LJUBAV STAV I UMIJEE

Vieslav Foreti

Veina ljudi zna da se vrag u kranstvu naziva Sotonom, avlom ili palim anelom.
On za krane nije izmiljeno bie i nema
nikakve veze s ljubavlju. Za njega krani
esto koriste kao sinonim pojam zlo. Zlo pak
nema nikakve veze s dobrotom, a ljubav je
intuitivno, barem kod veine ljudi, neto
dobro.

74

Spectrum

Uvod

Rije ljubav (engl. love) na Durex kutiji prezervativa i glava vraga s
rogovima u obliku srca ispod te rijei ne
mogu ni jednoga ovjeka koji se barem
jednom u ivotu pitao o smislu ljubavi
a osobito ne jednoga filozofa i teologa
ostaviti ravnodunim. Takav dizajn vidljiva je misao ili ideja nama nepoznate osobe koja je drugima indirektno ili direktno htjela neto poruiti. Taj netko je ili
ljubavlju nazvao kutiju prezervativa ili je
htio poruiti kako su te gumice koje
slue kao sredstvo kontracepcije ustvari
sredstvo do ljubavi. Meutim, moda taj
dizajn ne bi bio tako zanimljiv i smijeno
kontradiktoran kada ispod te rijei ne bismo ugledali lik vraga ili za dizajnera vjerojatno bajkovito malo crveno bie s rogovima koje se igra vatricom. Veina ljudi zna
da se vrag u kranstvu naziva Sotonom,
avlom ili palim anelom. On za krane
nije izmiljeno bie i nema nikakve veze
s ljubavlju. Za njega krani esto koriste
kao sinonim pojam zlo. Zlo pak nema
nikakve veze s dobrotom, a ljubav je intuitivno, barem kod veine ljudi, neto dobro. Kako povezati lik vraga, Sotone ili lik
zla u obliku crvena srca koje esto predstavlja ljubav ili najpoznatiji izraz ljubavi
volim te i rije ljubav koja u nama
budi prekrasne osjeaje i koja predstavlja
neto dobro, istinito i lijepo? Dizajner
ih je pokuao povezati jednim pogledom!
Zanimljivo je da su oi spomenutoga lika
usmjerene prema toj rijei. Iz toga emo
pokuati izvesti smisleni zakljuak. Pretpostavimo da je poruka toga dizajna
rije love u sreditu!

Ljubav - stav i umijee

I doista, ovjek bi bio laac kada
bi tvrdio da ljubav nije sredite oko kojega se vrti svaki ljudski ivot. ovjek trai
pravu ljubav dok je iv. ovjek bez ljubavi ne moe ivjeti. Potraga za smislom
ljubavi obino zapone osjeajem zaljubljenosti. Spoznavi taj predivni doivljaj
ovjek poeli zauvijek ostati u njemu.
Na trenutak pomisli kako ne postoji na
ovom svijetu ljepi osjeaj i kako ivot
ima smisla jedino konstantno osjeajui
taj ushit radosti i zadovoljstva. Pomisli
da je smisao ivota jedino u ljubavi! No
ubrzo osjeti i da ta ljubav, odnosno zaljubljenost, koju je do nedavno nazivao
cjelovitom i pravom, itekako zna ostaviti
duboku ranu jer je ona samo otra krhotina otkinuta od one prave neprolazne
duhovne ljubavi. Tada pitanje smisla
ispliva na povrinu, ljubav dobiva sasvim drukije tumaenje, a ovjek kree
u potragu za istinskom pravom ljubavi
pitajui se postoji li ona zaista?

Postavljeno pitanje ujedno je i
glavno pitanje ovoga seminarskog rada:
postoji li prava ljubav? Poznati neurolog
i psihijatar Viktor E. Frankl u svojoj
knjizi Lijenik i dua govori o smislu
ljubavi, kao i o stavu prema duhovnoj
dimenziji ljudske linosti koji prodire
do sri druge osobe, a nazvao ga je
prava ljubav. Za poznatoga filozofa,
humanista, psihoanalitiara i socijalnoga psihologa Ericha Fromma ljubav
predstavlja umijee koje zahtijeva znanje
(teoriju) i praksu. Iscrpnu analizu ljubavi daje u svojoj knjizi Umijee ljubavi.
Pristup ljubavi kod obojice je autora
duboko egzistencijalan, a polazite im
je antropoloko. Metoda kojom oni
promiljaju i prouavaju ljubav, kao
pravi ljudski fenomen, jest filozofska.
Ista metoda koritena je prilikom pisanja

ovoga rada. Rad je podijeljen na dva dijela. U prvom dijelu promilja se o smislu ljubavi i o pravomu ljubavnom stavu,
a u drugom dijelu ljubav se promatra kao
umijee.

Cilj ovoga rada nije pruiti
najbolju moguu definiciju ovoga
specifinog humanuma kojega nazivamo
ljubav, nego objasniti to je smisao ljubavi
i kako ljubiti svrhovito. Ovaj je rad eksplikacija i sinteza filozofskih promiljanja
dvojice vrsnih autora o fenomenu ljubavi.
Cilj je ovoga rada pruiti odgovor onima
koji se pitaju o smislu ljubavi i pruiti
drukije tumaenje ljubavi od onoga da
je ona samo emocija ili osjeaj, tj. puko
osjeajno stanje ili tumaenje ljubavi koja
se povezuje samo sa seksualnim uitkom
ili durex tumaenje.
1. Prava ljubav

Po Frommu, svaka teorija ljubavi
mora poeti teorijom ovjeka, tj. teorijom egzistencije.1 Stoga prije samoga
govora o pravoj ljubavi potrebno je
progovoriti o ljudskoj egzistenciji i temeljnoj zadai logoterapije posebne
psihoterapijske metode koju je razvio
Viktor Frankl, kao i o egzistencijskoj
analizi i njezinoj temeljnoj funkciji. Prvi
dio ovoga poglavlja bavi se pitanjem
ivotnoga smisla i odgovornosti te povezanosti smisla ivota i smisla ljubavi. U
drugom dijelu ovoga poglavlja bit e govora o smislu ljubavi, seksualnosti, erotici
i odgovornoj ljubavi.
1.1. Smislenost ljudske egzistencije

Nikada nisu postojale, ne postoje i nikada nee postojati dvije identine ljudske osobe. Zato kaemo da se
Erich FROMM, Umijee ljubavi, Zagreb, 1986.,
14.
1

ogledi i prinosi studenata teologije

75

Ljubav - stav i umijee

smislenost ljudske egzistencije temelji na

jedinstvenosti i neponovljivosti ljudske
osobe. Sama egzistencija jest prafenomen i zato se ne moe ni analizirati ni
reducirati, ali se moe transcendencijom
ontoloki objasniti.2 Ljudska se egzistencija objanjava samotranscendencijom.
ovjek sam sebe transcendira, to znai da se potpuno moe ostvariti samo u
slubi neke stvari ili u ljubavi prema drugoj osobi. ovjek je posve ovjek tek tamo
gdje se posve predaje nekoj stvari i gdje
se posve posveuje nekoj drugoj osobi.3
1.2. Logoterapija i egzistencijska analiza

ovjek je bez sumnje tjelesnoduevno-duhovno bie. Dok se psihoanaliza Sigmunda Freuda, kao jedna
od psihoterapijskih metoda, trudi da u
ovjeku osvijesti duevno, zadaa je logoterapije osvijestiti ono duhovno. U svojoj
specifikaciji kao egzistencijska analiza
logoterapija se trudi da ovjeku dovede u
svijest prije svega odgovornost kao bitnu
osnovu ljudske egzistencije.4 Samu sebe
shvaa kao analizu odgovornosti. U
psihoanalizi se posvjeuje ono to je instinktivno dok se u egzistencijskoj analizi
posvjeuje duhovno, kao neto bitno
drukije. Egzistencijska analiza ne govori
o ovjeku kao o nagonskom biu, nego
kao o odgovornom biu, svjesna njegove
duhovne egzistencije.
1.3. Smisao ivota i odgovornost

U odgovornosti logoterapija vidi
bit ovjekove egzistencije. Biti odgovoran znai biti sposoban i spreman

odgovarati.5 ovjek sam izabire za to,

emu ili komu je odgovoran. Priznao
on to sebi ili ne, ovjek se najprije pita o
smislu ivota. To mu pitanje ne postavlja
netko drugi niti on sam sebi nego ivot
sam. Svaka mu ivotna situacija postavlja
pitanja na koja treba odgovoriti. Odgovoriti ivotu moe samo tako da bude
odgovoran.6 Ovdje se ne radi o odgovornosti prema drugima, koja esto zna
zakazati.7 Rije je o odgovornosti prema
ivotu. Biti odgovoran prema ivotu ne
znai traiti apstraktni smisao ivota, jer
svatko u ivotu ima svoj specifian poziv
ili osobito poslanje da ostvari konkretan zadatak. Takoer, biti odgovoran
ne znai uzeti samo-ostvarivanje kao cilj
ivota. ovjekova je egzistencija, po
svojoj biti, samo-nadmaivanje ili autotranscendencija. To znai da autentian
smisao ivota treba nai u svijetu, a ne u
samu ovjeku i njegovoj psihi, jer ovjek
nije u sebi zatvoren sustav.8 Filozofski
reeno, ovjek je bie prema.9

Prema logoterapiji ivotni smisao
moemo nai na tri naina: 1. ostvarujui
neko djelo, 2. doivljavajui neku vrijednost i 3. kroz patnju trpei.10 Nas u
ovom radu, a posebno u ovom poglavlju, zanima drugi nain osmiljavanja
ivota. On se sastoji u doivljavanju
neega npr. s podruja prirode ili kulture ili u doivljavanju nekoga u ljuba5

Erich FROMM, Umijee ljubavi, 30.

Viktor E. FRANKL, ivot uvijek ima smisla, Zagreb,

2007., 112.
6

http://www.mit.edu/people/gkrasko/Frankl.html

Viktor E. FRANKL, ivot uvijek ima smisla, 113.

Mihaly SZENTMARTONI, Ljubav i smisao ivota, u: Obnovljeni ivot, 39 (1984.) 34, 247.
9

Viktor E. FRANKL, Bog podsvijesti, Zagreb, 1980.,

22.

