Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1of 7

1

10. vjeba
KEMIJSKA KINETIKA II
Kinetika oksidacije jodida eljezovim(III) ionima

SVRHA RADA
Upoznavanje metode poetnih brzina za odreivanje zakona brzine reakcije
primjenom pristupa pomou satne reakcije.

ZADATAK
Odrediti zakon brzine reakcije oksidacije jodida eljezovim(III) ionima i
odgovarajui koeficijent brzine reakcije.

UVOD
Ovdje e biti dan samo kratak pregled pojmova i kemijskih reakcija koji su usko
povezani uz svrhu i zadatak ove vjebe, dok se definicije osnovnih pojmova kemijske
kinetike mogu nai u prikazu teorijske osnovice za vjebu Kemijska kinetika I.
U satnoj reakciji (engl. clock reaction) kemijska promjena postaje vidljiva tek
kada reakcija doe do odreenog stupnja. Takva reakcija obuhvaa tri koraka: u prvom iz
reaktanata relativno sporo nastaje meuprodukt (T), drugi predstavlja vrlo brzu potronju
tog meuprodukta u reakciji s limitirajuim reagensom (L), dok trei korak uzrokuje
promjenu boje reakcijske smjese nakon to je potroen limitirajui reagens. To se moe
prikazati sljedeim jednadbama:

A + B T sporo
T + L X brzo
T + I S

(1)

brzo

Poetna reakcijska smjesa sadri reaktante A i B te limitirajui reagens L i indikator I.


Nastala kemijska vrsta S odailje signal, odnosno odgovorna je za promjenu boje.

2
Oksidacija jodida eljezovim(III) ionima u kiselom mediju reakcija je koja se lako
moe prevesti u satnu reakciju. Pri tome se kao limitirajui reagens koristi natrijev
tiosulfat (prisutan u znatno manjoj koliini u odnosu na eljezove(III) i jodidne ione), dok
kao idikator slui krob. Kemijske promjene u toj satnoj reakciji mogu se opisati
sljedeim jednadbama:

Fe 3+ (aq)+S2 O 32- (aq)

Fe(S2 O 3 ) + (aq)

(2)

2Fe 3+ (aq)+3I - (aq) 2Fe 2+ (aq)+I 3- (aq)

(3)

I -3 (aq)+2S 2 O 32- (aq) 3I - (aq)+S 4 O 62- (aq)

(4)

2I -3 (aq)+krob krob-I 5- +I - (aq)

(5)

Uoite da reverzibilna reakcija (2) nije ukljuena u opu shemu satne reakcije (1).
Kompleks Fe(S2O3)+ koji nastaje tom reakcijom ljubiasto je obojen, dok je kompleks
kroba i pentajodidnog iona vrlo intenzivne tamnoplave boje. Reakcija se pokree
mijeanjem bezbojne otopine eljezova(III) nitrata s takoer bezbojnom otopinom koja
sadri natrijev tiosulfat, kalijev jodid i krob. Odmah nakon mijeanja, eljezovi(III) ioni
kompleksiraju tiosulfatne ione pri emu nastaje Fe(S2O3)+ to otopini daje ljubiastu
boju. Preostali eljezovi(III) ioni oksidiraju jodidne ione te daju trijodidne ione koji
odmah reagiraju s tiosulfatom. Kako se koncentracija Fe3+ iona u reakcijskoj smjesi
smanjuje, ljubiasti se kompleks raspada dajui slobodne tiosulfatne ione potrebne za
reakciju s trijodidom. Pri tome ljubiasta boja otopine postupno blijedi. Taj slijed reakcija
odvija se sve dok se ne potroe svi tiosulfatni ioni (prisutni u maloj koliini), kada se
otopina potpuno obezboji. Tada trijodidni ioni brzo reagiraju sa krobom stvarajui
kompleks krob-I5 to rezultira naglim tamno plavim obojenjem otopine.
Kinetiku reakcije prevedene u satnu reakciju moe se istraiti metodom poetnih
brzina pri emu se jednostavno mjeri vrijeme proteklo od mijeanja reaktanata do nagle
promjene boje otopine, odnosno do potpunog utroka limitirajueg reagensa.
Brzina oksidacije jodida eljezovim(III) ionima moe se definirati kao:

