Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1of 35

Tajne mozga

Dubravka Jurina,dipl.pedagog

600 cm3

1200 do
2000 g

100 milijardi neurona

2500 cm2

misli
osjea

omoguuje
ivot

vidi
odluuje

uje

rjeava
probleme

organizira
ui

upravlja
ponaanjem

planira

dobijemo ga bez upute i ne moemo ponovno


dizati sustav ili ga resetirati!

Jedinstvena prilika
da se izgradi bolji mozak
ili. da se ugue potencijali mozga

Adolescentski mozak je
jo uvijek u izgradnji
-stvaraju se novi dendriti i sinapse
- preobrazba,
slina nadogradnji raunalne mree

Bitno je

umreavanje

Mozak selektivno
jaa ili odstranjuje neurone
na osnovi aktivnosti
sinapse koje se stalno koriste ojaat ce
a one druge odumrijeti e
na

djelu je princip
aktivnost ili propast

sve informacije i aktivnosti kojima se bavite bit e


ugraene u strukturu mozga, a sve to budete
ignorirali izgubit ete

neuroni

se u osnovi sastoje od
tijela stanice s kojeg se prua
vei broj kratkih ivanih vlakana
dendrita i po jedno due ivano
vlakno akson
Neuroni su povezani sinapsom
to sinapsu ini
glavnom tokom preko koje se odvija
komunikacija izmeu neurona.
Sinapsa se spaja na dentrit
susjednog neurona i
takvu vrstu povezivanja zovemo
umreavanjem.
90% stanica u mozgu glija stanice ljepilo koje vee stanice
10 % stanica su neuroni oni kriju tajnu uma

Razliiti neuroni imaju razliite


funkcije to se odraava i na njihovom
izgledu i nainu povezivanja.
Skupinu povezanih neurona u jednu
funkcionalnu cjelinu
nazivamo neuronskim sklopom.

to je vie meusobno
povezanih neurona
u nekom neuronskom sklopu
to je bolja sposobnost
tog dijela mozga

sinapse

mjesto gdje se
odvija komunikacija
izmedu neurona

svaki put kad osoba


doivi novo iskustvo
ili primi
jedan bit informacije
uspostavlja se
nova veza

broj sinapsi koje


jedan neuron
stvara sa drugima
moe se popeti i na vie
od desetak tisua

na temelju ovoga, izraunali su da je broj permutacija i


kombinacija u modanoj aktivnosti vei od ukupnog broja
elementarnih estica u svemiru.

svaka informacija
putuje vaim tijelom
elektrinim i kemijskim putem
i neprekidno se pretvara iz
jednog oblika u drugi
poruka putuje poput elektrine
struje uzdu aksona

a onda se
pretvara u kemijski tok
(neuroprijenosnik)koji preskae
sinapse
Dok smo budni mozak generira od 10 do 23 vata, snagu dovoljnu za pojavu svjetlosti u arulji.

http://www.youtube.com/watch?v=jneJUgo_tFQ

KAKO maksimalno podrati razvoj mozga?

1. prehrana

2. fizika aktivnost

3. mentalno stanje

4.zahtjevne spoznajne aktivnosti

gorivoza rad mozga


uravnoteena,kvalitetna

prehrana

bitna za odgovarajuu kemiju mozga


za stvaranje neuroprijenosnika
( identificirano 70 razliitih vrsta )

svaki nedostatak u hranjivim tvarima


moe sniziti razinu odreenih
neuroprijenosnika i tako tetno
utjecati na ponaanja za koja su
odgovorni

oko 75% mozga otpada na vodu. Ako dehidriramo, mozak tee radi. Naime, siva se tvar moe
stisnuti pa je razmiljanje oteano. Sreom, aa vode brzo e nas razbistriti.

mozak koristi

20% energije
koju razvije tijelo

izvor mozgovnog elektriciteta

dobra HRANA
u kombinaciji s
KISIKOM
Ako za 8 do 10 sekundi do mozga ne stigne dovoljno krvi, izgubit ete svijest. Stanica mozga
moe ivjeti 4 do 6 minuta bez kisika, a zatim poinje umirati. Ako bez kisika ostane 5 do 10
minuta, na mozgu e ostati trajna oteenja.
U mozgu ima preko 100.000 kilometara krvnih ila.

hrana bogata lecitinom

- neophodan je za sintezu acetilkolina,

glavnog neurotransmitera u modanim


ovojnicama.
-sastavni element velikog dijela mozga,
(30%teine mozga)

modanih ovojnica te ovojnica lene modine i ivaca


-pretvara u acetilkolin, tvar koja prenosi ivane impulse
-njegov nedostatak uzrokuje pojavu raznih neurolokih oboljenja

umanjak, soja, jetra govedine, cvjetaa, narana,


kikiriki, hladno preano biljno ulje, oraasti plodovi,
sjemenke... Pri preradi hrane dolazi do unitavanja lecitina.

glukoza potrebna za dobivanje energije vanost voa


i povra

viestruko nezasiene masti najvie ima u u

ribama sjevernih mora, tuni, lososu, haringi,


pastrvi, bakalaru, plavoj ribi, orasima i
sjemenkama lana, ribljem ulju i ekstra
djevianskom maslinovu ulju.
Nezasiene masti uglavnom se dobivaju iz namirnica
biljnog porijekla poput maslina i razliitih sjemenki
(kukuruza, suncokreta, bue i dr)
nedostatak eljeza glavni je uzrok slabog
mentalnog uratka
nedostatak smanjuje raspon panje,izaziva kanjenje
razvoja snage razumijevanja i rasuivanja,naruava
uenje i pamenje.

vanost natrija i kalija


svaki od vaih 100 milijardi neurona moe
imati do jednog milijuna natrijevih pumpi
koje su vitalne za prijenos mozgovnih
poruka-natrij i kalij opskrbljuju te pumpe
energijom
gotovo sve voe bogato kalijem
banane,narane,marelice,dinje,breskv
e-ali i krumpiri,rajica,bua..