Viktor E. FRANKL, Lijenik i dua, Zagreb, 1993.,

209.
3

76

Isto, 57.
Spectrum

Sva tri naina osmiljavanja ivota V. Frankl je

objasnio u drugom poglavlju svoje knjige Lijenik
i dua, gdje govori o smislu ivota, rada, ljubavi i
patnje.
10

Ljubav - stav i umijee

vi. Doivljavanje nekoga u ljubavi ili pasivni put, kao i tri momenta ljubavi.
doivljavanje drugoga ovjeka u svoj
njegovoj jedinstvenosti i neponovljivosti 2.1. Pasivni put ili put ljubljenosti
jest smisao ljubavi.
ovjek je ljubljen od drugoga, a da nije
neto uinio, bez vlastitoga udjela ili bez
2. Smisao ljubavi
vlastite zasluge. ovjeku se, tako rei

Ljubav je egzistencijalan in i putem milosti, prua ono ispunjenje koje
mogua je samo onda ako najprije stoji je sadrano u realizaciji njegove jedinstsmisao, tj. postojanje11 i ako dvoje ljudi venosti i neponovljivosti. Do sada je bilo
meusobno komunicira iz centra svoje govora o aktivnom putu, tj. o tome kako
egzistencije i ako pri tom svaki doivljava ja doivljavam drugoga. No kako mene
sebe iz centra svoga postojanja.12
drugi doivljava i zato sam nezamjenjiv

Pitanje ljubavi nije glavno i nenadoknadiv za onoga tko me voli, a
ivotno pitanje koje si ovjek postav- da za to nita nisam uinio. Prepoznalja. Glavno egzistencijalno pitanje jest: jemo ljubav kao milost i to je prvi moto je smisao ivota i kako ga ostvariti? ment ljubavi. U ljubavi se voljeni ovjek
Frankl smatra da je upravo ljubav jedan shvaa kao bie neponovljivo u svojoj
od naina (ali ne i jedini nain) kako se opstojnosti (egzistenciji) i jedinstveno u
moe pronai ivotni smisao. To doka- svojoj takovosti (posebnosti).14 Ljubav
zuje i injenica da se oni koji se osjeaju je arolija i to je drugi moment ljubavi.
voljenima i koji sami vole ne pitaju za Za onoga tko voli ona zaarava svijet i
smisao svoga ivota. Kao da im ljubav itav svemir postaje za njega iri, dublji
osmiljava ivot. Osjeaju da im je up- i bogatiji vrednotama. Ljubav ga ne ini
ravo ljubav smisao ivota.13
slijepim, nego vidovitim i otvorenim za

Ljubav je pravi i izvorni ljudski mnoge vrednote. Trei moment ljubavi
fenomen, a ne ivotinjski ili biljni. ovjek Frankl je nazvao udo ljubavi. Njome
je sloeno bie i ako moemo tako rei se, kae on, postie neto neshvatljivo.
komplicirano bie. No to ne znai Obilaznim putem preko biolokoga u
da govor o ljubavi treba biti kompliciran. ivot stupa nova osoba, isto tako ispunGovor o ljubavi treba biti jednostavan, ali jena tajnom jedinstvenosti i neponovljii cjelovit, jer ovjeka valja uvijek gledati vosti dijete!15
u tjelesno-duevno-duhovnoj cjelovitosti. I zato se ovjek, pogotovo kada govori 2.2. Seksualnost, erotika i ljubav
o ljubavi, mora razliito postaviti prema
Svaka od ove tri rijei moe se
tim trima dimenzijama ljudske linosti. zasebno prouavati. Meutim, nije ih
Postoje tri mogua stava prema ljudskoj dobro odvajati, ba zato to su usko povlinosti. Prije nego to ih objasnimo, val- ezane i zato to samo zajedno daju smisja nam predstaviti put ljubljenosti ili lenu cjelinu. Moda bi netko stavio znak
Mihaly SZENTMARTONI, Ljubav i smisao ivota, 243.
11

12

Erich FROMM, Umijee ljubavi, 92.

Mihaly SZENTMARTONI, Ljubav i smisao ivota, 242.

13

jednakosti izmeu ovih pojmova. No

Frankl ih ne koristi kao sinonime, nego
14

Viktor E. FRANKL, Lijenik i dua, 174.

15

Isto, 174.
ogledi i prinosi studenata teologije

77

Ljubav - stav i umijee

govori o njima kao o moguim stavo- razdoblje kada zaljubljeni nastoji stei
vima prema trima dimenzijama ljudske naklonost svoje odabranice. On u tom
linosti.
stanju ne osjea radost i ne uiva, nego
njegova ljubav tei prema uitku. On e
2.2.1. Seksualni stav
tek u budunosti uivati kada ostvari svoju

Ovaj je stav najprimitivniji stav enju. Ako ostvari ono za im je eznuo,
kod kojega iz tjelesne pojave druge osobe on stupa u razdoblje ispunjenja, izvravanja
izbija privlanost koja u ovjeku izaziva sek- ina ili razdoblje zadovoljene ljubavi. To je
sualni nagon, dakle djeluje na toga ovjeka razdoblje nazvao ljubav-posjedovanje.18
u njegovoj tjelesnosti. Puki seksualni stav Ovdje valja napomenuti da se radi o stanju
ima za cilj tjelesnost partnera i zastaje kao zaljubljene osobe, a ne o posjedovanju osintencija (nakana) u tom sloju.16
obe u koju smo zaljubljeni.

Erich Fromm u svojoj knjizi
2.2.2. Erotski zaljubljeni stav
Umijee ljubavi zaljubljenost objanjava

Erotski je stav vii oblik moguega kao eksplozivni doivljaj s iznenadnim
stava prema partneru. Erotski nastrojen iezavanjem prepreka koje su do toga
ovjek nije samo seksualno uzbuen, on trenutka postojale izmeu dvoje stranaosjea vie od seksualne poude. Ako ca. Taj je doivljaj iznenadne intimnosti
tjelesnost partnera shvatimo kao njegov po samoj svojoj prirodi kratkotrajan.19
vanjski sloj, tada se moe rei da erotski
Sudionici istraivanja u kojem je
nastrojen ovjek prodire do duevnoga sudjelovalo 503 studenata smatraju da je
ustrojstva drugoga ovjeka (u dublji u zapadnoj kulturi zaljubljivanje najdragsloj). Takav se stav, uzet kao faza odnosa ocjenije osobno iskustvo, glorificirano u
prema partneru, zove zaljubljenost. Tje- svim medijima. Oni su jasno razluili
lesna nas svojstva partnera seksualno ljubav od zaljubljenosti. Shvaaju zaljuuzbuuju, a u njegova smo duevna bljenost kao intenzivan, ali prolazan
svojstva zaljubljeni. Frankl ovdje gov- osjeaj, a ljubav kao kompleksniji i traori o zaljubljenosti koja je sama po sebi jniji odnos.20 Za zaljubljenoga je ovjeka
neseksualne naravi! Zaljubljeni je ovjek karakteristino da vjeruje kako je naao
pobuen osebujnom (ali ne jedinstven- smisao svoga ivota.21
om) psihom partnera, na primjer njego-
I neuroznanost ima svoje
vim odreenim karakternim crtama.17
tumaenje zaljubljenosti. Danas strastPierre Janet u knjizi Ljubav i mrnja go- vena zaljubljenost ili tzv. zaluenost
vori o dva stanja zaljubljenoga ili dva predstavlja dokumentirano stanje mozrazdoblja ljubavi, koja postoje u svim ga. Ona nije emocija, ali pojaava ili
naim tenjama i svim naim postupcima. On razlikuje ljubav-aspiraciju i
18
Pierre JANET, Ljubav i mrnja, Zagreb, 1968.,
ljubav-posjedovanje. Ljubav-aspiracija je
209.
razdoblje elje, apetita, napora koje 19
Erich FROMM, Umijee ljubavi, 51.
odgovara stanju zaljubljenoga. To je 20 Andreja BARTOLAC, Za mene, ljubav je...: anali16

Isto, 175.

17

Isto, 175.

78

Spectrum

za studentskih stavova i doivljaja romantine ljubavi,

u: Drutvena istraivanja, 21 (2012.) 1, 177.
Mirjana PERNAR, Ljubav i intimnost, u: Medicina Fluminensis, 46 (2010.) 3, 237.
21

Ljubav - stav i umijee

ublaava druge emocije. Mozak postaje

nelogian i doslovce slijep za mane
voljene osobe. Zanimljiva je injenica
da su modani krugovi koji se aktiviraju kada smo zaljubljeni slini onima
ovisnika o drogi koji oajniki udi za
sljedeim fiksom.22 Meutim, to iracionalno ponaanje ili stanje mozga
u zaljubljenosti traje otprilike est do
osam mjeseci. Dakle, prolazno je i zato
ne moemo govoriti o pravoj ljubavi.
Mora postojati stav koji nije prolazan jer
je usmjeren na ono duhovno vjeno
nepromjenjivo.

dunosti osim onih koje je ljubav slobodno preuzela. Gotovo je potpuno slobodna od ljubomore i posve je slobodna
od potrebe da je se treba.24 Nai su preci
prijateljstvo smatrali neim to nas uzdie
gotovo iznad granica ljudskoga, zato e
rei da je prijateljstvo aneosko.25

Ovaj pravi stav ljubavi ili prava
ljubav sama po sebi ne treba tjelesnost ni
za svoje pobuivanje ni za svoje ispunjenje, ali se slui tjelesnou s obzirom
na oboje.26 Rekli smo da je ljubav egzistencijalni in, tj. in kojim se ljudsko
postojanje iskazuje ljudskim. No ljubav
je i koegzistencijalni in u punu smislu.
2.2.3. Istinski ljubavni stav
To znai da ima karakter susreta, a susret

Dok je seksualni stav usmjeren znai da se radi o meu-osobnom odnona tjelesnost partnera i zastaje kao inten- su.27 Zato se ne moe rei ni za seksucija u tom sloju, erotski stav ili stav zalju- alni ni za erotski stav da su pravi. Ljubav
bljenosti usmjeren je na psihiku razinu moe postojati samo izmeu dvije osobe,
i ne prodire do sri druge osobe, u stavu a ne izmeu dva tijela ili dvije due,
prave ljubavi mogu je prodor u osobnu tj. ljudske psihe.
strukturu partnera. Rije je o izravnoj
usmjerenosti na duhovnu osobu voljeno- 2.3. Seksualnost izraz ljubavi
ga ovjeka koja je, rekli smo, jedinstvena
Obino je spolni odnos kod
i neponovljiva. Frankl to ovako tumai: mnogih ljudi prva asocijacija kada se
Onaj tko u tom smislu ljubi, nije samo spomene rije spolnost ili seksualnost.
sa svoje strane u vlastitoj tjelesnosti No o njemu e biti govora u kontekstu
uzbuen niti u vlastitoj emocionalnosti prave ljubavi, kada bude govora o uitku,
pobuen, nego je u svojoj duhovnoj du- seksualno-neurotinim smetnjama, psibini dirnut.23 Rije duhovno uzima se hoseksualnom razvoju i dehumanizaciji
kao suprotnost tjelesnom, nagonskom spolnosti. Vano je ispravno shvatiti ljudsku
ili ivotinjskom. Povui emo paralelu seksualnost kako bi se spolni odnos mogao
pa emo rei da o ovakvu stavu ili, bolje tono definirati. Ljudska je spolnost fiziki
reeno, o vrsti ljudske ljubavi govori C. odraz ljubavi28, zato je potrebno objasniti
S. Lewis u svojoj knjizi etiri ljubavi.
odnos prave ljubavi i tjelesnosti.
On smatra da je prijateljstvo ili philia
najvie duhovno od svih ljubavi. Ta je 24 Clive Staples LEWIS, etiri ljubavi, Split, 2012.,
ljubav izrazito duhovna. Ona je slo- 97.
bodna od nagona i slobodna od svih 25 Isto, 109.
Louann BRIZENDINE, enski mozak, Zagreb,
2008., 103.
22

23

Viktor E. FRANKL, Lijenik i dua, 176.

26

Viktor E. FRANKL, Lijenik i dua, 182.

27

Isto, 177.

Viktor E. FRANKL, Neujan vapaj za smislom, Zagreb, 1981., 76.

