STUDENT: Aleksandar ubra

Grupa

UITELJ: Ljiljana Karan

Razred

Datum

3.a

03.03.2009.

S6, V11

PRIPREMA ZA IZVOENJE NASTAVNOG SATA

LIKOVNE KULTURE
OBRAZOVNI ZADACI:
a) Stjecanje znanja: uoavati i izraavati plastike teksture kao sastavne dijelove
povrine; usvojiti rad glinom
b) Stjecanje sposobnosti: poticanje kreativnosti i razvijanje divergentnog miljenja,
razvijati matu, opaati plastike teksture i razliite povrine u svojoj okolici i na
umjetnikim djelima, vjebati sposobnost izraavanja glinom, opaziti, razlikovati i
imenovati geo. tijela

NAINI RADA:
1.
2.
3.
4.
5.

ODGOJNI ZADACI: razvijanje estetikih i radnih sposobnosti, formiranje stavova

OBLICI RADA:
1.
2.
3.
4.

NASTAVNA JEDINICA
1. Cjelina: POVRINA
2. Nastavna tema: PLASTIKA TEKSTURA
3. Likovno podruje: modeliranje, graenje
4. Likovni problemi (kljuni pojmovi): plastika tekstura, povrina, uglato
geometrijsko tijelo
5. Motiv: a) vizualni: geometrijska tijela
b) nevizualni:
c) likovni i kompozicijski elementi kao motiv i poticaj:
6. Likovno tehnika sredstva i likovne tehnike: glina

Nastavno sredstvo reprodukcija: Hans Steinbrenner, Gredna konstrukcija 3.,1962.,

mapa UG1
PLAN PLOE:
GEO. TIJELA

KOCKA
PRAVO.

RAZLIITE TEKSTURE
POVRINA

SLIKA

PIRAMI
DA.

SLIKA

KUGLA
VALJA.

SLIKA

REPRODUKCIJA

Hans
Steinbrenner,
Gredna
konstrukcija 3.

DJEJI RADOVI

prema promatranju
nakon promatranja
prema sjeanju
prema zamiljanju
prema izmiljanju

Frontalni
Individualni
Rad u parovima
Grupni

NASTAVNE
METODE:
1. Analitiko
promatranje
2. Demonstracija
3. Razgovor
4. Usmeno izlaganje
5. Metoda scenarija
6. Rad s tekstom
7.
8.
9.
10.

Kombiniranje
Variranje
Graenje
Razlaganje

NASTAVNA
SREDSTVA I
POMAGALA:
1. Reprodukcija
2. Izravno umjetniko
djelo
3. Prirodni oblici
4. Nainjeni oblici
5. Dijapozitivi
6. Fotografije
7. Grafoskop
8. Televizor
9. Video
10. Ploa, kreda
11. Ostalo:
KORELACIJA:

ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

PRIMJEDBE:

1. PRIPREMA
Pripremamo uionicu i stolove za rad, stavljamo stare novine ili vreice na klupe da bi ih
zatititli.
Uenicima dijelim unaprijed otkinute komade gline i drvene tapie. Demonstriram rad
glinom pokazujem uenicima kako oblikovati kocke, kvadre itd.
2. MOTIVACIJA
Objanjavam uenicima pojam povrine i plastike teksture. Povrina je dakle, vanjski
izgled plohe, a moemo rei i da je povrina vanjski izgled neke mase za koju je povrina
uvijek vezana. Objanjavam da vanjski svijet doivljavamo putem svih svojih osjetila, a
povrinu, osim okom moemo doivjeti i dodirom, iz promjena na svojoj koi. Nakon toga
objanjavam pojam plastike teksture. Karakter povrine, odnosno osobine povrine
nazivamo teksturom, a teksturu koju moemo opipati zovemo plastikom teksturom.
Lijepim na plou fotografiju razliitih povrina. Plastike teksture mogu biti hrapave,
glatke, bodljikave, mekane, grube, itd. Uenici dolaze do mog stola gdje ih eka vreica
sa razliitim nainjenim oblicima, svaki drugaije teksture. Uenici moraju opisati, bez
gledanja, oblike koje dodiruju ( veliina, tekstura, oblik ).
Slijedee razgovaramo o geometrijskim tijelima.
Lijepim na plou fotografije geometrijskih tijela. Objanjavam razliku izmeu geometrijskih
tijela i slobodnih tijela. Kocka, kugla, valjak, piramida su neka od geometrijskih tijela, a
slobodna tijela su sva tijela koja nisu geometrijska. Pitam uenike koja su geometrijska
tijela na prikazanim fotografijama uglata, te nakon odgovora miem obla tijela s ploe.
Demonstriram razne naine na koje moemo dobiti razliite teksture na povrini gline, te
im napominjem da moraju izraditi jedno uglato tijelo.
Lijepim reprodukciju; Hans Steinbrenner, Gredna konstrukcija 3.,1962., mapa UG1., koja
e pomoi uenicima u oblikovanju gline.
Zapoinje rad.

- svaka ploha
geometrijskog tijela
mora biti drugaije
taksture

3. NAJAVA ZADATKA
Danas emo glinom razliitim plastikim teksturama, koje emo raditi pomou tapia,
oblikovati uglata geometrijska tijela.
Traim od jednog uenika da ponovi zadatak zbog povratne informacije o razumijevanju
zadanog zadatka.
4. REALIZACIJA (RAD)
Dok uenici rade, obilazim ih i podsjeam ih na likovni problem, dajem im savjete,
sprijeavam mogue precrtavanje od susjeda postavljanjem drugih mogunosti, ideja.
5. ANALIZA I VREDNOVANJE LIKOVNOG PROCESA I PRODUKATA
Na kraju sata na plou stavljam nekoliko djejih radova, ponavljamo to je bio dananji
zadatak, a zatim ih potiem na analizu radova - koji rad je najneobiniji, najorginalniji,
jesu li svi ispunili dananji zadatak, po emu se razlikuju radovi meusobno?

OCJENA: