 1 toan odgovor
0 bodova svi netoni odgovori, odgovori nisu
oznaeni ili su oznaeni svi odgovori
6.3. Primjer zadatka dopunjavanja
U sljedeemu zadatku flomasterom oznaite ili ucrtajte
traeni sadraj na likovnome primjeru.
Na prikazanome tlocrtu zaokruite klaustar.

TOAN ODGOVOR:
OBRAZOVNI ISHOD: analizirati arhitekturu predromanike (crteom oznaiti karakteristike, naela
komponiranja i oblikovanja predromanikoga

samostana)
BODOVANJE:
1 bod toan odgovor
0 bodova netoan odgovor ili izostanak odgovora
6.4. Primjer zadatka kratkoga odgovora
U sljedeemu zadatku odgovorite kratkim odgovorom
(s jednom ili nekoliko rijei).
Odgovor upiite samo na predvieno mjesto u ispitnoj
knjiici.
Ne popunjavajte prostor za bodovanje.
Kojom je tehnikom izvedena prikazana slika?

TOAN ODGOVOR: mozaikom
OBRAZOVNI ISHOD: analizirati slikarsko djelo, crte
ili grafiku prema glavnim formalnim karakteristikama
(odrediti vrste slikarstva i slikarske tehnike)
BODOVANJE:
1 bod toan odgovor
0 bodova netoan odgovor ili odgovor nije upisan
20
6.5. Primjer zadatka produenoga odgovora
U sljedeemu zadatku odgovorite s nekoliko reenica,
jasno i saeto, usmjeravajui se na ono to je bitno za
zadatak.
Odgovore upiite samo na predvieno mjesto u
ispitnoj knjiici.
Ne popunjavajte prostor za bodovanje.
Pozorno promotrite likovni primjer prikazan s nekoliko
reprodukcija.
Sl. 1
Sl. 2
Sl. 3
Sl. 4
Sl. 5
Objasnite naine prenoenja tereta u konstrukciji
graevine.
MODEL TONOGA ODGOVORA: Prenoenje

tereta u konstrukciji je dvojako. Teinu krova i
krino rebrastoga svoda manjim dijelom podupire
rastvoreni/ralanjeni zid od kojega se teret prenosi
vertikalno na nosae arkada (stupove/stubove).
Veim se dijelom teina tereta prenosi bono - preko
kontrafornog sustava izvan graevine na tlo.
Kontraforni sustav izvana pokazuje taj prijenos sila
jer je kontrafor dvostrukim lebdeim lukovima
povezan sa gornjim dijelom zida graevine od kuda
preuzima potisak.
BODOVANJE:
2 boda
Navedeni su svi elementi tonoga odgovora s
objanjenjem: 1) Teinu tereta krova i krino
rebrastoga svoda manjim dijelom podupire
vertikalno na nosae arkada (stupove/stubove);
2) Veim se dijelom teina tereta prenosi bono preko kontrafornoga sustava izvan graevine na
tlo. Kontraforni sustav izvana pokazuje taj prijenos
sila jer je kontrafor dvostrukim lebdeim lukovima
povezan s gornjim dijelom zida graevine od kuda
preuzima potisak.
1 bod
Naveden je samo jedan element tonoga odgovora
s objanjenjem: 1) Teinu tereta krova i krino
rebrastoga svoda manjim dijelom podupire
vertikalno na nosae arkada (stupove/stubove) ili
2) Veim se dijelom teina tereta prenosi bono preko kontrafornoga sustava izvan graevine na
tlo. Kontraforni sustav izvana pokazuje taj prijenos
sila jer je kontrafor dvostrukim lebdeim lukovima
povezan s gornjim dijelom zida graevine od kuda
preuzima potisak.
21
0 bodova
Traeni pojmovi nisu navedeni; traeni pojmovi
su tono navedeni, ali nisu opisani ili objanjeni
objanjeni.
7. Priprema za ispit
7.1. Savjeti nastavniku
Nastavnik treba pristupniku objasniti obrazovne
ishode navedene u Ispitnome katalogu iz Likovne
umjetnosti.
Prema tim obrazovnim ishodima trebaju se sastaviti
zadatci za vjebu koji e pomoi pristupniku da
primjenom postojeega znanja samostalno analizira
likovne primjere.
U poglavlju 8.1. nalazi se korisna razrada obrazovnih
ishoda.
7.2. Savjeti pristupniku
Popis obrazovnih ishoda za svako podruje ispitivanja
pristupniku moe sluiti za provjeru usvojenoga
znanja. Dobro poznavanje naina ispitivanja znatno e
pomoi pristupniku da uspjeno rijei zadatke u ispitu.
Pristupniku se savjetuje:
prouavanje podruja ispitivanja te primjera zadataka
rjeavanje oglednih ispita.
7.3. Popis literature
Literaturu za pripremu ispita iz Likovne umjetnosti
ine svi udbenici koje je odobrilo Ministarstvo
znanosti, obrazovanja i sporta za rad u gimnazijama i
strukovnim kolama u proteklome etverogodinjem
razdoblju.
Popis odobrenih udbenika moe se nai na mrenim
stranicama Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta
(www.mzos.hr).
1. Damjanov, J., Likovna umjetnost 1: udbenik likovne

umjetnosti u prvom razredu gimnazije, srednje
strukovne i umjetnike kole, kolska knjiga, Zagreb,
2008. [1971.]
2. Damjanov, J., Likovna umjetnost 2: udbenik
za drugi, trei i etvrti razred gimnazije, srednje
strukovne i umjetnike kole, kolska knjiga, Zagreb,
2008. [1972.]
3. Ivanevi, R., Likovni govor: uvod u svijet likovnih
umjetnosti: udbenik za 1. razred gimnazije, Profil,
Zagreb, 1997.
4. Ivanevi, R., Stilovi, razdoblja, ivot 1: od paleolitika
do predromanike: udbenik za 2. razred gimnazije,
Profil, Zagreb, 1998.
5. Ivanevi, R., Stilovi, razdoblja, ivot 2: od romanike
do secesije: udbenik za 3. razred gimnazije, Profil,
Zagreb, 2000.
6. Ivanevi, R., Stilovi, razdoblja, ivot 3: umjetnost i
vizualna kultura 20. stoljea: udbenik za 4. razred
gimnazije, Profil, Zagreb, 2001.
7. Karaman, A., Opa povijest umjetnosti od
prapovijesti do suvremenosti: udbenik za 2. razred
gimnazije s dvogodinjim programom likovne
umjetnosti, kolska knjiga, Zagreb, 2008.
8. Stipeti us, N., Juri Avmedoski, Z., Petrinec
Fulir, B., Zubek, E., Likovna umjetnost 1: udbenik
iz likovne umjetnosti za 1. razred srednjih kola s
dvogodinjim i etverogodinjim programom, Alfa,
Zagreb, 2009.
iz likovne umjetnosti za 2. razred srednjih kola s
etverogodinjim programom, Alfa, Zagreb, 2009.
iz likovne umjetnos ti za 3. razred srednjih kola s
etverogodinjim programom, Alfa, Zagreb, 2010.
22
8. Dodatak
8.1. Razrada obrazovnih ishoda
U sljedeoj tablici nalazi se korisna razrada obrazovnih
ishoda s najvanijim pojmovima i likovnim primjerima
koji se odnose na pojedino podruje ispitivanja. Uz
svaki likovni primjer navedene su traene razine
njihovoga poznavanja izraene s pet kategorija, P, S,
S*, S**, A
P oznaava prepoznavanje formalnih elemenata
likovnoga primjera.
S oznaava prepoznavanje stila i stilskih
karakteristika, civilizacije ili kulture te vremenskoga
ili stilskoga razdoblja, odnosno umjetnikoga
pravca kojemu likovni primjer pripada.
S* oznaava prepoznavanje stila i stilskih
pravca kojemu likovni primjer pripada te
poznavanje autora i naziva likovnoga primjera.
S** oznaava prepoznavanje stila i stilskih
pravca kojemu likovni primjer pripada, poznavanje
autora i naziva likovnoga primjera, te mjesta gdje se
likovni primjer nalazi ili uva.
A oznaava cjelokupnu analizu likovnoga primjera

(analiza formalnih i ikonografskih elemenata
likovnoga primjera, poznavanje autora i naziva
likovnoga primjera, odreivanje civilizacije ili
kulture te vremenskoga ili stilskoga razdoblja,
odnosno umjetnikoga pravca kojemu likovni
primjer pripada). Likovni primjeri oznaeni
kategorijom A su oni primjeri ija e se detaljna
analiza vrednovati u drugoj ispitnoj cjelini Analiza
likovnoga primjera (vidi poglavlje 3: Struktura ispita),
a osim oznakom A ovi su likovni primjeri istaknuti
masnim slovima.
TEMA
OBRAZOVNI ISHODI
1. TEMELJNI SADRAJI LIKOVNE UMJETNOSTI

1.
POVIJEST
UMJETNOSTI KAO
ZNANOST
1.
2.
3.
4.
5.
6.
1.
2.
SLIKARSTVO,
CRTE I GRAFIKA
2.
3.
Obrazovni
1. Definirati
2. Primijeniti
1. Prepoznati
2. Imenovati
1. Odrediti
2. Navesti
1. Prepoznati
2. Imenovati
1. Odrediti
2. Imenovati
osnovnu povijesno-umjetniku terminologiju8.
1. Prepoznati
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
sadraj (figurativni, apstraktni prikaz), teme (profana, sakralna,

mitoloka, alegorijska, povijesna), i ikonografiju likovnih primjera
(atributi, ikonografska perspektiva, ikonografska topografija,
ikonografske metode: simboli, simboline scene, metoda redukcije,
narativna metoda, metoda simulacije, naini prevoenja teksta
u sliku: sukladna interpretacija, slobodni prijevod, doslovna
interpretacija).
vrste slikarstva (tafelajno slikarstvo, zidno slikarstvo, oltarne slike,
diptih, triptih, poliptih, slike na vazama/posudama, iluminacije/minijature,
vitraj, tapiserija) i slikarske tehnike (akril, akvarel, enkaustika, freska,
gva, inkrustacija, kola, mozaik, pastela, vez, tempera, uljene boje, vitraj,
sintetske boje/akril, novi mediji).
format (poloeni pravokutnik, uspravljeni pravokutnik, luno ili
segmentno zakljuen pravokutnik, okrugli, ovalni, kvadratini format)
i kadar slikarskoga djela (figure ispunjavaju kadar cijelom visinom,
kadar ree figure u visini pojasa, irok, priblien, udaljen kadar).
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
likovne primjere te autore likovnih primjera9.

mjesto gdje se likovni primjer nalazi ili uva10.
vrste likovnih primjera.
civilizaciju ili kulturu te vremensko ili stilsko razdoblje
odnosno umjetniki pravac kojemu likovni primjer pripada.
kompoziciju i njezine karakteristike (horizontalna, vertikalna,

dijagonalna, kruna, ovalna, trokutna, spiralna, piramidalna,
simetrina, asimetrina, zlatorezna, otvorena, zatvorena,
plona, prostorna, jednostavna, sloena, statina, dinamina),
kompozicijska pravila (zlatni rez, zakon kadra, horror vacui,
simetrija), ritam (pravilan, nepravilan, jednostavan, sloen,
ponavljanje/repeticija, izmjenjivanje/alternacija, stupnjevanje/
gradacija, varijacija, zrakastost/radijalnost, nadreenost/dominacija)
i ravnoteu slikarskoga djela (simetrina, asimetrina, statina,
dinamina).
se ishodi odnose samo na pojmove navedene u tablici.

Obrazovni se ishodi odnose samo na one likovne primjere u tablici koji imaju oznaku A i S*.
10
Obrazovni se ishodi odnose samo na one likovne primjere u tablici koji imaju oznaku S**.
9
LIKOVNI PRIMJERI
23
24
TEMA
2.
SLIKARSTVO,
CRTE I GRAFIKA
OBRAZOVNI ISHODI
4.
5.
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
6. 1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
7. 1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
8. 1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
9. 1. Prepoznati
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
10. 1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
karakteristike i naini prikaza prostora u slikarstvu (pregledan,

jasan ili nejasan, neitak, idealan, kubni, zatvoren, otvoren, stvarni
ili nestvarni, deformirani, plitak, dubok, pomaknuti, preklapanje),
perspektive (geometrijska ili linearna, obrnuta ili inverzna, vertikalna ili
okomita, zrana ili atmosferska, koloristika, poliperspektiva, poviena linija
horizonta/pogled odozdo/ablja perspektiva, sniena linija horizonta/
pogled odozgo/ptija perspektiva, planovi, linija obzora/horizont,
nedogled, oite, linije perspektivnoga skraenja/linije konvergencije i linije
divergencije).
prikaz volumena u slikarskome djelu (modelacija, modulacija,
grafika modelacija: promjena karaktera linije, promjena gustoe
linije, raster).
prikaz i karakter svjetlosti u slikarskome djelu (izvor svjetlosti:

umjetan, prirodan, zaklonjen, vidljiv, difuzno/ ravnomjerno,
fokusirano, frontalno, pozadinsko, simbolino, kontrastno svjetlo,
chiaro-scuro).
boje (neboje, primarne, sekundarne, tercijarne), dimenzije boja
(kromatska kvaliteta, ton/svjetlina, zasienost/intenzitet) te kontraste
izmeu boja (kontrast boje prema boji, svijetlo-tamno, toplo-hladno,
simultani, komplementarni, kontrast kvalitete/intenziteta i kontrast
kvantitete boje, dinamika boja).
naine oblikovanja motiva u slikarstvu (realizam, naturalizam,
stilizacija, idealizacija, deformacija, apstrakcija/apstrahiranje,
geometrizacija, plonost, plastinost).
proporcijske odnose u slikarskome djelu (omjeri, razmjeri, zlatni

rez, kanon).
vrste linija prema njihovom toku (ravne, valovite, izlomljene, uglate,

zakrivljene), karakteru (tanke, debele, otre, meke, tvrde, guste, rijetke,
isprekidane, kontinuirane, istokane, duge, kratke, jednoline, nejednoline,
izraajne, naglaene, nenaglaene, prozirne) i prema njihovoj ulozi u slici
ili crteu (obrisne, teksturne, strukturne).
LIKOVNI PRIMJERI
25
TEMA
2.
SLIKARSTVO,
CRTE I GRAFIKA
OBRAZOVNI ISHODI
11. 1. Prepoznati
2. Odrediti
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
12. 1. Odrediti
2. Razlikovati
3. Imenovati
4. Opisati
5. Objasniti
6. Crteom oznaiti
13. 1. Odrediti
2. Razlikovati
3. Imenovati
4. Opisati
5. Objasniti
6. Crteom oznaiti
14. 1. Prepoznati
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
6. Konstruirati
3.
KIPARSTVO
1.
1. Odrediti
2. Razlikovati
3. Imenovati
4. Opisati
5. Objasniti
6. Crteom oznaiti
ulogu crtea u oblikovanju motiva (oslanjanje na crte, naglaene

obrisne i strukturne linije, crte zakriven drugim likovnim sredstvima, linija
u ulozi/funkciji stilizacije, linija u funkciji naturalistikoga prikaza, linija
kao apstraktni element) i stvaranju privida volumena u slikarskome
djelu (grafika modelacija, promjena karaktera linije, regulacija gustoe
linije, raster).
rukopis i obradu povrine (naglaeni/vidljivi potezi, slikanje u
mrljama ili tokama, impasto, lazuran namaz, tekstura, faktura).
crtake i grafike tehnike (olovka, ugljen, kreda, tu, drvorez,

bakrorez, bakropis, litografija, linorez, suha igla, akvatinta,
mezzotinto, sitotisak, kombinirane tehnike).
elemente grafike analize slikarskoga djela (format, kadar,

kompozicija, kompozicijska linija, zlatnorezna linija, vodoravna
simetrala, vertikalna simetrala, planovi, granice planova, ritam,
tematski elementi, motivi, pojedini likovi ili skupine likova, izdvojeni
detalj, usmjerenje elemenata na slici: pokret, pogled, osvjetljenje,
kut osvjetljenja/upad svjetlosti, obrisne/konturne linije, strukturne
linije, teksturne linije, linija obzora/horizont, nedogled, oite, linije
perspektivnoga skraenja/linije konvergencije i linije divergencije,
os simetrije, smjetaj slike, atributi, ikonografska topografija,
ravnotea).
vrstu skulpture (prema plasticitetu: puna plastika - slobodnostojea
skulptura/statua, mobil, reljef visoki, niski, uleknuti; prema tipu:
medaljon, bista, figuralna grupa, asambla/assemblage, ready-made,
objekt, instalacija, javna skulptura), kiparske materijale (glina,
gips, kamen vapnenac, granit, drvo, mramor, alabaster, bakar, bronca,
eljezo, aluminij, terakota/terracotta, majolika, bjelokost, plastika,
staklo, metal, vosak, pozlaeno, posrebreno, obojano/polikromirano
i monokromno, nebojano/prirodna boja materijala) i kiparske
tehnike (tesanje, rezbarenje, klesanje, modeliranje, lijevanje,
iskucavanje, intarzija, inkrustacija, varenje, lijepljenje).
LIKOVNI PRIMJERI
26
TEMA
3.
KIPARSTVO
OBRAZOVNI ISHODI
2.
4.
5.
6.
7.
8.
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1.Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1.Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Razlikovati
3. Imenovati
4. Opisati
5. Crteom oznaiti
format (poloeni pravokutnik, uspravljeni pravokutnik, okrugli,

kvadratini, polukruni, trokutni) i kadar (figure ispunjavaju kadar
cijelom visinom, kadar ree figure u visini pojasa, irok, priblien,
udaljen) kiparskoga djela.
kompoziciju (simetrina, asimetrina, piramidalna, dijagonalna,
kruna, ovalna, spiralna, vodoravna, okomita, statina, dinamina) i
kompozicijska pravila u kiparskome djelu (zlatni rez, zakon kadra,
horror vacui, simetrija, asimetrija, kontrapost, frontalni stav, egipatski
kanon, mnogolikost).
karakteristike mase te odnos mase i prostora u kiparskome
djelu (zatvorena-otvorena, monolitna i razliito usmjerena masa,
ravna-zaobljena masa, duguljasta, kubina, pokrenuta-statina,
neznatna masa-dominantna masa, kontrast razliitih masa, zbijena
masa, konkavno-konveksna masa, proupljena masa, plono istanjena
masa, linijski istanjena masa, privid proimanja mase i prostora kroz
refleksije na povrini).
kompozicijsku i obrisnu liniju kiparskoga djela.
proporcijske odnose (omjeri, razmjeri, zlatni rez, kanon), ritam

elemenata u kiparskome djelu (jednostavan, sloen, pravilan,
nepravilan, izmjenini, brz, spor ritam, ritam nastao umnaanjem,
nizanje, gui, rjei raspored elemenata).
naine oblikovanja motiva u kiparstvu (apstrakcija,
figurativnost, realizam, naturalizam, idealizacija, narativnost,
stilizacija, geometrizacija, reducirani prikaz ili redukcija, simultani
prikaz).
plohe (ravne, zaobljene, izlomljene, kontinuirane, valovite, pravilne,
nepravilne, razvedene, iroke, uske, velike, male, geometrizirane, glatke,
oble, napete, usitnjene, kontrastne, u istoj ravnini, razliito usmjerene;
bridovi (otri, zaobljeni) , povrine i teksture kiparskoga djela
(uglaana, kontinuirana, sjajna, mat, gruba, hrapava, reljefno obraena,
jednolina, bogata, kontrastna, proizala iz prirodnih svojstva materijala,
proizala iz rukopisa).
LIKOVNI PRIMJERI
27
TEMA
3.
KIPARSTVO
OBRAZOVNI ISHODI
9.
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
10. 1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
11. 1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
12. 1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
13. 1. Prepoznati
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5.Crteom oznaiti
6. Konstruirati
vrste i karakter linija te ulogu linija u oblikovanju skulpture

(obrisna, linijom izvedena obrada povrine, linije sugerirane
spajanjem/sastajanjem ploha, linija kao dominantan ili jedini element
forme, linija u funkciji stilizacije, linija u funkciji naturalistikoga
prikaza, linija kao apstraktni element).
odnos svjetlosti i sjene na kiparskome djelu (blaga, mekana
igra svjetlosti i sjene, jaki kontrasti svjetlosti i sjene, otri prijelazi iz
svjetlosti u sjenu, refleksije na povrini).
karakteristike volumena u reljefu (minimalna plastinost,

naglaena plastinost, stupnjevanje plastinosti, slojevitost, ploni
tretman) i prikaza prostora u reljefu (vertikalna perspektiva,
horizontalni pojasevi, diktat plohe, obrnuta/inverzna perspektiva,
perspektivno skraenje, preklapanje elemenata, linearna/
geometrijska perspektiva, poliperspektiva).
odnos arhitekture i skulpture (skulptura vezana za arhitekturu
fiziki, skulptura vezana za arhitekturu postavom, skulptura
oblikovanjem podreena arhitekturi, skulptura oblikovanjem
prilagoena arhitekturi, skulptura oblikovanjem suprotstavljena
arhitekturi, skulptura osloboena vezanosti za arhitekturu,
uravnoteen/harmonian odnos skulpture i arhitekture), skulpture
i pejzaa (skulptura smjetena u pejza, skulptura kao dio pejzaa),
skulpture i uporabnih predmeta, skulpture i urbanoga
prostora (javna skulptura) te slikarstva i skulpture.
elemente grafike analize kiparskoga djela (obrisna linija, linije
na povrini skulpture, tok linije, kompozicijska linija cijele skulpture
i/ili detalja, geometrijsko tijelo ili oblik kojim se obuhvaa cjelina
skulpture, planovi, granice planova, linija obzora/horizont, nedogled,
oite, linije perspektivnoga skraenja/linije konvergencije i linije
divergencije, odnosi masa i prostora, usmjerenost masa, os simetrije,
ritam, omjeri i razmjeri, kadar, format, okvir, tematski elementi,
motivi, odnos skulpture i arhitekture, izdvojeni detalj, zlatni rez).
LIKOVNI PRIMJERI
28
TEMA
4.
ARHITEKTURA I
URBANIZAM
OBRAZOVNI ISHODI
1.
2.
3.
4.
1. Odrediti
2. Razlikovati
3. Imenovati
4. Opisati
5. Objasniti
6. Crteom oznaiti
1. Prepoznati
2. Odrediti
3. Razlikovati
4. Opisati
5. Objasniti
6. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
tradicionalne i moderne materijale u arhitekturi (drvo, opeka,

kamen, beton, eljezo, staklo, elik, armirani beton, prednapregnuti
beton, industrijski standardizirani materijali) i tehniku gradnje
(neobraeni, grubo obraeni, precizno obraeni materijali).
konstruktivne elemente u arhitekturi (nosa i teret, zid: ravan,

savijen, valovit, stup, polustup, lezena, stub, baza, trup, kapitel, pilon,
greda/arhitrav, konzola, luk: polukruni, iljasti, potkovasti, kolonada,
arkada, timpan, zabat, otvoreno krovite, krov, strop, svod: lani,
bavasti, krini, krino-rebrasti, zvjezdasti, mreasti, pojasnice, rebra,
trompa/sferna nia, pandantiv/sferni trokut, tambur, kupola, rebrasta
kupola, lanterna, kontraforni sustav: kontrafor, luk kontrafora, fijala),
prostorne elemente u arhitekturi (atrij, narteks, travej, glavni
brod, boni brod, galerije, transept, kriite, apsida, deambulatorij,
kapele, toranj/zvonik), raspored i ritam konstruktivnih
elemenata (uzduni, kruni, polukruni, koncentrini, miran,
pravilan, nepravilan, ravnomjeran, naizmjenian, jednolian,
izmjenjiv, promjenjiv, kontrastan, jednak, nejednak, stupnjevit)
te karakteristike konstruktivnih i prostornih elemenata
(monolitnost, megalitnost, monumentalnost, skeletnost, teina,
masivnost, jednostavnost, dominantnost, neznatnost, zatvorenost,
otvorenost, valovitost, tordiranost, profiliranost, osamostaljenost).
razliite tipove konstrukcija u arhitekturi (konstrukcije
tradicionalnih materijala, moderne konstrukcije: skeletna, konzolna,
ljuskasta).
namjene graevina (profana: javna, stambena, industrijska,

rezidencijalna, memorijalna, fortifikacijska/obrambena, sakralna/
religijska: hramovi, svetita, crkve, samostani, damije, grobna
arhitektura).
LIKOVNI PRIMJERI
29
TEMA
4.
ARHITEKTURA I
URBANIZAM
OBRAZOVNI ISHODI
5.
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
6.
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
7.
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
8.
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
razliite tipove i oblike tlocrta (longitudinalni/uzduni:

