VISOKA KOLA CEPS CENTAR ZA POSLOVNE STUDIJE

KISELJAK

TEMA: ZRANI I VODENI PROMET U GRADOVIMA

(Seminarski rad)

Predmet: ROBNO DISTRIBUCIONI CENTRI

Ime i prezime studenta: SILVIO BERLUSCONI

Kiseljak, 2015. Godine

UVOD

Zrani putniki promet na ovim prostorima poinje jo pred Drugi svjetski

rat. Godine 1930. otvara se linija Beograd Sarajevo Podgorica. U
upotrebi su manji putniki zrakoplovi, a u tom periodu koristi se vojni
aerodrom u Rajlovcu. Zrani civilni promet obavljalo je beogradsko
zrakoplovno
drutvo Aeroput sa
zrakoplovimaPotez
29 francuske
proizvodnje.
Poetak Drugog svjetskog rata prouzroio je obustavu svih civilnih
zrakoplovnih aktivnosti na cijeloj teritoriji tadanje Kraljevine Jugoslavije.
Po zavretku rata, praktino od 1947. godine, ponovo se uspostavlja
redovni civilni zrani promet prema Sarajevu, linijama izmeu Sarajeva,
Beograda i Zagreba. Promet obavlja nova jugoslavensko-sovjetska
kompanija JUSTA, a za svoje aktivnosti koristi aerodrom u Butmiru. Ova
kompanija radi tek neto due od godinu, jer se odlukom Vlade
tadanje Federativne Narodne Republike Jugoslavije (FNRJ), zbog sukoba
sa
SSSR-om
osniva
domaa
kompanija Jugoslovenski
aerotransport, poznatija pod skraenim nazivom JAT. Glavninu JAT-ove flote
u to doba inili su zrakoplovi Dakota (DC-3) sa 24 putnika sjedita. Promet
legendarnim DC-3 bio je u funkciji sve vrijeme sljedeih 22 godine.

Slika 1 prvi aerodromi

Zbog naraslih potreba i uvoenja u eksploataciju novih tipova mlaznih

zrakoplova, koji su zahtijevali vrste betonske podloge manevarskih
povrina, krenulo se u realizaciju ideje o gradnji novog sarajevskog
aerodroma. Poslije dugogodinjih analiza i ispitivanja pozicije budueg
aerodroma, odlueno je da bude lociran u Sarajevskom polju, u
neposrednoj blizini postojeeg travnatog aerodroma Butmir. Sama gradnja

poela je krajem 1965. i trajala je neto vie od tri godine. Izgraena je

potrebna aerodromska infrastruktura: pista, rulne staze, platforma,
skromna terminalna i upravna zgrada. Kontrolni toranj bio je takoer u
sklopu aerodromske zgrade. Radionavigacijska (R/NAV) oprema na
aerodromu omoguavala je prihvat svih vrsta zrakoplova, zakljuno s
kategorijom C, i u prilikama nonog letenja i sloenih meteo uvjeta (VFR i
IFR letova).

Historijski razvoj

Napokon, 2. juna 1969. godine Aerodrom Sarajevo-Ilida, kako se tada

zvanino naziva, sveano je otvoren za civilni zrani promet.

