Njega zdravog i bolesnog djeteta

Pravilna njega djeteta je neophodna za

normalan rast i razvoj djeteta, kao i
ouvanje njegova zdravlja. Obzirom da je
pedijatrija nauka o zdravom i bolesnom
djetetu od roenja do kraja adolescencije,
znai medicina razvojne dobi, medicinska
sestra treba dobro poznavati osnovna
naela zdravstvene njege u raznim
razvojnim razdobljima djejeg organizma.

Ulogu medicinske sestre definirala je

Virginija Henderson 1966.g. Jedinstvena je
uloga medicinske sestre pomagati
pojedincu, bolesnom i zdravom u
obnovljanju onih aktivnosi koje pridonose
zdravlju ili oporavku. Aktivnosti medicinske
sestre su usmjerene na zadovoljavanje
osnovnih potreba djeteta i to su zapravo
osnovni postulati njege:

1.pomo pri disanju,

2.pomo pri uzimanju hrane i tekuine,
3.pomo pri eliminaciji,
4.pomo pri odravanju poeljnog dranja
tijekom hodanja, sjedenja i leanja, te pri
promjeni poloaja,
5.pomo pri odmoru i spavanju,
6.pomo pri odijevanju, svlaenju i izboru
odgovarajue odjee,

1.pomo pri odravanju normalne tjelesne temperature,

2.pomo pri odravanju osobne higijene, te zatiti koe i
sluznice,
3.pomo pri izbjegavanju opasnosti koje prijete iz
okolia,
4.pomo pri komunikaciju sa drugima radi izraavanja
potreba i osjeaja,
5.pomo u prakticiranju svoje religije i postupanju
sukladno vlastitom shvaanju dobra i zla,
6.pomo u radu ili produktivnoj aktivnosti,
7.pomo pri rekreativnim aktivnostima,
8.pomo pri uenju.

Odgovornost medicinske sestre je velika i u

velikoj mjeri odreuje zdravlje budue
generacije.. U pedijatriji vai pravilo da
zdravlje poinje u kui, i da je kua
posebno znaajna za zdravlje i napredak
djece. Zato je uloga medicinske sestre
iroka, jer osim neposrednog provoenja
zdravstvene njege, mora nauiti i roditelje
kako e pravilno njegovati, hraniti,
postupati sa djecom.

Uloga medicinske sestre zapravo zapoinje od momenta

zaea preko prenatalne dijagnostike, bilo neinvazivne ili
invazivne, a naroito je odgovorno vidljiva neposredno
po roenju djeteta, odnosno u postupku sestre sa tek
roenim djetetom, tzv. postupak u raaoni (aspiracija,
primarno presijecanje pupkovine, odreivanje Apgara,
stavljanje narukvice, prvo pranje djeteta, sekundarno
presijecanje pupkovine, ponovna procjena Apgara, prvi
orijentacijski pregled koji obuhvata procjenu gestacije,
prilagoenosti disanja, traganje za poroajnim
tragovima i kongenitalnim malformacija, te vaganje
mjerenje tjelesne teine i visine djeteta, obima glave i
grudnog koa, te davanje K vitamina).

Sve ove radnje se rade pod infracrvenom grijalicom,

potom se dijete oblai, te daje majci u naruje i
stavlja na prsa radi prvog podoja. Praenje i
posmatranje novoroenata tokom prva 24-sata ,
zbog kontrole pupka radi krvarenja, tjelesne
temperature, eventualnog povraanja, odnosno
aspiracije i guenja, disanja, te kontrole izbacivanja
mekonijuma, mokrenja, uz davanje prvog obroka i
kontrolu refleksa takoe spada u nadlenost
medicinske sestre. Tokom ranog neonatalnog
perioda je osobito vano da medicinska sestra obrati
panju na njegu pupka, njegu koe i previjanje.

U dojenakom periodu je jako vano poznavati

osnovne principe pravilne njege jer propusti dovode
do tekih poremeaja. Posebno je potrebno obratiti
panju na higijenu osobe koja njeguje dijete, higijenu
predmeta sa kojima dojene dolazi u dodir i higijenu
prostora u kojima dojene boravi. Pridravanje ovih
principa je zapravo sprjeavanje infekcija. Pravilna
njega mora poivati na odreenom redu koji je u
krajnjoj liniji i poetak odgoja djeteta. Lina higijena
djeteta poiva na svakodnevnom kupanju uz
osiguranje potrebne temperature, pribora za
kupanje, te previjanja, odijevanja, etnje, ali i
vanjskih uslova ivotne sredine djeteta.

U ovom periodu posebno treba obratiti panju

na reakcije trudnoe, te na bolesti koje nastaju
kao posljedica loe higijene (sor, tjemenac,
ojedi). Jaanje otpornosti djeteta poiva na
pravilnom dojenju, iznoenju, vjebama, te
razvijanju osjeaja za igru (igrake) odnosno
osiguranju uslova za odmor i san djeteta. Osim
pomenutih postupaka jako je vano znati
osnove pravilne ishrane, te provoenje
vakcinacije uz potovanje optih i specifinih
kontraindikacija za vakcinaciju.

Njega predkolskog djeteta je nastavak njege

dojenakog perioda sa teitem na linu
higijenu (istoa ruku i lica, svakodnevno
veernje kupanje, podrezivanje noktiju, pranje
zuba, kontrolu stolice i mokrae). Djeca bi
trebala da imaju posebnu odjeu, osim odjee
za spavanje, adekvatnu konu obuu, uz
spavanje jedan do dva sata poslije ruka i
barem dvanaest sati nou. Obzirom da imaju
intenzivan psiholoki razvoj vanoi ih je
usmjeriti prema igri.