28

ogledi i prinosi studenata teologije

79

Ljubav - stav i umijee

2.3.1. Prava ljubav i tjelesnost

Da bi shvatili odnos ljubavi i tjelesnosti, potrebno je znati da duhovno nalazi izraz u tjelesnom i duevnom. Tjelesna
pojava voljenoga ovjeka postaje za njegova
partnera simbol neega to stoji iza nje i objavljuje se, ali se ne iscrpljuje u vanjtini.29
Reeno je da prava ljubav sama po sebi ne
treba tjelesnost, ali da se slui tjelesnou za
svoje pobuivanje i ispunjenje. S obzirom
na pobuivanje slui se utoliko to partnerova tjelesnost, kao izraz duhovnosti, ostavlja dojam na zaljubljenoga ovjeka, ime se
ne kae da je njegova ljubav usmjerena na
partnerovu tjelesnost. Zbog svoje nagonske sigurnosti koju osjea prema njoj daje
toj osobi prednost pred drugima.30 Tada
se govori o tjelesnim osobinama ili nekim
duevnim karakteristikama koje vode zaljubljenoga ovjeka do toga jednog za njega
odreenoga ili izabranoga partnera. S
obzirom na ispunjenje, openito e tjelesno
zreo ovjek u ljubavi osjeati poriv za tjelesnim sjedinjenjem. Za onoga tko stvarno
voli seksualni je odnos izraajno sredstvo
njegova duhovnoga odnosa, koji je zapravo
njegova ljubav. Zato se ljudska spolnost i
ljubav kao takva ne mogu svesti samo na
fiziki in.31 Nije istina da ljubav ne tei
k utjelovljenju. Meutim, ona je neovisna o tjelesnosti utoliko to nije na nju
upuena.32 Da prava ljubav nije upuena
na tjelesnost ili ovisna o tjelesnosti, dokazuju dvije jednostavne injenice.

(1) Prava ljubav se nee ohladiti
tamo gdje se treba odrei tjelesnosti ili
seksualnosti. To je dokaz da ono seksualno nije samo sebi svrha, nego je sredstvo
izraavanja ljubavi.33 (2) Ljubav je vie od
uvstvenoga stanja, ona je intencionalni
akt. To znai da ona intendira posebnost
drugoga ovjeka. Ta posebnost ili bit,
essentia, drugoga ovjeka jest neovisna i
nije upuena na opstojnost ili egzistenciju. Ona je nadvisuje i zato moemo rei
da ljubav moe nadivjeti smrt voljene
osobe. Kao da je ljubav jaa od smrti,
od unitenja voljenoga ovjeka u njegovoj egzistenciji. Smrt unitava njegovu
opstojnost, ali ne moe ukinuti njegovu
posebnost (osobnost). Onomu tko zaista
voli, pie Frankl, nikada nije zaista shvatljiva smrt voljene osobe.34

U ljubavi je tijelo partnera izraz njegove duhovne osobe, a seksualni
odnos izraz duhovne intencije. Plitak ovjek onaj koji se zadrava na
povrini partnera i ne moe pojmiti
njegovu dubinu nee se sloiti da je u
ljubavi vanija linost (osobnost), a da
vanjska privlanost ima relativno malo
znaenje.35 Vanjski dojam tjelesne pojave
nekoga ovjeka doista nije odluan da ga
netko zavoli.

Spolnost je primaran fenomen
kao i ljubav. Ali svoju ljudsku dimenziju,
za razliku od ljubavi koja je po svojoj
prirodi izrazito ljudski fenomen, dobiva
tek kada postane rezultat razvojnoga
procesa, tek kao proizvod postupna dozrijevanja.36

29

Viktor E. FRANKL, Lijenik i dua, 182.

33

Viktor E. FRANKL, ivot uvijek ima smisla, 115.

30

Viktor E. FRANKL, Lijenik i dua, 183.

34

Viktor E. FRANKL, Lijenik i dua, 181.

31

Viktor E. FRANKL, Neujan vapaj za smislom,

35

Isto, 184.

36

Viktor E. FRANKL, Neujan vapaj za smislom,

76.
32

80

Viktor E. FRANKL, Lijenik i dua, 182.

Spectrum

77.

Ljubav - stav i umijee

2.3.2. Psihoseksualno sazrijevanje

Razvitak i sazrijevanje seksualnosti poinju u pubertetu i proizlaze iz
obina seksualnoga poriva koji ne poznaje
ni cilj ni objekt nagona. Zatim nastaje
oblikovanje seksualnoga nagona u uem
smislu rijei i on ima svoj cilj spolni
odnos. Seksualnom nagonu nedostaje
objekt u smislu pravoga ljubavnog partnera, na koga bi se usredotoio. Usmjeravanje na odreenu voljenu osobu
oznaava treu fazu seksualnoga razvitka
seksualna tenja.37 Ovdje Frankl eli
pokazati da psihoanalitika teorija Sigmunda Freuda nije u pravu kada kae da
je ljubav sublimacija seksualnosti. Frankl
smatra da je sposobnost za ljubav uvjet i
pretpostavka za integraciju seksualnosti.
Ljubav nije popratni uinak seksualnoga
instinkta, nego nain izraavanja ljubavi.38 Cilj je spolnoga odnosa po Freudu
smanjiti spolnu napetost dok objekt
predstavlja seksualni partner.39 Naravno,
takvo shvaanje spolnoga odnosa i partnera nema veze s ljubavlju o kojoj mi
govorimo ni s humanom seksualnou o
kojoj emo govoriti. Frankl kae da seksualnost ne moe od poetka biti ljudska, ona se treba oovjeiti. Potrebno je
seksualnost podignuti na pravu ljudsku
razinu. Na ljudskoj razini partner nije
objekt nagona, nego ostaje subjekt. Kao
subjekt on ne moe biti (zlo)rabljen kao
puko sredstvo do cilja ni u svrhu zadovoljavanja nagona ni u svrhu postizanja
uitka.

Ako ovjek zastane u svome
spolnom sazrijevanju na prva dva stupnja rastereenje nagomilanih seksualnih
37

Viktor E. FRANKL, Lijenik i dua, 178.

38

Viktor E. FRANKL, ivot uvijek ima smisla, 114.

39

77.

Viktor E. FRANKL, Neujan vapaj za smislom,

napetosti i potraga za objektom nagona

pogodna za spolni in obino dolazi do
neurotine seksualnosti. Na prvom stupnju
seksualni neurotiar pomae si onanijom
(masturbacijom) i koristi se pornografijom. Vano je postii ugodu smanjivanjem napetosti nije vano na koji nain!
Promiskuitet i potreba za prostitucijom
posljedice su regresije na drugom stupnju. Frankl potrebu za pornografijom,
prostitucijom i promiskuitetom naziva
simptomima psihoseksualne retardacije.40
Frankl upozorava da usredotoenost
mlada ovjeka na seksualni uitak kao
vlastitu svrhu, to doivljava u prostituciji (pornografiji, promiskuitetu), baca
ponekad sjenu na itav njegov budui
brani ivot!41 Ovime smo ve dotaknuli
temu dehumanizacije seksualnosti pa
valja i o tome detaljnije progovoriti.
2.3.4. Depersonalizacija spolnosti
Industrija seksualnih uitaka glorificira i
smatra progresivnima spomenute simptome psihoseksualne retardacije. Spolnost
koja se ne povezuje s ljubavlju povezuje
se samo s procesom raanja i produetka
vrste ili se gleda kao puko sredstvo za
postizanje uitka. Napisali smo da prava
ljubav nije ovisna o tjelesnosti i seksualnosti. Meutim, moe li seksualnost,
shvaena u irem smislu, postojati bez
ljubavi? Odgovor je pozitivan, ali tada ne
govorimo o ljudskoj seksualnosti. Ljudska je seksualnost u irem smislu ili
izraz ljubavi ili nije ljudska!
U tzv. egzistencijskom vakuumu koji se
doivljava kao stanje dosade42 i u kojem
osjeaji besmislenosti i praznine igraju
40

Viktor E. FRANKL, Lijenik i dua, 207.

41

Isto, 199.

42

Viktor E. FRANKL, ivot uvijek ima smisla, 110.

ogledi i prinosi studenata teologije

81

Ljubav - stav i umijee

glavnu ulogu buja seksualni libido. On

hipertrofira i dolazi do inflacije seksa.
Svaka inflacija dovodi do obezvreivanja
i zato kaemo da je spolnost dehumanizirana jer je izgubila svaku vrijednost.
Do depersonalizacije spolnosti dolazi
kada spolni ivot ovjeka ne ini cjelinu s
njegovim osobnim ivotom, ve se odvija samo za volju zadovoljstva!43 ovjek
frustriran u svom traganju za smislom
tri za sreom i uitkom. Seks se tu nudi
kao izvor uitka. Taj mit o seksu, kao
izvoru uitka i neem progresivnom, stvaraju ljudi koji znaju da se iza toga krije
dobar posao.44 Frankl nipoto ne eli rei
da seks nije uitak. Spolni odnos kojega
prati i vodi ljubav moe biti stvaran izvor
nagrade i zadovoljstva. Meutim, tamo
gdje se seksualnost izdvaja iz ljubavi i
gdje postaje sredstvom pukoga postizanja uitka, izostaje i sam taj uitak.
Jer to je ovjeku vie stalo do uitka, to
mu on vie izmie i to vie ovjek tri za
uitkom, to ga vie tjera od sebe.45
Kultura dananjice od spolnoga doivljaja
pravi idolatriju. Vidi se prisila na
potronju seksa, koja izaziva sve uestalije
smetnje u potenciji. Svi tee postii sreu
u spolnom ivotu. No kada je mukarac
previe zaokupljen brigom oko vlastite
potencije, ima vie anse da postane impotentan. Isti je sluaj i sa enom koja
nastoji samoj sebi dokazati da je sposobna doivjeti orgazam: to se vie trudi, to
je vea mogunost da e biti frigidna.46
Seksualni in ne uspijeva ako se ne odvija sam od sebe i ako se silom hoe.
43

78.

Viktor E. FRANKL, Neujan vapaj za smislom,

44

Isto, 78.

45

Viktor E. FRANKL, Lijenik i dua, 205.

46

Viktor E. FRANKL, Neujan vapaj za smislom,

79.
82

Spectrum

Potrebno je seksualnoga neurotiara

osloboditi svih oblika prisile na seksualnost i nauiti ga improviziranju. Isto
tako, vano je ukazati na injenicu da se
upotrebom pravih tehnika ne dolazi do
seksualnoga zadovoljenja, sree i ljubavi. Seksualno je zadovoljenje (slaganje)
rezultat ljubavi! Prouavanje najeih
seksualnih problema frigidnost ena i
impotentnost mukarca pokazuje da
uzrok ne lei u nedostatku znanja o ispravnoj tehnici, ve u inhibicijama koje
onemoguuju ljubav. Strah od drugog
spola ili mrnja prema njemu osnova je
tih tekoa koje spreavaju osobu da se
potpuno preda, da djeluje spontano, da
vjeruje ljubavnom partneru u neposrednosti i otvorenosti fizike bliskosti.47
2.4. Erotika

Prava ljubav moe postojati
samo izmeu dvije duhovne osobe jer
je ljubav izrazito duhovna stvarnost.
Duhovna je osoba nosilac duevnih (i
tjelesnih) svojstava na koja je (u uem
smislu) erotski ovjek usmjeren. ovjeku
usmjerenu na seksualno ili zaljubljenom
svia se neko tjelesno obiljeje (npr. velike grudi, miiavost tijela) ili neka
psihika osobina (npr. inteligencija,
kulturno ponaanje) na partneru, dakle
neto to taj ovjek ima. Erotika koja
precjenjuje tjelesnost zanemarujui ono
duhovno i koja se zadrava na povrini
partnera, tj. na njegovoj vanjskoj, tjelesnoj pojavnosti, naziva se povrna.48
2.4.1. Povrna erotika

Kanadski sociolog Alen Lee
govori o est tipova ljubavi. Jedan tip
47

Erich FROMM, Umijee ljubavi, 82.

48

Viktor E. FRANKL, Lijenik i dua, 187.

Ljubav - stav i umijee

ljubavi nazvao je eros ili strastvena ljubav.