Slika 2 aerodrom Sarajevo - Ilida

Slika 3 novinski lanak

Otvaranje novog meunarodnog aerodroma znailo je i da se otvaraju novi

putevi i mogunosti za razvoj civilnog zrakoplovstva. Promet putnika i

zrakoplova u ovom se razdoblju poveavao postepeno tokom svake

godine, ali je Sarajevski aerodrom i dalje imao ulogu feeding airport, tj.
ulogu aerodroma koji je osiguravao putnike aerodromima u Beogradu i
Zagrebu.
Kandidiranjem Sarajeva za Zimske olimpijske igre 1984. (ZOI 84), javlja
se potreba za proirenjem osnovnih kapaciteta Aerodroma: produenje
postojee piste, izgradnja nove paralelne rulne staze, novog terminala i
objekta Slube kontrole letenja s novim kontrolnim tornjem. Uporedo se
trae mogunosti za instaliranje nove R/NAV opreme, kako bi se smanjili
operativni minimumi za operacije zrakoplova i time poveala frekvencija
procedura slijetanja i polijetanja. Ova zahtjevna ideja pretoena je u
stvarnost prije samog poetka ZOI 84. Pista je produena za 150 m.
Osposobljena je nova rulna staza, proirena operativna platforma.
Instalirana je kompletna nova rasvjeta piste, prilaza i rulnica, nabavljena
planirana R/NAV sredstva (tri VOR-a i novi ILS), i na kraju izgraena nova
veoma funkcionalna zgrada aerodromskog terminala. Terminalna zgrada
dobila je sve sadraje koji su uobiajeni na meunarodnim aerodromima.
Time se Aerodrom Sarajevo svrstao u najopremljenije aerodrome u ovom
dijelu Evrope. Tehnoloki i kadrovski bio je potpuno spreman doekati
poetak Igara.

Slika 4 doek za Olimpijske igre

Slika 5 Olimpijsko Sarajevo

Promet putnika u zranom prometu

Tokom Igara i neto prije samog poetka promet je intenziviran, tako da se

dnevno obavljalo izmeu 50 i 70 aviooperacija. Tada smo prvi put imali i
slijetanje JAT-ovog najveeg putnikog zrakoplova DC-10, na liniji direktno
iz New Yorka. Osim toga, zabiljeeno je u vie navrata slijetanje velikih
interkontinentalnih zrakoplova tipa L-1011-Tristar, B-707, DC-8 i niza
drugih. Bitno je naglasiti da je posljednjeg dana ZOI 84 ostvaren rekordan
dnevni promet: oko 14.000 putnika je otpremljeno bez ikakvog zastoja i
greke u opsluivanju.
Do poetka agresije na BiH promet se poveava. U tome je poseban
doprinos lokalne arter aviokompanije AIR COMMERCE, koja je od oktobra
1991. do marta 1992. godine prevezla vie od 40.000 putnika.
Neto prije same agresije, na Aerodrom dolaze jedinice UNPROFOR-a, tzv.
mirovnjaci. Motorizirana jedinica kanadske vojske stacionirana je na
Aerodromu. Oni koji su na odreen nain znali za agresiju i spremali je,
izmjetaju porodice iz Sarajeva. Porodice pripadnika JNA odlaze vojnim
zrakoplovima. Naputaju Sarajevo zranim putem, kao najsigurnijim

oblikom prijevoza, zbog balvan-barikada na cestama. Strani dravljani

takoer odlaze.
Agresija i zvanino na neki nain poinje okupacijom Sarajevskog
aerodroma, koji zaposjeda jedinica bive JNA. U noi izmeu 4. i 5. aprila
1992. godine JNA pripadnici Vazduhoplovne akademije iz Rajlovca
zauzima Aerodrom i dri ga u svojim rukama do polovine juna. Tada ga
predaje srpskim paravojnim jedinicama, koje preuzimanjem Aerodroma
poinju opu pljaku i unitavanje opreme, radionavigacijskih sredstava i
svega ostalog to se nije moglo transportirati prema Beogradu i
teritorijama pod srpskom kontrolom.
Nastaje tuni period. Potpuno se obustavlja bilo kakvo civilno letenje.

Slika 6 vozila UN-a

Jedinice UNPROFOR-a, koje se jo nalaze na Aerodromu, postepeno
poinju obnavljati vojni zrani promet. Mandat za to dobile su snage
francuskog ratnog zrakoplovstva u slopu detairane zrakoplovne
jedinice French DETAIR. Aerodrom sada iskljuivo slui vojnim snagama i
dijelom za humanitarne letove, radi opskrbe stanovnitva Sarajeva
neophodnim ivotnim namirnicama. Takoer se povremeno obavljaju
evakuacije teko bolesnih i ranjenih graana, kao i prijevoz raznih
mirovnih delegacija.
U periodu 1992.-1995. trajao je vremenski najdui humanitarni zrani
most za opskrbu jednog opkoljenog grada. Sa blizu 13.000 obavljenih
letova i trajanjem duim od tri godine, uveliko su premaeni obim i vrijeme
zranog mosta koji su zapadni saveznici poslije Drugog svjetskog rata
uspostavili za opskrbu Zapadnog Berlina.