v=

d Fe3+

(6)

dt

a poetna brzina te reakcije moe se aproksimirati izrazom:

v0

Fe 3+

(7)

gdje je [Fe3+] promjena koncentracije eljezovih(III) iona u poetnom periodu reakcije


t. Ako je t ujedno i period koji mjerimo, tada vrijedi da je [Fe3+] smanjenje
koncentracije eljezovih(III) iona do trenutka kada se u potpunosti potroi limitirajui
reagens, odnosno tiosulfatni ioni. Stoga iz stehiometrije reakcije proizlazi:

Fe3+ = S2O32

(8)

gdje je S2 O32 poetna koncentracija tiosulfata.


0
Iz jednadbi (7) i (8) slijedi:

S2O32-
S2O2-3
0
0
v0
ili v0
t
t

(9)

Relacija (9) vrijedi uz uvjet da je poetna koncentracija tiosulfata dovoljno niska u


odnosu na eljezove(III) i jodidne ione. U tom je sluaju doseg reakcije (3) u vremenu t
malen, pa se kvocijent Fe3+ / t = S2O32- / t moe smatrati zadovoljavajuom
0
aproksimacijom poetne brzine reakcije to omoguuje odreivanje te veliine mjerenjem
vremena potrebnog za naglo obojenje otopine, t. Treba rei da poetna koncentracija
tiosulfata utjee na vrijednost t, no brzina reakcije (3) ne ovisi o toj koncentraciji
(tiosulfat je samo limitirajui reagens u prouavanoj satnoj reakciji).
Pretpostavimo da zakon brzine reakcije (3) moemo napisati kao:

4
x

v = k Fe 3+ I

(10)

gdje su x i y parcijalni redovi reakcije s obzirom na Fe3+, odnosno I.


U skladu s izrazom (10), za poetnu brzinu moemo napisati:

v0 = k Fe 3 + I
0
0

(11)

odnosno uzevi u obzir jednadbu (9):

S 2 O 32
x
y
0
= k Fe 3+ I
0
0
t

(12)

ili

t =

S2 O 32
0
x

k Fe 3+ I
0
0

(13)

Logaritmiranjem gornje relacije dobiva se:

S 2 O 32
0
ln t = ln
x ln Fe 3+ y ln I
0
0
k

(14)

Mjerenjem ovisnosti t o koncentraciji jednog reaktanta, dok se poetna koncentracija


drugog dri stalnom, moe se na jednostavan nain odrediti red reakcije s obzirom na
reaktant ija se koncentracija varira. Jednadba (14) predvia linearnu ovisnost ln t o
ln [Fe3+]0, odnosno ln [I]0. Iz nagiba odgovarajuih pravaca mogu se odrediti parcijalni
redovi reakcije x, odnosno y, a iz odsjeaka na ordinati mogue je izraunati konstantu
brzine reakcije, k. Do istih se podataka moe doi i nelinearnom regresijskom analizom
ovisnosti t o [Fe3+]0, odnosno [I]0, koja je dana jednadbom (13).

5
IZVEDBA EKSPERIMENTA

Slika 1. Aparatura za ispitivanje brzine oksidacije jodida eljezovim(III) ionima.


Sve otopine pripremljene su u vodenoj otopini HNO3 (c = 0,1 mol dm3) i KNO3
(c = 0,4 mol dm3) da bi se sprijeila hidroliza eljeza(III) te da bi se ionska jakost
(Ic = 0,5 mol dm3) odravala stalnom tijekom reakcije.
1) Utjecaj iona Fe3+ na brzinu oksidacije jodida eljezovim(III) ionima
Potrebne otopine:
A

0,1 mol dm3 HNO3

0,1 mol dm3 HNO3

0,1 mol dm3 HNO3

0,4 mol dm3 KNO3

0,4 mol dm3 KNO3

0,4 mol dm3 KNO3

0,05 mol dm3 Fe(NO3)3

2,5104 mol dm3 Na2S2O3


0,013 mol dm3 KI

Vodena otopina kroba (w = 1 %).