Tu ljubav karakteriziraju sljedee osobine: vrednovanje ljubavi, visoko
samopotovanje, otvorenost prema partneru i uivanje u intimnosti.49 Naravno,
to su pozitivne karakteristike, ali to je
ljubav temeljena na fizikom izgledu.
Meutim, ljubiti ne znai samo osjetiti
povrinske emocije ili animalni fiziki
utisak. Ljubiti znai misliti nekoga u
sveukupnoj njegovoj vrijednosti i dubini.50 Ljubav prosjene ili povrne
erotike usmjerena je samo na tjelesnost i
gleda mimo duhovne osobe partnera.

Ona ne sagledava jedinstvenost i
neponovljivost osobe u koju je navodno
zaljubljen. Ta erotika bjei od obvezatnosti prave ljubavi i uope ne eli uoiti,
dakle nije zainteresirana za duhovnost
osobe, odnosno na ono to njegov partner jest. Ona bjei od odgovornosti koja
je u osnovi istinske povezanosti s partnerom. Takva erotika bjei u kolektivno
i ne govori o ljudskim osobama, nego o
raznim tipovima koje preferira.

enski tip kojem se najvie daje
prednost jest neosobna ena. To je ena
koju se moe imati i stoga se ne mora
voljeti. Ona je vlasnitvo, bez vlastitosti i bez vlastite vrijednosti.51 Ono to se
posjeduje moe se zamijeniti ili promijeniti. Flert je tipian primjer ovoga oblika erotike. Flert fraza kao ovu sam
enu imao predstavlja zakrljali oblik ljubavi! S njom se moe imati neobvezan odnos i prema njoj ne moe biti
Gordana NIKI, Povezanost stilova ljubavi s privrenou, brinou i seksualnim zadovoljstvom u ljubavnim vezama, u: Ljetopis socijalnog rada, 18 (2011)
1, 86.
49

Paul GUILLUY, Filozofija spolnosti, u: Seksoloke

studije, VI, Zagreb, 1971., 92.

50

51

Viktor E. FRANKL, Lijenik i dua, 186.

nikakve ljubavi jer ljubav postoji samo

prema osobi kao takvoj. ovjek ne treba
biti ni vjeran takvoj enskoj ne-osobi.
Nevjera je, zanimljivo pie Frankl, u takvim erotskim vezama ne samo mogua,
nego je i potrebna. Zato? Pa tamo gdje
nema kvalitete ljubavne sree, taj se nedostatak mora nadoknaditi kvantitetom
seksualnoga uitka.52 ovjek je nesretan,
stoga pribjegava zadovoljenju svoga seksualnog nagona (masturbacija, promiskuitet) koje mu prua trenutke sree.
No ta povrna erotika unutar horizonta
posjedovanja stoji i na strani ene.

U tom vidokrugu nije vano to
neki mukarac jest, nego samo ima li
(kao mogui seksualni partner) neto seksepila.53 Rije je dakle o mukom tipu koji
takoer moe biti shvaen kao ne-osoban
tip. ena gleda njegovu vanjtinu, dakle
ono to on ima i to se moe izmijeniti.
Takoer, gleda to on njoj moe dati, a
ne ono to on jest. Vjernost se i ovdje,
kao odlika prave ljubavi, moe potpuno
odbaciti i zanemariti.

Prosjena erotika ili krivo
shvaena erotika proizvodi prosjene
ene (i mukarce) koje tee postati ne-osobni moderni tip ene koja hoe da je
netko uzme, a nipoto ne eli biti uzeta
ozbiljno, onakvom kakva stvarno jest
ovjek u svojoj jedinstvenosti i neponovljivosti.54 eli biti bezlina i predstavljati bilo kakav tip koji je danas u svijetu
medija i na tritu erotike u modi. Trudi
se sakriti sve osobno kako mukarca ne
bi time optereivala i stavlja svoju tjelesnost u njezinu nespecifinu karakteru na
prvo mjesto. Frankl zakljuuje: Odana
52

Viktor E. FRANKL, Neujan vapaj za smislom, 77.

53

Viktor E. FRANKL, Lijenik i dua, 187.

54

Isto, 187.
ogledi i prinosi studenata teologije

83

Ljubav - stav i umijee

mukarcu u njegovim eljama spremno

mu prua ono to on treba i hoe imati.
Tako oboje ostaju prazni, umjesto da trae
jedno drugo i pronau same sebe, tako to
e pronai onu jedinstvenost i neponovljivost koja tek drugoga ini vrijednim ljubavi, a vlastiti ivot vrijednim ivljenja.55
Onaj koji ne vidi vrijednost same osobe taj
e neprestano mijeati ljubav s erotikom,
stalno e komplicirati ivot sebi i drugima,
zaturajui u svemu tome za sebe i za njih
pravi smisao ljubavi.56
2.5. Odgovorna ljubav

Prava ljubav ne moe
postojati bez odgovornosti. Ako
iskreno volim, osjeam se odgovornim za drugoga i u tome
nema filozofije. Ljubav koja je
odvojena od osjeaja odgovornosti za osobu znai nijekanje same sebe, znai uvijek i u
pravilu egoizam. Jer to je vei
osjeaj odgovornosti za osobu,
to je vea istinska ljubav.57

Po Frommu, odgovornost je jedan od etiri osnovna
elementa koji su zajedniki svim
oblicima ljubavi. Respekt sposobnost da osobu vidimo onakvu
kakva jest drugi je osnovni element ljubavi. Respekt oznaava
odsutnost izrabljivanja. Trei je
element briga koja se najoitije ogleda u
majinoj brizi za dijete. Gdje nema aktivne zaokupljenosti ivotom i rastom
onoga to volimo, nema ljubavi. Ako ne
poznajemo neku osobu, ne moemo je
ni respektirati, a briga i odgovornost bile
55

Isto, 188.

Karol WOJTYLA, Ljubav i odgovornost, Split,

2009., 128.

56

57

84

Isto, 128.
Spectrum

bi slijepe kada ih ne bi vodilo poznavanje.58 Ono je mogue samo ako uspijevam

nadii brigu za sebe i vidjeti drugu osobu
kako ona sama sebe vidi. Ljubav je jedini
nain da shvatimo drugo ljudsko bie u
najskrovitijoj jezgri njegove osobnosti.59
Prema Sternbergovoj teoriji idealna slika
prave ljubavi bila bi ona gdje su prisutne
tri osnovne komponente od kojih se sastoje razliite vrste ljubavi. A to su strast,
bliskost i odanost.60

Njegova se teorija prikazuje na
sljedei nain:

Slika 1. Sternbergov
trokut ljubavi61

58

Erich FROMM, Umijee ljubavi, 31.

59

Viktor E. FRANKL, ivot uvijek ima smisla, 114.

Boris PETZ, Uvod u psihologiju: psihologija za nepsihologe, Jastrebarsko, 2003., 259.

60

http://nathensmiraculousescape.files.wordpress.
com/2011/05/lovetri.jpg
61

Ljubav - stav i umijee

Ako su prisutne odanost i bliskost, radi

se o prijateljskoj ljubavi. Ako je prisutna
samo bliskost, to je ljubav koju on zove
svianje, ako postoji samo odanost, onda
je to prazna ljubav, a ako postoji samo
strast, onda je to zaslijepljenost itd.62

Definicije ljubavi stvaraju se na
osnovi odreene slike ovjeka. Kakvo je
nae shvaanje ljudske osobe i njegove
seksualnosti, takvo e biti i nae shvaanje
ili miljenje o ljubavi. Prema Spinozinoj
definiciji ljubav je radost koja prati
pomisao na neku drugu osobu, a Leibniz
kae da se ljubav sastoji u uivanju zbog
tue sree.63 Scheler oznauje ljubav
kao duhovno kretanje prema najveoj
moguoj vrijednosti voljene osobe,
Spranger kae da ljubav spoznaje vrijednosne mogunosti voljenoga ovjeka,
a Dostojevski kae da voljeti nekoga
ovjeka znai vidjeti ga onakvim kakvim
ga je Bog zamislio.64 Mogli bismo navesti bezbroj definicija ljubavi i svaka bi
od njih bila donekle tona. Nema cjelovite, potpune definicije ljubavi. Ljubav
se opisuje, ona se ne definira.

Do sada smo o pravoj ljubavi rekli da je ona duhovna stvarnost, tj. tie se
duhovne osobe. Kao duhovni in prava
ljubav nije prolazna jer joj je sadraj spoznavanja duhovna osoba kao jedinstvena
i neponovljiva vjean. U trenutku kada
doivljavamo pravu ljubav, doivljavamo
je kao zauvijek vaeu, ba kao to neku
istinu (1 + 1 = 2) koju spoznajemo kao
takvu priznajemo kao vjenu istinu.65
Prava se ljubav nuno doivljava kao
vjena ljubav dokle god traje u emBoris PETZ, Uvod u psihologiju: psihologija za nepsihologe, 260.

62

63

Pierre JANET, Ljubav i mrnja, 236.

64

Viktor E. FRANKL, Lijenik i dua, 192.

65

Isto, 189.

pirijskom vremenu. Vano je shvatiti

da mi pravu ljubav doivljavamo kao
da e zauvijek trajati! Meutim, ovjek
se moe i u voljenju, kao i u traenju istine, prevariti. Kada spoznajemo neku
subjektivnu istinu, ne spoznajemo je kao
moguu zabludu. No ona se naknadno
moe pokazati zabludom. Ista je stvar i s
doivljajem prave ljubavi. Moda smo
u ivotu susreli one koji vole na rok.
Oni obino kau da vole svoga partnera,
ali da to nije prava ljubav, tj. ljubav za
cijeli ivot. S jedne strane govore da
vole tu osobu, a s druge strane hoe
vremensku konanost ljubavi. Njihov je
stav seksualni ili erotski i usmjereni su na
ono prolazno. Pravi ljubavni stav znai
usmjerenost jedne duhovne osobe na
drugu i zato je takav stav jedino jamstvo
vjernosti!
2.5.1. Odluka ljubavi
Za onoga tko istinski ljubi pojedinac
ne predstavlja bilo kakav tip, nego je
obavijen dostojanstvom jedinstvenosti i
neponovljivosti. Drugi je vrijedan i dostojan moje ljubavi jer je nezamjenjiv.
To je razlog zato nije mogu prijenos
prave ljubavi. Onom tko je samo zaljubljen moglo bi se pomoi dvojnikom, jer
je usmjeren na psihika i fizika svojstva
na voljenoj osobi. No onaj tko uistinu
voli u cjelokupnomu svom inu ljubavi
ne misli na ovu ili onu kvalitetu ili osobinu koju voljena osoba posjeduje,
nego na to to ona jest u svojoj jedinstvenosti. To nas dovodi do zakljuka da
prava ljubav konstituira moment monogamne veze. Toj vezi pripada moment ekskluzivnosti.