Slika 7 tunel Dobrinja Butmir

Do izgradnje ratnog objekta DB (tunela Dobrinja Butmir), prokopanog

ispod piste Sarajevskog aerodroma, vie od 800 ljudi izgubilo je ivot na
prostoru aerodromskog kompleksa. To je bila posljedica pretravanja
aerodromske piste, zbog puke potrebe za osnovnim ivotnim namirnicama,
koje su se mogle nabaviti na slobodnim dijelovima u Butmiru i Hrasnici.
Srpska paravojna jedinica locirana u neposrednoj blizini aerodroma

nemilosrdno je pucala na svaku civilnu osobu koja je iz nude pokuavala

prei na drugu stranu aerodroma.
Od aprila 1996. dijelom Aerodroma upravljaju civilne vlasti BiH. Od tog
momenta poinje borba za vraanje Aerodromu Sarajevo prave funkcije
civilnog zrakoplovstva. Poinje se praktino od nule. Dio polovne opreme
doniran je Aerodromu, sanirana je sortirnica i pretvorena u improvizirani
terminal. Radnici nakon kratke obuke u Turskoj zauzimaju svoja dugo
oekivana radna mjesta i polahko kreemo naprijed.

Slika 8 otvaranje Sarajevskog aerodroma

Sarajevski aerodrom otvara se 16. augusta 1996. godine za civilni promet.

Taj dogaaj znaio je ostvarenje najveeg sna svih zaposlenih.
Odmah po otvaranju Aerodroma, Croatia Airlines uspostavlja vezu izmeu
Sarajeva i Zagreba, a turska kompanija Top Air izmeu Sarajeva i
Istanbula. Do kraja te godine, Aerodrom Sarajevo ostvario je promet od
26.000 putnika i bio je u Bosni i Hercegovini jedini aerodrom u funkciji

civilnog zrakoplovstva. Saniraju se sve manevarske povrine, tehniki

objekti aerodroma i objekat kontrole letenja s kontrolnim tornjem.
Generalna rekonstrukcija aerodromske terminalne zgrade s kompletno
novom tehnologijom i opremom vrhunskog kvaliteta uspjeno se zavrava
poetkom 2001. godine. Sveanim otvorenjem u martu 2001. Aerodrom
kompletira sve sadraje u pogledu potreba i komfora putnika, ime i
zvanino poinje novo razdoblje kvalitetnog rada i vrhunskih rezultata.

Slika 9 enterijer i exterijer sarajevskog aerodroma

Sarajevo kao glavni grad i sjedite velikog broja ambasada postaje

zanimljiva destinacija za mnoge poznate aviokompanije. Profesionalan
odnos Aerodroma Sarajevo prema djelatnosti koju obavljamo prepoznali su
mnogi: Lufthansa, Austrian Airlines, Turkish Airlines, Adria Airways, Croatia
Airlines, German Wings i druge kompanije, s kojima na obostrano
zadovoljstvo godinama saraujemo.
Danas, sa oko 400 uposlenih i prometom veim od 600.000 putnika na
godinu, s vie od 7.000 aviooperacija, prijevozom vie od dva miliona
kilograma cargo roba, moemo rei da je stara legenda o ptici Feniks u

naem sluaju postala stvarnost uzdigli smo se iz ratnog pepela do

tehnolokog operativnog maksimuma, kojem u zrakoplovstvu svi teimo.

