La maniera, protureformacija i

kriza talijanskoga drutva

Tradicija Leonarda i Michelangela u firentinskoj umjetnosti
izmeu kontinuiteta i maniristike inovacije.
Antiklasini manirizam.
Venecijanski manirizam
Internacionalni manirizmi.

Sveuilite u Zagrebu
Filozofski fakultet
Odsjek za povijest umjetnosti

Lijevo: Raffaello Sanzio (Urbino 1483.-Rim 1520), Zaruke Marijine,

1504., ulje na dasci, 170 x 117 cm. Milano, Pinacoteca di Brera.
Desno: Giovanni Battista di Jacopo Rosso zvan Rosso Fiorentino
(Firenca 1494./5. Pariz 1540.), Zaruke Marijine, 1523., ulje na dasci,

GIULIO ROMANO BIO JE RAFAELOV SURADNIK, NAKON PLJAKE RIMA (SACCO DI ROMA) 1527.
GODINE, OSTAJE U MANTOVI. KLOVI JE RANJEN U PLJAKI RIMA, ALI SE VRAA U GRAD I
RADI ZA KARDINALA FARNESE (NEAK PAPE PAVLA III.). USP. STUPOVE I PROSTORNI OPIS!

Lijevo: Giulio Pippi zvan Giulio Romano (Roma 1499.- Mantova 1546.) Obrezanje
Kristovo, 1515.-1519., 122 x 115 cm. Pariz, Muse du Louvre.
Desno: Julije Klovi (Griane, 1498.- Rim, 1578.), Salamon i kraljica od abe,
sitnoslika iz asoslova Farnese (1537.-1546.).New York, The Pierpont Morgan

Lijevo: Giovanni Battista di Jacopo Rosso zvan Rosso Fiorentino (Firenca 1494./5. Pariz 1540.),
Skidanje s kria, 1521., ulje na dasci, 333 x 196 cm, Volterra, Pinacoteca civica.
Desno: Jacopo Carucci zvan Pontormo (Pontormo 1494. Firenca 1557.), Prijenos Kristova tijela, 1527.28., ulje na dasci. 313 x 192 cm. Firenca, crkva Santa Felicita, kapela Capponi.

Giovanni Battista di Jacopo Rosso zvan Rosso

Fiorentino (Firenca 1494./5. Pariz 1540.), Skidanje s
kria, detalji 1521., ulje na dasci, 333 x 196 cm,
Volterra, Pinacoteca civica.

Jacopo Carucci zvan Pontormo (Pontormo

1494. Firenca 1557.), Prijenos Kristova
tijela, detalji, 1527.-28., ulje na dasci. 313 x
192 cm. Firenca, crkva Santa Felicita, kapela
Capponi.

Jacopo Carucci zvan Pontormo (Pontormo

1494. Firenca 1557.), Prijenos Kristova
tijela, detalji, 1527.-28., ulje na dasci. 313 x
192 cm. Firenca, crkva Santa Felicita, kapela
Capponi.

USPOREDI KLASINI IDEAL LJUDSKOGA LICA I PONTORMOVA FIZIONOMIJE.

Gore: Jacopo Carucci zvan Pontormo

(Pontormo 1494. Firenca 1557.),
freska Navjetenja, oko 1527.-28. u
kapeli Capponi, crkva Santa Felicita.
Filippo Brunelleschi (Firenca 1377.1446.), kapela Barbadori, oko 1420.
Novi vlasnik, Lodovico Capponi
kupuje ju 1525. (otada Kapela
Capponi) i naruuje od Pontorma
freske i oltarnu sliku. Kapela se nalazi
u crkvi Santa Felicita u Firenci.

Girolamo Francesco Maria Mazzola zvan Parmigianino (Parma 1503.Casal Maggiore 1540.), Autoportret u konveksnom ogledalu, 1524., ulje
na dasci, promjer 24,4 cm. Be, Kunsthistorisches Museum.

PARMIGIANINO 1527. GODINE,

NAKON PLJAKE RIMA
(SACCO DI ROMA) NAPUTA
RIM, ODLAZI U BOLOGNU
(1531.), PA NATRAG U PARMU.

Girolamo Francesco Maria

Mazzola zvan Parmigianino
(Parma 1503.- Casal Maggiore
1540.) Madonna dal Collo
Lungo [Bogorodica dugoga
vrata]
1534.-40., ulje na dasci, 216 x
132 cm. Firenca, Uffizi.