Unutarnju povezanost dviju osoba ini ljubav dok monogamna veza u
obliku braka oznaava njihovu vanjsku
ogledi i prinosi studenata teologije

85

Ljubav - stav i umijee

vezu. Ljubav daje zavjete, a da se to od

nje ne trai i nita je ne moe odvratiti
od toga.66 Ekskluzivnost veze oznaava
sposobnost odluivanja za jednoga partnera i sposobnost da mu se definitivno
ostane vjeran.67 I u ljubavi je ovjek bie
koje odluuje i zato moemo govoriti o
ljubavnom izboru. Naravno, pravi izbor partnera ne smiju diktirati nagonske
sile.68 Ta odluka treba biti svjesna i slobodna. Fromm kae da ljubav treba biti
sutinski in volje jer e taj in osigurati
trajnost ljubavi. Ljubav je in odluke
da potpuno posvetim svoj ivot ivotu
druge osobe. I zato voljeti nekoga nije
samo jako osjeanje. Ono je odluka, sud
i obeanje. Jer kada bi ljubav bila samo
osjeaj, ne bi postojao razlog za obeanje
da emo se zauvijek voljeti. Osjeaj se
raa i moe umrijeti.69

Irenus Eibl-Eibesfeldt prouavao
je ivotinjsku seksualnost i oblike seksualnoga ponaanja kod kraljenjaka.
Seksualno ponaanje grivastoga pavijana
slui za povezivanje grupa, dakle slui
socijalnom cilju. Takoer, spolno sjedinjenje kod ovjeka ima zadau da povezuje partnere i da slui razmnoavanju. Ta
injenica da seksualnost slui povezivanju partnera ima kao preduvjet partnerski
odnos ili individualiziranu vezu. Zato e
rei da je ljubav individualizirani odnos
partner i tomu proturjei stalno mijenjanje partnera. Takoer, izjavljuje kako je
ovjek u tom smislu priroeno disponiran za trajno partnerstvo u branoj vezi.
Deindividualizacija seksualnih odnosa
znaila bi smrt ljubavi.70

2.5.2. Ljubav i vrijednost

Nekoliko je puta spomenuto da
se u duhovnom inu ljubavi spoznaje na
nekom ovjeku ono to on u svojoj jedinstvenosti i neponovljivosti jest. Meutim,
ljubav vri i metafiziko djelo.71 To znai
da nam ona omoguuje sagledati vrijednosnu sliku svakoga ovjeka. Ona nam
takoer omoguuje spoznati ono to
osoba u svojoj jedinstvenosti i neponovljivosti moe biti i to e moi biti, tzv.
entelehiju. Ljubav dakle otkriva i vidi
vrijednosti svake osobe, ali i vrijednosne
mogunosti na voljenome TI. Ona unaprijed shvaa one osobne mogunosti
to ih konkretna voljena osoba moda
u sebi dosada neostvarene krije.72
Sagledavanje vrednota, to omoguuje
ljubav, uvijek moe samo obogatiti
ovjeka koji voli. Znai li to da onaj koji
istinski voli ne moe biti na gubitku i da
je nesretna (jednostrana) neuzvraena
ljubav po sebi proturjenost?

Frankl nesretnu ljubav tumai
kao proturjenost jer ili stvarno ljubim tad se moram osjeati obogaen,
nezavisno o tome hoe li mi ljubav biti
uzvraena ili ne; ili pak zapravo ne ljubim, ne mislim zapravo osobu nekog
drugog ovjeka, ve gledam mimo nje
samo neto tjelesno na njemu ili moda
kakvu (duevnu) crtu karaktera koju ima.
Tada svakako mogu biti nesretan, ali u
tom sluaju ne volim.73 Jer ako kaem
da volim, mene ljubav ini vidovitim i
ja sagledavam duhovnu osobu erotskoga
partnera. Doivljavamo drugoga kao svijet za sebe i time proirujemo svoj vlastiti svijet. Takva nas ljubav obogauje

66

Clive Staples LEWIS, etiri ljubavi, 141.

67

Viktor E. FRANKL, Lijenik i dua, 191.

Viktor E. FRANKL, Lijenik i dua, 205.

68

Viktor E. FRANKL, Bog podsvijesti, 27.

71

Viktor E. FRANKL, Lijenik i dua, 192.

69

Erich FROMM, Umijee ljubavi, 54.

72

Viktor E. FRANKL, Bog podsvijesti, 25.

70

Prema Irenus Eibl-Eibesfeldt, Ljubav i mrnja, u:

73

Viktor E. FRANKL, Lijenik i dua, 193.

86

Spectrum

Ljubav - stav i umijee

i usreuje. Meutim, ona pomae i

voljenom ovjeku da ostvari ono to njegov partner unaprijed vidi jer eli postati
to dostojniji osobe koja ga voli, postajui
sve sliniji slici koju partner ima o njemu. Tada govorimo o uzajamnoj sretnoj ljubavi koja je izrazito stvaralaka.74

ukljuivati zamiljenu prijetnju i paranoidne sumnje. Postoji naravno i ona

normalna ljubomora ili osjeaj umjerene,
ali podnoljive uznemirenosti kada postoji stvarna prijetnja ljubavnoj vezi.76
Ljubomora je, po rijeima jednoga naeg
teologa, uivanje u nekoj osobi i strah
da taj uitak ne bude oduzet. Ljubomora
2.5.3. Nesrea sretne ljubavi
je ljubav koja se pretvorila u svoju su
Ta uzajamna ljubav, iako je protnost, u strah, ljubav koja se pretvosretna, nije uvijek poteena nesree. rila u ropstvo, ljubav iz koje je istisnuta
Ljubavnu sreu ponekad pomuuje sloboda, iz koje je nestao mir.77 Lijek
muna ljubomora. U ljubomori je prisu- protiv ljubomore jest ljubav!
tan stav povrne erotike ili erotskoga materijalizma. Ljubomori nema mjesta u 2.5.4. Psihoterapija nesretne ljubavi
pravoj ljubavnoj vezi jer se ne moemo
Ljubav daje sreu i stoga izraz
prema ovjeku kojega zaista volimo nesretna ljubav logiki izgleda kao
odnositi kao da je on nae vlasnitvo. proturjenost. No, psiholoki gledano,
Ljubomorna osoba ije ponaanje stoji pokazuje se da je ona izraz osjetljivosti.
pod kategorijom imati eli partnera U ljubavi osjeamo i u ljubavi smo
imati samo za sebe. Ljubomorna osoba ranjivi. Ne postoji neosjeajna ljubav.
sumnja u to da e moi zadrati part- Sintagme poput patim zbog ljubavi
nera i ba e ga zato, to sumnja u nje- ili slomljeno srce opisuju nesretni
govu vjernost, natjerati na nevjeru. Tako doivljaj u ljubavnom ivotu. Bol koju
e postii ono ega se plai nestanka osjeamo zbog odbacivanja ili gubitka
ljubavi i obistinit e se ono u to vjeru- ljubavi je poput tjelesne boli jer aktije nevjernost. Ona se najvie boji rival- vira iste krugove u mozgu.78 Dakle, nije
stva ili konkurencije. Meutim, u pravoj izmiljena, nego je itekako stvarna. I ba
ljubavi ne moe biti rivalstva jer je svaki nas ti negativni doivljaji u ljubavnom
ovjek za onoga koji ga voli neusporediv ivotu obogauju i produbljuju. Po njii time izvan konkurencije.75 Postoje dva ma i u njima najvie odrastamo i sazrijetipa ljubomore. Ljubomora usmjerena na vamo. Psihoterapija tzv. nesretne ljubavi
prolost partnera, tj. na prethodnike, i sastoji se u tome da nesretno zaljubljeskromniji, ali puno zahtjevniji tip kojem noga, koji bjei u nesreu prolosti pred
nije stalo do prioriteta s obzirom na pre- sretnim mogunostima budunosti, pothodnike ili mogue nasljednike, nego taknemo na traenje dok ne nae ili
do superiornosti. Rije je o patolokoj dok ne doeka pravu vezu jer po raunu
ljubomori ili osjeaju jake uznemirenosti vjerojatnosti u ivotu prosjena ovjeka
uz mogua detektivska ponaanja kojima tek na devet tzv. nesretnih ljubavnih veza
se provjerava lojalnost partnera i moe
76

Mirjana PERNAR, Ljubav i intimnost, 240.

Tomislav IVANI, Lijeiti brak i obitelj, Zagreb,

1995., 104.
77

74

Isto, 194.

75

Isto, 197.

78

Louann BRIZENDINE, enski mozak, 115.

ogledi i prinosi studenata teologije

87

Ljubav - stav i umijee

moe doi jedna sretna.79 Takva treba

osloboditi toga nesretnog doivljaja i
uiniti ga spremnim i otvorenim za puninu buduih mogunosti.

Zakljuimo ovo poglavlje jednim
poticajnim citatom: Nema sigurna investiranja. Voljeti znai biti ranjiv. to god
vi voljeli, zasigurno e zadati bol vaemu
srcu, a moda e ga i slomiti. elite li
osigurati da ono ostane netaknuto, onda
ga ne smijete pokloniti nikome, ak ni
ivotinji. Paljivo ga zamotajte u hobije
i sitne luksuze, izbjegavajte sve veze,
zakljuajte ga dobro u krinju ili kovei
svoje sebinosti. Ali u toj krinji sigurnoj, mranoj, nepominoj, bez zraka
ono e se promijeniti. Ne e se slomiti;
postat e neslomljivo, neprodorno, okorjelo. Alternativa za tragediju, ili barem
za rizik od tragedije, jest prokletstvo.
Jedino mjesto, osim neba, gdje moete
biti savreno sigurni od svih opasnosti i
nemira ljubavi jest pakao.80

Potom slijedi govor o ljubavi kao odgovoru na problem ljudske egzistencije. Na

kraju tumai se ljubav izmeu roditelja i
djeteta te razliiti tipovi ljubavi.

3.1. Vjetina ljubavi

U prvom poglavlju knjige Umijee ljubavi Fromm navodi nekoliko pretpostavki
na kojima se zasniva stanovite da nita
nije lake nego ljubiti. To stanovite ostalo je i dalje preteno shvaanje o ljubavi unato silnim negativnim iskustvima
i neuspjesima u toj aktivnosti. Fromm
smatra da je jedini nain da se prevlada
neuspjeh u ljubavi, o kojem smo govorili
na kraju prvoga poglavlja ovoga rada, da
se istrae razlozi tom neuspjehu i da se
nastavi s prouavanjem smisla ljubavi.81
Prvi je korak u tom nastojanju spoznaja
da ljubav predstavlja umijee. eli li se ovladati nekim umijeem, mora se ovladati
teorijom i praksom. No iznimno je vaan
i trei faktor ovladavanje umijeem
mora biti najvii cilj! Ne moe se postii
3. kola ljubavi
cilj bez truda. Ali unato duboko ukori
U kolu ljubavi rado e se upisati jenjenoj udnji za ljubavlju ljudi se vrlo
oni koji ele neto nauiti o ljubavi jer malo trude ovladati umijeem ljubavi i
smatraju ljubav umijeem, ba kao to ne misle da bi ita trebalo nauiti o ljubae netko rado upisati kolu gitare jer eli vi. Zato?
razviti sposobnost sviranja toga instrumenta. Oni ljudi koji tumae ljubav kao 3.2. Problem ljubavi = problem kako biti
ugodno osjeanje koje se raa sluajno ljubljen?
sigurno nee pomisliti da bi neto treba-
Svi ele biti ljubljeni, a nitko ne
lo nauiti o ljubavi.
eli ljubiti. Ako imamo takvo poimanje

U prvom poglavlju ovoga rada ljubavi da ona ne predstavlja ba nikakvu
bilo je govora o smislu ljubavi i ispravnu aktivnost, onda neemo ni uiti o njoj.
ljubavnom stavu. U ovom poglavlju Fromm smatra da je problem ljubavi
najprije se govori o umijeu ili vjetini problem voljenja, a ne problem kako biti
ljubavi te o pretpostavkama na kojima ljubljen.82 Mukarac koji nastoji postati
se zasniva to drugo tumaenje ljubavi. vrijedan ljubavi trudit e se postii us79

Viktor E. FRANKL, Lijenik i dua, 198.

81

Erich FROMM, Umijee ljubavi, 12.

80

Clive Staples LEWIS, etiri ljubavi, 150.

82

Isto, 9.