U kolskom periodu dijete je sve

vie samostalno, uz dalji razvoj
navika i veu samostalnost, te
razvijanje uenja. Medicinska
sestra u svakom momentu mora
biti koordinator i vodea aktivnost
u ovim postupcima.

Njega bolesnog djeteta

Uprincipudijetesemoelijeitikuiiliubolnici.
Medicinskasestramorapoznavatisvepotrebedjeijegrazvoja
kakobimoglapravilnoutvrditipotrebedjetetaiproblemekojise
pojavljujuineprestanomiejnjaju,teplaniratizdravstvenunjegu
bolesnogdjeteta.
Medinskasestramorabitisvjesnanesposobnostidjetetadashvati
bolestinjezinolijeenje.Odraslisudjelujuudonoenjuodlukao
vlastitojnjezi,iznosesvojepotrebeiosjeaje.Dijetenajeene
moeizrazitisvojepotrebeiosjeajeizatopotpunozavisiod
medicinskesestre,kojamumoraomoguitizadovoljavanje
njegovihpotrebaizpodrujazdravstvenenjege.
Pravonanajboljemoguelijeenjeosovnojepravo,posebnoza
djecu.

Djeca trebaju biti primljena u bolnicu samo ako im se

pomo koju trae ne moe jednako dobro pruiti kod
kue ili ambulantno
Djeca u bolnici trebala bi imati pravo da sve vrijeme
imaju uza sebe roditelje ili njihovu zamjenu
Svim roditeljima trebalo bi ponuditi smjetaj i trebalo
bi im pomoi i ohrabriti ih da ostanu uz dijete. Trokovi
lijeenja ne bi smjeli biti faktor koji utie na ovo. Radi
sudjelovanja u njezi svog djeteta, roditelji trebaju biti
informirani o rutinskim poslovima na odjelu i
ohrabreni na suradnju sa medicinskim oboljenjima.

Djeca i roditelji imaju pravo da budu informirani na

nain koji odgovara njihovoj doi i razumijevanju.
Treba poduzeti korake za smanjenje fizikog i
psihikog stresa
Djeca i roditelji imaju pravo informiranog
sudjelovanja u odlukama koje se odnose za njihovu
zdravstvenu zatitiu. Svako dijete treba biti zatieno
od nepotrebnoga medicinskog tretmana i ispitivanja.
Djecu treba zbrinjavati zajedno sa drugom djecom
koja imaju iste razvojne potrebe i ne smiju smjetati
u odjelu za odrasle. Ne smije biti dobnih ogranienja
za posjete djetetu u bolnici.

Djeca moraju imati potpunu mogunost igre,

rekreacije i edukacije sukladno njihovoj dobi i stanju i
trebaju biti u ambijentu koji je planiran, namjeten i
opremljen tako da zadovoljava njihove potrebe
Djecu bi trebalo zbrinjavati osoblje kojem obrazovanje i
vjetina omoguuje da zadovolje fizike, emocionalne
i razvojne potrebe djece i obitelji.
Kontinuitete zatite treba biti osiguran putem tima koji
zbrinjava djecu
Djeca trebaju biti tretirana sa taktom i razumijevanjem
i njihova osobnost treba biti potovana u svako
vrijeme.

Osnovni zadaci medicinske sestre na

djejem odjelu jesu:
-Struna njega i briga o bolesnoj, iznemogloj i

drugoj djeci kojoj je potrebna pomo u skladu s

njihovim fizikim, emocionalnim i socijalnim
potrebama
-Zdravstveni odgoj djece i njihovih roditelja
-Promatranje, praenje i pronalaenje subjektivnih
i objektivnih faktora koji utjeu na zdravstveno
stanje djeteta
-Suradnja sa ostalim lanovima zdravstvenog tima
u planiranju i provoenju zdravstvene zatite
djeteta
-Odovornost za redi i istou djejeg odjela,
organiziranje i kontroliranje rada pomonog osoblja

Svaka stacionarna djeja ustanova

mora zadovoljiti potrebe djece u
pogledu psiholokog aspekta,
fizikog komfora i sigurnosti djece,
medicinskog tretmana, njege
bolesnog djeteta i ishrane
bolesnog djeteta.

Osnovna naela njege bolesnog djeteta

ukljuuju:

1.strunu njegu,
2.prevenciju intrahospitalnih
infekcija,
3.zatitu od povreda djeteta,
4.sprjeavanje hospitalizma.

Medicinska sestra mora ovladati

sljedeim zadacima i obavezama,
koji su zapravo njen svakodnevni
rad, a koji predstavljaju sutinu
njege bolesnog djeteta.

-Primanje djeteta u bolnicu

-Rad sa djetetom
-Hitni prijem
-Ishrana bolesnog djeteta
-Posmatranje bolesnog djeteta
-Uzimanje biolokih uzoraka na labaratorijske
analize
-Provoenje terapije
-Otputanje iz bolnice

Postoje posebne grupe mladih pacijenata koje

zahtjevaju specijalnu njegu i dodatne
aktivnosti sem standardnih. Za njih postoje
posebne preporuke i ovladavanje vjetinama
njege, dijagnostikim, terapeutskim
metodama je preduslov za uspjeno
lijeenje.. To se uglavnom odnosi na pacijente
sa sljedeim bolestima:

-Bolesti respiratornog djeteta

-Poremeaji ishrane
-Konvulzije
-Reumatske bolesti
-Oboljeli od eerne bolesti
-Oboljeli od hipertrofine stenoze pilorusa
-Nefroloka oboljenja
-Trovanja
-Strana tijela
-Opekotine

-Febrilnost