pravokutnik, latinski kri, centralni: grki kri, kruni, kvadratni,
poligonalni, kombinirani: ovalni, bazilika s kupolom, razvedeni,
slobodni, pravilni/geometrijski, izduen, izlomljen, nepravilni/
slobodni, organski, osno simetrian, dvostruko simetrian,
asimetrian, jednostavan, sloen, podijeljen na brodove).
naine rastvaranja i ralambe zida (vrata, portal, trimo, prozor:
monofora, bifora, trifora, polifora, okul/okulus, slijepe arkade,
slijepi prozori, visee arkade, tranzena, mreite, rozeta, konzola,
nia, edikula, erker, pilastar, lezena, vijenac, balustrada, galerija)
te obrade povrine zida (glatka povrina, glatke plohe, plonost,
rustika, kontrastnost, stupnjevanost, obraenost, neobraenost,
neukraenost, ukraenost, inkrustacija, mozaik, ornament,
reljef, zidna slika, freska, obojanost, oslikanost, skulpturalnost,
dematerijaliziranost, razliite teksture zida, reljefnost, sirovi beton/
bton brut, refleksije na staklu).
karakteristike prostora (geometriziran, nepravilan, izlomljen,
velik, malen, visok, nizak, jedinstven, ralanjen, jednostavan, sloen,
pregledan, nepregledan, statian, dinamian, otvoren, vizualno
otvoren, zatvoren, dominacija prostornosti, nedostatak prostornosti,
irok, skuen, uzak, izduen, podreivanje/subordinacija, simetrian,
asimetrian, kontrastan, horizontalnost, vertikalnost, prostori u nizu,
uzduno nizanje prostora, prostor okomit na glavnu os, koncentrian
raspored, jedna etaa/razina, vie etaa/razina, zbrajanje/adicija,
strog ritam, naizmjenian ritam, jednak ritam, nejednak ritam,
slobodan ritam, stupnjevan, ubrzan, usporen, jednako usmjereni,
razliito usmjereni) te elemente povezivanja prostora (stube,
rampe, lift).
proporcije u arhitekturi (modul, zlatni rez, vertikalnost,
horizontalnost, sklad, mjera prilagoena ovjeku).
LIKOVNI PRIMJERI
30
TEMA
4.
ARHITEKTURA I
URBANIZAM
5.
UMJETNOST
PRETPOVIJESTI
OBRAZOVNI ISHODI
9.
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
10. 1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
karakteristike kretanja graevinom, dijelom graevine

ili urbanim prostorom (longitudinalno/uzduno, du glavne
osi, kruno, radijalno, prema sreditu, usmjereno, neusmjereno,
nepravilno, promjenjivo, vijugavo, neplansko, slobodno, ritmizirano)
te elemente usmjeravanja kretanja.
karakter osvjetljenja prostora graevine (osvijetljen,
neosvijetljen prostor, bazilikalno osvjetljenje, obilna svjetlost,
kontrastno osvjetljenje, mraan, zasjenjen prostor, ritmizirano,
usmjereno, ravnomjerno, promjenjivo osvjetljenje, titravost, kretanje
svjetlosti, obojana svjetlost, svjetlost u ulozi naglaavanja plastinosti
elemenata).
karakter i strukturu urbanih prostora (neplansko plansko
naselje, nepravilan pravilan tlocrt, idealan grad, stihijski rast,
organski rast, spontani rast, ulina struktura: ortogonalna,
koncentrina, radijalna/zrakasta, u obliku riblje kosti, slobodna/
nepravilna).
razliite funkcije unutar urbanih prostora (javna, stambena,
sakralna, obrambena, rekreativna, industrijska).
11. 1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
12. 1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
13. 1. Prepoznati
elemente grafike analize arhitektonskoga djela (konstruktivni
2. Imenovati
elementi, tlocrtna os, os simetrije, modul, zlatni rez, veliine u
3. Opisati
odnosu zlatnoga reza, zlatni pravokutnik, omjeri, linija kretanja,
4. Objasniti
vanjska granica graevine/urbanoga prostora, smjetaj u prostoru,
5. Crteom oznaiti
dominantne graevine, pozicioniranost urbane cjeline ili urbanoga
6. Konstruirati
dijela ili graevine, faze gradnje, ulaz svjetlosti).
2. LIKOVNA UMJETNOST OD PRETPOVIJESTI DO ROMANIKE
1. 1. Prepoznati
drutveni kontekst umjetnosti pretpovijesti (poveznica izmeu
2. Odrediti
naina ivota, preivljavanja te otkria novih materijala s izborom
3. Imenovati
i nainom oblikovanja motiva te nainom oblikovanja i smjetaja
4. Objasniti
naselja u pretpovijesno doba).
LIKOVNI PRIMJERI
31
TEMA
6.
SLIKARSTVO
PRETPOVIJESTI
OBRAZOVNI ISHODI
1.
2.
3.
4.
7.
KIPARSTVO
PRETPOVIJESTI
1.
2.
3.
8.
ARHITEKTURA
PRETPOVIJESTI
1.
2.
1. Prepoznati
2. Odrediti
3. Razlikovati
1. Prepoznati
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Opisati
3. Objasniti
4. Crteom oznaiti
1. Prepoznati
2. Razlikovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Prepoznati
2. Razlikovati
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Prepoznati
2. Imenovati
3. Objasniti
1. Prepoznati
2. Odrediti
3. Imenovati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Imenovati
2. Opisati
3. Crteom oznaiti
slikarska djela paleolitika, mezolitika, neolitika i metalnoga

doba.
naine oblikovanja motiva u paleolitskom, mezolitskom i
neolitskom slikarstvu (realizam, disproporcionalnost, stilizacija,
apstrakcija, ornament, figuralnost, polikromnost, monokromnost,
inkrustacija).
kompozicijske karakteristike pretpovijesnoga slikarstva
(ritam ornamenata, asimetrija, simetrija).
LIKOVNI PRIMJERI
slike u spilji Altamira [P/S]

slike iz tzv. Velike dvorane spilje
Lascaux [P/S/A]
crtei ivotinja u spilji Combe dArc
[P/S]
slika iz spilje Remigia [P/S].
posuda iz Neba [P]
glineni vr s bijelom inkrustacijom
[P]
vaza iz Suze [P/S/A]
razliite naine organizacije plohe na povrini oslikanih

pretpovijesnih vaza.
kiparska djela paleolitika, neolitika i metalnoga doba.

kompozicijska obiljeja pretpovijesnih skulptura (statinost,
simetrinost, frontalnost, stilizacija).
naine oblikovanja motiva u paleolitskom, mezolitskom i

neolitskom kiparstvu (realizam, stilizacija, disproporcionalnost,
ornament).
namjenu graevina pretpovijesnoga razdoblja (nastambe;
grobna arhitektura: tumul/tumulus).
strukturu pretpovijesne arhitekture (megalitska arhitekturamenhir, dolmen, kromleh).
bizon iz spilje La Madeleine

[P/S/A]
Willendorfska Venera [P/S/A]
Venera iz Lespuguea [P/S/A]
Vuedolska golubica [P/S/A]
figura na prijestolju iz Predionice [P]
bronana fibula iz Sviloa [P/S]
menhiri kod Carnaca [P/S]

dolmen La Roche aux Fees [P/S]
Stonehenge [P/S**A]
Cairn na Gavrinisu [P/S]
tumul, Newgrange, Irska [P/S]
32
TEMA
9.
URBANIZAM
PRETPOVIJESTI
10.
UMJETNOST
DREVNIH
CIVILIZACIJA
OBRAZOVNI ISHODI
1.
2.
1.
2.
3.
1.
11.
SLIKARSTVO
DREVNIH
CIVILIZACIJA
2.
3.
12.
KIPARSTVO
DREVNIH
CIVILIZACIJA
1.
1. Prepoznati
2. Imenovati
1. Prepoznati
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Prepoznati
2. Odrediti
3. Imenovati
4. Objasniti
1. Prepoznati
2. Imenovati
1. Prepoznati
2. Odrediti
3. Imenovati
4. Objasniti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Prepoznati
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Objasniti
4. Crteom oznaiti
1. Prepoznati
2. Odrediti
3. Razlikovati
4. Usporediti
tipove pretpovijesnih naselja (selo, urbana sredita, citadela).

strukturu i specifinosti pretpovijesnih naselja (statina
naselja, sela, utvrena naselja, nurage, sojeniko naselje, zidine,
slobodan raspored objekata, poploeno dvorite, zbijena naselja bez
ulica, citadele, koncentrina struktura, pravilna struktura).
LIKOVNI PRIMJERI
selo Terroso [P/S]

naselje u Biskupinu u Poljskoj [P/S]
atal Hyk [P/S]
Barrumini nurage [P/S]
utjecaj geopolitikoga smjetaja na umjetnost i

urbanizam Egipta i Mezopotamije (egipatski otvoreni gradovi
i nepromijenjena tradicija u oblikovanju umjetnosti kao rezultat
izoliranosti pustinjom, mezopotamski zidom zatvoreni gradovi i
izmjena naroda i stilova).
dominantne narode Mezopotamije (Sumerani, Akaani,
Babilonci, Asirci, Novobabilonci).
drutveno-povijesni kontekst egipatske umjetnosti (stroga
drutvena hijerarhija, reforme Amenofisa IV./Ehnatona).
karakteristike i kompozicijska naela egipatskoga slikarstva

(simetrija, statinost).
naine oblikovanja motiva u egipatskome slikarstvu

(stilizacija, plonost/diktat plohe, egipatski kanon, ustaljena paleta
boja, jasan obris, ikonografska/hijerarhijska perspektiva).
Kraljica Nefertari [P/S]

grobnica Nakht [P/S]
Vrt s ribnjakom, Tebanska grobnica
[P/S]
ulaz u grobnicu Ramzesa VI. [P/S]
Vaganje due (Knjiga mrtvih,
papirus) [P/S]
prikaz prostora u egipatskom slikarstvu (vertikalna perspektiva,

horizontalni pojasevi).
karakteristike sumerske, akadske, babilonske i asirske

skulpture.
skupina skulptura iz Tell Asmara

[P/S]
Pobjednika stela Naram-Sina
[P/S/A]
Hamurabijev zakonik [P/S]
Asurnasirpalov lov [P/S]
Umirua lavica [P/S/A]
33
TEMA
12.
KIPARSTVO
DREVNIH
CIVILIZACIJA
OBRAZOVNI ISHODI
2.
3.
4.
5.
13.
ARHITEKTURA
DREVNIH
CIVILIZACIJA
1.
2.
3.
4.
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Prepoznati
2. Odrediti
3. Imenovati
4. Objasniti
kompozicijska obiljeja i karakteristike mezopotamske i

egipatske skulpture (statinost, simetrinost, asimetrinost,
dinaminost, prikaz pokreta, vertikalna podjela).
1. Prepoznati
2. Odrediti
3. Imenovati
4. Opisati
5. Objasniti
6. Crteom oznaiti
1. Prepoznati
2. Imenovati
3. Razlikovati
1. Prepoznati
2. Imenovati
3. Razlikovati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Objasniti
4. Crteom oznaiti
1. Prepoznati
2. Odrediti
3. Imenovati
4. Opisati
5. Objasniti
6. Crteom oznaiti
prikaz prostora na mezopotamskim i egipatskim reljefima

(vertikalna perspektiva, horizontalni pojasevi).
1. Prepoznati
2. Razlikovati
3. Usporediti
LIKOVNI PRIMJERI
Sfinga [P/S]
proelje hrama Ramzesa II. u Abu
Simbelu [P/S**]
Paleta za minkanje [P/S/A]
Princ Rahotep i njegova ena [P/S]
Mikerinos i njegova ena [P/S ]
naine oblikovanja motiva u mezopotamskoj i egipatskoj
Pisar Kaia [P/S/A]
skulpturi (frontalnost, stilizacija, zatvorenost, polikromnost/
obojanost, zaobljene, valjkaste forme, zdepaste proporcije, realizam, Ehnaton [P/S]
naturalizam, narativnost, ikonografska perspektiva, egipatski kanon, Nefertiti [P/S/A]
Mlada ena s lotosom [P]
heraldiki karakter, kubini karakter).
vrste egipatske skulpture (sjedee skulpture, stojee skulpture i

tip pisara).
tipove, namjenu i strukturu mezopotamske i egipatske
arhitekture (zigurat, egipatske grobnice, grobni kompleks,
mastaba, piramide, stepenasta piramida, egipatski hramovi, hram u
stijeni).
Zigurat u Uru [P/S]

Itarina vrata [P/S]
mastaba [P/S]
Grobni kompleks faraona Zosera
[P/S]
Velike piramide kod Gize
kompozicijska naela i karakteristike tlocrta, unutranjosti
[P/S**/A]
i vanjtine mezopotamske i egipatske arhitekture
(geometrinost, simetrija, statinost, longitudinalnost, zatvorenost, Amonov hram u Karnaku
[P/S**/A]
monumentalnost).
konstruktivne, prostorne i dekorativne elemente mezopotamske Hram kraljice Hatepsut, Deir
el-Bahari [P/S**/A]
i egipatske arhitekture (Mezopotamija: pun nadzemni volumen,

Hram Ramzesa II. u Abu Simbelu
polukruni luk, bavasti svod, lezene, opeka, kamen, pocakljena opeka,
[P/S**]
polikromnost, Egipat: piramide pun nadzemni volumen, neznatan
unutranji prostor, kraljeva odaja, kraljiina odaja, velika galerija,
lana pogrebna odaja, rasteretni prostori, hramovi: terasa, plato, rampa,
dvorite, hipostilna dvorana, svetite, pilon, obelisk, stupovi, kamene
grede, strop).
zigurat i egipatske piramide.
34
TEMA
OBRAZOVNI ISHODI
13.
ARHITEKTURA
DREVNIH
CIVILIZACIJA
5.
14.
URBANIZAM
DREVNIH
CIVILIZACIJA
1.
2.
15.
UMJETNOST
EGEJSKIH
KULTURA
16.
SLIKARSTVO
EGEJSKIH
KULTURA
1.
2.
1.
2.
3.
1. Prepoznati
2. Objasniti
3. Usporediti
4. Opisati
5. Crteom oznaiti
1. Prepoznati
2. Razlikovati
3. Imenovati
4. Crteom oznaiti
1. Prepoznati
2. Objasniti
3. Opisati
4. Crteom oznaiti
1. Prepoznati
2. Imenovati
1. Prepoznati
2. Odrediti
3. Imenovati
4. Objasniti
1. Prepoznati
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Prepoznati
2. Odrediti
3. Imenovati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
promjene u oblikovanju i organizaciji prostora egipatskih

grobnica od mastaba do grobnica u stijeni (oblik grobnice,
raspored prostora, namjena prostora, smjetaj grobnoga prostora).
1. Prepoznati
2. Razlikovati
3. Usporediti
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
stilske razlike izmeu egipatskoga i minojskoga slikarstva.
LIKOVNI PRIMJERI
karakteristike, naela komponiranja i oblikovanja urbanizma Teba [P/S]

u Mezopotamiji i Egiptu (pravilne i nepravilne strukture grada).
radniko naselje Tell el Amarna [P/S]
grad Ur [P/S]
karakteristike i namjenu pojedinih dijelova grada (koritenje
razliitih materijala za sakralnu i za stambenu arhitekturu, radnika
naselja, tipizirani stambeni prostori, zidine, sakralni kompleks,
stambeni dio, uske krivudave ulice).
egejsku umjetnost kao zajedniki naziv koji objedinjuje
kikladsku, minojsku i mikensku umjetnost.
poveznicu izmeu geopolitikoga smjetaja i oblikovanja
gradova egejskih kultura (otvoren/neutvren/grad bez zidina na
Kreti, zatvoren, zidom opasan i zatien grad u Mikeni).
stilske karakteristike minojskih oslikanih vaza (stil kamares:
stilizirani biljni motivi, apstrakcija, naturalistiki stil: dinaminost,
naturalizam, morski, biljni i ivotinjski motivi).
stilske karakteristike minojskoga zidnoga slikarstva (jasnoa,

dinaminost, stremljenje k realizmu, stilizacija, ive boje, plono
nanoenje boje, plonost, istaknuta obrisna linija, jasan crte, strogi
profil lica, prikazivanje pokreta, tematika iz svakodnevnoga ivota,
biljnog i ivotinjskog svijeta, dekorativne/ornamentalne trake).
oslikana vaza, stil kamares [P/S]

Vaza s hobotnicom [P/S]
Igre s bikom, palaa u Knososu
[P/S**]
Proljetne freske, Akrotiri, otok
Santorini/Thera [P/S]
freske iz Tyrinsa [P/S]
freske koje prikazuju dvorske dame,
palaa u Knososu [P/S]
35
TEMA
OBRAZOVNI ISHODI
17.
KIPARSTVO
EGEJSKIH
KULTURA
1.
18.
ARHITEKTURA I
URBANIZAM
EGEJSKIH
KULTURA
1.
2.
3.
19.
UMJETNOST
ANTIKE GRKE
1.
2.
1. Prepoznati
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Usporediti
6. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Objasniti
4. Crteom oznaiti
1. Prepoznati
2. Razlikovati
3. Usporediti
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Prepoznati
2. Odrediti
3. Imenovati
4. Objasniti
1. Prepoznati
2. Odrediti
3. Imenovati
4. Razlikovati
5. Usporediti
stilske karakteristike egejske skulpture (simetrija, statinost,

zatvorenost, male dimenzije, monumentalnost, uglate, zaobljene,
valjkaste forme, stilizacija, frontalni stav, prilagoavanje
arhitektonskome okviru).
LIKOVNI PRIMJERI
Kikladski idol iz Amorgosa

[P/S/A]
Zmijska boica [P/S]
Lavlja vrata, Mikena [P/S**]
karakteristike egejske arhitekture i urbanizma (Kreta:

Palaa u Knososu [P/S**/A]
palaa-grad, otvorenost/neutvrenost, razveden, nepravilan tlocrt, Mikenska akropola [P/S**]
slobodan, asimetrian raspored graevina i prostorija, gradnja u
Atrejeva riznica [P/S**]
kamenu i drvu, polikromnost/obojanost arhitekture, Mikena:
zatvorenost/utvrenost, obrambeni karakter, kiklopske zidine,
akropola, megaron, nekropola, gradnja u kamenu, gradnja bez
vezivnoga tkiva).
konstruktivne i prostorne elemente egejske arhitekture i
urbanizma (zid, stup, stub, kretski stup, strop, ravan krov, rasteretni
trokut, nadvratnik, dovratnik, lana kupola, akropola, megaron,
nekropola, tumulus, dromos).
razlike izmeu minojske palae i mikenske akropole.
drutveno-povijesni kontekst umjetnosti antike Grke

(podjela na polise, naelo ovjek je mjerilo svih stvari, religija
kao sredite preokupacije grkoga ovjeka, politeizam, kolonizacija
Mediterana, utjecaj mikenskoga megarona na oblikovanje grkoga
hrama).
stilove u umjetnosti antike Grke (geometrijski, arhajski,
klasini, helenistiki stil).
36
TEMA
20.
SLIKARSTVO
ANTIKE GRKE
21.
KIPARSTVO
ANTIKE GRKE
OBRAZOVNI ISHODI
1.
1. Prepoznati
2. Imenovati
3. Opisati
4. Usporediti
5. Crteom oznaiti
2.
1. Prepoznati
2. Imenovati
3. Objasniti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Usporediti
5. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Usporediti
5. Crteom oznaiti
1.
2.
3.
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4.Usporediti
5. Crteom oznaiti
4.
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Usporediti
5. Crteom oznaiti
LIKOVNI PRIMJERI
stilske karakteristike oslikanih grkih vaza geometrijskoga stila

(vertikalna podjela povrine, geometrijski ornamenti, meandar, ljudski i
ivotinjski likovi, geometrinost, plonost, stilizacija), arhajskoga stila
crnih figura (vei realizam, stilizacija, figurativnost, iroki figurativni
pojas, prepoznatljivija tema, oblici i likovi obojani crnom bojom,
plonost, geometrijski i vegetabilni/biljni ornamenti), arhajskoga stila
crvenih figura (likovi u boji terakote, crna pozadina, figurativnost,
iroki figurativni pojas, velike figure, stilizacija, vea realnost, plonost,
geometrijski i vegetabilni/biljni ornamenti) i klasinoga razdoblja (crte
na bijeloj podlozi, figurativnost, geometrijski ornament/meandar).
namjenu dipilonskih vaza (nadgrobni spomenik).
dipilonske vaze [P/S/A]

amfora s prikazima Ahilej i Ajaks
i Povratak dioskurida (Eksekijeva
amfora) [P/S/A]
Kiliks s prikazom Dionisa [P/S]
Slikar Pana, vaza s prikazom
pria o Heraklu [P/S/A]
Lekythos s djevojkom na grobu
junaka [P/S]
detalj mozaika iz Pele [P]
karakteristike i kompozicijska naela grke skulpture

arhajskoga razdoblja (statinost, stroga simetrija, frontalni stav),
klasinoga razdoblja (stav kontraposta, skladne proporcije) i
helenizma (dinaminost, naturalizam, ekspresivnost, naglaena
dramatinost, snane emocije, dijagonalnost).
naine oblikovanja motiva grke skulpture arhajskoga
razdoblja (pojednostavljena anatomija, stilizacija, proporcije 1:5,
1:6, arhajski osmijeh, polikromnost, krute kretnje i stav), klasinoga
razdoblja (idealizacija, proporcije 1:7, grki kanon, efekt mokre
tkanine, preciznost anatomskih detalja, polikromnost) i helenizma
(dramatinost, pokret, nemir, teatralnost, jake emocije, izduene
proporcije naturalizam, ekspresivnost, isprepletenost, individualnost
tzv. helenistiki realizam).
oblikovanje volumena i postizanje privida prostora na grkim
reljefima klasinoga razdoblja (izmjenjivanje plitkoga i visokoga
reljefa, visoka plastinost likova, nedefiniran/nejasan prostor, prikaz
tijela likova sprijeda/en face, u profilu ili poluprofilu, glave u profilu
i poluprofilu, statinost) i helenizma (isprepletenost likova, visoka
plastinost).
odnos skulpture i zadanoga arhitektonskoga okvira u
kiparstvu antike Grke (metopa, timpan).
Kuros s Melosa [P/S]

Kuros iz Anavysosa [P/S]
Moskofor [P/S/A]
Kora 697 (Peplos Kora) [P/S]
Kora 674/Kora s Akropole [P/S/A]
Hera sa Samosa [P/S]
bronana skulptura ratnika/
Ratnik iz Riacija [P/S/A]
Poliklet, Dorifor [P/S/A]
Miron, Baca diska [P/S*]
Praksitel, Hermes [P/S/A]
Hrvatski Apoksiomen [P]
Nika sa Samotrake [P/S**/A]
Laookont i sinovi [P/S/A]
Zeusov hram u Olimpiji: skulpture sa
zabata, metopa s prikazom Herakla,
Atene i Atlasa [P/S**]
Partenon: friz (Jahai), zabat (Tri
parke, Dioniz), metopa (Borba
Kentaura) [P/S**]
reljef Nike s ograde hrama
Atene Nike [P/S/A]
reljef s tzv. Aleksandrovog
sarkofaga [P/S]
37
TEMA
21.
KIPARSTVO
ANTIKE GRKE
22.
ARHITEKTURA
ANTIKE GRKE
OBRAZOVNI ISHODI
5.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
1. Prepoznati
2. Razlikovati
3. Usporediti
1. Razlikovati
2. Prepoznati
3. Imenovati
4. Opisati
5. Crteom oznaiti
1. Razlikovati
2. Prepoznati
3. Imenovati
4. Opisati
5. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Prepoznati
2. Imenovati
3. Opisati
4. Crteom oznaiti
1. Prepoznati
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Prepoznati
2. Razlikovati
3. Imenovati
4. Opisati
5. Crteom oznaiti
1. Opisati
2. Objasniti
LIKOVNI PRIMJERI
egipatsku skulpturu i grku arhajsku skulpturu.
grke hramove prema tipu ili obliku (hram s antama, hram

s dvostrukim antama, peripter, dipter, prostil, amfiprostil,
pseudoperipter, pseudodipter, tolos/tholos).
grke hramove prema stilu ili redu (dorski, jonski, korintski).
karakteristike i kompozicijska naela tlocrta, unutranjosti

i vanjtine grke arhitekture (statian i dinamian prostor, masa
dominira nad prostorom koji je rastvoren stupovima/trijemom, zlatni
rez, tlocrt: longitudinalan/uzduan, centralan, pravilan, razveden).
konstruktivne, prostorne i dekorativne elemente grkoga
hrama (cela/naos, pronaos, opistodom, kolonada, ophodni trijem,
krepidoma, stilobat, trijem, reljefi na metopama, frizu i timpanu,
polikromnost).
elemente vertikalne ralambe proelja grkoga hrama
(krepidoma, stilobat, stup: baza, trup, kanelire, kapitel, ehin/ehinus,
abak/abakus, voluta, akant/akantus, greda/arhitrav, friz, metopa, triglif,
vijenac, timpan/timpanon, zabat, karijatide).
korekcije radi optikih uinaka kod grkoga hrama (entazis,
zakrivljenost horizontalnih linija, razliiti razmak izmeu stupova).
dijelove grkoga kazalita (gledalite, orkestra, skena, proskenij/

paraskenij).
odnos arhitekture i ambijenta, oblika i akustike grkoga

kazalita.
Posejdonov hram, Paestum

[P/S**/A]
Partenon, Atena [P/S**/A]
Erehteion (Erehtejon), Atena
[P/S**/A]
Hram Atene Nike, Atena [P/S]
Apolonov hram, Delfi (tlocrt) [P/S]
Kazalite u Epidauru [P/S**/A]
Kazalite u Delfima [P/S]
Tholos (tolos) u Delfima [P/S]
38
TEMA
23.
URBANIZAM
ANTIKE GRKE
OBRAZOVNI ISHODI
1.
1. Prepoznati
2. Identificirati
3. Imenovati
4. Crteom oznaiti
2.
1. Prepoznati
2. Imenovati
3. Opisati
4. Crteom oznaiti
1. Prepoznati
2. Odrediti
3. Imenovati
4. Objasniti
1. Prepoznati
2. Imenovati
3. Objasniti
4. Opisati
5. Crteom oznaiti
24.
UMJETNOST
ETRUANA
1.
25.
SLIKARSTVO
ETRUANA
1.
26.
KIPARSTVO
ETRUANA
1.
27.
ARHITEKTURA
ETRUANA
1.
2.
28.
UMJETNOST
ANTIKOGA RIMA
1.
1. Prepoznati
2. Imenovati
3. Objasniti
4. Opisati
5. Crteom oznaiti
1. Prepoznati
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
1. Prepoznati
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Prepoznati
2. Odrediti
3. Imenovati
4. Objasniti
karakteristike i kompozicijska naela oblikovanja grkoga

urbanizma (nepravilan/neplanski i pravilan/planski/ortogonalan
urbanistiki plan, geometrinost, odnos izmeu unutranje
organizacije grada i njegovih vanjskih granica, Sveti put - usmjereno
kretanje gradom, prilagoavanje konfiguraciji terena, nepravilni i
pravilni trgovi).
pojedine dijelove grada antike Grke (agora, akropola, put,
stoa, buleuterion, gymnasion, kazalite, riznica, stadion, hram,
propileji).
LIKOVNI PRIMJERI
Atena (agora, akropola)

[P/S**/A]
Delfi [P/S**/A]
Milet [P/S**]
drutveno-povijesni kontekst etruanske umjetnosti (utjecaj

grke umjetnosti, bavljenje trgovinom, vanost kulta mrtvih).
stilske karakteristike etruanskoga slikarstva (plonost,

stilizacija, jednostavnost, vedri motivi, prikazivanje pokreta, teme:
ples, gozba, ivotinje, priroda).
zidne slike iz grobnice Leopardi,

Tarquinija [P/S]
stilske karakteristike etruanske skulpture (statinost,

stilizacija, dinaminost, asimetrija, pojednostavljeni realizam,
zaobljene glatke forme, utjecaj grkoga arhajskoga stila, obojanost/
polikromiranost, iskorak, neuvjerljive kretnje tijela, ekspresivnost).
sarkofazi s likovima pokojnika

(Cerveteri) [P/S/A]
Apolon iz Veja [P/S/A]
tip etruanske grobne arhitekture (tumul/tumulus).
grobna komora iz Cerveterija [P/S]

etruanski tumuli u Tarkviniji [P/S]
karakteristike, konstruktivne, prostorne i dekorativne

elemente etruanske grobne arhitekture (kruni tlocrt, krune
ili etvrtaste prostorije, u unutranjosti imitacija kue, izvana graene
od kamena ili usjeene u stijenu).
drutveno-povijesne i kulturne utjecaje na umjetnost
i arhitekturu antikoga Rima (utjecaj grke i etruanske
umjetnosti: urbanizam, arhitektonski redovi, konstrukcija svoda i
luka, utjecaj kulta predaka na pojavu portreta).
39
TEMA
29.
SLIKARSTVO
ANTIKOGA RIMA
OBRAZOVNI ISHODI
1.
2.
3.
30.
KIPARSTVO
ANTIKOGA RIMA
1.
2.
3.
4.
5.
1. Prepoznati
2. Imenovati
1. Prepoznati
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Prepoznati
2. Imenovati
1. Prepoznati
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Prepoznati
2. Odrediti
3. Imenovati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Prepoznati
2. Objasniti
1. Prepoznati
2. Imenovati
3. Usporediti
glavne lokalitete sauvanoga slikarstva iz razdoblja

antikoga Rima (Pompeji i Herkulanum).
stilske karakteristike pompejanskih stilova (prvi pompejanski
stil tzv. strukturalni: dekorativnost, plonost, imitacija raskonih
materijala, geometrijska struktura, drugi pompejanski stil tzv.
arhitektonski: iluzija prostora, perspektivno skraenje naslikanih
arhitektonskih elemenata, perspektivna iluzija proirenja prostora,
privid volumena, iluzionizam, trei pompejanski stil: ornamentalna
funkcija arhitektonskih elemenata, podjela povrine zida, mitoloke
i pastoralne teme, etvrti pompejanski stil tzv. barokni: pretrpanost
oblika, kombinacija 2. i 3. stila, nestvarna, fantastina arhitektura,
iluzija dubine, perspektiva).
nain oblikovanja motiva i tehniku u portretnome slikarstvu
antikoga Rima (realizam, enkaustika).
vrste antike rimske skulpture (portret, narativni reljef,
konjanika statua, trijumfalni stup).
LIKOVNI PRIMJERI
Kua Samnita, Pompeji [P/S]

prikazi bakantica, zidne slike iz
Vila Misterija, Pompeji [P/S**/A]
zidne slike Vile Misterija (drugi
pompejanski stil), Pompeji [P/S]
zidne slike iz kue Vetti, Pompeji
[P/S]
zidna slika iz kue Fronto, Pompeji
[P/S]
zidna slika iz Livijine kue,
Primaporta (pejza) [P]
slika iz kue Julije Felix, Pompeji
(mrtva priroda) [P]
portret mukarca, Fayum [P/S]
portret Karakale [P/S]

glava ovjeka, tzv. Brut [P/S]
Patricij s precima [P/S]
August iz Primaporte [P/S/A]
Oltar mira/Ara Pacis [P/S]
Trajanov stup [P/S**/A]
stilske karakteristike antike rimske skulpture
Konjanika statua Marka Aurelija
(uravnoteenost, dinaminost, narativnost, realizam, naturalizam,
idealizacija, obojanost/polikromiranost, skladne, neskladne, zdepaste [P/S]
Konstantin Veliki [P/S]
proporcije).
reljef s Konstantinova slavoluka,
poetak 4. st. [P/S]
naine oblikovanje volumena i postizanje privida prostora na
antikim rimskim reljefima (stupnjevanje plastinosti, prostorni
planovi).
stilske karakteristike kasnoantikih skulptura (naputanje

prikaza dubine prostora, naputanje pravilnih proporcija, naputanje
klasinoga kontraposta, simetrinost).
stilske karakteristike grke i rimske skulpture.
40
TEMA
31.
ARHITEKTURA
ANTIKOGA RIMA
OBRAZOVNI ISHODI
1.
2.
32.
URBANIZAM
ANTIKOGA RIMA
3.
1. Odrediti
2. Prepoznati
3. Imenovati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1.
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Razlikovati
4. Opisati
5. Objasniti
6. Crteom oznaiti
2.
33.
RANOKRANSKA
UMJETNOST
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Objasniti
4. Crteom oznaiti
1.
1. Prepoznati
2. Odrediti
3. Imenovati
4. Objasniti
LIKOVNI PRIMJERI
namjenu i tipove graevina u antikome Rimu (sakralna: hram, Hram Fortune Virilis, Rim, (vanjski
mauzolej, profana: domus, insula, amfiteatar, kazalita, akvedukt,
izgled) [P/S]
slavoluk, terme, bazilika, palaa)
Panteon, Rim [P/S**/A]
Koloseum, Rim [P/S**/A]
Arena (amfiteatar), Pula [P/S**]
karakteristike i kompozicijska naela tlocrta, unutranjosti
i vanjtine arhitekture antikoga Rima (simetrija, preglednost, Karakaline terme, Rim [P/S**/A]
Kazalite u Sabrathi, Libija [P/S]
longitudinalnost, centralnost, eliptinost, geometrinost,
zatvorenost; uzor u grkoj i etrurskoj arhitekturi: arhitektonski redovi, Maksencijeva/Konstantinova
bazilika, Rim [P/S]
oblik hrama, polukruni luk, bavasti svod, bazilikalno osvjetljenje,
Slavoluk Sergijevaca, Pula [P/S**]
naglasak na oblikovanju glavne fasade i unutranjosti, gradnja
Konstantinov slavoluk, Rim [P/S**]
opekom, kamenom i betonom).
Dioklecijanova palaa, Split
konstruktivne i prostorne elemente, elemente ralambe
[P/S**/A]
zida te dekorativne elemente arhitekture antikoga Rima
tlocrt tipinoga domusa [P/S]
(stup, polustup, pilastar, arhitrav, polukruni luk, vijenac, bavasti
svod, krini svod, kasetirani svod, kupola, okul/oculus, atrij, tablinum, Kua srebrne svadbe, Pompeji [P/S]
Pont du Gard, Nimes [P/S]
peristil, predvorje, svetite, nia, lani prozori, arena, platneni krov/
velum, scaenae frons, brodovi, apsida, vestibul, protiron).
karakteristike i kompozicijska naela oblikovanja rimskoga
Forum Romanum i
urbanizma (slobodan raspored i nepravilan oblik Foruma
Carski forumi (Augustov,
Romanuma, pravilni oblik Cezarova i carskih foruma, pravilan raster/
Vespazijanov, Nervin i
mrea ulica, ortogonalan raster ulica, geometrinost).
Trajanov), Rim [P/S**/A]
Timgad [P/S**/A]
Zadar [P/S**]
dijelove rimskoga grada i njihovu namjenu (zidine, forum,
Pore [P/S**]
cardo, decumanus, insula, slavoluk, struktura sredinjega dijela
carskoga Rima: Forum Romanum, Cezarov forum, carski forumi, ager).
drutveno-povijesne i kulturne utjecaje na ranokransku

umjetnost i arhitekturu (utjecaj progona krana na pojavu
katakombi i simbola, kontinuitet rimske arhitekture u novoj namjeni i
novoj prostornoj organizaciji: bazilike, centralne graevine, koritenje
antikih motiva u novoj kranskoj ikonografiji).
41
TEMA
34.
RANOKRANSKO
SLIKARSTVO
OBRAZOVNI ISHODI
1.
2.
3.
4.
35.
RANOKRANSKO
KIPARSTVO
1.
2.
36.
RANOKRANSKA
ARHITEKTURA
1. Prepoznati
2. Imenovati
3. Opisati
1. Prepoznati
2. Odrediti
3. Imenovati
4. Opisati
5. Objasniti
6. Crteom oznaiti
1. Prepoznati
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Prepoznati
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Prepoznati
2. Odrediti
3. Imenovati
4. Opisati
5. Objasniti
6. Crteom oznaiti
1. Prepoznati
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1.
1. Prepoznati
2. Imenovati
3. Opisati
4. Crteom oznaiti
2.
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Objasniti
4. Crteom oznaiti
LIKOVNI PRIMJERI
razliite vrste ranokranskoga slikarstva (zidne slike, mozaici). Euharistijski hljeb i ribe, katakombe
sv. Kalista, Rim [P/S]
slike na stropu komore Dobrog
pastira, katakomba Maiusa, Vatikan
stilske karakteristike ranokranskoga slikarstva (simboliki
[P/S]
prikazi, prikazi komponirani kao slobodni fragmenti, figurativni
slika iz katakomba sv. Petra i
prikazi, biljni ornamenti, ivotinjski ornamenti, dekorativnost,
Marcelina, Rim [P/S]
linearnost, plonost, frontalni stav, suzdran pokret, privid
mozaici na svodu ophoda crkve Sv.
volumena).
Constanza, Rim [P/S**]

Krist Petru povjerava Crkvu, mozaik u
teme slikarstva u katakombama (euharistijski simbol hljeba i
nii crkve Sv. Constanza [P/S**]
ribe, Dobri pastir, prikazi oranta, pria o Joni, Adam i Eva).
podni mozaik, Akvileja [P]
ranokranske simbole (kri, riba, monogrami).
teme reljefnih prikaza na ranokranskim sarkofazima

(Traditio legis, Petrovo uhienje, Kristovo uhienje, Pavlovo uhienje,
Abrahamova rtva, Kristov ulazak u Jeruzalem, Adam i Eva/Istoni
grijeh, Danijel u lavljoj jami, Job, Poklonstvo kraljeva, Dobri pastir,
Kristov monogram, kranski simboli, biljni i ivotinjski motivi).
stilske karakteristike ranokranske skulpture na
sarkofazima (reducirani prikaz, simbolinost, ornamenti,
monogrami, ralanjenost prizora arhitektonskim elementima,
relativno skuen prostor, nepravilne proporcije, visoki reljef, niski
reljef, plastinost, stupnjevanje plastinosti, plonost, simetrinost,
asimetrinost, statinost, linearnost, stilizacija, horror vacui).
tipove ranokranskih graevina prema namjeni (bazilika,
mauzolej, krstionica/baptisterij).

i vanjtine ranokranskih sakralnih graevina
(longitudinalnost, centralnost, simetrinost, preglednost, statinost,
geometrinost, veliki prozori).
Sarkofag Junija Basa [P/S/A]

Teodorov sarkofag, Ravena [P/S]
Sarkofag Poklonstva, Ravena [P/S]
Sv. Constanza, Rim [P/S**/A]

Sv. Sabina, Rim [P/S**/A]
Krstionica ortodoksnih, Ravena
[P/S]
42
TEMA
36.
RANOKRANSKA
ARHITEKTURA
37.
UMJETNOST
RANOBIZANTSKOGA
RAZDOBLJA
OBRAZOVNI ISHODI
3.
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Objasniti
4. Crteom oznaiti
4.
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Objasniti
4. Crteom oznaiti
1. Imenovati
2. Odrediti
3. Objasniti
1.
3.
1. Odrediti
2. Prepoznati
3. Imenovati
1. Imenovati
2. Odrediti
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
LIKOVNI PRIMJERI
konstruktivne i prostorne elemente ranokranske sakralne

arhitekture (bazilika: podjela na neparni broj brodova, vii i iri
glavni brod, boni brodovi, bazilikalno osvjetljenje, glavna apsida,
bone apside, transept, atrij, narteks, centralne graevine: sredinji
prostor, ophod/deambulatorij, nie, narteks, vanjski ophodni trijem).
ranokranske sakralne arhitekture (zid, stupovi, dvostruki
stupovi, kanelire, polukruni luk, arkade, drveni strop, bavasti svod,
tambur, kupola, mozaik).
povijesno-kulturne utjecaje na ranobizantsku umjetnost
(Konstantinopol nova prijestolnica Rimskoga Carstva, kranstvo
postaje glavna vjeroispovijest, propast Zapadnoga Rimskog Carstva;
Justinijanova rekonkvista).
najvanija sredita ranobizantske umjetnosti (Konstantinopol,
Ravena).
stilske karakteristike ranobizantskoga slikarstva (plonost,
linearizam, statinost, frontalnost, stiliziranost, jednolian ritam,
usklaenost s kadrom, horizontalnost, izduenost proporcija,
izokefalija, negiranje tjelesnosti i naglaavanje duhovnosti likova,
zlatna pozadina, hijerarhijska, obrnuta i vertikalna perspektiva).
38.
SLIKARSTVO
RANOGA BIZANTA
1.
39.
ARHITEKTURA
RANOGA BIZANTA
1.
1. Prepoznati
2. Imenovati
tipove ranobizantskih graevina prema namjeni (bazilika,

baptisterij/krstionica, memorijalna kapela, biskupski dvor).
2.
1. Imenovati
2. Prepoznati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti

i vanjtine ranobizantske arhitekture (monumentalnost,
negiranje masivnosti konstrukcije, stupnjevanje volumena,
konstruktivno rastereenje, ekspanzija sredinjega prostora,
preglednost, uravnoteenost, igra svjetlosti, longitudinalnost,
centralnost, sinteza/kombinacija centralnoga i longitudinalnoga
tlocrta, simetrija, asimetrija).
Car Justinijan s pratnjom, Carica

Teodora s pratnjom, crkva S. Vitale,
Ravena [P/S**]
mozaik u apsidi Eufrazijeve
bazilike, Pore [P/S**/A]
Povorka muenica i muenika, crkva
S. Apollinare Nuovo, Ravena [P/S]
mozaik u apsidi crkve S. Apollinare
in Classe, Ravena [P/S]
Antemije iz Trala i Izidor iz
Mileta, Hagia Sophia, Istanbul
[P/S**/A]
crkva sv. Sergija i Bakha, Istanbul
[P/S]
crkva S. Vitale, Ravena [P/S**/A]
Eufrazijeva bazilika, Pore
[P/S**/A]
43
TEMA
OBRAZOVNI ISHODI
39.
ARHITEKTURA
RANOGA BIZANTA
3.
40.
URBANIZAM
RANOGA BIZANTA
1.
2.
41.
UMJETNOST
SREDNJOBIZANTSKOGA
RAZDOBLJA
1.
2.
1. Prepoznati
2. Odrediti
3. Imenovati
4. Opisati
5. Objasniti
6. Crteom oznaiti
1. Prepoznati
2. Odrediti
3. Imenovati
4. Opisati
5. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Imenovati
2. Odrediti
1. Imenovati
2. Objasniti
LIKOVNI PRIMJERI

zida te dekorativne elemente ranobizantskih graevina (stup,
stub, perforirani kapiteli, arkade, pandantivi, kupola, polukupola,
prozorski otvori, atrij, narteks, brodovi, nie, galerije, apsida:
polukruna i poligonalna, bogatstvo materijala: mramorne oplate,
mozaici).
karakteristike, naela komponiranja i oblikovanja
Konstantinopol/Carigrad [P]
ranobizantskoga urbanizma (utjecaj antike prostorne
organizacije: planiranost i prilagodba, geometrinost, preglednost,
ortogonalnost, zatvorenost, utvrenost).
dijelove ranobizantskoga urbanoga prostora i njihovu
namjenu (zidine, trijumfalni ulaz: Zlatna vrata, cardo, decumanus,
forumi, sakralne graevine, carska palaa, hipodrom).
povijesno-kulturne utjecaje na srednjobizantsku umjetnost

(makedonska renesansa, irenje pravoslavlja).
pojmove vane za umjetnost srednjobizantskoga razdoblja
(ikona, ikonostas, ikonoklazam, ikonoborac, ikonofil).
44
TEMA
42.
SLIKARSTVO
SREDNJEGA
BIZANTA
OBRAZOVNI ISHODI
1.
2.
3.
43.
ARHITEKTURA
SREDNJEGA
BIZANTA
1.
2.
44.
ISLAMSKA
UMJETNOST
1.
2.
1. Prepoznati
2. Razlikovati
3. Imenovati
4. Opisati
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Prepoznati
2. Odrediti
3. Imenovati
4. Opisati
5. Objasniti
6. Crteom oznaiti
1. Prepoznati
2. Odrediti
3. Imenovati
4. Opisati
5. Objasniti
6. Crteom oznaiti
1. Prepoznati
2. Odrediti
1. Prepoznati
2. Odrediti
3. Objasniti
razliite vrste slikarstva u umjetnosti srednjobizantskoga

razdoblja (mozaik, zidno slikarstvo, ikona, minijatura).
LIKOVNI PRIMJERI
mozaici u crkvi samostana

Hosios Lukas, Fokida (Stiris)
[P/S/A]
mozaik Krista Pantokratora, kupola
Marijine crkve, Dafni [P/S]
stilske karakteristike srednjobizantskoga slikarstva
(plonost, linearizam, statinost, frontalnost, stiliziranost, izduenost Eutihije i Mihajlo, freska u
apsidi crkve sv. Klimenta, Ohrid,
proporcija, negiranje tjelesnosti i naglaavanje duhovnosti likova,
dekorativna i simbolina primjena i uloga boje; apstraktna pozadina, Makedonija [P]
Vladimirska Gospa, Tretjakovska
hijerarhijska i obrnuta perspektiva, mnogobrojnost oita; utjecaj
galerija, Moskva, Rusija [P]
antike umjetnosti u minijaturama).
minijature izparikoga psaltira
repertoar tema i njihov smjetaj u crkvama
(David svira harfu, Anina molitva),
srednjobizantskoga razdoblja (Krist Svevladar/Pantokrator,
Francuska [P]
Bogorodica s djetetom, apostoli, proroci, evanelisti, prizori
Silazak u Limb, Nea Moni, Chios [P]
iz Kristovog ivota, svetci, muenici, crkveni dostojanstvenici,
ikonografska topografija).
crkva sv. Marka, Venecija [P/S**]
i vanjtine srednjobizantske arhitekture (viekupolne
samostan Hosios Lukas, Fokida
crkve, naglaenost sredinjega prostora, stupnjevanje i smanjenje
[P/S/A]
volumena, vertikalnost, tipovi tlocrta koji ujedinjuju longitudinalnost
i centralnost: upisani i slobodni krini tlocrt, simetrija).
zida te dekorativne elemente srednjobizantskih graevina
(stup, stub, arkade, prozorski otvori: bifore, trifore, trompa,
pandantiv, tambur, kupola, bavasti svod, narteks, brod, apsida:
polukruna i poligonalna, ophod, galerije, kriite, ikonostas,
kombinacija materijala, zidni mozaici).
zemljopisnu rairenost islamske umjetnosti (Maroko, Alir,
Tunis, Egipat, Anatolija, Sirija, Irak, Jemen, Iran, Turkestan, juna
panjolska, Balkanski poluotok).
razliite utjecaje na islamsku umjetnost (helenistiki,
kasnoantiki, bizantski, mezopotamski, indijski utjecaj).
45
TEMA
45.
SLIKARSTVO
ISLAMA
OBRAZOVNI ISHODI
1.
2.
46.
ARHITEKTURA
ISLAMA
1.
2.
3.
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Prepoznati
2. Imenovati
3. Objasniti
1. Imenovati
2. Odrediti
3. Objasniti
4. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Objasniti
4. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
stilske karakteristike islamskoga slikarstva (zabrana

figuralnoga prikaza boanstva, ornamentalnost, dekorativnost,
arabeske, geometrinost, plonost, preciznost u prikazu detalja,
figuracija u svjetovnome slikarstvu: minijature).
ulogu kaligrafije u islamskoj umjetnosti.
kljune pojmove islamske arhitekture (damija/moeja, kibla,

mihrab, minbar, maksura, minaret, ivan, bajt, harem).
LIKOVNI PRIMJERI
portal damije eika Lutfalaha u

Isfahanu, Iran (XVII. st.) [P/S]
minijatura iz rukopisa ahnama,
Louvre, Pariz [P]
detalj keramike oplate iz Alhambre
[P]
Velika damija u Damasku [P/S]

Kupola na stijeni/ Omarova damija,
Jeruzalem [P/S]
Velika damija u Samari, Irak (IX.
st.) [P/S]
namjene graevina u islamskoj arhitekturi (damije, medresa,
vojna utvrda, logor, palaa, tvrava, hamam, karavansaraj, grobnica). Velika damija u Cordobi [P/S]
Alhambra, Granada [P/S**]
Hajredin, Most preko Neretve,
Mostar [P/S**]