88

Spectrum

Ljubav - stav i umijee

pjeh, zadobiti mo ili stei bogatstvo,

a ene e nastojati biti to privlanije.
Ovakvo shvaanje problema ljubavi kao
problema kako biti ljubljen moemo
povezati s tipom ene i mukarca iz prvoga poglavlja.83 U sutini biti vrijedan
ljubavi znai biti popularan i imati
sex-appeala.
3.3. Problem ljubavi = problem objekta?

Da se nije razvila ideja romantine
ljubavi koja je preko filmova i glazbe preplavila cijeli zapadni svijet, ne bi ni bilo
govora o problemu objekta ljubavi kao
glavnom problemu ljubavi. Ljudi vjeruju
da je voljeti lako, ali da je danas iznimno teko pronai pravi objekt ljubavi ili
pravu osobu koja bi nas voljela. Zato?
Prvi je razlog taj to ljudi u velikoj mjeri
trae onu idealnu romantinu ljubav, a
drugi to se itava naa kultura zasniva
na apetitu za kupovanjem ili ideji uzajamno korisne razmjene. Za mukarca
je privlana djevojka, a za enu privlaan
mukarac, nagrada koju trae.84 Naravno, ono to linost ini privlanom
ovisi o modi vremena! Dvije se osobe
zaljubljuju kada osjeaju da su nale najbolji raspoloivi predmet na tritu jer
ljudski ljubavni odnosi slijede obrazac
razmjene koji vlada na tritu roba i
radne snage.85

i ljubavi koja podrazumijeva stav odluku obeanje ne misle da trebaju uiti

o ljubavi. Zato? Dvoje zaljubljenih taj
trenutak zanesenosti kada se srui zid
izmeu dvoje ljudi koji su bili stranci i
kada osjete bliskost i sjedinjenost uzimaju kao dokaz njihove prave ljubavi i
stoga nije potrebno uiti o njemu jer im
je dobro poznat.

4. Ljubav odgovor na problem ljudske egzistencije

Svijest o osamljenosti i odvojenosti od drugih ini ovjekovu egzistenciju
nepodnosivim zatvorom. U ovjeku taj
se doivljaj odvojenosti javlja kada postaje svjestan sama sebe, blinjih, svoje
prolosti i mogunosti svoje budunosti.
Taj je doivljaj izvor intenzivne tjeskobe,
stida i osjeaja krivnje jer biti odvojen
znai biti odrezan, bespomoan i nesposoban koristiti vlastite snage ili svijet
predmete i ljude primiti aktivno.86
Fromm ovaj doivljaj objanjava na temelju biblijske prie o Adamu i Evi. Oni
su jeli s drveta spoznaje dobra i zla i
na taj su se nain odvojili od prvotnoga
sklada s prirodom. Spoznali su da su goli
i osjetili su stid. Postali su svjesni svoje
odvojenosti i razliitosti, jer pripadaju
razliitim spolovima i ostali su stranci,
jer jo nisu nauili voljeti jedno drugo.87
Fromm zakljuuje kako je najdublja
3.4. Zaljubljenost = prava ljubav?
ovjekova potreba prevladati svoju

Onaj poetni doivljaj zalju- odvojenost, tj. postii jedinstvo, nadii
bljenosti, koji smo opisali u prvom svoj vlastiti individaulni ivot i pronai
poglavlju, esto se mijea s ostajanjem sklad. Navodi tri naina ili tri djelomina
u ljubavi. Osobe koje stavljaju znak odgovora kako se ovjek moe sjediniti s
jednakosti izmeu prolaznoga osjeaja vanjskim svijetom ili osloboditi se tjeskobe proizile iz odvojenosti. Ovdje emo
83

Vidi str. 12 i 13.

86

84

Erich FROMM, Umijee ljubavi, 10.

87

85

Isto, 11.

Isto, 15.

Adam brani sebe okrivljujui Evu, umjesto da brani i nju.

ogledi i prinosi studenata teologije

89

Ljubav - stav i umijee

ih samo nabrojati: 1. sjedinjenje na nain

prilagodbe odreenoj grupi i uivanje u
seksu, alkoholu i drogama koji trenutno
briu tjeskobu, 2. postati ovjek od
devetice do petice, tj. dio radne rutine
i 3. sjedinjenje sa svijetom u procesu
kreacije, tj. u stvaralakoj aktivnosti.
Ovaj rad bavi se etvrtim nainom ili
potpunim odgovorom na pitanje ljudske egzistencije. On lei u postizavanju
meusobnoga sjedinjenja, u spajanju s
drugom osobom, u ljubavi.88
4.1. Mazohizam i sadizam

Fromm govori o dvije vrste sjedinjenja kada govori o ljubavi i napominje
da je vano znati o kakvoj vrsti sjedinjenja govorimo kada spominjemo ljubav.
Postoji ljubav kao zreo odgovor na problem egzistencije i nezreo oblik ljubavi
koji je on nazvao simbiotsko sjedinjenje.
Radi se o psihikom simbiotskom sjedinjenju dvije ljudske osobe. Pasivna forma
takva sjedinjenja naziva se podlonost ili
mazohizam, a aktivna forma naziva se
dominacija ili sadizam.

Mazohistika se osoba rjeava
osjeaja samoe i odvojenosti tako to
postaje sastavnim dijelom druge osobe koja njome upravlja. Ona ne mora
donositi odluke, ne mora nita riskirati,
odbacuje svoj integritet, postaje instrumentom nekoga ili neega izvan sebe i ne
treba rjeavati problem ivota produktivnom djelatnou.89 Naravno, moemo
govoriti i o mazohistikoj podlonosti
sudbini, bolesti, ritmu muzike, drogama,
seksualnom uitku itd.

Sadistika se osoba eli spasiti
od svoje osamljenosti tako to drugu

osobu ini sastavnim dijelom sebe.

Ona uveliava i podie sebe, udruujui
se s drugom osobom koja je oboava i
tako postaje ovisna o njoj. Sadistika
osoba zapovijeda, izrabljuje i poniava,
a mazohistika je osoba izrabljivana,
vrijeana i poniavana. One se sjedinjuju
bez integriteta i to im je zajedniko.
4.2. Zrela ljubav

Objasnili smo dva oblika sjedinjenja koja su na tetu osobe. No zrela je
ljubav potpuna suprotnost simbiotskom
sjedinjenju. Ona je sjedinjenje pod uvjetom ouvanja vlastite individualnosti.
Ljubav pomae ovjeku da prevlada
osjeaj osamljenosti i odvojenosti, a ipak
mu doputa da bude svoj. Ona je aktivna
ovjeja snaga, djelovanje, primjenjivanje ljudske snage, koja se moe obavljati
jedino u slobodi, a nikada pod prisilom.
Ljubav je aktivnost, a ne pasivni afekat,
ona je ostajanje, a ne zaljubljivanje.90
Ljubav je dakle ponajprije davanje, a ne
primanje! U prvom poglavlju bilo je govora o etiri osnovna elementa u kojima
se oituje aktivni karakter ljubavi.91 Davanje je takoer jedan element.

U ljubavi davanje znai primanje. Ova se tvrdnja tumai razlikovanjem
dvaju karaktera. Prvi je karakter onaj
neproduktivni koji osjea davanje kao
osiromaenje ili onaj trini koji je sklon
dati, ali samo u razmjenu za primanje, jer
se njemu davanje bez primanja ini kao
prijevara. Drugi je karakter tzv. produktivni i za njega je davanje najvii izraz
moi jer u samu aktu davanja doivljava
svoju vrstinu, bogatstvo i snagu i to ga
ispunja radou. Osoba ne daje da bi

88

Erich FROMM, Umijee ljubavi, 23.

90

Isto, 26.

89

Isto, 24.

91

Vidi str. 14.

90

Spectrum

Ljubav - stav i umijee

primila, nego je davanje samo po sebi

iznimna radost. Davanjem od svoga
ivota ona obogauje drugu osobu i ono
to oivljava u osobi reflektira se povratno na njoj. Davanjem inimo i drugu
osobu davaocem i oboje sudjelujemo u
radosti onoga to je oivljeno.92 Ako to
primijenimo na ljubav, onda je ljubav
mo koja proizvodi ljubav, a impotencija
je nesposobnost da se proizvede ljubav.
Ako volimo, a naa ljubav ne potie
ljubav ili ako volimo, a ne postanemo
voljeni, onda je naa ljubav nemona, tj.
ona je nesrea.

Fromm definira ovjeka kao ivot
svjestan sama sebe.93 On je razumno bie
i uz to to eli prevladati zatvor vlastite
odvojenosti sjedinjenjem s drugom osobom, on eli spoznati i tajnu ovjeka.
Postoje dva naina ili puta do otkrivanja
te tajne. Prvi nain jest imati potpunu
mo nad drugom osobom (sadizam)
muimo osobu jer je elimo prisiliti
da u patnji oda svoju tajnu. Taj put do
saznanja otvoreno uoavamo kod djeteta
koje neto rastavi ili razbije kako bi upoznalo predmet. Drugi je put put ljubavi. Ljubav je aktivno prodiranje u drugu
osobu i u tom inu ljubavi ili u davanju
sebe pronalazim sebe, otkrivam sebe, otkrivam nas oboje i otkrivam ovjeka.94
Ljubav je jedini put potpuna spoznavanja
i zato taj in nadilazi misao i rijei. Ona
je smiono uranjanje u doivljaj sjedinjenja. Meutim, iznad te egzistencijalne
potrebe za sjedinjenjem die se jo jedna
specifina bioloka potreba elja za
sjedinjenjem mukoga i enskoga spola.

92

Erich FROMM, Umijee ljubavi, 28.

93

Isto, 14.

94

Isto, 33.

4.2.1. Muko-enska polarnost

Spolna polarizacija tjera ovjeka
da trai sjedinjenje s drugim spolom.
Kao to fizioloki i mukarac i ena imaju
i hormone suprotnoga spola, tako su oni
biseksualni i u psiholokom smislu. To
znai da ta polarnost izmeu mukoga
i enskoga principa postoji i unutar svakoga mukarca i svake ene. Ona je osnova interpersonalne kreativnosti. To se
bioloki oituje u injenici da je sjedinjenje sperme i jajaca osnova buduega
ovjeka. U duhovnoj dimenziji to nije
drukije jer se u ljubavi mukarca i
ene svaki od njih ponovno raa. Ovdje
Fromm govori o homoseksualnosti kao
devijaciji i neuspjehu da se postigne polarizirano sjedinjenje.95 Prema KrafftEbingovoj eksplikaciji seksualni je razvoj
polagan, stoga je sjedinjavanje sa suprotnim spolom tek zavrna etapa toga
razvoja. Seksualna inverzija (homoseksualnost) bila bi prema tome vraanje unatrag, na primitivne tenje.96 Psiholog,
filozof i psihoterapeut Pierre Janet, koji
je ve spomenut u prvom poglavlju, smatra da je uzrok seksualne inverzije stanje
duha nekih ljudi koji, pored velike seksualne elje, osjeaju nesvladiv strah pred
suprotnim spolom i zato se zadovoljavaju s istim spolom.97 Polarnost mukoga
i enskoga principa postoji i u prirodi i
to ne samo kod ivotinja i biljaka, nego
i u polarnosti dviju temeljnih funkcija
funkcije primanja i prodiranja: polarnost
95

Isto, 35.