BAKROPIS: RAZVOJ U XVI. STOLJEU

Girolamo Francesco Maria Mazzola zvan Parmigianino (Parma

1503.- Casal Maggiore 1540.), Polaganje u grob, 1535. ili
neposredno prije, tu i pero, laviranje, papir. 154 x 170 mm. London,
Courtauld Institute of Art Gallery.
Polaganje u grob, bakropis, 1535., 313 x 219 mm. San Francisco,
San Francisco Museum of Art.

BRONZINO JE BIO
PONTORMOV UENIK (I
POSVOJENI SIN), A NA NJEGA
JE SNANO UTJECAO
MICHELANGELO.

Agnolo Bronzino (Agnolo

di Cosimo; Firenca 1503.
1572.), Alegorija
Venere, oko 1546., ulje na
dasci, 146,1 x 116,1 cm.
London, National Gallery.

Agnolo Bronzino (Agnolo

di Cosimo; Firenca 1503.
1572.), Alegorija
Venere, oko 1546., ulje na
dasci, 146,1 x 116,1 cm.
London, National Gallery.

ELEONORA DA TOLEDO JE
KER NAPULJSKOGA
PODKRALJA SUPRUGA
COSIMA I. MEDICI,
TOSKANSKOGA VOJVODE,
NARUITELJA UFFIZIA I
VASARIJEVIH IVOTA (LE
VITE).

Agnolo Bronzino (Agnolo di

Cosimo; Firenca 1503.
1572.), Portret Eleonore da
Toledo sa sinom Giovanni de
Medici, 1544.-45., ulje na dasci.
115 x 96 cm. Firenca, Galleria
degli Uffizi.

Sofonisba Anguissola (Cremona

1532. Palermo 1625.),
Gore: Autoportret, oko 1556., ulje na
pergamentu, 830 x 640 mm. Boston,
Museum of Fine Arts.
Lijevo: Portret Julija Klovia, oko
1556., ulje na platnu, 100 x 79,5 cm.
Mentana, Zbirka Federica Zerija.
MEU PRVIM SLIKARICAMA U
SUVREMENOM SMISLU (SAMOSTALNE
NARUDBE, ZARAUJE).

Sofonisba Anguissola
(Cremona 1532. Palermo
1625.)
Gore: Detalj pisma
flamanskom slikaru Antonu
van Dycku s autoportretom,
crte (1623.).
Desno: Autoportret za
tafelajem, oko 1556., ulje na
platnu, 66 x 57 cm. Zbirka
dvorca Lancut (Poljska).

Giorgio Vasari
(Arezzo 1511.Firenca 1574.), Perzej
i Andromeda, 1570.72., ulje na kamenu
(kriljavac), 115,6 x
86,4 cm. Firenca,
Palazzo Vecchio.

TINTORETTO: DISEGNO DEL MICHELANGELO E COLORE DEL TIZIANO

[MICHELANGELOV CRTE I TIZIANOV KOLORIT]

Jacopo Robusti zvan Tintoretto (Venecija 1518. 1594.), udo sv. Marka koji oslobaa
roba, 1548., ulje na platnu, 416 x 544 cm. Venecija, Gallerie dell'Accademia.

Jacopo Robusti zvan

Tintoretto (Venecija
1518. 1594.),
Krist pred Pilatom,
1566.-67., ulje na
platnu,
550 x 410 cm.
Venecija, Scuola di
San Rocco.

Jacopo Robusti zvan

Tintoretto (Venecija
1518. 1594.), Krist
pred Pilatom, 1566.67., detalj. Venecija,
Scuola di San Rocco.

Jacopo Robusti zvan Tintoretto (Venecija 1518. 1594.), Posljednja veera, 1592.94., ulje na platnu, 365 x 568 cm. Venecija, S. Giorgio Maggiore.

Domenicos Theotocopolous zvan El Greco (Kreta 1541. Toledo 1614.), Giulio Clovio,
1571.-72., ulje na platnu, 58 x 86 cm. Napulj, Museo Nazionale di Capodimonte. KLOVI
DRI U RUCI OTVOREN ASOSLOV FARNESE S OTVORENIM SITNOSLIKAMA
BOGA OCA (LIJEVO) I ROENJA ISUSOVA (DESNO).

Domenicos Theotocopolous zvan El Greco (Kreta 1541. Toledo 1614.), Izgon trgovaca
iz Hrama, 1571.-75. ?, ulje na platnu, 117 x 150 cm. Minneapolis, Institute of Arts.

Domenicos Theotocopolous zvan El Greco (Kreta 1541. Toledo 1614.), Izgon trgovaca
iz Hrama, 1571.-75. ?, detelj portret Tiziana, Michelangela, Klovia, a identitet
posljednjega nije siguran: Correggio, Rafael, ili autoportret El Greca? Minneapolis,
Institute of Arts.