6
Postupak:
i) Na termostatu se podesi temperatura 25 C.
ii) U reakcijsku posudu ulije se 55 mL otopine B i 300 L 1 % otopine kroba, ubaci se
magnet i ukljui magnetska mijealica.
iii) U ai od 10 mL mijeanjem odgovarajueg volumena otopine A i odgovarajueg
volumena otopine C pripremi se 7 mL otopine Fe(NO3)3 eljene koncentracije. Dobro je
da je koncentracija eljezova(III) nitrata u reakcijskoj smjesi izmeu 0,5 mmol dm3 i 4
mmol dm3 (ukupan volumen reakcijske smjese je 60 mL, a dodati e se 5 mL
pripremljene otopine Fe(NO3)3).
iv) U injekciju za dodavanje uzorka uvue se 5 mL pripremljene otopine Fe(NO3)3. U vrh
injekcije uvue se mjehuri zraka koji spreava mijeanje reaktanata prije eljenog
poetka reakcije.
v) Injekcija i reakcijska posuda termostatiraju se dok se temperatura ne ustali.
vi) Reakcija zapoinje isputanjem otopine iz injekcije u reakcijsku posudu. Istovremeno
se ukljui zaporni sat. Promatra se reakcijska smjesa i u tablicu zabiljei vrijeme nagle
promjene boje u tamno plavu.
Postupak se ponovi za 5 do 7 koncentracija Fe(NO3)3.

2) Utjecaj iona I na brzinu reakcije oksidacije jodida eljezovim(III) ionima


Potrebne otopine:
A
3

C
3

0,1 mol dm HNO3

0,1 mol dm HNO3

0,1 mol dm HNO3

0,1 mol dm3 HNO3

0,4 mol dm3 KNO3

0,4 mol dm3 KNO3

0,4 mol dm3 KNO3

0,4 mol dm3 KNO3

2,4103 mol dm3

0,2 mol dm3 KI

0,05 mol dm3 Fe(NO3)3

Na2S2O3

Vodena otopina kroba (w = 1 %).

7
Postupak:
i) Na termostatu se podesi temperatura 25 C.
ii) U reakcijsku posudu ulije se 5 mL otopine D, 300 L 1 % otopine kroba.
iii) Izraunaju se potrebni volumeni otopina C i E tako da koncentracija kalijeva jodida u
reakcijskoj smjesi bude izmeu 3 mmol dm3 i 10 mmol dm3. Zbroj volumena otopine C
i E treba biti 50 mL, a ukupan volumen reakcijske smjese je 60 mL.
iv) U reakcijsku posudu uliju se otopine C i E.
v) Ubaci se magnet i ukljui magnetska mijealica.
vi) U injekciju za dodavanje uzorka uvue se 5 mL otopine A. U vrh injekcije uvue se
mjehuri zraka koji spreava mijeanje reaktanata prije eljenog poetka reakcije.
vii) Injekcija i reakcijska posuda termostatiraju se dok se temperatura ne ustali.
viii) Reakcija zapoinje isputanjem otopine iz injekcije u reakcijsku posudu.
Istovremeno se ukljui zaporni sat. Promatra se reakcijska smjesa i u tablicu zabiljei
vrijeme promjene boje u tamno plavu.
Postupak se ponovi za 5 do 7 koncentracija KI.

PRIKAZ I OBRADA MJERNIH PODATAKA


Rezultati mjerenja prikazuju se tablino i grafiki kao ovisnost t o koncentracijama
reaktanata (Fe(NO3)3 i KI) i ovisnost ln t o ln [Fe3+]0 odnosno o ln [I]0.
Parcijalni redovi reakcije s obzirom na Fe3+ i I odreuju se iz grafikog prikaza ovisnosti
ln(t) o ln [Fe3+]0, odnosno ln (t) o ln[I]0, prema jednadbi (14).
Koeficijent brzine reakcije odreuje se iz istog prikaza uz poznati zakon brzine reakcije.

You might also like