ANALIZA ZNAAJA POMORSKOG PROMETA U GRADOVIMA

Pomorski je sustav skup gospodarstvenih i negospodarstvenih djelatnosti u

svezi s morem. Pretpostavka za razvoj pomorskog sustava je integralni
pristup razvoju pomorskih djelatnosti. Razlog tomu ponajprije se nalazi u
brojnim multiplikativnim uincima kljunih pomorsko - gospodarskih
djelatnosti

Sustav pomorskog prometa je dinamikoga i otvorenog tipa, to se

izraava u njegovu odnosu prema prometnom sustavu u cjelini i
gospodarskom sustavu u uem i irem smislu, poloaju na tritu i veliini

utjecaja vanjskih imbenika na njegovo djelovanje. Zastupljenost kapitalno

visokih intenzivnih brodara, poduzea koja posluju u okviru luke i onih koja
iznajmljuju prekrcajna sredstva ne ugroava izravno razvoj i afirmaciju
novih poduzea, jer koliina proizvedene usluge ovisi samo o
konkurentnosti na tritu. Za ostvarivanje optimalnih uinaka u sustavu
pomorskoga prometa potrebna je usklaenost razina u horizontalnom i
vertikalnom smislu, i to ponajprije na:

tehnikoj razini usklaenost vrste i tehnikih obiljeja brodova,

infrastrukture, suprastrukture, prekrcajnih i prijevoznih sredstava,
tehnikih obiljeja plovnih putova i kanala, te sredstava sigurnosti
plovidbe.
tehnolokoj razini usklaenost prijevoznog i prekrcajnog procesa
u prostornom, vremenskom i ekolokom smislu.
organizacijskoj razini usklaenost organizacije pravnih subjekata
sudionika u pomorskom prijevozu, te usklaenost dijelova
tehnolokog procesa.
ekonomskoj razini usklaenost vrednovanja usluge, utvrivanja i
oblikovanja tarifa, investicijskog vrednovanja i sl.
pravnoj razini usklaenost zakona i propisa nacionalnoga i
meunarodnog obiljeja, primjena meunarodnih konvencija i
bilateralnih sporazuma.1

Pomorski promet je jedna od rijetkih gospodarskih dijelatnosti koja je

konstantno u porastu. ak ni svjetska ekonomska kriza koja je pogodila
mnoga gospodarstva u posljednje tri godine nije ostavila tee ni trajne
posljedice na pomorski promet. Sve vie naroda koji nemaju izlaz na more
koriste pomorski promet kao glavni nain transporta ponajvie radi
relativno niskih (u usporedbi sa ostalim nainima transporta) cijena te
mogunou lakog povezivanja sa bilo kojim djelom svijeta.
Pomorstvo u irem znaenju obuhvaa morske luke, brodarstvo,
brodogradnju, iskoritavanje organskih i mineralnih bogatstava mora,
nautiki turizam i dr. Uz ostale pratee djelatnosti (pedicijske, agencijske,
carinske i dr.) trebalo bi biti jedan od prioritetnih smjernica u razvoju

nacionalnoga gospodarstva, posebice onih zemalja gdje zemljopisni i

geoprometni poloaj upuuju na pomorsku orijentaciju.
Mora i oceani omoguuju globalne transportne puteve koji vode u luke
diljem svijeta i vrlo su bitni su za gospodarstva mnogih zemalja. Kao i kod
pomorskih djelatnosti, veza izmenu pomorskog prijevoza i klimatskih
promjena je ponekad suptilna ali i jaka. Pomorski promet zbog klimatskih
promjena moe patiti (npr. poveanje ekstremnih vremenskih prilika) ali
moe mu i koristiti (npr. otvaranje novih pomorskih putova). Pomorski
promet e zasigurno porasti tijekom sljedea dva desetljea, i postati e
vrlo vano pratiti flote i uinak tih flota na ekosustave mora i oceana, ako
se nastavi odravanje ljudskih aktivnosti.