Kraljevska damija u Isfahanu (XVI.
i vanjtine islamskih graevina (nesagledivost, nepreglednost,
st.) [P/S]
raskoni materijali i dekoracija vanjtine i unutranjosti: mozaici,
pozlata, fajansa, stucco, longitudinalnost, centralnost, geometrinost, Sinan, Damija Selima II, Edirne
[P/S]
simetrinost, nepravilnost, razdijeljenost unutranjega prostora).
Taj Mahal, Agra, Indija [P/S**]
46
TEMA
46.
ARHITEKTURA
ISLAMA
OBRAZOVNI ISHODI
4.
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
5.
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Crteom oznaiti
47.
ISLAMSKI
URBANIZAM
1.
48.
UMJETNOST
PREDROMANIKE
1.
1. Prepoznati
2. Odrediti
3. Imenovati
4. Opisati
5. Crteom oznaiti
1. Prepoznati
2. Imenovati
3. Objasniti
LIKOVNI PRIMJERI

zida te dekorativne elemente islamskih graevina (stup,
stub, arkada, kolonada, trijem, spiralno stubite, molitvena dvorana,
sredinje dvorite, brod, kupola: potkoviasta, segmentna; pandantiv,
krov, svod, potkovasti luk, apsida, nia, prozori, kombinacija
materijala: zidna oplata, polikromija, igra svjetlosti).
karakteristike graditeljstva Bagdadskoga kalifata u vrijeme
Selduka (damija: kupola nad molitvenim korom, etiri ivana
nad etiri strane sredinjega dvorita, nadsvoeni trjemovi, okrugli
minareti), panjolsko-maurskoga stila (zeleni crijep, keramiki
mozaici, mukarne dekoracija u obliku stalaktita, arabeske,
potkovasti luk, raskonost, prozranost), znaajke osmanskoga
graditeljstva (utjecaj bizantske arhitekture: tip potkupolne damije,
kupola u obliku polukugle, pandantivi, mnotvo prozorskih otvora,
geometrinost: kombinacija kruga i kvadrata, iglasti minareti),
Mogula u Indiji (ispreplitanje hinduistikih i perzijskih utjecaja,
nepoklapanje mase i unutranjega prostora, dvostruka, lukoviasta
kupola, rastvaranje zidnoga omotaa, simetrinost, geometrinost)
karakteristike, naela komponiranja i oblikovanja islamskoga Bagdad [P/S]
urbanizma (planiranost, pravilnost, geometrinost, simetrinost,
kruni plan, zidine, gradska vrata, koncentrini/prstenasti raspored
graevina, sredinji poloaj palae i damije).
povijesno-kulturni kontekst i pojava predromanike
umjetnosti (prodor barbarskih plemena, likovni izrazi nastali
mijeanjem antike tradicije i likovnoga nasljea pojedinih plemena:
langobardska, vizigotska, merovinka, irska umjetnost, karolinka
renesansa, otonska umjetnost, stvaranje novih arita ivota i
umjetnosti: samostan, dvor).
47
TEMA
49.
SLIKARSTVO
PREDROMANIKE
50.
KIPARSTVO
PREDROMANIKE
OBRAZOVNI ISHODI
2.
1. Prepoznati
2. Imenovati
3. Opisati
3.
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1.
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Prepoznati
2. Odrediti
3. Imenovati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
2.
51.
ARHITEKTURA
PREDROMANIKE
3.
1. Prepoznati
2. Imenovati
3. Opisati
1.
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
vrste slikarstva u predromanici (iluminirani rukopisi: iluminirani

inicijali, minijature).
LIKOVNI PRIMJERI
Knjiga iz Kellsa, stranica Xi-Ro,

Irska [P/S/A]
Evanelistar sv. Chada ili Knjige iz
Lichfielda [P/S]
stilske karakteristike predromanikoga slikarstva (dominira
Evanelistar iz Sankt Gallena,
ornament, stilizacija, apstrakcija, dekorativnost, figurativnost
Posljednji sud [P/S]
svedena na ornament, plonost, linearnost, pokrenutost,
Evanelistar crkve sv. Medarda u
isprepletenost motiva, slojevitost, variranje osnovnoga motiva,
Soissonsu, Zdenac ivota, Dvorska
biljni i ivotinjski motivi, pleter, geometrinost, negacija prostora,
kola Karla Velikog [P]
horror vacui, zakon kadra, ikonografska perspektiva, simetrinost,
Perikope Henrika II., Uzaae [P]
asimetrinost, figurativnost, prikaz prostora, privid volumena,
Utrechtski psaltir [P/S]
slobodan raspored slika unutar teksta, brz i titrav potez, fiksiranje
Evanelist Marko, minijatura iz
pokreta, zatvorena, otvorena kompozicija).
Mainza [P]
karakteristike i kompozicijska naela predromanike
Sigwaldowa ploa iz Cividalea
skulpture (plitki reljef, simetrinost, asimetrinost, horror vacui,
[P/S/A]
podjela na kadrove, prostorni zakon kadra, ikonografska perspektiva, kameni kri, Moone, Irska [P/S]
narativnost, podjela na horizontalne pojaseve).
bronana vrata katedrale u
Hildesheimu, prizori Osuda Adama
i Eve, Poklonstvo kraljeva, Roenje
naine oblikovanja motiva u predromanikome kiparstvu
Isusa[P/S]
(plono oblikovanje, linearnost, pleterna ornamentika, horror
Krist koji trijumfira, bjelokosne
vacui, obojanost skulptura/polikromnost, stilizacija, tendencija
korice, Oxford [P/S]
k apstraktnosti i ornamentalnosti motiva, apstraktni ornament,
geometrizirani ljudski likovi, nepravilne/neskladne proporcije,
zanemarivanje pojedinih dijelova tijela, narativnost).
simbolike prikaze evanelista kod langobardske skulpture,
utjecaj metalnih predmeta na geometrijske motive u
keltskoj skulpturi, utjecaj antike umjetnosti na oblikovanje
karolinkih bjelokosnih reljefa korica, stupnjevanje
plastinosti, narativnost i pokret u prizorima na otonskoj
bronanoj skulpturi.
Dvorska kapela u Aachenu/
i vanjtine predromanikih graevina (longitudinalnost,
Palatinska kapela u Aachenu
centralnost, simetrinost, masivnost).
[P/S**/A]
ulaz u samostan u Lorschu [P/S]
Sv. Mihael u Hildesheimu [P]
48
TEMA
OBRAZOVNI ISHODI
51.
ARHITEKTURA
PREDROMANIKE
2.
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Objasniti
4. Crteom oznaiti
52.
URBANIZAM
PREDROMANIKE
1.
1. Prepoznati
2. Identificirati
3. Imenovati
4. Crteom oznaiti
1. Prepoznati
2. Imenovati
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Objasniti
2.
53.
STAROHRVATSKA
UMJETNOST
1.
54.
SLIKARSTVO
STAROHRVATSKE
UMJETNOSTI
1.
55.
KIPARSTVO
STAROHRVATSKE
UMJETNOSTI
1.
2.
1. Prepoznati
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Prepoznati
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Prepoznati
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
LIKOVNI PRIMJERI

zida te dekorativne elemente predromanike arhitekture
(stubovi, monolitni stupovi, polustupovi, polukruni luk, pilastri,
arkade, vijenac, friz, krini svod, westwerk, iroki narteks, kule,
sredinji prostor, ophod/deambulatorij, galerija, apsida, vertikalna
podjela na dvije razine, raznobojna mramorna oplata, geometrijski
ornament zida, slikarski karakter, povezivanje pilastara zabatima,
cik-cak ornament).
plan samostana Sankt Gallen/St.
predromanikoga samostana (smiljeni raspored, graevine
Gall, vicarska [P/S]
razliitih namjena, bazilika, klaustar, pravilni geometrijski oblici,
pravilnost kompleksa, nepostojanje ulica)
samostane kao kulturno sredite predromanike i gospodarski
zatvorene cjeline.
drutveno-povijesni i kulturni kontekst starohrvatske
umjetnosti (doseljavanje Hrvata na podruje rimskih provincija
Panonije, Dalmacije i Istre, pokrtavanje, utjecaj antike kulture i
umjetnosti, kameni spomenici kao najstariji izvori hrvatske pisane
rijei).
stilske karakteristike starohrvatskoga slikarstva (plonost,
freske u crkvi sv. Mihajla/sv. Mihaela
linearnost, stilizacija, ukraavanje inicijala).
kraj Stona, lik donatora s modelom
crkve [P]
Osorski evanelistar [P/S]
starohrvatski kameni crkveni namjetaj i njegove dijelove
(oltarna ograda/pregrada, plutej, tegurij/zabatni trokut oltarne
ograde/pregrade, ciborij/kamena nebnica, oltar, kameni stupi,
oltarna menza).
oltarna ograda, Gornji KoljaniCrkvina [P/S/A]

ulomci oltarne ograde s imenom
kneza Muncimira iz Uzdolja kod
Knina [P/S]
ciborij iz Biskupije [P/S]
kompozicijska obiljeja i karakteristike starohrvatske
skulpture (plitki/niski reljef, simetrinost, horror vacui, zakon kadra, plutej oltarne pregrade s likom
hrvatskog vladara, Split [P/S]
asimetrinost).
49
TEMA
55.
KIPARSTVO
STAROHRVATSKE
UMJETNOSTI
56.
ARHITEKTURA
STAROHRVATSKE
UMJETNOSTI
57.
UMJETNOST
ROMANIKE
OBRAZOVNI ISHODI
3.
1. Prepoznati
2. Imenovati
3. Odrediti
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
4.
1. Prepoznati
2. Imenovati
3. Opisati
4. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Objasniti
4. Crteom oznaiti
1.
2.
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Objasniti
4. Crteom oznaiti
1.
1. Prepoznati
2. Imenovati
1. Objasniti
2.
3.
1. Prepoznati
2. Imenovati
3. Objasniti
LIKOVNI PRIMJERI
naine oblikovanja motiva u starohrvatskome kiparstvu (plitki/ zabat s Bogorodicom iz Crkvine u

niski reljef, stilizacija, isprepletenost motiva, linearnost, plonost,
Biskupiji kod Knina [P/S]
negacija prostora, dekorativnost, diktat plohe, pleterna ornamentika:
plutej oltarne pregrade iz crkve
dvopruti/dvolani i tropruti/trolani pleter, motivi krunica, kvadrata,
sv. Nediljice, Zadar [P/S**/A]
pletenica, kranski simboli i motivi ptica [paun ili golub], rozeta/
reljef pentagrama s pticama i
vielatini cvjetovi, groa, apstraktni motivi, ljudski lik, ivotinjski
pleterom [P/S]
lik, figuralna kompozicija, ikonografska perspektiva, podjela na
horizontalne pojaseve, figurativni i ornamentalni pojasevi, obojanost/
polikromiranost, natpisi kao neodvojiv dio skulpture).
odnos skulpture i arhitektonskoga okvira i crkvenog
namjetaja u starohrvatskome razdoblju (reljefi vezani za
arhitekturu i crkveni namjetaj).
i vanjtine starohrvatske sakralne arhitekture (centralnost:
kruni, krini, trolisni, etverolisni, peterolisni i esterolisni
tlocrti, longitudinalnost, jednobrodnost, viebrodnost, prostorna
rascjepkanost, zatvorenost, mali prozorski otvori, masivan zid, manje
dimenzije).
prostorne i konstruktivne elemente, elemente ralambe
zida te dekorativne elemente starohrvatske sakralne
arhitekture (westwerk, nepravilnosti u tlocrtu, razliita rjeenja
prostora svetita: apsidalni prostor u cijeloj visini graevine,
troapsidalno svetite, radijalno postavljene apside, apsida uklopljena
u zidnu masu, sredinji prostor okruen ophodom, stubovi, stupovi,
polukruni luk, arkade, galerija, otvoreno krovite, bavasti svod,
krini svod, tambur, polukupola/kalota, kupola, grubo klesani kamen,
bukani zid, koritenje spolija, plitke lezene, slijepe arkade, zaobljeni
kontrafori, tranzene, slijepi lukovi, mali otvori, zvono na preslicu).
3. LIKOVNA UMJETNOST OD ROMANIKE DO 20. STOLJEA

romaniku kao prvo jedinstveno stilsko razdoblje u europskoj
umjetnosti.
podrijetlo i znaenje naziva romanika.
drutveno-kulturni kontekst romanike umjetnosti (nova
sredita ivota: samostan i donjon, tj. feudalni burg, utjecaj hodoaa
na pojavu hodoasnikih crkava).
crkva sv. Donata, Zadar

[P/S**/A]
crkva sv. Trojice, Split [P/S**]
crkva sv. Kria, Nin [P/S**/A]
crkva sv. Mihajla, Ston [P/S]
crkva sv. Spasa na vrelu Cetine
[P/S**]
50
TEMA
58.
SLIKARSTVO
ROMANIKE
OBRAZOVNI ISHODI
1.
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
2.
1. Prepoznati
2. Odrediti
3. Imenovati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Objasniti
4. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Objasniti
3. Opisati
1. Prepoznati
2. Odrediti
3. Imenovati
4. Objasniti
3.
4.
5.
LIKOVNI PRIMJERI
karakteristike i kompozicijska naela romanikoga slikarstva Roenje Kristovo, nepoznati

(zakon kadra, simetrija, asimetrija, hijerarhija, plonost).
panjolski slikar iz XII. st., dio oltara
iz Sagasa [P/S]
Krist u slavi/Krist na prijestolju,
Sant Clemente u Tallu [P/S**/A]

svod glavnog broda crkve St.
naine oblikovanja motiva u romanikome slikarstvu
(metoda redukcije, horror vacui, ikonografska perspektiva, stilizacija, Savin-sur-Gartempe, Noina
arka, Bog i Abel [P/S**/A]
narativnost, plonost, linearnost, jasni obris).
vitraj Kristova lica iz Wissembourga
[P]
mozaikalni pod crkve u Otrantu [P]
prikaz prostornih odnosa u romanikome slikarstvu (vertikalna
Nebeski Jeruzalem, svod samostanske
perspektiva, horizontalni pojasevi prostornih planova).
kapele St. Chef [P/S]
tapiserija kraljice Matilde iz Bayeuxa/
Tapiserija iz Bayeuxa [P/S]
uporabu boje u romanikome slikarstvu (reducirana ljestvica
Sv. Ivan Evanelist, minijatura iz
boja, ploni tretman boje).
Evanelja opata Wedricusa [P/S]
Krist u slavi, Sv. Foka kraj Peroja
odnos zidnoga slikarstva i arhitekture u romanikoj
[P/S]
umjetnosti (slikarstvo vezano za arhitekturu, diktat plohe,
drveno raspelo iz samostana sv.
ikonografska topografija).
Frane, Zadar [P/S]
51
TEMA
59.
KIPARSTVO
ROMANIKE
OBRAZOVNI ISHODI
1.
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Crteom oznaiti
2.
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Prepoznati
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Prepoznati
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Prepoznati
2. Opisati
3.
4.
5.
60.
ARHITEKTURA
ROMANIKE
1.
2.
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
LIKOVNI PRIMJERI
vrste romanike skulpture (reljefi na proeljima/portalima

i transeptima crkava, figuralni kapiteli, drvena raspela, drvene
skulpture Bogorodica).
Gislebertus, Portal St. Lazare u

Autunu [P/S**/A]
Posljednji sud, luneta glavnog portala
St. Foy u Conquesu [P/S]
juni portal crkve St. Pierre u
karakteristike i kompozicijska naela romanike skulpture
Moissacu [P/S/A]
(zakon kadra: prostorni i ploni, simetrinost, potpodjela na kadrove, portal Ste.- Madeleine, Vezelay
izokefalija).
(Apostolska misija) [P/S/A]
nekadanji trimo Saint Marie u
Souillacu [P/S]
naini oblikovanja motiva u romanikome kiparstvu (plonost, kapitel iz Saint Andoche u Saulieu:
linearnost, stilizacija, neskladne proporcije, ikonografska perspektiva, Noli me tangere [P/S]
horror vacui, obojanost/polikromnost).
reljef Nevjerni Toma iz
samostana Santo Domingo u
Silosu [P/S/A]
prikaz prostornih odnosa u romanikome kiparstvu (vertikalna raspelo, Muzej katalonske
umjetnosti [P/S]
perspektiva, horizontalni pojasevi).
Bogorodica iz Saint Nectaira
Majstor Radovan, portal
katedrale sv. Lovre, Trogir
[P/S**/A]
teme, likove i motive na lunetama romanikih portala

Andrija Buvina, vratnice katedrale
(Posljednji sud, Krist u slavi, Apostolska misija, simboli etiriju
sv. Duje, Split [P/S**]
evanelista, mandorla).
kompozicijska naela i karakteristike tlocrta, unutranjosti i
vanjtine romanike arhitekture (longitudinalan tlocrt u obliku
latinskoga kria, prostorna ralanjenost, naelo subordinacije i
adicije, bazilikalno osvjetljenje, masivnost, zatvorenost).
zida te dekorativne elemente romanike arhitekture (masivan
zid, mali prozorski otvori, polukruni luk, svod: bavasti svod, bavasti
svod s pojasnicama, pojasnice, krini svod, polukupola, kupola; travej,
glavni brod, boni brodovi, transept, deambulatorij, apsida, apsidiole,
arkade, galerija/triforij, zvonik, zapadni zvonici, kor, kripta, klaustar,
skulpturalno ukraen portal, stupnjevito uvuen portal, slijepe
arkade, prozori, rozeta, monofore, bifore, trifore, kvadrifore, dijelovi
portala: luneta, trimo/trumeau, arhivolte, dovratnik, nadvratnik/
arhitrav).
Saint Sernin u Toulouseu

[P/S**/A]
St. Foy u Conquesu [P/S**/A]
crkva Maria Laach [P/S]
katedrala u Pisi [P/S**]
proelje Notre-Dame-la-Grande u
Poitiersu [P/S]
crkva u Borgundu [P]
klaustar u Moissacu [P]
San Miniato al Monte u Firenci [P]
Ste. Madeleine, Vezelay - glavni
brod [P]
kripta katedrale u Worcesteru [P]
kupola San Vicente en el Castillo,
Cardona [P]
52
TEMA
OBRAZOVNI ISHODI
tipove samostalnih arhitektonskih objekata obrambenog i

donjon u Hedinghamu [P/S]
stambenog karaktera u romanikoj arhitekturi (zamak, donjon, Sv. Stoija u Zadru [P/S**/A]
kua).
Sv. Krevan u Zadru [P/S**]
romanika kua u Poreu [P/S]
2.
1. Prepoznati
2. Odrediti
3. Imenovati
4. Objasniti
3.
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Razlikovati
3. Imenovati
4. Opisati
5. Crteom oznaiti
1. Prepoznati
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
drutveno-povijesni i kulturni kontekst gotike umjetnosti

(snani razvoj gradova, grad kao arite kulture osamostaljen od
feudalnoga svijeta tzv. slobodni gradovi, gradnja impozantnih javnih
zgrada i palaa bogatijih graana, gradnja velikih katedrala kao
vertikalnih dominanta grada, skulpturalno oblikovanje fasade crkava
kao zbir svih znanja srednjega vijeka, utjecaj humanizma na odabir
tematike i nain oblikovanja, pojava tafelajnog slikarstva).
utjecaj opata Sugera na pojavu gotikoga stila (izgradnja
svetita opatijske crkve St. Denis u Parizu).
3.
61.
URBANIZAM
ROMANIKE
1.
62.
UMJETNOST
GOTIKE
1.
63.
SLIKARSTVO
GOTIKE
LIKOVNI PRIMJERI
1. Prepoznati
2. Imenovati
3. Razlikovati
4. Opisati
5. Objasniti
1. Prepoznati
2. Identificirati
3. Objasniti
4. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Objasniti
60.
ARHITEKTURA
ROMANIKE
1.
2.
3.

San Gimignano [P/S**/A]
romanikoga urbanizma (nepravilnost, organinost, nesagledivost
cjeline trga, mnogolikost, dinaminost, vanjske granice urbanoga
prostora, obrambeni karakter).
podrijetlo i znaenje naziva gotika.
razliite vrste slikarstva u gotici (zidne slike, tafelajne slike,

vitraj, oltarne slike, diptih, triptih, poliptih, minijature).
stilske karakteristike gotikoga slikarstva (zlatna pozadina,

privid volumena, naturalizam, narativnost, idealizam).
prikaz privida volumena i prostora u gotikome slikarstvu

(modelacija, obrnuta/inverzna perspektiva, skraenja, vie oita).
Rajnski majstor, Rajski vrt [P/S]

vitraji katedrale u Chartresu [P/S]
Duccio, Maest [P/S]
Giotto, Judin poljubac, kapela Arena
(Scrovegni), Padova [P/S*]
Giotto, Sv. Franjo istjeruje zle
duhove iz Assisija, crkva sv. Franje,
Assisi [P/S]
Giotto, Oplakivanje Krista,
kapela Arena (Scrovegni),
Padova [P/S**/A]
Braa Lorenzetti, Dobra uprava/
Dobra vlada [P/S*]
53
TEMA
63.
SLIKARSTVO
GOTIKE
OBRAZOVNI ISHODI
4.
5.
64.
KIPARSTVO
GOTIKE
1.
2.
3.
4.
5.
1. Prepoznati
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Prepoznati
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
stilske karakteristike gotikoga internacionalnoga stila

(elegantni, plesni pokreti, naglaena S-forma, izduene proporcije,
raskoni detalji, narativnost).
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Prepoznati
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Prepoznati
2. Opisati
3. Imenovati
4. Crteom oznaiti
1. Prepoznati
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Prepoznati
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
karakteristike i kompozicijska naela gotike skulpture (rana

gotika: visoki reljef, izdueni likovi, statinost, simetrinost, linearnost
u detaljima, stilizacija, naglaeniji volumen, visoka/klasina gotika:
visoki reljef, gotovo realan volumen, stav kontraposta, S-forma, realni
nabori, kasna gotika: izrazito naglaena S-forma).
naini oblikovanja motiva u gotikom kiparstvu (gotiki
naturalizam, gotiki idealizam, obojanost/polikromiranost, prikaz
patnje, emocija, pretjerivanje u izraavanju emocija, nagomilavanje
nabora).
stilske razlike romanikoga i gotikoga slikarstva.
odnos skulpture i arhitektonskoga okvira u razdoblju gotike

(skulpture vezane za arhitekturu, reljef, povean broj skulptura,
postupno oslobaanje od arhitekture, oslobaanje od zakona kadra).
razlike unutar stila izmeu kiparstva rane i kasnije gotike.
stilske razlike izmeu romanikoga i gotikoga kiparstva.
LIKOVNI PRIMJERI
Braa Limbourg, Listopad, asoslov

vojvode od Berryja [P/S*]
Gentile da Fabriano, Poklonstvo
kraljeva [P/S]
B. J. Trogiranin, Madona u
ruinjaku/Bogorodica u ruinjaku
[P/S]
B. J. Trogiranin, Poliptih oplakivanja
[P/S]
slike u crkvi sv. Marije na krilinah,
Beram: Vincent iz Kastva, Mrtvaki
ples [P/S**]
zapadni portal katedrale u
Chartresu [P/S**/A]
portal zapadnoga proelja katedrale
u Amiensu [P/S]
Pohoenje/ Vizitacija/ Posjet,
Katedrala u Reimsu [P/S**/A]
Ekkehard i Uta, katedrala u
Naumburgu [P/S*]
Bogorodica s djetetom, Lipany [P/S]
Piet iz Rttgena [P/S]
Claus Sluter, portal kapele vojvode
od Burgundije [P/S]
Nicola i Giovanni Pisano,
propovjedaonica u katedrali u
Sieni [P]
portal crkve sv. Marka, Zagreb [P/S]
Orlandov stup, Dubrovnik [P/S**]
Franjo iz Milana, krinja sv. imuna,
Zadar [P/S**]
luneta Radovanovog portala,
Trogir [P/S**/A]
54
TEMA
65.
ARHITEKTURA
GOTIKE
OBRAZOVNI ISHODI
1.
2.
3.
4.
5.
6.
66.
URBANIZAM
GOTIKE
1.
1. Prepoznati
2. Razlikovati
3. Imenovati
4. Opisati
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Prepoznati
2. Razlikovati
3. Imenovati
4. Objasniti
5. Opisati
6. Crteom oznaiti
1. Prepoznati
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Prepoznati
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Prepoznati
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
LIKOVNI PRIMJERI
tipove gotikih graevina prema namjeni (bazilike, dvoranske

crkve, utvrde, plemiki burgovi, palaa).
svetite opatijske crkve St.-Denis u

Parizu [P/S**]
Notre-Dame u Parizu [P/S**/A]
Notre-Dame u Amiensu
[P/S**/A]
St. Etienne u Bourgesu [P/S**]
i vanjtine gotike arhitekture (jedinstven, pregledan prostor,
St. Mary u Salisburyju [P/S**]
veliki prozorski otvori, bazilikalno osvjetljenje, vertikalnost,
kapela Kings College u Cambridgeu
otvorenost, prozranost, usmjereno, ritmizirano, jednoznano
[P/S]
kretanje graevinom, zlatni rez).