EL GRECO: KRETA
Venecija RIM
TOLEDO

Domenicos
Theotocopolous zvan
El Greco (Kreta 1541.
Toledo 1614.), Pokop
grofa od Orgaza,
1586.-88., ulje na
platnu, 480 x 360 cm.
Toledo, Santo Tom.

Domenicos Theotocopolous zvan El Greco (Kreta 1541. Toledo 1614.),

Pokop grofa od Orgaza, 1586.-88., detalj. Toledo, Santo Tom.

Domenicos
Theotocopolous
zvan El Greco
(Kreta 1541.
Toledo 1614.),
Pokop grofa od
Orgaza, 1586.-88.,
detalj. Toledo, Santo
Tom.

Domenicos Theotocopolous
zvan El Greco (Kreta 1541.
Toledo 1614.), Portret Fray
Hortensio Flix Paravicino,
1609., ulje na platnu, 112,1 x
86,1 cm. Boston, Fine Arts
Museum.

EL GRECO JE ZAEO TRADICIJU PANJOLSKOGA PORTRETA

Domenicos Theotocopolous zvan El Greco (Kreta 1541. Toledo 1614.), Portret

plemia iz obitelji de Leiva (Alonso Martnez de Leiva), 1580., ulje na platnu, 88 x 69
cm. Montreal, Museum of Fine Arts.
Diego Rodriguez de Silva Velzquez (Sevilla 1599. Madrid 1660.), Portret Francisca
Pacheca (?; slikar i Velzquezov punac), 1618.-20., ulje na platnu, 40 x 36 cm,
Madrid, Museo del Prado.
Pablo Picasso (Malaga 1881. Mougins 1973.), Muketir, 28. oujka 1967., ulje na
perploi, 101 x 81,5 cm. Budimpeta, Ludwig Mzeum Kortrs Mvszeti Mzeum
(Muzej suvremene umjetnosti). Na poleini napisao: Domenico Theotocopoulos van
Rijn da Silva kao hommage velikim slikarima (El Greco, Rembrandt i Velzquez)

VENECIJANSKA KOLA

STVARNI IZVOR/I SVJETLA

Giovanni Girolamo Savoldo, (Brescia 1480./85. Venecija 1548.), Sv. Matej i aneo, 1534.
ulje na platnu, 93 x 125 cm. New York, Metropolitan Museum of Art.

VENECIJANSKA KOLA

Giovanni Girolamo Savoldo, (Brescia 1480./85. Venecija 1548.), Odmor na putu u Egipat.
Dubrovnik, katedrala. Savoldo spaja lombardsko-venetska (Tizian, Pordenone) i firentinska
iskustva (Fra Bartolomeo).

VENECIJANSKA KOLA

REALIZAM U OPISU PASTIRA (ODJEA,

LICA, NAGOST NOGU) I IVOTINJA.

Jacopo Bassano (Bassano del Grappa, oko 1510. 1592.), Poklonstvo

pastira, 1544.-45., ulje na platnu, 139,5 x 219 cm. Windsor, Royal
Collection.

VENECIJANSKA KOLA

Paolo Caliari Veronese (1528. 1588.), Gozba u imunovoj (Levijevoj) kui, 1573., ulje
na platnu, 555 x 1280 cm. Venecija, Accademia.
Venecija,, 18. srpnja 1573. Zapisnik sa zasjedanja Inkvizicijskoga suda u subotu, 18. srpnja 1573.
Danas, u subotu 18. dana mjeseca srpnja 1573., nakon to je zamoljen od Inkvizicije da se pojavi
pred Svetim Sudom, Paolo Caliari iz Verone s boravitem u upi San Samuele, upitan o svome imenu
i prezimenu, odgovorio je kako je gore navedeno. [...]

Paolo Caliari Veronese (1528.

1588.), Gozba u imunovoj
(Levijevoj) kui, 1573., ulje na
platnu, 555 x 1280 cm.
Venecija, Accademia.

 KRONOLOGIJA TRIDENSKOGA SABORA

dvadeset i pet godina eka se saziv sabora (od 1520.)

Sabor pod papama Pavlom III. i Julijem III. (1545. - 1552.)
13. prosinca 1545. godine I. sjednica;
Od 21. travnja 1547. do 16. veljae 1548. sjednice premjetene u Bolognu
zbog pojave kuge u Trentu;
28. travnja 1552. godine tijekom XVI. sjednice prekinut je rad zbog
sigurnosti sabornika njemaki su se prinevi udruili s Francuskom
protiv Karla V.;
Desetogodinji zastoj u radu Sabora (1552.-1562.).
Sabor pod papom Piom IV. (1562. - 1563.)
Sazivna papinska bula izdana je jo 29. studenoga 1560., ali je prva
sjednica (XVII.) otpoela radom 18. sijenja 1563.;
Posljednja sjednica (XXV.) odrana 3. prosinca 1563. i zavrila sutradan.
Papa Pio IV. usmeno je potvrdio odluke Tridentskoga sabora, a papinskom
bulom Benedictus Deus pismeno je potvrdio odluke 30. lipnja 1564.