Pierre JANET, Ljubav i mrnja, 228. Richard

von Krafft-Ebing u svojem djelu Psychopathia Sexualis
(1886.) govori o etiri tzv. cerebralne neuroze. Homoseksualnost (kao i biseksualnost, seksualni fetiizam, sadizam, mazohizam, pedofilija) pripada kategoriji koju
je on nazvao parestezija ili krivo usmjerena seksualna
elja.
96

97

Pierre JANET, Ljubav i mrnja, 228.

ogledi i prinosi studenata teologije

91

Ljubav - stav i umijee

zemlje i kie, rijeke i mora, tame i svjetla,

materije i duha itd.98

Freud je ljubav vidio iskljuivo
kao izraz ili sublimaciju seksualnoga instinkta. Po Frommu, a moemo rei i po
Franklu, seksualna elja samo je jedna
manifestacija potrebe za ljubavlju i sjedinjenjem i njoj nije glavni cilj otkloniti
bolnu napetost ili postii seksualno zadovoljenje, kako je to Freud mislio. Jer
kada bi se tako shvatila seksualnost, onda
bi masturbacija bila idealno seksualno zadovoljenje! No masturbacija je seksualna
perverzija. Pojedinac vri spolni akt
koji je po sebi drutveni in posve sam.
Uklonivi njegov drutveni vid pojedinac
uklanja i najvei dio uitka!99

Fromm kritizira Freuda ne
zato to je on odvie istaknuo seks, ve
zato to ga nije uspio shvatiti dovoljno
duboko i zato to paradoksalno zanemaruje psiho-bioloki aspekt seksualnosti, muko-ensku polarnost i elju
da se ta polarnost premosti putem sjedinjenja. Fromm smatra da je seksualna
privlanost spolova samo djelomino
motivirana potrebom otklanjanja napetosti, a preteno potrebom za sjedinjenjem s drugim spolom.100

S evolucijskoga aspekta seksualna je privlanost motivacijska sila koja
pokree ljude na traenje kratkorone
(povremeni seks) ili dugorone (brak)
prilike za sparivanje s potencijalnim seksualnim partnerima.101

4.2.2. Muki i enski karakter

Kao to postoji mukost i
enskost u spolnoj funkciji, tako postoji i u karakteru. Muki karakter ima
osobine prodornosti, vodstva, aktivnosti, discipline i pustolovnosti, a enski
karakter ima kvalitete produktivne receptivnosti, zatite, realizma, trpljenja i
majinstva.102 Naravno, mora se uvijek
imati na umu da su kod svakoga pojedinca izmijeane karakteristike obaju
spolova, ali ovdje je rije o osobinama
koje su tipine za njegov ili njezin spol.
Kada su kod mukarca karakterne osobine
labilne jer je emocionalno ostao dijete,
on e nastojati svoju muku ulogu nadoknaditi (kompenzirati) u seksu. Nesiguran u svoju mukost u karakterolokom
smislu, on mora dokazivati svoju muku
odlunost u seksu.103 No kada je paraliziranost mukosti izrazitija, sadizam (upotreba sile) postaje glavna nadoknada za
mukost. S druge strane, kada je enska
spolnost oslabljena ili izopaena, ona se
preoblikuje u tenju za posjedovanjem ili
mazohizam.104
4.3. Oinska i majinska ljubav105

Dijete najprije doivljava ljubav
majke i taj je doivljaj pasivan. Ono je
voljeno jer postoji, jer je majino dijete,
jer je bespomono, lijepo i vrijedno divljenja. Majina je ljubav bezuvjetna,
ona je blaenstvo, ona umiruje i nju ne
moramo stei ni zasluiti. Nju takoer
ne moemo stei, proizvesti ili kontro102

98

Erich FROMM, Umijee ljubavi, 36.

Erich FROMM, Umijee ljubavi, 38.

103

99

Pierre JANET, Ljubav i mrnja, 227.

Isto, 38.

104

Isto, 38.

100

Erich FROMM, Umijee ljubavi, 38.

Gordana NIKI, Povezanost stilova ljubavi s privrenou, brinou i seksualnim zadovoljstvom u

ljubavnim vezama, 87.
101

92

Spectrum

Fromm ovdje govori o idealnim tipovima majine i oeve ljubavi. Ne implicira da svaka majka ili otac
voli na taj nain. Govori o oevu i majinu principu,
koji je predstavljen u osobi majke i oca.
105

Ljubav - stav i umijee

lirati. Ako je tu, ona je blaenstvo, ako

nije, onda kao da je iezla sva ivotna
ljepota. Dijete prije dobi od osam godina106 jo ne voli, nego je zahvalno i
veselo to je voljeno. No u toj fazi djetinjega razvoja dijete prvi put pomilja
da majci ili ocu neto dade ili proizvede
pjesmu, crte i sl. Prvi put se u djetinjem ivotu ideja ljubavi preoblikuje od
biti voljen u voljeti, u ideju stvaranja
ljubavi. Ta sposobnost da se voli razvija
se u uskoj vezi s razvitkom objekta ljubavi. Za prvih mjeseci i godina dijete je
najue vezano uz majku, ali ono iz dana
u dan postaje sve neovisnije i upuenost
na majku gubi svoju vanost dok veza s
ocem dobiva vee znaenje. Fizioloki i
psihiki djetetu su potrebne majina bezuvjetna ljubav i briga. Poslije este godine potrebna mu je oeva ljubav, njegov
autoritet i vodstvo. Majina je uloga da
usadi u dijete osjeaj sigurnosti dok ga
otac pouava i vodi kako bi se mogao
suoiti s problemima u drutvu.

Otac ima vrlo slab dodir s djetetom u prvim godinama njegova ivota.
On predstavlja svijet misli, umjetno
stvorenih vrijednosti, zakona i reda,
discipline, putovanja i pustolovina. On
pouava dijete i pokazuje mu put u svijet.107 Oinska je ljubav uvjetna ljubav i
njezino naelo glasi: Volim te zato to
ispunjava moja oekivanja, to vri
svoju dunost, to si slian meni. Negativni aspekt ove ljubavi je sama injenica
da se oinska ljubav mora zasluiti i da
nju ovjek moe izgubiti ako ne ini
ono to se od njega oekuje. Ova ljubav
poslunost smatra najveom vrlinom, a
Po Sullivanovu opisu takva razvoja u The Interpersonal Theory of Psychiatry, W.W.Norton and Co., New
York, 1953., u: Erich FROMM, Umijee ljubavi, 40.

neposlunost najveim grijehom. Pozitivna strana ove ljubavi jest ta da ljubav

nije izvan moje kontrole i mogu neto
poduzeti da je zadobijem.108

Oeva bi ljubav morala biti vie
strpljiva i snoljiva nego zastraujua i
autoritativna. Morala bi dijete koje raste
sve vie osposobljavati i na kraju mu dopustiti da postane vlastiti autoritet.

Majinska ili bezuvjetna ljubav
odgovara jednoj od najdubljih enja
svakoga ljudskog bia. Majka je dom
odakle smo doli, ona je priroda, zemlja,
ocean.109 Majinska je ljubav u obliku
brige i odgovornosti apsolutno potrebna
za odravanje djetetova ivota i rasta. No
ona ima i jo jedan zadatak. Ona ulijeva u dijete ljubav prema ivotu i prua
djetetu osjeaj da je vrijedno biti roen.
Ta se ljubav, jer je odnos izmeu nejednakih, smatrala najviom vrstom ljubavi
zbog svoga altruistikog i nesebina karaktera. Meutim, ta ljubav ne dolazi do
puna izraaja u ljubavi za malo dijete, ve
u ljubavi za dijete koje sazrijeva. Sama
bit majinske ljubavi je briga za djetinji
rast, a to znai da ona mora eljeti da se
dijete odvoji od nje.110 U toj se ljubavi
dvoje ljudi koji su bili jedno odvajaju dok
u erotskoj ljubavi, o kojoj e biti govora,
dvoje ljudi koji su bili razdvojeni postaju
jedno. Ali samo ena koja je stvarno sposobna za ljubav, ena koja je sretnija kada
daje nego kada uzima, koja stoji vrsto
na vlastitim nogama, moe voljeti kada
se dijete nalazi u procesu odvajanja.

106

107

Erich FROMM, Umijee ljubavi, 42.

108

Isto, 43.

109

Isto, 42.

110

Isto, 50.
ogledi i prinosi studenata teologije

93

Ljubav - stav i umijee

4.4. Bratska ljubav

Ljubav je prije svega stanovite,
orijentacija karaktera koja se odnosi na
sve. Ona nije samo odnos prema nekoj
posebnoj osobi. Ako ovjek voli samo
jednu osobu, a ravnoduan je prema
svima drugima, njegova ljubav nije prava
zrela ljubav ve simbiotska vezanost, ili
uveani egotizam. Ljubav se uspostavlja
posredstvom sposobnosti, a ne objekta,
ba kao to nastaje prekrasna slika jer je
ovjek, prije nego to je naao pravi objekt, ovladao slikarskim umijeem. Osnovna vrsta ljubavi jest bratska ljubav o
kojoj govori i Biblija kada kae: Ljubi
blinjega svoga kao samoga sebe. Ona
se zasniva na doivljaju da smo svi jedno svima nam je zajednika ljudska
bit. Ona je ljubav izmeu jednakih, ali
poetak takve ljubavi jest ljubav prema
bespomonom, siromanom i strancu.
Ova ljubav nije ograniena na jednu
osobu (brata), ba kao to ni majinska
ljubav nije ograniena samo na jedno
dijete. Ovu ljubav prati osjeaj odgovornosti, brige, respekta, poznavanje
svakoga drugog ljudskog bia i elja da
se unaprijedi njegov ivot. Ona se moe
usporediti s agape stilom ljubavi koju
je opisao sociolog Lee. Karakteristike
te ljubavi su altruistini osjeaji u ekstremnoj mjeri, strpljenje, predanost, prijateljska odanost i otvorenost.111
4.5. Erotska ljubav

Erotsku ljubav nipoto ne smijemo usporeivati s erotskim stavom ili
povrnom erotikom, o emu je bilo govora u prvom poglavlju ovoga rada. Ova
se ljubav povezuje s pravom ljubavi jer
Gordana NIKI, Povezanost stilova ljubavi s privrenou, brinou i seksualnim zadovoljstvom u
ljubavnim vezama, 84.

je ona in odluke da potpuno posvetim

svoj ivot ivotu druge osobe. Ona pretpostavlja da ljubim iz sutine svoga bia
i da doivljavam drugu osobu u sutini
njegova ili njezina bia. Erotska je ljubav
udnja za potpunim stapanjem, za sjedinjenjem s drugom osobom, ali ne u
simbiotskom smislu, nego u smislu zrele
ljubavi. Za razliku od majinske i bratske
ljubavi, koje su po svojoj prirodi neseksualne naravi, erotska je ljubav seksualne
naravi i ona se zbog toga suoava s varljivim karakterom seksualne elje. Seksualna elja se kod veine ljudi poistovjeuje
s idejom ljubavi.112 Oni se lako dadu
zavesti na zakljuak da se meusobno
vole ako se ele fiziki. Meutim, ako
elju za fizikim sjedinjenjem ne potie
ljubav, ako erotska ljubav nije i bratska
ljubav, ona vodi do sjedinjenja samo u
orgijastikom prolaznom smislu. Svi
oblici orgijastikoga sjedinjenja imaju
tri karakteristike: 1. oni su intenzivni, 2.
javljaju se u itavoj linosti u duhu i
tijelu i 3. oni su prolazni i periodini.113
Taj seksualni akt bez ljubavi nikada ne
premouje provaliju izmeu dva (strana) ljudska bia osim trenutno!