Sv. Ana u Annabergu [P]
zida te dekorativne elemente gotike arhitekture (iljasti luk, katedrala (Santa Maria del Fiore) u
Firenci [P/S**]
kontraforni sustav: kontrafor, lebdei luk, fijale, svenjasti stupovi,

Castel del Monte [P/S]
krino-rebrasti svod, lepezasti svod, mreasti svod, travej, brodovi,
Ca dOro, Venecija [P/S**]
transept, deambulatorij, apsida, kapela, kriite, arkade, galerija/
triforij, prozorski pojas, vertikalna ralamba fasade: portal, galerije, Palazzo Publico, Siena [P/S**]
prozori, mreita, rozeta, zvonici/tornjevi, fijale, vodorige/gargouille). Palaa Jacquesa Coeura, Bourges
[P/S]
rani engleski i perpendikularni stil.
katedrala sv. Lovre, Trogir [P/S**]
razlike izmeu francuske i engleske gotike.
stilske razlike izmeu romanike i gotike arhitekture.
karakteristike, naela komponiranja i oblikovanja gotikoga

grada, burga, samostana (policentrinost grada, podjela na
etvrti, razliite funkcije, trg: zatvoren, nepravilan).
Lbeck [P/S]
Mont-Saint-Michel [P/S**/A]
Piazza del Campo, Siena [P/S**]
55
TEMA
67.
UMJETNOST
RENESANSE
OBRAZOVNI ISHODI
1.
1. Prepoznati
2. Imenovati
3. Odrediti
4. Objasniti
porijeklo i znaenje rijei renesansa te pojmove bitne

za razumijevanje renesansne umjetnosti (humanizam,
quattrocento/rana renesansa, cinquecento/visoka renesansa, homo
universalis).
2.
1. Prepoznati
2. Odrediti
3. Imenovati
4. Objasniti
1. Prepoznati
2. Odrediti
3. Imenovati
razdoblje renesanse kao obnovu antike kulture i

svjetonazora.
1. Prepoznati
2. Odrediti
3. Imenovati
4. Objasniti
1. Imenovati
2. Prepoznati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
poveznicu izmeu renesansne umjetnosti i znanstvenih

postignua renesansnoga doba (Kopernikov heliocentrini sustav
i koncentrine krunice kao putanje planeta).
3.
4.
68.
SLIKARSTVO
RENESANSE
1.
2.
3.
4.
LIKOVNI PRIMJERI
najvanija sredita renesansne umjetnosti (Firenca, Rim).
karakteristike i kompozicijska naela renesansnoga

slikarstva (simetrija, preglednost, statinost, uravnoteenost,
zatvorenost, piramidalnost, horizontalnost, zlatni rez).
Masaccio, Presveto Trojstvo, S.

Maria Novella, Firenca [P/S**/A]
Masaccio, Porezni novi, kapela
Brancacci, S. Maria del Carmine,
Firenca [P/S*]

naine oblikovanja motiva renesansnoga slikarstva (realizam, P. della Francesca, Krtenje Krista
[P/S*]
idealizam, naturalizam, voluminoznost, plasticitet, skladne
P. della Francesca, Bievanje
proporcije, linearizam).
Krista [P/S/A]
P. della Francesca, Portret Federica
da Montefeltra i Battiste Sforza [P/S*]
karakteristini tretman svjetlosti (ravnomjerno, difuzno
P. di Cosimo, Simonetta Vespucci
osvjetljenje) i uporabu boja u renesansnom slikarstvu (realistina
[P/S]
boja, modelacija, tonsko slikanje).
A. del Castagno, Posljednja
veera, S. Apollonia, Firenza
[P/S/A]
naine postizanja privida volumena i prostora u renesansnom
S. Boticelli, Roenje Venere
slikarstvu (sfumato, tonska modelacija, geometrijska/linearna
[P/S/A]
perspektiva, zrana/atmosferska perspektiva, toka nedogleda, linije
S. Boticelli, Proljee (La Primavera)
perspektivnog skraenja, oite, horizont/obzor, skraenja, kubni
[P/S*]
prostor, prostorni planovi, prostorni pojasevi).
56
TEMA
68.
SLIKARSTVO
RENESANSE
OBRAZOVNI ISHODI
5.
6.
7.
8.
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Usporediti
4. Razlikovati
5. Crteom oznaiti
1. Prepoznati
2. Odrediti
3. Imenovati
4. Opisati
5. Objasniti
6. Crteom oznaiti
1. Prepoznati
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
odnos renesansnog zidnoga slikarstva i arhitekture

(iluzionizam, negacija zida, iluzionirana arhitektura).
stilske karakteristike slikarstva rane i visoke renesanse.
stilske razlike izmeu gotikoga i renesansnoga slikarstva.
stilske karakteristike kasnogotikoga i renesansnoga

slikarstva na Sjeveru (naturalizam, ekspresivnost, narativnost,
realizam, uvjerljivo oblikovanje volumena, plastinost,
voluminoznost, bogat kolorit, naglaeni koloristiki kontrasti,
naglaeni svjetlosni kontrasti, bono osvjetljenje, modulacija,
modelacija, tonsko slikanje, sakralna tematika, anr scena/genre
scena, simetrinost, asimetrinost, statinost, dinaminost).
LIKOVNI PRIMJERI
A. Mantegna, Sv. Sebastijan [P/S]

D. Ghirlandaio, udesni ribolov [P/S]
L. da Vinci, Posljednja veera,
S. Maria delle Grazie, Milano
[P/S**/A]
L. da Vinci, Sv. Ana, Bogorodica i
dijete [P/S/A]
L. da Vinci, Mona Lisa [P/S**]
Rafael, Atenska kola, Stanza
della Segnatura, Vatikanska
palaa, Rim [P/S**/A]
Rafael, Zaruke Bogorodice [P/S/A]
Giorgione, Tri filozofa [S*/P]
Tizian, Urbinska Venera [P/S*]
Michelangelo, Svod Sikstinske
kapele, Rim [P/S**/A]
A. Drer, Autoportret [P/S*]
J. van Eyck, Portret
Arnolfinijevih [P/S/A]
J. i H. van Eyck, Ghentski oltar, crkva
sv. Bava, Ghent [P/S*]
R. van der Weyden, Skidanje s kria
[P]
M. Grnewald, Isenheimski oltar [P]
P. Brueghel St., Seoska svadba [P]
P. Brueghel St., Slikar i poznavatelj
[P]
A. Drer, Umjetnikova majka [P]
A. Drer, etiri jahaa apokalipse
[P/S*]
A. Drer, Adam i Eva [P]
H. Holbein ml., Elisabeta Dancy [P]
N. Boidarevi, Navjetenje
[P/S/A]
57
TEMA
69.
KIPARSTVO
RENESANSE
OBRAZOVNI ISHODI
1.
2.
3.
4.
5.
70.
ARHITEKTURA
RENESANSE
1.
1. Imenovati
2. Prepoznati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Imenovati
2. Prepoznati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Prepoznati
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Usporediti
4. Razlikovati
5. Crteom oznaiti
1. Prepoznati
2. Odrediti
3. Imenovati
4. Opisati
5. Objasniti
6. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
LIKOVNI PRIMJERI
karakteristike i kompozicijska naela renesansnoga kiparstva L. Ghiberti, Rajska vrata, istona

(osamostaljenje od arhitekture, simetrija, asimetrija, statinost,
vrata krstionice, Firenza [P/S**]
uravnoteenost, preglednost, piramidalnost, zlatni rez).
L. Ghiberti, Stvaranja Adama,
Eve, Prvi grijeh i izgon iz Raja,
Rajska vrata krstionice u Firenci
[P/S**/A]
naine oblikovanja motiva u renesansnome kiparstvu
(realizam, idealizam, naturalizam, sklad proporcija, kontrapost, uzor u Donatello, udo hostije [P/S/A]
Donatello, David [P/S*]
antikoj skulpturi, plastinost, voluminoznost ).
L. della Robbia, Aneli koji pjevaju,
pjevalite (Cantoria) katedrale u
Firenzi [P/S]
naine oblikovanje volumena i postizanje privida prostora

Michelangelo, David [P/S**/A]
u kiparstvu renesanse (stupnjevanje plastinosti, puna plastika,

Michelangelo, Oplakivanje (Piet) u
linearna/geometrijska perspektiva, toka nedogleda, linije
bazilici sv. Petra u Rimu [P/S**]
perspektivnoga skraenja, oite, horizont/obzor, prostorni planovi,

Michelangelo, Grobnice Medici,
prostorni pojasevi, preklapanje, jasnoa, preglednost).
Nova sakristija, S. Lorenzo,
stilske karakteristike kiparstva rane i visoke renesanse.
Firenza [P/S**/A]
A. Alei i N. Firentinac, Kapela
Bl. Ivana Ursinija, katedrala,
Trogir [P/S**/A]
J. Dalmatinac, friz s glavama i
razlike izmeu gotikoga i renesansnoga kiparstva.
sjeverna vanjska strana transepta
katedrale sv. Jakova, ibenik [P/S**]
J. Dalmatinac, Krstionica
katedrale sv. Jakova, ibenik
[P/S**/A]
i vanjtine renesansne arhitekture (uzor u antikoj arhitekturi,
trolisna fasada, organizacija oko pravokutnoga dvorita, otvorenost
prema unutranjem dvoritu, zatvorenost prema okolini; simetrija,
preglednost, statinost, uravnoteenost, longitudinalnost,
centralnost, zatvorenost, zlatni rez, temeljenost na geometrijskim
likovima, modularna gradnja/modularni sustav).
F. Brunelleschi, kupola katedrale

Santa Maria del Fiore, Firenza
[P/S**]
F. Brunelleschi, Dom za siroad
(Ospedale degli innocenti), Firenza
[P/S**]
F. Brunelleschi, Kapela Pazzi,
Firenza [P/S**/A]
F. Brunelleschi, S. Spirito,
Firenza [P/S**/A]
58
TEMA
OBRAZOVNI ISHODI
2.
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
3.
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
4.
71.
URBANIZAM
RENESANSE
1.
2.
3.
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti

zida te dekorativne elemente renesansne arhitekture (stup,
antiki redovi, arhitrav, arkada, kupola, lanterna, pandantivi, tambur,
strop, kazete, modul, travej, predvorje, brodovi, kapele, transept,
kriite, apsida, loa, atrij, piano nobile, okulus, edikula, balustrada,
pilastar, girlanda, koljka, akant, medaljon, antiki repertoar motiva,
rustika).
karakteristike takozvanog mjeovitog gotiko-renesansnoga
stila u Hrvatskoj.
razlike izmeu gotike i renesansne arhitekture.

renesansnoga urbanizma (idealan grad, oslonac na antiki
urbanizam, planiranost, geometrinost, preglednost, ortogonalnost,
radijalnost, simetrija, oblik zvijezde, zatvorenost, utvrenost,
bastion).
dijelove renesansnoga grada i njihovu namjenu (trg, glavni trg,
ulica, zidine, kula, gradska vrata, kanal, luka, fontana/esma).
razlike izmeu srednjovjekovnoga i renesansnoga

urbanizma.
LIKOVNI PRIMJERI
L. B. Alberti, S. Francesco (Tempio

Malatestiano), Rimini [P]
L. B. Alberti, Palaa Rucellai, Firenza
[P/S*]
B. da Maiano i Cronaca: Palaa
Strozzi, Firenca [P/S**/A]
D. Bramante, Tempietto, S.
Pietro in Montorio, Rim [P/S**/A]
G. da Sangallo i Michelangelo,
Palaa Farnese, Rim [P/S**/A]
Dvorac Chenonceau [P]
katedrala sv. Jakova, ibenik
[P/S**/A]
Veliki Tabor [P]
Ljetnikovac Sorkoevi, Lapad
(Dubrovnik) [P/S**/A]
Kneev dvor, Dubrovnik [P/S**]
P. Milievi, Palaa Divona (Sponza),
Dubrovnik [P/S**]
Kula Mineta, Dubrovnik [P/S**]
A. Filarete, Sforzinda [P/S/A]
Dubrovnik [P]
F. Brunelleschi, Trg Navjetenja
(Piazza SS. Annunziata), Firenza
[P/S**]
M. Gambon, Karlovac [P/S**]
59
TEMA
72.
UMJETNOST
MANIRIZMA
OBRAZOVNI ISHODI
1.
2.
73.
SLIKARSTVO
MANIRIZMA
1.
2.
3.
4.
5.
74.
KIPARSTVO
MANIRIZMA
1.
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Objasniti
1. Prepoznati
2. Odrediti
3. Imenovati
4. Objasniti
1. Imenovati
2. Prepoznati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
LIKOVNI PRIMJERI
porijeklo i znaenje rijei manirizam.
drutveno-povijesni i kulturni kontekst maniristike

umjetnosti (reformacija, protureformacija, otkrie Amerike,
kolonizacija, Kopernikov heliocentrini sustav).
karakteristike i kompozicijska naela maniristikoga
slikarstva (asimetrinost, nepreglednost, neitljivost, neloginost,
dvosmislenost, prenapuenost figurama, dinaminost, pokrenutost,
smirenost).
naine oblikovanja motiva u maniristikome slikarstvu
(nesklad proporcija, izduenost likova, odmak od klasinih ideala,
deformacija, figura serpentinata, S-linija, naturalizam, ekspresivnost,
bizarnost, dvosmislenost).
karakteristike svjetlosti (nelogino osvjetljenje, nelogini odnosi
svjetla i sjene, snani svjetlosni kontrasti, simbolika osvjetljenja) i
uporabu boja u maniristikome slikarstvu (ekspresivna boja,
snani koloristiki kontrasti, snani tonski kontrasti, nerealistina
boja, modelacija, tonsko slikanje).
naine postizanja privida volumena i prostora u
maniristikome slikarstvu (modelacija, sfumato, linearna
perspektiva, perspektivno skraenje, neodreenost, neloginost,
nejasnost, dvosmislenost, nepreglednost, disproporcionalnost).
Michelangelo, Posljednji sud,

Sikstinska kapela, Rim [P/S**]
J. Pontormo, Skidanje s kria
[P/S/A]
J. Tintoretto, Posljednja veera
[P/S/A]
Parmigianino, Bogorodica
dugog vrata [P/S/A]
Parmigianino, Autoportret u
konveksnom zrcalu [P/S*]
G. Arcimboldo, Ljeto [P/S*]
El Greco, Pokop grofa Orgaza
[P/S/A]
El Greco, Molitva na Maslinskoj gori
[P/S]
H. Bosch, Triptih Posljednjeg suda
[P/S*]
stilske razlike izmeu renesansnoga i maniristikoga

slikarstva.
stilske karakteristike maniristikoga kiparstva (deformacija,

izvijenost, narativnost, dinaminost, asimetrija, vie motrita,
rotacija, spiralnost/figura serpentinata).
Giovanni Bologna
(Giambologna), Otmica
Sabinjanki, Loggia dei Lanzi,
Firenza [P/S/A]
60
TEMA
OBRAZOVNI ISHODI
75.
ARHITEKTURA
MANIRIZMA
1.
76.
URBANIZAM
MANIRIZMA
1.
77.
BAROK I ROKOKO
1.
2.
3.
78.
SLIKARSTVO
BAROKA I
ROKOKOA
1.
2.
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Prepoznati
2. Odrediti
3. Objasniti
1. Prepoznati
2. Odrediti
3. Imenovati
4. Opisati
5. Objasniti
1. Prepoznati
2. Odrediti
3. Imenovati
4. Objasniti
1. Imenovati
2. Odrediti
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
stilske karakteristike maniristike arhitekture (antiki

arhitektonski elementi, odsutnost jedne fasade kao glavne,
dvosmislenost/dvoznanost u organizaciji prostora, zakrivljenost
proelja, atektonski raspored masa na proelju, efekt labilnosti,
simetrinost, sloenost).
maniristikoga urbanizma (dvosmislenost/dvoznanost,
dinaminost, kompleksnost, geometrinost, bizarnost, osjeaj
nestabilnosti).
LIKOVNI PRIMJERI
A. Palladio, Vila Rotonda,

Vicenza [P/S**/A]
B. Peruzzi, Palaa Massimo, Rim
[P/S]
Dvorac Chambord [P]
Michelangelo, Campidoglio,
Rim [P/S**/A]
park vile Orsini, Bomarzzo [P/S]
porijeklo i znaenje rijei barok.
drutveno-povijesni kontekst barokne i rokoko umjetnosti

(bogaenje europskih drava i vladara preko osvojenih kolonija,
pomicanje sredita trgovine sa Sredozemlja na sjever Europe,
uspostava apsolutistikih monarhija).
poveznicu izmeu barokne umjetnosti i znanstvenih
postignua baroknoga doba (Keplerova i Newtonova teorija).
karakteristike i kompozicijska naela baroknoga i rokoko

slikarstva (nemir, dramatinost, pokrenutost, dijagonalnost,
elipsoidnost, dinaminost, otvorenost).
naine oblikovanja motiva baroknoga i rokoko slikarstva

(realizam, idealizam, naturalizam, dramatinost, mistinost, pokret,
nemir; usitnjavanje oblika).
Caravaggio, Pozivanje sv. Mateja

[P/S/A]
Caravaggio, Obraenje sv. Pavla
[P/S*]
P. da Cortona, Trijumf Boanske
providnosti, zidni oslik stropa salona
palae Barberini, Rim [P/S]
A. Pozzo, Slava sv. Ignacija, freska na
svodu crkve S. Ignazio, Rim [P/S]
61
TEMA
78.
SLIKARSTVO
BAROKA I
ROKOKOA
OBRAZOVNI ISHODI
3.
1. Prepoznati
2. Odrediti
3. Imenovati
4. Opisati
5. Objasniti
6. Crteom oznaiti
4.
1. Prepoznati
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
1. Prepoznati
2. Odrediti
3. Imenovati
4. Opisati
5. Objasniti
6. Crteom oznaiti
5.
6.
7.
79.
KIPARSTVO
BAROKA I
ROKOKOA
1.
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
karakteristike svjetlosti u baroknom i rokoko slikarstvu

(dinamini odnosi svjetlosti i sjene, simbolino svjetlo, chiaro-scuro,
kontrast, modelacija, razgraujua sjena, bono osvjetljenje, skriven
izvor osvjetljenja, difuzno, magliasto osvjetljenje, istraivanje
odnosa svjetlosti, vode i zraka, odrazi u vodi, efekt titranja) i
uporabu boja u baroknome i rokoko slikarstvu (realistina boja,
ekspresivna boja, jarke boje, ive boje, snani kontrasti, reducirana
paleta boje, raznolika faktura, tople, svijetle boje, pastelni tonovi).
naine postizanja privida volumena i prostora u baroknome i
rokoko slikarstvu (modelacija, chiaro-scuro; geometrijska/linearna
perspektiva, zrana/atmosferska perspektiva, toka nedogleda,
linije perspektivnoga skraenja, oite, horizont, prostorni planovi,
prostorni pojasevi, nejasne granice prostora, nejasnoa prostora).
odnos zidnoga slikarstva, arhitekture i skulpture u baroknoj
i rokoko slici (negacija zida, iluzionizam, iluzionirana arhitektura,
sinteza svih umjetnosti/gesamtkunstwerk).
specifinosti tematike u baroknome i rokoko slikarstvu

(sakralna tematika, mitoloka tematika, portret, anr/genre scena,
krajolik, mrtva priroda, galantna scena).
stilske razlike izmeu renesansnoga i baroknoga slikarstva.
karakteristike i kompozicijska naela barokne skulpture

(dramatinost, sceninost, teatralnost, dinaminost, pokrenutost,
dijagonalnost, kontrastna usmjerenja, tordiranost, asimetrinost).
LIKOVNI PRIMJERI
Rembrandt, Autoportret (1660.)

[P/S*]
Rembrandt, Nona straa [P/S/A]
Rembrandt, Skidanje s kria [P/S*]
F. Hals, Upravnice ubonice u
Haarlemu [P/S*]
P. P. Rubens, Podizanje kria
[P/S/A]
P. P. Rubens, Nikolas Rubens [P]
J. Vermeer, Pogled na Delft [P/S*]
J. Vermeer, Sat glazbe [P/S/A]
G. de la Tour, Roenje Kristovo
[P/S/A]
C. Lorrain, Pejza s Noli Me Tangere
[P]
N. Poussin, Orfej i Euridika [P]
D. Velzquez, Dvorske dame (Las
Meninas) [P/S/A]
D. Velzquez, Stara ena pee jaja [P]
F. Benkovi, rtva Abrahamova
(rtvovanje Izaka) [P/S/A]
A. Watteau, Hodoae na Kiteru
[P/S]
J. Fragonard, Ljuljaka [P/S/A]
F. Guardi, Siva laguna [P]
I. K. Ranger, zidni oslik crkve sv.
Marije Snjene, Belec [P/S**]
F. Jelovek, Uznesenje Marijino (zidna
slika svetita), franjevaka crkva,
Samobor [P/S]
G. L. Bernini, Baldahin u crkvi sv.
Petra, Rim [P/S**]
G. L. Bernini, Apolon i Dafne
[P/S/A]
G. L. Bernini, David, mramor [P/S]
G. L. Bernini, Ekstaza sv. Tereze
Avilske, S. Maria della Vittoria,
Rim [P/S/A]
62
TEMA
79.
KIPARSTVO
BAROKA I
ROKOKOA
OBRAZOVNI ISHODI
2.
3.
80.
ARHITEKTURA
BAROKA I
ROKOKOA
1.
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Prepoznati
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
2.
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
3.
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
LIKOVNI PRIMJERI
naine oblikovanja motiva barokne skulpture (realizam,

idealizam, naturalizam, sklad proporcija, naglaenost emocija,
tordiranost, alegorinost, ivost, skriven izvor osvjetljenja, svjetlost
u slubi teatralnosti/sceninosti, razvedenost povrine, naglaena
voluminoznost i plasticitet).
stilske razlike izmeu renesansne i barokne skulpture.
G. L. Bernini, Fontana etiriju rijeka

(Fontana dei Quattro Fiumi), Piazza
Navona, Rim [P/S**]
Fontana di Trevi [P/S**]
E. Q. Asam, Sv. Juraj i zmaj (glavni
oltar sv. Jurja), crkva sv. Jurja,
Weltenburg [P/S]
F. Robba, Oltar sv. Kria, crkva sv.
Kria, Krievci [P/S]

i vanjtine barokne i rokoko arhitekture (konkavnost/
udubljenost, konveksnost/ispupenost, valoviti zid, pokrenutost
mase, protonost prostora, oslonac na antiku arhitekturu,
kompleksni svjetlosni efekti; geometrinost, dinaminost, simetrija,
oval/elipsa, spoj centralnoga i longitudinalnoga tlocrta, sloenost,
naelo jedinstvenosti prostora, razvedenost).
zida te dekorativne elemente baroknih i rokoko graevina
(stup, pilastar, vijenac, travej, brod, apsida, kapele, transept, tambur,
kupola, polukupola, lanterna, toranj, bel tage/tage noble, stubite,
krilo dvorca, cinktor, nia, erker, volute, vijenac, akant, kasete, stucco/
tuko dekoracija).
stilske razlike izmeu renesansne i barokne arhitekture.
G. B. da Vignola i G. della Porta, Il

Ges, Rim [P/S]
F. Borromini, S. Carlo alle
Quattro fontane, Rim [P/S**/A]
G. Guarini, kupola kapele Svetoga
Pokrova (Capella della Santissima
Sindone), S. Lorenzo, Torino [P/S*]
G. Guarini, Palaa Carignano,
Torino [P/S**/A]
B. Neumann, crkva
Vierzehnheiligen [P/S**/A]
J. F. von Erlach, Karlskirche (crkva sv.
Karla Boromejskog), Be [P/S**]
L. le Vau, A. Le Notre, J. HardouinMansart, Dvorac Versailles [P/S**]
B. Longhena, crkva Santa Maria della
Salute, Venecija [P/S**]
crkva sv. Katarine, Zagreb
[P/S**/A]
crkva sv. Marije Magdalene, Sela kraj
Siska [P/S]
crkva sv. Marije Snjene, Belec
[P/S**]
M. Gropelli, Sv. Vlaho, Dubrovnik
[P/S]
Palaa Patai, Varadin [P/S]
Dvorac obitelji Ori, Gornja Bistra
[P/S**]
kapela sv. Barbare, Velika Mlaka [P]
63
TEMA
81.
URBANIZAM
BAROKA
OBRAZOVNI ISHODI
1.
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
2.
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Prepoznati
2. Imenovati
3. Objasniti
1. Odrediti
2. Prepoznati
3. Objasniti
1. Imenovati
2. Prepoznati
3. Razlikovati
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Usporediti
4. Opisati
5. Protumaiti
1. Prepoznati
2. Imenovati
3.
82.
KLASICIZAM
1.
2.
3.
83.
SLIKARSTVO
KLASICIZMA
1.
2.
84.
KIPARSTVO
KLASICIZMA
1.
1. Prepoznati
2. Odrediti
3. Imenovati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
karakteristike, naela komponiranja i oblikovanja baroknoga

urbanizma (simetrinost, geometrinost, dinaminost, statinost,
otvorenost, zatvorenost, oval/elipsa, konkavnost/udubljenost,
konveksnost/ispupenost, kompleksnost, planiranost, razvedenost,
mirovanje, kretanje, povezanost s elementom vode/fontane, obelisk,
perivoj, privid neogranienoga/beskrajnoga prostora).
dijelove baroknoga urbanoga prostora i njihovu namjenu
(trg, glavni trg, ulica, fontana/esma, avenija, francuski perivoj/park,
engleski perivoj/park, drvored).
LIKOVNI PRIMJERI
G. L. Bernini, Trg sv. Petra, Rim