Kada bismo reducirali unos natrija


smanjili bismo kretanje elektrine energije
kroz mozak, a time i koliinu informacija
koji mozak moe primiti.
Kada bismo radikalno smanjili unos kalija
riskirali bismo pojavu
munine,povraanja,pospanosti i stupora.
Sve bi to bili simptomi koji bi ukazivali na
to da ne rade vitalne pumpe.

Funkcioniranje mozga jako ovisi


o tome to ste jeli za doruak.
R. M. Restak Mozak:Posljednja granica

Va mozak se rastavlja i ponovno sastavlja svaki dan.


Va e mozak za tjedan dana biti sastavljen od
potpuno drugaijih proteina
Don Arnold, profesor molekularne i raunalne biologije na koledu USC Dornsife

vanost osiguravanja organizirane kvalitetne prehrane u srednjim kolama

* jedite obilan doruak, najbolje s puno svjeeg


voa
* pojedite dobar ruak koji ukljuuje mnogo
proteina ,po mogunosti sa salatom od
svjeeg povra
*neka riba,ljenjaci,orasi,bademi
kao i povrtne masnoe budu kljuni dio
prehrane biljna ulja i kotuniavo voe glavni
su izvor linoleike kiseline
* proistite svoje tijelo od toksina
jedan mogui nain za to je da pijete mnogo
vode!!! svjea voda reaktivira tijelo, dok ga
kava,aj i gazirana bezalkoholna pia
dehidriraju

fizika
aktivnost
omoguava dobru opskrbu kisikom,
poboljava umreavanje neurona u
malom mozgu koji je
odgovoran za pokrete i presudan
za usklaivanje misaonih procesa i
donoenje odluka
to je sloenija situacija
pred nama, vea uloga m.mozga

mentalno stanje
pod snanim smo
utjecajem
emocija i onoga
to mislimo

kao to razliita hrana moe potaknuti


70 vaih neuroprijenosnika,
to moe i vae mentalno stanje

molekule emocija pokreu svaki sustav u


tijelu
kada se emocije izraavajusvi su
sustavi ujedinjeni i ine cjelinu.
kada su emocije potisnute,kad ih se
porie ili im se ne doputa da budu
ono to bi trebale biti,
nai se mreni putevi blokiraju,
zaustavljajui protok prijeko potrebnih
tvari koje osiguravaju
dobro osjeanje i koje upravljaju i naom
biologijom i naim ponaanjem.

pretpostavlja se da se 98 %
cjelokupne komunikacije u tijelu
odvija kroz
peptidne glasnike/molekule emocija
to govori o daleko veoj ulozi emocija
u razumijevanju i integraciji pri uenju
Candace B.Pert Molecules of Emotion

pozitivne i negativne misli mogu


prouzrokovati velike promjene u
nainu kako mozak prerauje,
pohranjuje i priziva informacijepromjene u sposobnosti uenja
emocionalno dobro raspoloenje
uzrokovat e da mozak oslobaa endorfine
koji potiu tijek acetilkolina,
vitalnog neroprijenosnika
koji daje naredbu za utiskivanje novih
iskustava u razliite dijelove mozga
acetilkolin
Ulje koje omogucuje funkcioniranje stroja za
pamenje. Kad ono presui,stroj zariba
R. Koutlak

Osigurati napredak:
svladavanjem ivotnih vjetina..
-rjeavanja problema,sukoba
- donoenja odluka
- kritikog miljenja
-ostvarivanja kvalitetnih meuljudskih odnosa
asertivno ponaanje zauzimanje za sebe, potujui potrebe drugih

-upravljanja vremenom..
-osobne odgovornosti i mnogim drugim
razvojem emocionalne inteligencije..
prepoznavanje osjeaja,poznavanje odnosa
misli,osjeaji,reakcija, kontroliranja emocija
sposobnost empatije,tolerancije,

empatija sposobnost sluanja i razumijevanja potreba i okolnosti drugih


ljudi, kao i sposobnost izraavanja tog razumijevanja uspjene
komunikacije

emocije

zahtjevne
spoznajne
aktivnosti
poveavate snagu neurona
usavravate misaone
vjetine obrade podataka

sve to inite
mijenja va mozak

Svaki problem ima u sebi sjeme rjeenja.


Ako nema probleme,
nee dobiti ni sjeme rjeenja.

Problemi su za mozak ono


to je vjeba za miie.
Oni ga uvruju.
Primajui novi materijal mozak
pretrauje izgraene neuronske mree u
potrazi za kontekstom koji e mu pomoi
da shvati nova znanja.

novo + nepredvidivo + emocije


promjene sva osjetila

Gelb Michael j. :Kako misliti poput Leonarda

Od obrazovanja ne trebate papir


koji dokazuje da ste nauili
neke injenice, nego
razvijenost mozga s kojim se
moete prilagoditi svakoj promjeni
situacije i brzo nauiti injenice.

Literatura:
-dr. Feinstein : Tajne tinejerskog mozga
-Dryden,Vos: Revolucija u uenju,Educa
-Jensen:Pouavanje s mozgom na umu
-ppt. psihologinja Elizabeta Sablji slide 2

Ne propustite pogledati prikaz mozga

Basic Parts of the Brain - Part 2 - 3D Anatomy Tutorial

http://www.youtube.com/watch?v=8hC6NGQReL4
Anatomy of the brain: The Cerebrospinal Fluid CSF

You might also like