Domenico Brusasorci (Busasorzi; Verona oko 1515. 1567.), prije pripisano Tizianu. XXIII.
sjednica Sabora, 15. srpnja 1563., jedina koja je odrana u glavnom brodu crkve Santa Maria
Maggiore. Tridento/Trento, Museo diocesano.
Na posljednjoj, XXV. sjednici, koja je zapoela 3., a dovrena 4. prosinca, Sabor donio Odluku o
aenju svetaca i relikvija te o crkvenim slikama.

 Sebastiano Luciani,
zvan Sebastiano del
Piombo (Venecija
1485.-Rim 1547.), Krist
nosi kri,
1535.-40., ulje na
kamenu, 157 x 118 cm.
Budimpeta,
Szpmveszti
Mzeum.

PREDBAROKNI
SLIKARSKI
ILUZIONIZAM

Antonio Allegri
zvan il Correggio
(Correggio oko
1490.-1534.)
Uznesenje
Bogorodice,
1526.-1530., 1093
x 1195 cm. Parma,
Duomo, kupola.
RAZVIJENI
ILUZIONIZAM;
VRTLONI
UZGON.

Antonio Allegri zvan il Correggio

(Correggio oko 1490.-1534.),
Zeus i Io, oko 1532., iz ciklusa
Zeusovih ljubavi, ulje na platnu,
163 x 174 cm. Be,
Kunsthistorisches Museum.

Alonso Berruguete (Paredes de

Nava 1488. Valladolid 1561.),
Sv. Ivan Krstitelj, oko 1540.,
reljef, drvo, 80 x 49 cm. Toledo,
katedrala.
ANTIKLASINI MANIRIZAM

LILIPUTANIZAM U MANIRISTIKOJ SKULPTURI

Benvenuto Cellini (Firenca1500. 1571.), Soljenka Franois I. 1540.-1543.,

zlato, ebanovina, 31,3 x 33,5 cm. Be, Kunsthistorisches Museum.

Rosso Fiorentino (Firenca, 1494.

Pariz, 1540.), stucco Galerie Franois
I., 1534.-36., Fontainebleau.
TERMINOLOGIJA: Mrtva priroda
kao dekorativna tema (stucco u
crkvenoj i profanoj arhitekturi,
knjina ilustracija, oltar, grobnica)
mrtva priroda kao vrsta.

Francesco Primaticcio
(Bologna 1504.
Pariz 1570.), stucco,
iza 1540.
Odaje vojvotkinje
d'tampes u dvorcu
Fontainebleau

GIGANTIZAM U MANIRISTIKOJ SKULPTURI

Giambologna (Giovanni da
Bologna; Jean Boulogne;
Douai, Flandrija 1524./29.
Firenca 1608.),
Neptunova fontana, 1563.1566., bronca i mramor,
visina 335 cm. Bologna,
Piazza di Nettuno.

GIAMBOLOGNA JE FLAMANAC
KOJI SE UKLOPIO U
FIRENTINSKU KULTURU. ON
DOVRAVA MICHELANGELOVA
ISTRAIVANJA VELIKOGA
FORMATA (GIGANTIZAM), KOJA
SU OBILJEILA FIRENTINSKI
MANIRIZAM I OTVARA PUT
BAROKNOJ SKULPTURI, PRIJE
SVEGA VIESTRUKOME
POGLEDU NA NJU.

Giambologna (Giovanni da Bologna; Jean Boulogne; Douai, Flandrija 1524./29.

Firenca 1608.), Neptunova fontana, 1563.-1566., bronca i mramor, visina 335 cm.
Bologna, Piazza di Nettuno.

Giambologna (Giovanni da Bologna; Jean Boulogne; Douai, Flandrija 1524./29.

Firenca 1608.), Merkur, 1550. (pripreme) 1565. beka verzija, replika Farnese prije
1579. (sada u Napulju, Museo di Capodimonte), replika iz Firence (ovdje) oko 1580.

Giambologna (Giovanni da Bologna; Jean Boulogne; Douai, Flandrija

1524./29. Firenca 1608.), Otmica Sabinjanki, 1583., mramor, 410 cm.
Firenca, Loggia dei Lanzi.