[P/S**/A]
Trg (Piazza) Navona, Rim [P/S**]
A. Specchi, F. de Sanctis, panjolske
stube (Scalinata della Trinit dei
Monti), Rim [P/S**]
A. le Ntre, park Versaillesa [P/S**]
P. Passalacqua, stube ispred
isusovake crkve, Dubrovnik [P/S]
razlike izmeu renesansnoga i baroknoga urbanizma.
drutveno-povijesni i kulturni kontekst umjetnosti

klasicizma (prosvjetiteljstvo, utjecaj antike Grke i Rima, arheoloka
iskapanja).
kljuna povijesna zbivanja 19. stoljea (jaanje graanstva kao
drutvenoga sloja, Francuska revolucija, Napoleonova vladavina).
klasicizam u Francuskoj (Empire), Njemakoj i
Austriji (Bidermaier).
stilske karakteristike slikarstva klasicizma (stroga i pregledna
kompozicija, naglaene forme postignute svjetlom i sjenom, jasan
crte, ogranien repertoar boja, dominacija hladnih boja, boja
je podreena formi, zaglaenost poteza kistom, utjecaj antike
skulpture, realizam, idealizacija, teatralnost).
specifine teme i motive slikarstva klasicizma (portret, antika
prolost, akt).
karakteristike i kompozicijska naela skulpture klasicizma
(uzor u antikoj umjetnosti, sklad proporcija, idealizacija, detaljna
obrada materijala, vodoravna kompozicija, uravnoteenost,
preglednost).
J.- L. David, Zakletva Horacija

[P/S/A]
J.- L. David, Mme Rcamier [P/S]
J. A. D. Ingres, Velika Odaliska
[P/S/A]
J. A. D. Ingres, Obitelj Stamaty [P]
M. Stroy, Josipa Oegovi-Sermage
[P]
Canova, Paolina Borghese kao
Venera (kao Venus Victrix) [P/S/A]
B. Thorvaldsen, Jazon i zlatno runo
[P/S]
64
TEMA
85.
ARHITEKTURA I
URBANIZAM
KLASICIZMA
OBRAZOVNI ISHODI
1.
2.
86.
UMJETNOST
ROMANTIZMA
87.
SLIKARSTVO
ROMANTIZMA
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Prepoznati
2. Imenovati
3. Ralaniti
4. Opisati
5. Crteom oznaiti
1.
1. Odrediti
2. Objasniti
2.
1. Odrediti
2. Objasniti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Prepoznati
2. Imenovati
1.
2.
3.
stilske karakteristike arhitekture klasicizma (uzor u antikoj

i renesansnoj arhitekturi, paladijanizam, monumentalnost,
preglednost, simetrija, statinost, jednostavni volumeni i jasni oblici,
geometrizacija).
pojedine dijelove urbanoga prostora klasicizma i njihovu
namjenu (simetrija, preglednost, naglaavanje sredita obeliskom).
odnos umjetnika spram drutva u razdoblju romantizma

(potreba za bijegom u vremenu: vraanje u prolost, traenje utoita
u udaljenom i nepoznatom, potreba za bijegom u prostoru: odlazak
u daleke, nepoznate krajeve, naglaena individualnost umjetnika
izraena prepoznatljivim slikarskim rukopisom).
idejne karakteristike romantizma (odbacivanje racionalnoga
pristupa umjetnosti, izraavanje emocija).
stilske karakteristike slikarstva romantizma (dinamine,
dijagonalne kompozicije, dramatino, kontrastno osvjetljenje,
pozadinsko svjetlo, prikazivanje svjetlosnih efekata, forma je
podreena boji, komplementarni i toplo-hladni kontrasti boja,
naglaen rukopis).
specifinosti slikarstva Francisca Goye (anticipacija umjetnikih
pravaca romantizma i realizma).
glavne teme i motive slikarstva romantizma (suvremeni

dogaaji, portreti, egzotine i orijentalne teme).
LIKOVNI PRIMJERI
K. G. Langhaus, Brandenburka
vrata, Berlin [P]
R. Smirke, British Museum, London
[P/S**]
J. A. Gabriel, Mali Trianon, Versailles
[P/S]
Germain Soufflot, Ste Genevieve
(Pantheon), Pariz [P/S**]
P. A. Vignon, crkva sv. Madeleine,
Pariz [P/S]
B. Felbinger, Palaa Drakovi,
Narodni dom/Dvorana, Opatika 18,
Zagreb [P/S]
J. A. Gabriel, Place de la Concorde
[P/S**]
Th. Gricault, Splav Meduze

[P/S/A]
E. Delacroix, Sloboda predvodi
narod [P/S/A]
E. Delacroix, Alirske ene/ene
Alira [P]
C. D. Friedrich, Mjeseina nad morem
[P/S]
F. de Goya, Obitelj Karla IV. [P/S*]
F. de Goya, 3. svibnja 1808.
[P/S/A]
J. M. W. Turner, Kia, para, brzina
velika zapadna eljeznica [P/S*]
65
TEMA
88.
KIPARSTVO
ROMANTIZMA
OBRAZOVNI ISHODI
1.
2.
89.
HISTORICIZAM
1.
90.
ARHITEKTURA
HISTORICIZMA
1.
91.
URBANIZAM
HISTORICIZMA
1.
2.
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Objasniti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Prepoznati
2. Imenovati
3. Opisati
4. Crteom oznaiti
1. Prepoznati
2. Ralaniti
3. Imenovati
4. Opisati
5. Crteom oznaiti
karakteristike i kompozicijska naela skulpture romantizma

(naturalizam, dramatinost, asimetrinost, dinaminost,
pokrenutost).
LIKOVNI PRIMJERI
F. Rude, Mar dobrovoljaca

(Marseljeza), kameni reljef na Arc de
Triomphe LEtoile, Pariz [P/S]
naine oblikovanja motiva u kiparstvu romantizma

(naturalizam, dramatinost, izraena emotivnost).
razloge novih urbanistikih pothvata u 19. stoljeu

(industrijska revolucija, promjena opsega i karaktera prometa,
neplanska gradnja slamova/slum u blizini tvornica).
karakteristike historicistike arhitekture (oslonac na
antiku, srednjovjekovnu, novovjekovnu i orijentalnu arhitekturu
preuzimanjem njihovoga repertoara motiva, pojava novih materijala i
konstrukcija, razjedinjenost konstrukcije i forme, pseudoarhitektura,
kulisna proelja, montaa samonosivih konstrukcija, eljezna
konstrukcija, sklad s urbanistikom regulacijom i okoliem,
simetrinost, preglednost, statinost, dinaminost).
J. Nash, Kraljevski paviljon, Brighton,

Engleska [P/S]
Ch. Garnier, Opera, Pariz [P/S**]
C. Barry, A. Pugin, The Houses of
Parliament i Big Ben, London [P/S**]
H. Labrouste, Bibliothque Ste.Genevieve [P/S**]
H. Boll, groblje Mirogoj, Zagreb
[P/S**]
H. Boll, zgrada Obrtne kole i
Muzeja za umjetnost i obrt [P/S**]
H. Helmer i F. Fellner, Hrvatsko
narodno kazalite, Zagreb [P/S**]
H. Helmer i F. Fellner, Umjetniki
paviljon, Zagreb [P/S**/A]
karakteristike i kompozicijska naela urbanizma historicizma G.-E. Haussmann, Place de lEtoile,
(planiranost, reprezentativnost, geometrinost, preglednost,
Rue de la Paix / Place Charles de
simetrinost, radijalnost).
Gaulle, Pariz [P]
M. Lenuzzi i suradnici, Zelena
potkova, Zagreb [P/S**]
dijelove urbanoga prostora historicizma i njihovu namjenu
(iroki bulevari, avenije, trijumfalni lk, perivoji, trgovi, parkovi, javne
zgrade izvedene kao samostojei objekti, javna skulptura, fontane).
66
TEMA
OBRAZOVNI ISHODI
92.
REALIZAM
1.
93.
SLIKARSTVO
REALIZMA
1.
2.
3.
4.
94.
IMPRESIONIZAM
1.
2.
95.
SLIKARSTVO
IMPRESIONIZMA
1.
1. Prepoznati
2. Imenovati
3. Objasniti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Protumaiti
5. Crteom oznaiti
1. Prepoznati
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Razlikovati
2. Odrediti
3. Imenovati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Prepoznati
2. Imenovati
3. Opisati
1. Prepoznati
2. Imenovati
3. Objasniti
1. Prepoznati
2. Imenovati
3. Objasniti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
LIKOVNI PRIMJERI
povijesne i drutvene utjecaje na umjetnost realizma

(pozitivizam, pojava fotografije, revolucionarni pokreti 1848.,
Francusko-pruski rat).
stilske karakteristike slikarstva realizma (objektivnost,
G. Courbet, Unutranjost mog
realizam, naturalizam, izraajnost, psihologija likova, karikaturalnost, ateljea, istinita alegorija u kojoj
pojednostavljena pozadina).
je saeto sedam godina mog
umjetnikog ivota [P/S*]
G. Courbet, Tucai kamena
[P/S/A]
karakteristini tretman svjetlosti (dramatini chiaro-scuro) i

uporabu boja u slikarstvu realizma (modelacija, bogata slikarska H. Daumier, Vagon tree klase [P/S*]
tekstura i kolorit, variranje od debelog/pastoznog do tankog/lazurnog . Manet, Olimpija [P/S*]
. Manet, Doruak na travi
nanosa boje).
[P/S/A]

V. Karas, Djevojica s lutkom i psom
karakteristike slikarstva douarda Maneta (tendencija k
plonosti, frontalna svjetlost, obojene sjene, afirmacija osobina boja, [P/S]
anticipiranje impresionizma).
glavne teme i motive slikarstva realizma (prizori iz

svakodnevnoga ivota, prikaz tekog fizikog rada, portreti, kritika
drutva, karikature).
utjecaj znanstvenih i tehnikih izuma druge polovine 19.
stoljea na umjetnost impresionizma (fotografija, boja u tubi).
okolnosti nastanka impresionizma (suprotstavljanje
akademizmu, Salon odbijenih, nova znanstvena dostignua iz fizike:
teorije o boji, svjetlosti i percepciji).
stilske karakteristike slikarstva impresionizma (plenerizam/
C. Monet, Impresija: izlazak
plain air, biljeenje trenutaka, neposrednoga dojma i svjetlosti,
sunca [P/S/A]
komplementarni kontrast, kromatski kontrasti, koloristika
C. Monet, Katedrala u Rouenu: rano
modulacija, dinaminost, otvorena, asimetrina kompozicija, slikanje jutro, pri punom suncu, portal u
mrljama boje i sitnim potezima, titrava povrina slike, rastakanje i
podne [P/S*]
pretapanje obrisa, spontan, brz, skicozan rukopis, teme: pejzai, ivot P. A. Renoir, Le Moulin de la
grada, svakodnevica).
Galette [P/S/A]
E. Degas, Primabalerina [P/S*]
67
TEMA
OBRAZOVNI ISHODI
96.
KIPARSTVO
IMPRESIONIZMA
1.
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
karakteristike i kompozicijska naela skulpture

impresionizma (kontrast glatkih i teksturalnih povrina, igra
svjetlosti na povrini, skicozni karakter modeliranja materijala,
netradicionalni kiparski materijali, dinaminost, asimetrinost).
97.
POSTIMPRESIONIZAM
1.
1. Prepoznati
2. Objasniti
2.
1. Prepoznati
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
utjecaj znanstvenih postignua na umjetnost

postimpresionizma (utjecaj eksperimenata iz fizike i psihologije,
psihoanaliza).
utjecaj postimpresionizma na umjetnost 20. stoljea.
98.
SLIKARSTVO
POSTIMPRESIONI
ZMA
1.
2.
1. Prepoznati
2. Imenovati
3. Opisati
stilske karakteristike slikarstva postimpresionizma

(ekspresivnost, utjecaj japanske umjetnosti, naglaena subjektivnost
u izraavanju tematike, iste, zasiene boje, komplementarni
kontrasti, toplo-hladni kontrasti, koloristika modulacija, plonost,
geometrizacija, stilizacija, pojednostavljene forme, naglaene
konturne/obrisne linije, dinamina, otvorena kompozicija, vie oita,
koloristika perspektiva, proimanje planova, individualni rukopisi:
poentilizam, mrlje/toke istih boja, brzi, kratki potezi kista, plono
nanoenje boja).
glavne teme i motive slikarstva postimpresionizma (pejzai,
portreti, mrtve prirode, boemski ivot, kritika drutva i otuenosti
novoga doba).
LIKOVNI PRIMJERI
A. Rodin, Vrata pakla (cjelina i

skulpture Poljubac ili Mislioc)
[P/S/A]
A. Rodin, Danaja [P/S*]
A. Rodin, Graani Calaisa [P/S*]
E. Degas, Mala
etrnaestogodinja balerina
[P/S/A]
G. Seurat, Nedjeljno popodne na

otoku La Grande Jatte [P/S/A]
P. Czanne, Mrtva priroda sa zelenom
vazom [P/S*]
P. Czanne, Mont Sainte-Victoire
vien iz kamenoloma Bibemusa
[P/S*/A]
V. van Gogh, Zvjezdano nebo [P/S*]
V. van Gogh, Autoportret sa
slamnatim eirom, 1887./8. [P/S*]
V. van Gogh, Kavana na Place du
Forum, nou [P/S/A]
P. Gauguin, Odakle potjeemo? to
smo? Kamo idemo? [P/S*]
P. Gauguin, Boji dan [P/S*/A]
H. Toulouse-Lautrec, Moulin
Rouge La Goulue [P/S/A]
E. Munch, Krik, 1893.
(Nacionalna galerija, Oslo)
[P/S/A]
68
TEMA
99.
SECESIJA/STIL
1900./NOVI STIL
OBRAZOVNI ISHODI
1.
1. Odrediti
2. Protumaiti
2.
1. Prepoznati
2. Odrediti
3. Imenovati
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
100.
SLIKARSTVO
SECESIJE/
STILA 1900./
NOVOGA STILA
1.
101.
ARHITEKTURA
SECESIJE/STILA
1900./NOVOGA
STILA
1.
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
2.
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Ralaniti
4. Opisati
5. Crteom oznaiti
3.
1. Prepoznati
2. Razlikovati
3. Imenovati
4. Opisati
1.
1. Prepoznati
2. Imenovati
3. Objasniti
102.
UMJETNOST U
HRVATSKOJ NA
PRIJELAZU IZ 19. U
20. STOLJEE
LIKOVNI PRIMJERI
prostorni, sadrajni i idejni okvir secesije (prvi svjetski stil,

odcjepljenje od akademizma i historicizma, pokuaj pomirenja
umjetnosti i industrije, jedinstvo svih umjetnikih grana/
gesamtkunstwerk).
nazive za secesiju u Njemakoj (Jugendstil), Austriji (Secession),
Francuskoj i Belgiji (Art Nouveau).
stilske znaajke slikarstva secesije (utjecaj japanske umjetnosti,
eklekticizam, dekorativnost, ornamentalnost, geometrinost,
organinost, stilizacija, izvijene, valovite linije i oblici, plono
tretiranje boje, izduenost proporcija, asimetrinost, dinaminost,
simboline i alegorijske teme, ena proeta erotizmom).
G. Klimt, Poljubac [P/S*]
karakteristike tlocrta, unutranjosti i vanjtine secesijske

graevine i kompozicijska naela (jednostavni geometrijski
oblici, naglaena kubinost osnovnog volumena, pomicanje i
stupnjevanje masa ravnih ploha i strogih formi, sloeni tlocrt,
povezanost rasporeda i funkcije prostora, linearnost, aksijalnost,
simetrija i asimetrija, nepravilan ritam, organinost).
konstruktivne i prostorne elemente, dekorativne elemente
te materijale secesijskih graevina (zid osloboen konstruktivne
uloge, veliki prozori, pokrenuti volumeni, dekorativna uloga nosive
metalne konstrukcije, kombiniranje materijala: lijevano eljezo,
staklo, elik, armirani beton, opeka, keramika, fajansa, terakota,
mramor, mozaik, egzotino drvo, pozlata, dekorativni ornamenti:
organski, biljni, geometrijski, slikarski i skulpturalni efekti, stilsko
jedinstvo arhitekture, skulpture i unutranjeg ureenja).
dijelove secesijskoga urbanoga prostora i njihovu namjenu
(klupe, nosai rasvjete i natpisa, ograde, ulaz u metro).
J. M. Olbrich, zgrada beke

secesije, Be [P/S**/A]
J. Hoffmann, palaa Stoclet,
Bruxelles [P/S*]
V. Horta, kua Tassel, Bruxelles [P/S]
C. R. Mackintosh, Umjetnika kola,
Glasgow [P/S*]
O. Wagner, kua Majolika, Be [P/S*]
H. Guimard, ulaz u pariki Metro,
ulaz postaje Dauphine, Pariz [P/S**]
A. Gaudi, Casa Mila, Barcelona
[P/S**/A]
A. Gaudi, Sagrada Familia, Barcelona
[P/S**]
A. Gaudi, Park Guell, Barcelona
[P/S**]
R. Lubynski, Nacionalna i sveuilina
biblioteka (danas Hrvatski dravni
arhiv), Maruliev trg, Zagreb [P/S**]
V. Bastl, kua Kalina [P/S*]
dominantna dogaanja u
drutvenom ivotu u Hrvatskoj na prijelazu iz 19. u 20.
stoljee (razvoj industrije, rast gradova, nacionalni izraz, povratak
hrvatskih umjetnika sa kolovanja u inozemstvu,
osnivanje Drutva hrvatskih umjetnika, prva izloba u Umjetnikome
paviljonu, poetak hrvatske moderne).
69
TEMA
103.
SLIKARSTVO U
HRVATSKOJ NA
PRIJELAZU IZ 19. U
20. STOLJEE
OBRAZOVNI ISHODI
1.
2.
3.
104.
KIPARSTVO U
HRVATSKOJ NA
PRIJELAZU IZ 19. U
20. STOLJEE
105.
NOVE
KONSTRUKCIJE
19. STOLJEA
1.
1.
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Objasniti
LIKOVNI PRIMJERI
karakteristike zagrebake arene kole (realizam, razlaganje

forme na mrljice boja, iroka paleta boja, plenerizam, utjecaj
impresionizma).
V. Bukovac, Gunduliev san [P/S*]

V. Bukovac: Barunica Rukavina [P/S]
C. Medovi, Vrijes [P/S]
M. Kraljevi, Autoportret s lulom
[P/S/A]
karakteristike slikarstva Minhenskoga kruga (realizam, tonsko M. Kraljevi, Luksemburki park u
slikanje, modelacija, chiaro-scuro, tamna paleta boja, izmjena impasta Parizu [P/S*]
i lazurnih namaza, iroki potezi kista, geometrizacija masa, redukcija J. Rai, Majka i dijete [P/S/A]
T. Krizman, Plakat za koncert Tkalivolumena, vrsto modeliran i zatvoren oblik).
Gruss [P/S]
B. Czikos Sessia, Walpurgina no
karakteristike slikarstva secesije u Hrvatskoj (organinost,
[P/S*]
plonost, stilizacija).
karakteristike skulpture secesije u Hrvatskoj (utjecaj Rodina,

realizam, naturalizam, zaobljene forme, dinaminost, uglaane
povrine, igra svjetlosti na povrini).
uzroke, zbivanja i posljedice novih dostignua u arhitekturi

i graditeljstvu 19. stoljea (evolucija primjene eljeza: lijevano i
kovano eljezo, elik, upotreba novih materijala, konstrukcija i nain
gradnje, jednostavnost, funkcionalnost, svjetske izlobe, inenjerska
arhitektura, spoj arhitekture i inenjerstva, dizalo, neboderi, ikaka
kola).
R. Frange-Mihanovi, Filozofija
[P/S*]
Metrovi, Zdenac ivota, Zagreb
[P/S**/A]
B. Dekovi, Pas koji se ee [P/S]
70
TEMA
106.
ARHITEKTURA
NOVOGA DOBA (19.
STOLJEE)
107.
UMJETNOST PRVE
POLOVINE 20.
STOLJEA
OBRAZOVNI ISHODI
1.
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
kompozicijska naela i karakteristike organizacije prostora

u arhitekturi i graditeljstvu novoga doba (vizualna otvorenost,
slobodnije organizirani, veliki, iroki unutranji prostori, vizualna
povezanost unutranjega i vanjskoga prostora, vidljiva konstrukcija
svedena na vertikalne i horizontalne elemente).
2.
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Ralaniti
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
3.
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Objasniti
konstruktivne i prostorne elemente te materijale u

arhitekturi i graditeljstvu novoga doba (skeletna elina
konstrukcija, nenosiva staklena ovjeena fasada, piloni, lukovi,
montana gradnja, pravilan niz velikih prozorskih otvora,
standardizirani, industrijski proizvedeni dijelovi: I-profili nosaa,
eljezne cijevi, vijci, zakovice, meurazmaci uplji ili staklene oplate
umjesto zidova).
novi tipovi i namjena arhitekture novoga doba (neboderi,
robne kue, izlobeni paviljoni).
1.
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
1. Prepoznati
2. Odrediti
3. Opisati
4. Objasniti
2.
108.
SLIKARSTVO
PRVE POLOVINE
20. STOLJEA
3.
1. Prepoznati
2. Odrediti
3. Imenovati
4. Objasniti
1.
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
LIKOVNI PRIMJERI
G. Eiffel, Toranj, Pariz [P/S**]

J. Paxton, Kristalna palaa, London
[P/S*]
Adler i Sullivan, zgrada tvrtke
Guaranty, Buffalo, New York [P/S]
L. Sullivan, Robna kua Carson-PirieScott, Chicago [P/S**]
4. LIKOVNA UMJETNOST 20. STOLJEA

drutveno-povijesni kontekst umjetnosti prve polovine 20.
stoljea (Prvi i Drugi svjetski rat, Oktobarska revolucija, panjolski
graanski rat, pojava faizma, nacizma i socijalizma; psihoanaliza).
utjecaj tehnikih izuma i dostignua na umjetnost prve
polovine 20. stoljea (benzinski motor, elektrina energija,
automobil, avion).
umjetnike pravce i tendencije prve polovine 20. stoljea
(fovizam, kubizam: analitiki i sintetiki, ekspresionizam, futurizam,
orfizam, rejonizam, metafiziko slikarstvo, magini realizam,
nadrealizam, dadaizam, kubofuturizam, suprematizam, De Stijl/
neoplasticizam, Bauhaus, neoklasicizam, geometrijska apstrakcija,
organika apstrakcija, odustajanje od realistinoga prikaza
stvarnosti).
karakteristike fovistikoga slikarstva (boje kao glavno izraajno
sredstvo: iste, intenzivne, ekspresivne, nerealne boje, slobodno
koritenje boja, dinamika i naglaeni kontrasti boja, koloristika
perspektiva, pojednostavljenje oblika, plonost, naglaene obrisne
linije, naglaeni rukopis, vidljivi potezi kista, teme: pejzai, portreti,
sakralne teme, arkadija, alegorija).
H. Matisse, Radost ivljenja