Erotska je ljubav iskljuiva, ali
jedino u smislu da se mogu potpuno i
snano sjediniti samo s jednom osobom.
esto se taj iskljuivi karakter erotske
ljubavi krivo interpretira. Ta iskljuivost
ne znai da dvoje ljudi koji se vole ne
trebaju osjeati ljubav ni za koga drugoga. Njihova ljubav ne smije postati egotizam u dvoje! Erotska ljubav iskljuuje
ljubav prema drugima samo u smislu
erotskoga (fizikog) sjedinjenja, a ne u
smislu duboke bratske ljubavi. Prije nego

111

94

Spectrum

112

Erich FROMM, Umijee ljubavi, 52.

113

Isto, 18.

Ljubav - stav i umijee

to progovorimo o ljubavnoj praksi, jo biti duboko dirnut sjeanjem na svoju

emo ukratko objasniti dva oblika iracio- prolu ljubav, iako kada je ta prolost
nalne ljubavi.
bila sadanjost nikakve ljubavi nije bilo.
Zarueni ili tek oenjeni mogu takoer
4.5.1. Idolatrijska ljubav
fantazirati o buduoj ljubavi mislei da

Ova se ljubav najee prikazuje e se njihov ljubavni zanos ostvariti u
kao velika ljubav u filmovima i rom- budunosti dok u sadanjosti poinju
anima. Ako osoba nije dosegla razinu na jedno drugome dosaivati.115
kojoj posjeduje osjeaj identiteta, ona
tendira da idolizira ljubljenu osobu. 5. Ljubavna praksa
Otuena od vlastitih snaga ona ih pro-
Disciplina, koncentracija i strpljenjicira u ljubljenu osobu koju oboava je tri su opa zahtjeva koji se postavljaju
kao najvie dobro. Gubi se u ljubljenom primjeni svakoga umijea. Disciplina
umjesto da se nae. No budui da ni- mora postati izraz nae vlastite volje,
jedna osoba ne moe dugo udovoljavati mora biti ugodna i moramo se polako
oekivanjima svojega (ili svoje) idola- privikavati na odreenu vrstu ponaanja
trijskog oboavaoca, moe nastupiti koje bi nam vjerojatno nedostajalo kada
razoaranje i tada se kao lijek trai novi bismo ga prestali primjenjivati. Rije je
idol, katkada u krugu bez kraja. Premda o samodisciplini, a ne npr. o disciplini
se misli da takva ljubav pokazuje inten- na poslu koji je strogo rutiniziran. Biti
zitet i dubinu ljubavi, ona pokazuje glad koncentriran znai ivjeti potpuno u
i oaj oboavaoca.114
sadanjosti, ovdje i sada, i ne misliti o
narednoj stvari koju treba uiniti dok
4.5.2. Sentimentalna ljubav
inim neto upravo sada.116 ovjek

Sutina ove ljubavi ogleda se u mora nauiti biti koncentriran u svemu
injenici da se ona doivljava u fantazi- to ini: u sluanju glazbe, itanju knji, a ne u ovdje-i-sada odnosu prema jige, u razgovoru s drugom osobom i dr.
drugoj osobi koja je stvarna. Postoje dva Trei je zahtjev strpljenje. Tko eli brze
oblika takve ljubavi. Najraireniji ob- rezultate, taj nikada nee ovladati nelik te vrste ljubavi je onaj gdje sve neis- kim umijeem. No kako su ova tri opa
punjene elje za ljubavlju, sjedinjenjem zahtjeva povezana s umijeem ljubavi?
i bliskou nalaze svoje zadovoljenje u Svatko tko tei postati majstor u tom
gledaju filmova, lakih ljubavnih pria ili umijeu mora zapoeti vjebanjem discisluanju ljubavnih pjesama. Za mnoge pline, koncentracije i strpljenja tijekom
parove gledanje ljubavnih pria jedina svake faze svoga ivota!117
je prilika da doivljavaju ljubav ne
Postoje kvalitete koje su vrlo
meusobno, ve zajedno kao promatrai znaajne za sposobnost voljenja. Objekljubavi drugih ljudi.
tivnost je prva kvaliteta jer je ona prev
Drugi oblik sentimentalne ljuba- ladavanje vlastitoga narcizma to je
vi prepoznaje se u izdvajanju ljubavi u
vremenskom smislu. Ljubavni par moe
114

Isto, 90.

115

Isto, 91.

116

Isto, 103.

117

Isto, 100.
ogledi i prinosi studenata teologije

95

Ljubav - stav i umijee

glavni uvjet postizanja ljubavi. Rije je o

sposobnosti da se ljudi i stvari vide onakvima kakvi jesu i da se ta objektivna
slika odvoji od slike koju oblikuju neije
elje ili neija miljenja. Objektivnost je
nastojanje da budem objektivan u svakoj
situaciji i da postanem osjetljiv za situacije u kojima nisam objektivan. Ona se
mora postii prema svakom s kim ovjek
stupa u dodir. Stei tu sposobnost pola je
puta do postizavanja umijea ljubavi!118
Druga je kvaliteta prakticiranje vjere.
Fromm govori o racionalnoj vjeri nasuprot iracionalnoj. Ne radi se o vjerovanju
u neto, ve o neovisnu uvjerenju zasnovanu na neijemu vlastitom produktivnom promatranju i miljenju, usprkos
miljenju veine. Ona je karakterna osobina koja proima cijelu nau linost.
Osnova je te vjere produktivnost. ivjeti
tako da vjerujemo u sebe i u mogunosti
drugih ljudi znai ivjeti produktivno.
Biti voljen i voljeti, kao i samo vjerovanje, zahtijeva hrabrost, sposobnost da se
preuzme rizik i spremnost da se prihvate
bol i razoaranje. Voljeti znai obvezati
se bez garancije, prepustiti se potpuno
nadi da e naa ljubav proizvesti ljubav
ljubljene osobe. Ljubav je in vjere i tko
god slabo vjeruje, slabo i voli.119

Na kraju ini se vanim
spomenuti da umijee voljenja zahtijeva stanje estine, poveane vitalnosti,
to moe biti samo rezultat produktivne i aktivne orijentacije u mnogim
drugim sferama ivota jer ako ovjek nije
produktivan u drugim sferama, nije ni u
ljubavi. Ljubav nas ne obuzima. Ona
je aktivnost koja se ui, sposobnost koja
se razvija meusobnim davanjem i pri118

Isto, 108.

119

Isto, 114.

96

Spectrum

manjem. Osobe se ne gube u ljubavi, ve

se razvijaju ili ak pronalaze svoje pravo
ja.120 Ljubav je dakle unutarnja aktivnost
ili produktivna upotreba ovjekovih
snaga. Ako ljubim, nalazim se permanentno u stanju aktivne brige za svaku
osobu, a ne samo za posebnu ljubljenu
osobu. Upravo je potpuna budnost ili
izbjegavanje unutarnje lijenosti i dosade
jedan od glavnih uvjeta prakticiranja
vjetine ljubavi bez koje ljudski rod ne
bi mogao opstati ni jedan dan!
Zakljuak

U jednom dijelu rada reeno je
da se ljubav ne moe definirati, tj. da
svatko moe dati svoju definiciju ljubavi
koja e biti donekle tona. Tema ljubavi
je neiscrpna. Zato mnogi misle da nema
smisla pisati o njoj. Oni pak koji ele pisati o njoj jer se ta tema dobro prodaje obino objanjavaju jednu vrstu ili
stil ljubavi. Danas se, kao i u prolosti,
najvie pie o tzv. romantinoj ljubavi.
Kao to je kod veine spolni odnos
prva asocijacija kada se spomene pojam
seksualnost, tako je slika dvoje sretno
zaljubljenih prva asocijacija kada netko
spomene rije ljubav. Jasno je pokazano
zato ta dva pojma nisu i ne mogu biti
sinonimi. Ljubav je vrst stav, odluka,
obeanje i sposobnost. Ispravan stav
ljubavi ili doivljavanje drugoga ovjeka
kao jedinstvena i neponovljiva i umijee
da se drugoga voli iz sutine svoga bia dva
su krila prave ljubavi. Ona je tako iznad
svakoga (ne)znanstvenog tumaenja ili
subjektivnoga literarnog opisa. Ona je
slobodna jer je izrazito duhovna. Ona
je, kako to predivno C. S. Lewis kae
aneoska!
http://psihoterapijsketeme.rs/2011/psihologijazaljubljenosti-i-ljubavi/
120

Ljubav - stav i umijee

Govor o smislu ljubavi nije (i ne treba

biti) kompliciran. To eli pokazati i
sljedea ilustracija. Zamislimo ograeno
plodno tlo. U tom tlu nalaze se tri sjemena (smisla): sjeme ljubavi, rada i patnje.
Prema logoterapiji smisao ivota moe se
ostvariti na tri naina: ostvarujui smisao
ivota u radu, ljubavi i patnji. Iz svakoga
od ta tri sjemena moe izrasti jedno stablo. Stablo koje izraste ili nain na koji
osmislimo svoj ivot daje smisao plodnom tlu, odnosno ivotu. to to znai?
Plodno tlo nije vie samo plodno tlo i na
ivot nije vie samo ivot, odnosno puko
egzistiranje. Pomou motivacijske sile
koju je Frankl nazvao volja za smisao mi
odluujemo iz kojega e sjemena izrasti
stablo, odnosno kako emo osmisliti svoj
ivot (plodno tlo). Ako se odluimo za
sjeme, tj. smisao ljubavi, onda e se to
stablo razvijati na sljedei nain.

Najprije e se razviti korijen. Korijen prua stabilnost nadzemnom dijelu
stabla, upija vodu i hranjive tvari iz tla.
Pitamo se: to je korijen u ljudskom
ivotu? Pomou ega ovjek upija
istinu ili ispravnu teoriju iz ivota? Jer
naa su djela odraz ispravne, odnosno
neispravne teorije. Mi ivimo od savjeta, po(r)uka, filozofija koje oblikuju
naa razmiljanja, stavove i konano na
odnos prema svijetu izvan nas. Sve ono
to mi upijamo ili kako upijamo oblikovat e nae stablo u ovom primjeru
stablo ljubavi. No to bi onda bio
taj korijen? Vrlo jednostavno, svijest o
tome da postojim, svijest o tome tko sam,
odnosno odreena antropologija. ovjek
je razumno bie i on nije u sebi zatvoren sustav, stoga je njegova egzistencija
po svojoj biti auto-transcendencija on
je usmjeren prema svijetu izvan njega.
ovjek je, rekli smo, bie prema! Ovdje

se egzistencija, smisao i svijest o tome

da jesam isprepliu. Jer kako zamisliti
egzistenciju bez smisla i svijesti i smisao
i svijest bez egzistencije? Iz te svijesti,
nae stabilnosti i nae odluke (volje) da
crpim istinu o ljubavi kao i samu ljubav
jer ovjek bez ljubavi drugih ne moe
ivjeti izrast e deblo, odnosno moj stav
o ljubavi. Taj pravi ljubavni stav nazvali smo prava ljubav. Deblo je, znamo,
pokriveno korom koja ga titi od tetnih
utjecaja. Prava je ljubav pokrivena ili
obavijena odgovornou, respektom,
brigom, poznavanjem drugoga, davanjem, aktivnou, objektivnou i vjerom.
Iz debla rastu razliite grane, odnosno
razliite vrste ljubavi koje ine kronju
stabla, odnosno kronju naih odnosa
prema razliitim objektima, tj. subjektima ljubavi. Mogue je da se na kronji
stabla nau i osuene grane. To su one iracionalne ili tzv. pseudo-ljubavi. Plodovi
su neto to stablo posebno ini lijepim
i korisnim. Kako e izgledati naa ljubav
ili plodovi te ljubavi, ovisi iskljuivo o
nama!

ogledi i prinosi studenata teologije

97