[P/S/A]
H. Matisse, Gospoa Matisse/Zelena
linija/Gospoa M. sa zelenom trakom
[P/S*]
71
TEMA
108.
SLIKARSTVO
PRVE POLOVINE
20. STOLJEA
OBRAZOVNI ISHODI
2.
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
3.
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
4.
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
5.
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
6.
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
karakteristike kubistikoga slikarstva (analitiki kubizam:

utjecaj Czannea, rastvaranje, analiziranje i geometrizacija oblika,
fasete, rastakanje povrine slike, poliperspektiva, iluzija prostornovremenskoga kontinuuma, priguena paleta boja, nerealne boje,
interes za afriku umjetnost, teme: akt, portret, mrtva priroda,
sintetiki kubizam: tehnika kolaa, saimanje oblika, afirmacija boje/
intenzivnije boje, plonost, orfiki kubizam: intenzivne, transparentne
boje, simultani i komplementarni kontrasti, kruni, apstraktni oblici,
motivi iz suvremenoga ivota: Eiffelov toranj, zrakoplovi).
karakteristike ekspresionistikoga slikarstva (istraivanje
i izraavanje osjeaja i duevnih stanja, deformiranje stvarnosti/
prostora i oblika, stilizacija, apstrakcija, nerealne, intenzivne boje,
slobodan, dramatian rukopis, naglaene linije, plonost, utjecaj
izvaneuropske umjetnosti, povezivanje umjetnika u grupe: Die Brcke,
Der Blaue Reiter, teme: sakralne teme, prizori iz gradskog ivota,
apstraktne teme).
karakteristike slikarstva futurizma (dinamizam, utjecaj
fotografije: simultanost u prikazivanju nekoliko faza pokreta, utjecaj
impresionizma, simbolizma i poentilizma: sitne mrlje boje, vana
uloga svjetlosti, ekspresivne linije, komplementarni kontrasti, utjecaj
kubizma: rastvaranje, analiziranje i geometrizacija oblika, fasete,
rastakanje povrina, poliperspektiva, iluzija prostorno-vremenskoga
kontinuuma, tehnika kolaa, teme i motivi iz suvremenoga ivota:
automobili, zrakoplovi, gradilita, elektrina rasvjeta, vreva gradske
ulice, isjeci novina, natpisi).
karakteristike metafizikoga slikarstva i slikarstva
maginoga realizma (metafiziko slikarstvo: nerealnost,
simbolinost, figurativnost, iluzionizam: naglaena perspektiva,
iluzija prostornosti i trodimenzionalnosti, motivi naputenih
gradskih prostora s neoekivanim detaljima, magini realizam/Nova
objektivnost: ekspresivnost, deformacija, karikaturalnost, realizam,
teme nasilja, kritika drutva).
karakteristike slikarstva ruske avangarde (rejonizam:
istraivanje svjetlosti, apstraktne forme, suprematizam: apstrakcija,
redukcija na jednostavne geometrijske oblike: kvadrat, krunica,
redukcija kolorita, sklad boja i oblika).
LIKOVNI PRIMJERI
H. Matisse, Le Dessert, Harmonie

en rouge [P/S/A]
H. Matisse, Ples [P/S*]
A. Derrain, Big Ben [P/S] G.
Rouault, Stari kralj [P/S]
P. Picasso, Gospoice iz Avignona
[P/S/A]
G. Braque, LEstaque/Kue u
Estaqueu [P/S*]
G. Braque, Portugalac [P/S]
P. Picasso, Portret Ambroise Vollarda
[P/S*]
P. Picasso, Tri muziara [P/S/A]
P. Picasso, Guernica [P/S*]
R. Delaunay, Hommage Bleriot
[P/S*]
E. Nolde, Duhovi [P/S]
E. L. Kirchner, Pet ena na ulici [P/S]
E. L. Kirchner, Potsdamer Platz
[P/S/A]
V. Kandinski, S crnim lukom
[P/S/A]
V. Kandinski, Improvizacija 26 [P/S]
G. Balla, Dinamika psa na uzici [P/S*]
G .Severini, Plava plesaica [P/S]
G. de Chirico, Tajne sata [P/S*]
G. Grosz, Stubovi drutva [P/S]
M. Beckmann, Odlazak [P/S]
K. Maljevi, Suprematistika
kompozicija: crveni kvadrat, crni
kvadrat [P/S*]
K. Maljevi, Bijelo na bijelom [P/S*]
M. Larionov, Staklo [P/S]
P. Mondrian, Kompozicija 2
[P/S/A]
72
TEMA
108.
SLIKARSTVO
PRVE POLOVINE
20. STOLJEA
OBRAZOVNI ISHODI
7.
8.
9.
109.
KIPARSTVO PRVE
POLOVINE 20.
STOLJEA
1.
2.
3.
4.
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
karakteristike slikarstva De Stijla/neoplasticizma (apstrakcija,

jednostavne geometrijske forme, primarne i akromatske boje,
dinamika boja, horizontalne i vertikalne linije, plonost, ritminost).
LIKOVNI PRIMJERI
P. Mondrian, Broadway BoogieWoogie [P/S*]

M. Duchamp, Akt koji silazi niz
stepenice [P/S/A]
M. Duchamp, L. H. O. O. Q. [P/S*]
S. Dal, Gorua irafa [P/S*]
M. Chagall, Crveno sunce [P/S*]
P. Klee, Strah [P/S*]
P. Klee, Ad Parnassum [P/S/A]
R. Magritte, Time Transfixed [P/S*]
karakteristike dadaizma (kritika ratne stvarnosti i drutva,

negacija umjetnosti, anti-umjetnost, zagovaranje anarhije,
provokativnost, izraavanje besmisla i destrukcije, izraavanje
individualizma, automatizam, zakon sluaja, ukljuivanje publike
u doivljaj djela, razliiti umjetniki izriaji: fotomontaa, kola,
grattage, frottage, scenski nastupi kao pretea performansa i
happeninga, ready made, sredita dadaizma: Zrich, Berlin, New York).
karakteristike nadrealistikoga slikarstva (izraavanje
podsvjesnoga, iracionalnoga i intuitivnoga, svijeta snova i
halucinacija, preputanje sluajnom, stilska raznolikost: apstrakcija,
organinost, figurativnost, kombinacija realizma u prikazivanju i
nerealnoga sadraja).
karakteristike skulptura Constantina Brncuija
C. Brncui, Ptica u prostoru [P/S*]
(pojednostavljeni oblici, stilizacija, potivanje karakteristika
C. Brncui, Poljubac, 1916.
materijala: kamen, mjed, drvo, izraavanje biti prikazanoga,
[P/S/A]
ponavljanje istoga motiva).
C. Brncui, Plavokosa crnkinja [P/S]
H. Matisse, ena s lea/Lea
karakteristike skulptura Henrija Matissea (postupna redukcija i [P/S*]
J. Lipchitz, ovjek s gitarom/
apstrahiranje).
Gitarist [P/S/A]
R. Duchamp-Villon, Veliki konj [P/S]
U. Boccioni, Jedinstvenost oblika
kontinuiteta u prostoru [P/S/A]
karakteristike kubistike skulpture (udaljavanje od realistikih
M. Duchamp, Vodoskok/Fontana
formi, uvoenje prostora u skulpturu/proupljivanje forme,
[P/S*]
ekspresivnost, dinaminost, koritenje netradicionalnih kiparskih
materijala, uvoenje novih tema u skulpturu: mrtva priroda, utjecaj M. Duchamp, Kota bicikla [P/S*]]
afrike skulpture).
karakteristike futuristike skulpture (dinamizam, prikazivanje
pokreta).
73
TEMA
109.
KIPARSTVO PRVE
POLOVINE 20.
STOLJEA
OBRAZOVNI ISHODI
5.
6.
7.
8.
110.
HRVATSKA
UMJETNOST PRVE
POLOVINE 20.
STOLJEA
111.
HRVATSKO
SLIKARSTVO U
PRVOJ POLOVINI
20. STOLJEA
1.
1.
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
karakteristike dadaistike skulpture (provokativnost,

neoekivani odnosi, negacija prvotne funkcije koritenih predmeta,
destrukcija, Merz objekti kao pretea instalacija, ready-made,
mobil).
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Objasniti
karakteristike nadrealistike skulpture (objekti simbolinoga

znaenja, ready-made, mobili, prostorne konstrukcije).
1. Odrediti
2. Imenovati
3.Objasniti
4. Crteom oznaiti
utjecaje na slikarstvo meuratnoga razdoblja u Hrvatskoj

(utjecaj van Gogha, Czannea, fovista, kubizma, slikara Minhenskoga
kruga, ekspresionizma, neoklasicizma, neorealizma, kritikoga
realizma).
LIKOVNI PRIMJERI
K. Schwitters, Merzbau, 1922./3.

[P/S]
V. Tatljin, Spomenik treoj
internacionali [P/S*]
N. Gabo, Bista/Konstruirana
glava [P/S/A]
karakteristike konstruktivistike skulpture (asamblai, kutni
A. Pevsner, Konstrukcija u jajetu
reljefi, apstraktne konstrukcije, negacija elemenata tradicionalne
[P/S/A]
skulpture, uvoenje novih materijala: plastika, pleksiglas, najlonska
M. Oppenheim, Krzneni doruak
nit, uplonjavanje i istanjivanje mase, zakrivljene plohe, dominacija
[P/S]
prostora, osamostaljenje oploja).
A. Calder, Calderberry Bush [P/S*]
karakteristike skulpture B. Hepwortha (apstraktne skulpture,
A. Giacometti, Palaa u etiri sata
proupljene forme, meudjelovanje prostora i mase, potivanje
ujutro [P/S]
materijala, zaobljene, organike forme) i H. Moorea (figurativnost,
meudjelovanje mase i prostora, proupljivanje mase, organinost, utjecaj B. Hepworth, Pelagos [P/S]
H. Moore, Leea figura, 1945./46.
pretkolumbovske umjetnosti: potivanje materijala, pojednostavljene
[P/S]
forme, zakon sluajnosti).
grupe umjetnika i likovne manifestacije u Hrvatskoj u prvoj

polovini 20. stoljea (Minhenski krug, Grupa trojice, grupa Meduli,
Praka etvorica, grupa Zemlja, Proljetni salon).
Lj. Babi, Crna zastava [P/S*]

Lj. Babi, Smokvice [P/S]
V. Beci, Djevojka pred ogledalom
[P/S]
Z. ulenti, ovjek s crvenom bradom
[P/S]
M. Uzelac, Venera iz predgraa [P/S]
M. Uzelac, Autoportret u baru [P/S*]
V. Gecan, Cinik [P/S/A]
V. Varlaj, Crvena kua [P/S]
M. Trepe, Radnica [P/S]
K. Hegedui, Rekvizicija [P/S*]
E. Vidovi, Angelus [P/S*]
M. Tartaglia, Autoportret [P/S/A]
74
TEMA
OBRAZOVNI ISHODI
112.
HRVATSKO
KIPARSTVO U
PRVOJ POLOVINI
20. STOLJEA
1.
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4.Objasniti
5. Crteom oznaiti
113.
ARHITEKTURA
PRVE POLOVINE
20. STOLJEA
1.
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4.Objasniti
5. Crteom oznaiti
2.
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4.Objasniti
5. Crteom oznaiti
karakteristike kiparstva u prvoj polovini 20. stoljea u

Hrvatskoj (I. Metrovi: stvaranje nacionalnoga izraza, teme
iz narodnih pria i pjesama, utjecaj skulpture drevnoga Egipta i
Asirije, religiozne teme, izduene figure, utjecaj klasine umjetnosti,
teme enskih aktova, portreti i javni spomenici, F. Krini: lirski
ugoaj, zaobljene linije, zbijene mase, kontrast uglaanih povrina
i naglaene teksturalnosti, prikazi enskih aktova, A. Augustini:
prikazi konjanikih figura, monumentalni javni spomenici, portreti
suvremenika, prijelaz od realistinoga preko impresionistikoga do
ekspresionistikoga izraza, Vanja Radau: ekspresionistiki izraz,
polikromija, grubo obraene povrine).
konstruktivne i prostorne elemente, elemente ralambe zida te
dekorativne elemente arhitekture prve polovine 20. stoljea (masa
svedena na minimum, jednostavan oblik odreen horizontalnim i vertikalnim
elementima, kompozicija strukturalnih jedinica, montaa istovjetnih jedinica od
skeletne konstrukcije, zid gubi konstrukcijsku ulogu, zid kao pregrada, slobodan
tlocrt/slobodno postavljanje zidova, ravni i zaobljeni zidovi bez arhitektonske
dekoracije, staklena stijena, staklena opna, upotreba novih materijala: staklena
cigla, industrijske cijevi za ograde, upotreba prirodnih materijala: kamen, drvo,
elini nosai krinoga presjeka, horizontalan/ravan krov, dekorativnost svedena
na karakteristike materijala pregrada, refleksije na povrini stakla).
kompozicijska naela i karakteristike tlocrta, unutranjosti i
vanjtine arhitekture prve polovine 20. stoljea (funkcionalnost
prostora i oblika, jedinstvo konstrukcije i forme, vanjski izgled izveden
iz konstrukcije, istoa arhitektonskoga oblika, geometrijski oblici/
geometrinost, radikalna geometrijska istoa, povezivanje tradicionalnih
i suvremenih oblika, minimalizam, stroge linije, povezivanje vanjskoga i
unutranjega prostora, kombinacija glatkih povrina zida i velikih staklenih
povrina, stakleni zid u ulozi povezivanja prostora, razvedena masa,
mnogostrukost i razliitost fasada, funkcionalna ralanjenost, razliiti tlocrti
po etaama, naglasak na ambijentu, udobnosti i intimnosti privatnih kua:
niske, duguljaste kue, prostor se iri i razmotava prema rubovima prostora/
sredite kue je prostor s kaminom, istaknute horizontalne linije streha,
asimetrija, otvorena, povezana i prohodna struktura prostora, otvoren tlocrt,
funkcionalna podjela prostora, stupovi/stubovi u prizemlju, rampe i stube,
obilno osvjetljenje, utjecaj japanske arhitekture i amerikih tradicionalnih
kolonijalnih kua; Le Corbusierovih 5 naela nove arhitekture).
LIKOVNI PRIMJERI
I. Metrovi, Bogorodica s anelima

[P/S]
I. Metrovi, Povijest Hrvata
[P/S**/A]
F. Krini, Odmaranje/Meditacija
[P/S]
A. Augustini, Spomenik Seljakoj
buni i Matiji Gupcu [P/S]
V. Radau, Petrica Kerempuh [P/S]
A. Perret, stambena zgrada u Rue

Franklin, Pariz [P/S]
P. Behrens, Tvornica turbina AEG,
Berlin [P/S]
A. Loos, Kua Steiner, Be [P/S]
W. Gropius i A. Mayer, Tvornica
Fagus, Alfeld [P/S]
W. Gropius, zgrada Bauhausa,
Dessau [P/S**/A]
G. Rietveld, Kua Schrder, Utrecht
[P/S]
F. L. Wright, Kua Robie, Chicago
[P/S]
F. L.Wright, Kua na slapovima/
Kua Kaufmann, Bear Run,
Pennsylvania [P/S**/A]
F. L. Wright, Helio laboratorij/
Kompleks Johnsons Wax, Racine,
Wisconsin [P/S]
M. van der Rohe, Njemaki
paviljon, Barcelona [P/S**/A]
M. van der Rohe, Kua Tugendhat,
Brno [P/S]
M. van der Rohe, Kua
Farnsworth, Plano Illinois
[P/S/A]
75
TEMA
113.
ARHITEKTURA
PRVE POLOVINE
20. STOLJEA
114.
UMJETNOST
DRUGE POLOVINE
20. STOLJEA
115.
SLIKARSTVO
DRUGE POLOVINE
20. STOLJEA
OBRAZOVNI ISHODI
3.
1. Prepoznati
2. Imenovati
3. Razlikovati
pravce, kole i tendencije u arhitekturi prve polovine 20.

stoljea (funkcionalizam, prerijski stil, organska arhitektura,
strukturalizam, Bauhaus, De Stijl).
4.
1. Odrediti
2. Opisati
3. Objasniti
4. Crteom oznaiti
1.
1. Prepoznati
2. Odrediti
3. Imenovati
4. Objasniti
2.
1. Prepoznati
2. Odrediti
3. Imenovati
4. Objasniti
1.
1.Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
odnos arhitekture prve polovine 20. stoljea i ambijenta

(proimanje ulice i zgrade, prilagoavanje okoliu/ambijentu,
povezivanje prirode i unutranjega prostora, relativna izoliranost
unutranjeg prostora/uvueni zidovi unutranjega prostora, pravilni
geometrijski oblik u ulozi suprotstavljanja okolici).
drutveno-povijesni i kulturni kontekst umjetnosti druge
polovine 20. stoljea (hladni rat, Vijetnamski rat, graanski i
studentski prosvjedi, rasni nemiri, potroako drutvo/konzumerizam,
ekoloki problemi, feminizam, raspad Sovjetskoga Saveza, Varavski
pakt, multikulturalizam, politika nestabilnost i ratovi 1990-ih,
terorizam, tehnoloka dostignua: olakana dostupnost informacija
zbog televizije, videa, kompjutora, mobilnih ureaja, digitalnih
fotoaparata, interneta).
umjetnike pravce i tendencije u drugoj polovini 20.
stoljea (apstraktni ekspresionizam/akcijsko slikarstvo/gestualno
slikarstvo, enformel/art informel, taizam, art brut/sirova umjetnost,
monokromno slikarstvo, neodada, pop-art, op-art, kinetika
umjetnost, land art, body art, performans, happening, instalacije,
video umjetnost, ambijentalna i konceptualna umjetnost, arte povera,
hiperrealizam, neoekspresionizam, neoklasicizam, neo-geo).
idejne karakteristike (Freudove i Jungove ideje o podsvijesti,
izraavanje trenutanoga stanja i osjeaja) i formalne
karakteristike slikarstva apstraktnoga ekspresionizma
(reakcija na geometrijsku apstrakciju, automatizam, nekontrolirane,
intuitivne, gestualne, brze kretnje, spontanost, zakon sluaja;
dripping; slika nema sredita ni hijerarhije elemenata, isprepletena
mrea linija, veliki formati slika, grotesknost, izoblienost u prikazu
likova/enskih idola, kaligrafski prikazi, ideogrami, slikarstvo
obojenih polja, monokromne povrine zasiene bojom).
LIKOVNI PRIMJERI
Le Corbusier, projekt Dom-Ino [P/S]

Le Corbusier, Vila Savoye, Poissy
[P/S**/A]
V. Kovai, Palaa burze [P/S*]
S. Plani, Okrugla vila/Vila
Fuhrmann [P/S**/A]
S. Plani, Palaa Napretkove zadruge
[P/S]
J. Pollock, Jesenski ritam [P/S/A]

J. Pollock, Jedan [P/S*]
W. de Kooning, ena [P/S]
F. Kline, New York, New York [P/S]
M. Rothko, Zelena i naranasta na
crvenom [P/S*]
Wols, Plavi fantom [P/S]
J. Dubuffet, La Mtafisyx [P/S]
76
TEMA
115.
SLIKARSTVO
DRUGE POLOVINE
20. STOLJEA
OBRAZOVNI ISHODI
2.
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
3.
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
4.
5.
idejne (umjetnost bez forme, reakcija na ratna razaranja i iskustva logora,

egzistencijalistiki pristup, terapeutski uinak umjetnosti, izraavanje
unutarnjih stanja i trenutanih emocija) i formalne karakteristike
enformela/informela (rasap oblika, naglaena materijalnost, izraajnost
temeljena na tehnici i materijalima, pastozni namazi zagasitih uljanih ili
sintetikih boja, mijeanje graevinskih i industrijskih materijala s bojom,
ukidanje jasne granice izmeu slike i skulpture, razaranje povrine vatrom,
kiselinom ili struganjem, nepredvidivost konanog rezultata, osporavanje
tradicionalne kompozicije slike, zoomorfni oblici) i njegovih glavnih
podgrupa: taizam (slika svijeta poslije atomske katastrofe, fantazija,
slobodne apstrakcije, dinamine kompozicije, jarke boje, automatizam,
prskanje boje, mrlje, gestualni, kaligrafski stil slikanja, velike dimenzije
slika) i sirova umjetnost/art brut (nadahnutost likovnim izrazom djece i
mentalnih bolesnika, poziv na graansku neposlunost, gusti namaz boje,
koritenje neslikarskih materijala, grebanje slojeva podloge slike).
karakteristike monokromnoga slikarstva (redukcija boja i
oblika, platno ravnomjerno prekriveno bojom, otiskivanje obojenih
ljudskih tijela na platno, boja kao brend: International Klein Blue/IKB).
karakteristike spacijalizma (oprostorena ploha/istraivanje

prostora i prostornih granica slika, negiranje dvodimenzionalnosti
slike, ukljuivanje stvarnoga prostora u sliku, nasljee dadaizma u
poimanju umjetnosti i estetike).
uzore pop-arta (masovni mediji, popularna kultura, potroako drutvo,
industrijska proizvodnja, grad), idejne karakteristike (iskljuivanje
osobnosti, predmeti iz svakodnevnoga ivota izdiu se na razinu umjetnosti,
reprodukcija dobiva status originala, velianje popularnoga, komercijalnoga
i prolaznoga) i formalne karakteristike pop-arta (utjecaj neodadaizma:
brisanje granica izmeu stvarnosti i umjetnosti u kolaima i asamblaima,
stvaranje urbanih ikona, glavni motivi: simboli potroake kulture,
iskljuivanje osobnosti, nedostatak hijerarhijskih odnosa meu elementima,
ponavljanje, uveavanje, istovjetni otisci, princip televizijske montae,
razliiti mediji i njihove kombinacije: slike, grafike, fotografije, skulpture,
kola, asambla, instalacije, koritenje plastike umjesto prirodnih materijala).
LIKOVNI PRIMJERI
H. Hartung, Kompozicija 23 [P]

G. Mathieu, Capetovci posvuda/
Posvuda Kapetinzi [P/S]
A. Burri, Vrea 4 [P/S]
Y. Klein, Plavi monokrom IKB 48
[P/S*]
B. Newmann, Divljina [P/S]
Y. Klein, Antropometrija [P/S*]
L. Fontana, Concetto spaziale [P/S*]
R. Rauschenberg, Krevet [P/S*]
J. Jones, Tri zastave [P/S*]
R. Hamilton, to ini dananji dom
tako razliitim, tako privlanim [P/S]
A. Warhol, 200 limenki
Campbellove juhe [P/S/A]
A. Warhol, Marylin Monroe [P/S*]
R. Lichtenstein, Whaam! [P/S*]
V. Vasarely, Vega [P/S/A]
B. Riley, Cataract III [P/S]
77
TEMA
OBRAZOVNI ISHODI
115.
SLIKARSTVO
DRUGE POLOVINE
20. STOLJEA
6.
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
116.
KIPARSTVO DRUGE
POLOVINE 20.
STOLJEA
1.
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
2.
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1.
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
117.
MINIMALIZAM,
KONCEPTUALNA
UMJETNOST, LAND
ART, HAPPENING,
BODY ART,
POSTMODERNA
UMJETNOST,
VIDEO I NOVI
MEDIJI
idejne karakteristike (umjetnost bliska znanosti, brisanje

individualnosti) i formalne karakteristike op-arta (apstraktne,
geometrijske strukture, dinamika i iluzija pokreta postignuta
mijenjanjem ritma, gustoe i toka linije, variranjem oblika i
suprotstavljanjem perspektivnih odnosa ili boja, neizraen rukopis,
zbunjivanje promatraa).
karakteristike i nove vrste skulpture 50ih, 60ih i 70ih godina
20. stoljea
(sumarnost, jednostavnost, figuracija na rubu apstrakcije,
stiliziranost, apstrakcija, ekspresivna, enformelistika, gruba
povrina, figuracija bez deskriptivnosti, preoblikovanje tradicionalnih
kiparskih tema, utjecaj popularne i potroake kulture, banalne
teme svakodnevice, realizam i hiperrealizam, predimenzioniranje/
uveavanje, monumentalnost kod javnih i pejzanih skulptura,
ukidanje postolja, osim ako je sastavni dio skulpture ili samostalno
umjetniko djelo, volumen i prostor su jednakovrijedni, vidljivi
tragovi obrade materijala beton, metal, gotovi metalni
dijelovi, eksperimentiranje s industrijskim materijalima i novim
tehnologijama, mobil, stabil, pejzana skulptura).
karakteristike kinetike umjetnosti (mobili/pokretanje skulptura
zrakom, motorom ili magnetizmom; statike, mehaniki sloene
strukture sastavljene od veeg broja dijelova, djelo je dovreno
nakon gledateljeve manipulacije, lumino-objekti koji proizvode
stroboskopsko kretanje putem svjetlosti, kibernetiki objekti,
svjetlosna, zvuna, pokretna kompozicija, osjetljivost na podraaje
iz okoline, element sluajnosti i neoekivanosti, audio-vizualni efekti).
LIKOVNI PRIMJERI
H. Moore, Leea figura, 1957.,

Kunsthalle, Zrich [P/S/A]
B. Hepworth, Skupina od dvanaest
figura [P/S]
Giacometti, ovjek koji hoda
[P/S*/A]
M. Marini, Konj i jaha, 1949./50.
[P/S]
G. Richier, Bogomoljka/Praying
Mantis [P/S]
A. Calder, Velika brzina [P/S*]
E. Paolozzi, Sveti Sebastijan br. 2.
[P/S]
M. Bill, Beskonana vrpca [P/S]
D. Smith, Cubi XVIII [P/S]
M. Goeritz, Trg pet kula [P/S]
C. Oldenburg, lica s trenjom [P/S*]
D. Hanson, ena s kolicima u
supermarketu [P/S]
A. Hay, Papirnata vreica [P/S]
A.Calder, Mali pauk [P/S*]
J. Tinguely, Baluba N 3 [P/S]
N. Schffer, Spaciodinamiki toranj
[P/S]
idejne karakteristike (odbacivanje simbolike i asocijacije na stvarnost)
F. Stella, Nunca Pasa Nada [P/S]
i formalne karakteristike minimalizma (strukturalizam; nagovjetaj
C. Andre, Ravnina od aluminija i
konceptualne umjetnosti, minimalni tragovi umjetnikove djelatnosti, estetska cinka [P/S]
vrijednost temeljena na nedostatku umjetnikoga sadraja, velike dimenzije D. Judd, Bez naslova, 1969. [P/S]
specifinih, uglavnom geometrinih objekata organiziranih kao primarne
J. Kosuth, Jedan i tri stolca [P/S*]
apstraktne strukture u fizikome prostoru, industrijski proizvedeni materijali V. Grippo, Analogija IV [P/S]
i objekti, naputanje galerijskoga prostora, ritmiko ponavljanje, neboje,
kompozicija bez hijerarhije dijelova, negiranje individualnosti i izbjegavanje
subjektivnosti).
78
TEMA
117.
MINIMALIZAM,
KONCEPTUALNA
UMJETNOST, LAND
ART, HAPPENING,
BODY ART,
POSTMODERNA
UMJETNOST,
VIDEO I NOVI
MEDIJI
OBRAZOVNI ISHODI
2.
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
3.
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
4.
5.
6.
7.
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
karakteristike konceptualne umjetnosti (odricanje

materijalizacije umjetnikih predmeta u korist ideje i znaenja;
intelektualno promiljanje i tumaenje umjetnosti i ukljuivanje
publike u njezino stvaranje, nepostojanje zajednikoga, istovjetnoga
tumaenja djela, naglasak na procesu, odbacivanje manualnoga
postupka i oslobaanje od posrednika, vanost teksta i verbalizacije
umjetnosti, nestajanje granica izmeu razliitih umjetnikih medija
i uvoenje novih medija, npr. dijagram, tekst, matematika formula,
anketa, shema, teorijska istraivanja, ironija, paradoks, upotreba
tekstova koji usmjeravaju na ideje i koncepte, umjetnost ukljuuje
dokumentaciju, skice, fotografije, video, film, umjetnikovo tijelo,
instalacije, ambijent, intervencije, akcije).
karakteristike arte povera/siromane umjetnosti (utjecaj
minimalizma i konceptualne umjetnosti, dodatno oslobaanje od
ideje i mjesta, instalacije i ambijenti od skromnih, beznaajnih,
jeftinih, esto otpadnih materijala).
karakteristike land arta (ambijenti i instalacije uklopljeni u
prirodni krajolik, ukidanje granice izmeu ljudskoga stvaralatva i
prirode, materijali: tlo, prirodno okruenje, prirodni procesi).
karakteristike umjetnosti performansa/performance (reirani

ili nereirani dogaaji koje umjetnik izvodi pred publikom ili se
dogaaj promatra preko videa, publika nije ukljuena, dokumenti
o performansu su njegov scenarij, video i fotografske snimke,
suoavanje s duhovnom krizom suvremenoga doba).
karakteristike umjetnosti tijela/body art (procesualna
umjetnost, performans u kojem se umjetnik koristi svojim tijelom ili
tijelom druge osobe, tijelo biljei trag akcije).
karakteristike umjetnosti happeninga (proirenje pojma
umjetnosti na izvanumjetnike aktivnosti, sudjelovanje publike,
neograniena sloboda radnji, ritualnost, repetitivnost, ritminost,
interakcija ljudi i stvari uz prethodno zamiljeni scenarij ili kao
spontani nereirani dogaaj, u umjetniki dogaaj unose se kao
ready-made svakidanji iznimni dogaaji, vrijednosti ili svjetonazori).
LIKOVNI PRIMJERI
B. Nauman, Zidni znak, 1967. [P/S]

M. Merz, My Homes Wind and
Fibonacci Tables [P/S]
J. Kounellis, Bez naziva,1975. [P/S]
R. Smithson, Spiralni gat/Spirani
nasip/The Spiral Jetty [P/S*]
J. Turrell, The Roden Crater [P/S*]
Christo i Jean Claude, Pont Neuf
[P/S*]
A. Kapprow, Dvorite [P/S]
D. Oppenheim, Poloaj itanja za
drugi stupanj opekotina [P/S]
T. Gotovac, Zagreb, volim te [P/S*]
N. J. Paik, Integralni klavir [P/S]
J. Beuys, Ja volim Ameriku i Amerika
voli mene [P/S*]
N. J. Paik, Voltaire [P/S]
N. J. Paik, TV Budha [P/S/A]
B. Viola, On plae za tobom [P/S]
B. Viola, Nebo i zemlja [P/S]
V. Molnar, etverokutne strukture
[P/S]
A. Kiefer, Margarethe, 1981. [P/S]
F. Clemente, iz serije Francesco
Clemente Pinxit [P/S]
G. Baselitz, Veliki prijatelji, 1965.
[P/S]
79
TEMA
117.
MINIMALIZAM,
KONCEPTUALNA
UMJETNOST, LAND
ART, HAPPENING,
BODY ART,
POSTMODERNA
UMJETNOST,
VIDEO I NOVI
MEDIJI
OBRAZOVNI ISHODI
8.
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
9.
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
10. 1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
karakteristike umjetnikoga pokreta Fluxus (sinteza

svih umjetnosti, znanosti i filozofije te umjetnosti i ivota,
egzistencijalistike ideje, terapeutski uinak umjetnosti,
procesualnost, utjecaj na drutvenu i politiku promjenu,
ukidanje distance umjetniko djelo/publika i publika/umjetnik,
intermedijalnost, oblici umjetnosti: umjetnost zasnovana na sluaju,
simultana i konkretna poezija, happeninzi, samounitavajua
umjetnost, umjetnost dogaanja, muziki performans, drutvena
skulptura, umjetnost prisvajanja, umjetnost ponaanja,
eksperimentalni film, asambla, razliiti umjetniko-ivotni oblici
ponaanja).
karakteristike video umjetnosti te umjetnosti proirenih i
novih medija (stapanje tehnologije, znanosti i umjetnosti, nova
estetika, video, raunalni i digitalni mediji, poststrukturalistiki
pristup umjetnosti, dekonstrukcija zabiljebe stvarnosti
montaom, dekonstruiranje fizikoga prostora: video-skulptura
i video-instalacije, proireni mediji interakcija filma/videa i
likovne umjetnosti te njihova sinteza, novi mediji: multimedijski
ambijenti i instalacije, elektronike, telekomunikacijske umjetnosti,
interaktivnost, hiperstvarnost, simultanost, kopija, neograniene
mogunosti reprodukcije, umjetnik stvara artefakt koji tek publika
pretvara u umjetniko djelo, novomedijski jezik).
karakteristike postmoderne umjetnosti (reakcija na
modernistika naela u umjetnosti, kombiniranje razliitih
stilova, reinterpretacija prolosti, obuhvaanje nekoliko trendova:
noekspresionizam, neogeo, neoenformel, neokonceptuala).
LIKOVNI PRIMJERI
80
TEMA
118.
HRVATSKA
UMJETNOST
DRUGE POLOVINE
20. STOLJEA
OBRAZOVNI ISHODI
1.
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
2.
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
3.
4.
119.
ARHITEKTURA
DRUGE POLOVINE
20. STOLJEA
1.
2.
1. Prepoznati
2. Odrediti
3. Imenovati
1. Prepoznati
2. Imenovati
3. Objasniti
pojavu i karakteristike umjetnosti EXAT-a 51 u Hrvatskoj

(geometrijska apstrakcija, suradnja umjetnika, kritiara, povjesniara
i teoretiara umjetnosti, sinteza svih disciplina likovnoga stvaralatva,
tzv. sistemska djela, uzor u arhitekturi internacionalnoga stila,
ruskoga konstruktivizma i geometrijske apstrakcije; uklapanje u
tijekove zapadnoeuropske moderne umjetnosti, protiv podjele
na istu i primijenjenu umjetnost, paviljonski projekti, slikapredmet, lumino-kinetiki objekti, redukcijska animacijska rjeenja
plonog grafizma).
karakteristike pokreta Nove tendencije (nastavak na EXAT-51,
umjetnost vezana za znanost, optika i vizualna istraivanja, interes
za avangardnu umjetnost s poetka 20. stoljea, socijalizacija
umjetnosti, ukidanje unikatnoga znaenja umjetnikoga djela,
geometrijska apstrakcija, ambijent).
karakteristike apstraktnoga ekspresionizma u Hrvatskoj
(izraene linije, intenzivne boje, energini potez kista, dinaminost,
od pojednostavljenog, prepoznatljivog motiva, do potpune
apstrakcije).
LIKOVNI PRIMJERI
I. Picelj, Kompozicija, 1951. [P/S*]

I. Picelj, Kompozicija IV, 1957./58.
[P/S]
V. Richter, Asimetrina centra, 1963.
[P/S]
J. Knifer, Meandar, 1960. [P/S/A]
A. Srnec, 101073, 1973. [P/S]
M. utej, Veliki crte, 1972. [P/S]
E. Murti, Zagonetka, 1998. [P/S*]
O. Gliha, Gromae 34/61 [P/S*]
K. Angeli Radovani, Portret Krune
Prijatelja, 1952. [P/S]
V. Richter, Reljefometar [P/S*]
K. Kantoci, Otoanke, 1979. [P/S]
M. Lah, Let u prostor, 1989. [P/S]
V. Baki, Razlistala forma, 1960.
[P/S**/A]
I. Koari, Antun Gustav Mato,
1978. [P/S**/A]
I. Koari, Prizemljeno sunce [P/S**]
D. Damonja, Skulptura MS-I, 1996.
[P/S*]
M. Ujevi Galetovi, Spomenik
Augustu enoi, 1987. [P/S*]
. Vulas, Skulptura, 1967. [P/S*]
karakteristike skulpture druge polovine 20. stoljea u

Hrvatskoj (realizam, ekspresivnost, psiholoko portretiranje,
redukcija forme, istoa volumena, stilizacija, geometrinost,
povezivanje tradicijskog i modernog, povezivanje geometrijskog i
figuralnog, saet volumen, apstrakcija, geometrijska apstrakcija,
istanjene mase, ravnopravnost prostora i mase, uglaane povrine,
novi materijali, uvoenje svjetlosti i svjetlosnih efekata u skulpturu,
dramatinost oblika, javni spomenici, portreti suvremenika).
namjenu arhitekture druge polovine 20. stoljea (privatna
Le Corbusier, Unit dHabitation
kua, kapela, muzej, dom kulture, terminal zrane luke, katedrala,
/Kua zajednikog stanovanja,
opera, sportski objekt, stambeni objekt, poslovne zgrade).
Marseille [P/S**/A]
Le Corbusier, kapela Notre
pravce, kole i tendencije u arhitekturi druge polovine 20.
stoljea (brutalizam, funkcionalizam, arhitektura plastine invencije, Dame, Ronchamp [P/S**/A]
F. L Wright, Muzej Guggenheim, New
dekonstruktivizam, tzv. high-tech arhitektura).
York [P/S**]
81
TEMA
119.
ARHITEKTURA
DRUGE POLOVINE
20. STOLJEA
OBRAZOVNI ISHODI
3.
4.
5.
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
4. Objasniti
5. Crteom oznaiti
vrste konstrukcija u arhitekturi druge polovine 20. stoljea

(armiranobetonska konstrukcija, zidovi od tankog betonskog panela,
tanke betonske ljuske/vitoperna ljuska/ljuskasta konstrukcija,
prednapregnuti beton, elini dijelovi konstrukcija, elini kablovi).
LIKOVNI PRIMJERI
A. Aalto, Dom kulture, Helsinki [P/S]

E. Saarinen, Terminal zrane
luke TWA, New York [P/S**/A]
O. Niemeyer, Katedrala, Brazilija
[P/S]
J. Utzon, Opera, Sydney
[P/S**/A]
te dekorativne elemente arhitekture druge polovine 20.
K. Tange, Sportska dvorana, Tokyo
stoljea (konstrukcija skrivena unutar zida, konstrukcija vidljiva
[P/S]
na vanjskome platu, nestaje klasina podjela na vertikalne i
P. L. Nervi, Mala dvorana sportova,
horizontalne elemente, konstruktivni elementi svedeni na linijske
Rim [P/S]
i plono istanjene mase, armiranobetonski stupovi i elini kablovi

P. Eisenman, Kua III (Kua Miller),
koji nose krovnu konstrukciju, raunalna proizvodnja dijelova, spoj
napredne tehnologije i modernih materijala, raunalno projektiranje, Lakeville [P/S]
D. Liebeskind, idovski muzej, Berlin,
slobodan tlocrt: slobodno postavljanje zidova, staklena stijena,
[P/S*]
staklena opna, upotreba razliitih materijala, pilon, Y nosai,
F. Gehry, Muzej Guggenheim, Bilbao
spiralna rampa, staklena kupola, plitka kupola od tanke ljuske
[P/S**]
prednapregnutog betona, horizontalni/ravni krov, ravni i zaobljeni
R. Piano, Centar Georges Pompidou,
zidovi, refleksije na povrini stakla, razliite teksture zida, sirovi
Pariz [P/S**]
beton/bton brut, funkcionalni akustini elementi postaju elementi
M. Pei, Staklena piramida, Pariz
dekoracije, povrine plastikih i slikarskih vrijednosti, vitraj,
[P/S**]
infrastruktura i instalacijski sustavi vidljivi na fasadi i naglaeni

M. van der Rohe, Lake Shore Drive,
bojama).
Chicago [P/S]
M. van der Rohe i P. Johnson, zgrada
i vanjtine arhitekture druge polovine 20. stoljea
Seagram, New York [P/S*]
(funkcionalnost, geometrijski oblici/geometrinost, skladne forme,

M. Kauzlari, Muzej hrvatskih
minimalizam, asimetrija, simetrija, vizualna dematerijalizacija,
arheolokih spomenika u Splitu [P/S]
organski slobodni, zaobljeni i spiralni oblici, dinaminost,
M. Haberle, M. Jurkovi, T. Zdvoak,
ekspresivnost, otvorenost, skulpturalni karakter, zid i krov kao
Koncertna dvorana Vatroslav Lisinski
osamostaljena cjelina, pokretni drveni zid, gipka masa, proimanje
[P/S]
mase i prostora, pokrenute konture, izlomljene linije zidova,
D. Gali, stambena zgrada u
proimanje geometrijskih oblika, prkoenje tradicionalnim
Vukovarskoj 35a, Zagreb [P/S]
shvaanjima arhitektonske logike, kompozicija fragmenata,

A. Ulrich, Vjesnikov neboder, Zagreb
grananje prostora, slobodan i fleksibilan prostor, prostor osloboen
[P/S]
konstrukcijskih elemenata, razvedena masa; prostori razliitih

B. Maga, Gradski stadion Poljud,
funkcija ukomponirani u stambeni blok, maksimalna funkcionalnost
prostora, spiralno kretanje, primjena Modulora, rampe i stube, dojam Split [P/S**]
I. i N. Filipovi, Dubrovnik 2, Zagreb
lebdenja u konstrukciji i osvjetljenju, razliiti svjetlosni uinci).
[P/S]
TEMA
OBRAZOVNI ISHODI
120.
URBANIZAM 20.
STOLJEA
1.
1. Prepoznati
2. Imenovati
3. Objasniti
4. Opisati
5. Crteom oznaiti
karakteristike urbanistikih rjeenja u 20. st. (izrada

urbanistikoga plana i kontrola irenja grada, povezivanje perifernih
dijelova sa sreditem, funkcionalna organizacija, odjeljivanje
funkcionalnih zona, pravilna i nepravilna mrea ulica, dominacija
prometnih arterija, dobro osvjetljenje, zgrade uklopljene u zelenilo,
zelene povrine uklopljene u sam grad, zelene povrine kao rjeenje
problema buke, u sreditu upravni i poslovni centar, organiziranje
sredita kao prostor pjeakoga karaktera, gradnja satelitskih gradova
kao naselja zatvorenih cjelina, zajednike funkcije koncentrirane na
jednom mjestu, smiljeno rasporeivanje graevina iste funkcije
po cijelom naselju, uklapanje pojedinih objekata u umski pejza,
slobodan raspored kua, grad-vrt, uklapanje zelenila kao agrarnog
podruja, gubljenje sredita kao mjesta slijevanja i okupljanja,
urbanistiko rjeenje trgovakih pjeakih sredita, ulice kao
pjeake zone s malim trgovima i mjestima za odmor, gradnja velikih
trgovakih centara kao zamjena za nekadanje trgove ili cijeli mali
gradovi na vie razina u zatvorenom prostoru, oblikovanje parkova
s raznim sadrajima, umetanje tzv. foliesa, crvenih zgrada/paviljona
bez odreene namjene; postmodernistiki trg, skup fragmenata
klasine i renesansne arhitekture namjerno pogreno citirane).
121.
DIZAJN
1.
1. Odrediti
2. Objasniti
1. Prepoznati
2. Objasniti
1. Prepoznati
2. Imenovati
3. Objasniti
4. Opisati
5. Crteom oznaiti
1. Prepoznati
2. Imenovati
3. Objasniti
4. Opisati
5. Crteom oznaiti
pojmove dizajn i industrijski dizajn.
LIKOVNI PRIMJERI
T. Garnier, La Cit Industrielle,

projekt [P/S]
Le Corbusier, Grad za tri milijuna
stanovnika, plan [P/S]
Manhattan [P/S**]
S. Markelius, Vllingby,Tapiola [P/S]
E. Howard, Letchworth [P/S]
J. H. Van der Broek i J. Bakema,
Lijnbaan, Rotterdam [P/S]
B. Tschumi, Parc de la Villette, Pariz
[P/S]
Ch. Moore i A. Perez, Piazza dItalia,
New Orleans [P/S]
5. DIZAJN, FOTOGRAFIJA I FILM
2.
3.
4.
M. Thonet, Stolica br. 14. [P]

M. van der Rohe,Stolac Barcelona
[P/S]
drutvenu ulogu dizajnera.
W. Gropius, ajnik za Rosenthal [P]
kljune znaajke kvalitetno dizajniranih uporabnih predmeta V. Panton, stolac, 1960. [P]
G.Rietveld, stolac, 1917. [P]
(funkcionalnost, zadovoljenje estetskih zahtjeva, ergonominost,
B. Buan, ar ptica, plakat za HNK u
potivanje namjene i materijala).
Splitu [P]
znaaj secesije (primijenjena umjetnost izjednaena s lijepim
umjetnostima, umjetnici oblikuju uporabne predmete) i Bauhausa
(umjetnika i zanatska poduka, ujedinjavanje umjetnikoga obrta
i industrijske proizvodnje, sinteza umjetnosti i njezina integracija s
tehnikom, eksperimentiranje, usklaenost s potrebama vremena) u
razvoju dizajna.
TEMA
122.
FOTOGRAFIJA
OBRAZOVNI ISHODI
1.
2.
3.
4.
123.
FILM
1.
2.
3.
4.
1. Odrediti
2. Objasniti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Objasniti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Objasniti
4. Opisati
5. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Objasniti
4. Opisati
5. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Objasniti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Opisati
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Objasniti
4. Opisati
5. Crteom oznaiti
1. Odrediti
2. Imenovati
3. Objasniti
proces nastanka fotografije.
LIKOVNI PRIMJERI
L. J. M. Daguerre, Boulevard du
Temple, o. 1838. [P]
razliite vrste fotografija (crno-bijela fotografija, fotografija u boji, Nadar, Autoportret [P]
Man Ray, Fotogram br. 85., 1920. [P]
dagerotipija, shematska, spontana, stereoskopska, piktorijalistika,
A. Rodchenko, Na telefonu, 1928. [P]
dokumentaristika, reportana, umjetnika, fotogram, analogna i
H. Cartier-Bresson, Skok, 1932.
digitalna).
[P/S/A]
rakurs i vrste rakursa u fotografiji (donji, gornji, razina kamere).
D. Lange, Majka s djecom (Majka
emigrantica), 1936. [P]
R. Capa, Lojalist u trenutku smrti,
1936. [P]
Eisenstaedt, V-day, 1945. [P]
utjecaj kadra (rez, plan i rakurs), otrine motiva (jasan ili nejasan,
G. Mili, Balerina [P]
izotren ili neizotren motiv) i osvijetljenosti (otra, izravna, meka,
R. Mapplethorpe, Lady Lisa Lyon,
difuzna, kontrast svjetlosti i sjene, svjetlost i sjena izgrauju ili
1982. [P]
razgrauju oblike) na konaan izgled fotografije.
S. McCurry, Afganistanska djevojica,
1985. [P]
S. Salgado, Kuwait, 1992. [P]
proces nastanka filma
L. Buuel, Andaluzijski pas [P]
Ch. Chaplin, Moderna vremena [P]
A. Hitchcock, Vertigo [P]
znaenje i ulogu kadra, montae, scenografije, kretanja
D. Vukoti, Surogat [P]
kamere, osvijetljenosti i rakursa u filmu.
M. Nichols, Diplomac [P]
vrste filmskih planova (total, srednji plan, ameriki plan, polubliski M. Forman, Let iznad kukavijeg
gnijezda [P]
plan, krupni plan, detalj).
filmske rodove (dokumentarni, propagandni, znanstvenoobrazovni, eksperimentalni, igrani film: drama, komedija, mjuzikl,
vestern, kriminalistiki, znanstveno-fantastini film, film strave,
animirani: crtani, kolani, lutkarski film).
83
Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja

Likovna Umjetnost

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Likovna Umjetnost

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Ispitni katalog za dravnu maturu

u kolskoj godini 2014./2015.

Termin pristupnik u tekstu kataloga ima ope znaenje te se

dvjema ispitnim cjelinama te to mora moi uiniti

likovnoga primjera). Glagolom analizirati u obrazovnim

analizirati urbanistiko djelo prema glavnim

konstruktivne i prostorne elemente egejske

analizirati urbanizam antikoga Rima (karakteristike

islamskih graevina, konstruktivni i prostorni

2.2.9. SREDNJOBIZANTSKA UMJETNOST

Pristupnik treba znati, odnosno moi:

u romanikome kiparstvu, teme, likove i motive na

kiparstva rane i visoke renesanse, stilske razlike

slikarstva romantizma, realizma, impresionizma,

2.4. Likovna umjetnost 20. stoljea

art brut, karakteristike monokromnoga slikarstva,

* Skupina zadataka sadri etiri zadatka vezana za jedan likovni

Struktura druge ispitne cjeline prikazana je u tablici 2.

Pristupnici mogu rabiti list za koncept, ali na kraju

Druga ispitna cjelina (Analiza likovnoga primjera)

U zadatcima viestrukoga izbora i povezivanja svaki

6.2. Primjer zadatka povezivanja

Koji je nain oblikovanja motiva koriten na

Na prikazanome tlocrtu zaokruite klaustar.

OBRAZOVNI ISHOD: analizirati arhitekturu predromanike (crteom oznaiti karakteristike, naela

komponiranja i oblikovanja predromanikoga

Kojom je tehnikom izvedena prikazana slika?

MODEL TONOGA ODGOVORA: Prenoenje

1. Damjanov, J., Likovna umjetnost 1: udbenik likovne

A oznaava cjelokupnu analizu likovnoga primjera

1. TEMELJNI SADRAJI LIKOVNE UMJETNOSTI

osnovnu povijesno-umjetniku terminologiju8.

sadraj (figurativni, apstraktni prikaz), teme (profana, sakralna,

likovne primjere te autore likovnih primjera9.

kompoziciju i njezine karakteristike (horizontalna, vertikalna,

se ishodi odnose samo na pojmove navedene u tablici.

karakteristike i naini prikaza prostora u slikarstvu (pregledan,

prikaz i karakter svjetlosti u slikarskome djelu (izvor svjetlosti:

proporcijske odnose u slikarskome djelu (omjeri, razmjeri, zlatni

vrste linija prema njihovom toku (ravne, valovite, izlomljene, uglate,

ulogu crtea u oblikovanju motiva (oslanjanje na crte, naglaene

crtake i grafike tehnike (olovka, ugljen, kreda, tu, drvorez,

elemente grafike analize slikarskoga djela (format, kadar,

format (poloeni pravokutnik, uspravljeni pravokutnik, okrugli,

proporcijske odnose (omjeri, razmjeri, zlatni rez, kanon), ritam

vrste i karakter linija te ulogu linija u oblikovanju skulpture

karakteristike volumena u reljefu (minimalna plastinost,

tradicionalne i moderne materijale u arhitekturi (drvo, opeka,

konstruktivne elemente u arhitekturi (nosa i teret, zid: ravan,

namjene graevina (profana: javna, stambena, industrijska,

razliite tipove i oblike tlocrta (longitudinalni/uzduni:

karakteristike kretanja graevinom, dijelom graevine

slikarska djela paleolitika, mezolitika, neolitika i metalnoga

slike u spilji Altamira [P/S]

razliite naine organizacije plohe na povrini oslikanih

kiparska djela paleolitika, neolitika i metalnoga doba.

naine oblikovanja motiva u paleolitskom, mezolitskom i

strukturu pretpovijesne arhitekture (megalitska arhitekturamenhir, dolmen, kromleh).

bizon iz spilje La Madeleine

menhiri kod Carnaca [P/S]

tipove pretpovijesnih naselja (selo, urbana sredita, citadela).

selo Terroso [P/S]

utjecaj geopolitikoga smjetaja na umjetnost i