Slika 10 rijeni brod

Odrivi razvoj vodenog prometa

Gledajui unaprijed, pomorski putevi bi mogli postati prometniji.
Oni su koridori u povezivanju luka, i ogranien je broj brodova koji mogu prolaziti tim
rutama, ovisno o fizikim ogranienjima (morske struje, dubina, grebeni, led) i politikim
granicama.
Kao rezultat toga, te rute povezuju luke diljem svijeta. Pomorska trgovina bi mogla nastaviti
godinji rast od 3,3% do 2020. godine 2, ak i ako rast pojedinih proizvoda u pomorskom
sektoru (npr. tekuega rasutoga nasuprot suhog rasutog tereta) znaajno varira zbog promjene
trgovinskih obrazaca drava.
Prognoze za Europsku uniju predviaju poveanje oko 125% u koliini transportnog tereta
morem izmjenu 2005. i 2030. godine, to je jasan pokazatelj sve vee vanosti pomorskog
prometa. Danas, 90% europske vanjske trgovine i blizu 40% unutranje trgovine prolazi kroz
2

luke. Sveukupno gledano, globalna pomorska trgovina trebala bi i dalje raste bre nego
prosjena stopa rasta, iako bi 2015. godine mogla malo usporiti. S druge strane, oekuje se
vea ekspanzija u intraregionalnoj trgovini. Od obalnog i rijenog brodarstva takoer se
oekuje veliki napredak, radi ega su u mnogim sluajevima oni fokus politikih programa
potpore. To se takoer odnosi na proirenje eljeznikog prometa, dodue u blaem obliku.

Slika 11 ukrcaj putnika u brod

ZAKLJUAK
Pomorstvo treba promatrati kao sloen sustav razdijeljen na djelatnosti razliitih tehnikih,
tehnolokih, ekonomskih, ekolokih i pravnih obiljeja.Kao cjeloviti sustav, pomorstvo i
njegove pojedine komponente bitno utjeu na uspjeno funkcioniranje prometnoga i
gospodarskog sustava pomorske zemlje.Kako bi gospodarski sustav pomorske zemlje
funkcionirao potrebna je pravilna implementacija pomorskog prometa i morskih resursa uz
posebnu brigu o zatiti okolia.
S poveanjem pomorskog prometa ali i sve vee eksploatacije morskih resursa ovjeanstvo
se suoava sa sve teim negativnim posljedicama za okoli.
Vrlo je bitno znati da odrivi razvoj pomorskog prometa i eksploatacije morskih resursa
podrazumijeva istovremeno omoguavanje gospodarskog rasta, drutvenog blagostanja i
zatite okolia.
Ako se ele razvijati pomorstvo i pomorske djelatnosti, potrebno je ispravno valorizirati
njihov utjecaj na prometni i gospodarski sustav, a ne donositi kratkorona rjeenja.
Temeljno polazite za utvrivanje ciljeva i mjera razvitka pojedine pomorske djelatnosti je
uspostavljanje znanstveno utemeljene, meusobno usklaene i vremenski definirane
dugorone pomorske politike.
Evolucija svjetskog pomorstva, koja je obiljeena globalizacijskim procesima, liberalizacijom
i normalizacijom, prua velike mogunosti priobalnim zemljama koje su se u stanju
pravodobno i uinkovito prilagoditi novim uvjetima i pravilima ponaanja na jedinstvenom
svjetskom pomorskom tritu.
Stupanj iskoritavanja mora kao prometnoga puta, izvora hrane i mineralnih
bogatstava utjecao je na razvoj brojnih pomorskih, gospodarskih i negospodarskih djelatnosti.
One zajedno ine jedinstven pomorski sustav, a na priobalnoj zemlji je da prepozna njegove
vrijednosti i dosege. Priobalne drave, trebale bi bez obzira na stupanj gospodarskoga razvoja,
to snanije valorizirati svoju smjetajnu prednost.
Pomorski promet se ve dokazao kao uinkovit, ekonomian i siguran oblik transporta,
naklonjen ouvanju okolia.
To je grana prometa koja se brzo razvija te dobiva sve vie poklonika.
Glavni naglasak promocije pomorskog prometa trebao bi biti na odrivosti i sigurnosti.

LITERATURA
1. Dami D., dipl. ing., Pregledni rad Pomorski promet i odrivi razvoj u prometnoj
politici
2. www.sarajevo-airport.ba
3. www.wikipedia.com/ships
4. www.wikipedia.com/plain
5. EC (European Commission) (2005), Energy and Transport in Figures 2005, European
Commission Directorate-General for Energy and Transport in cooperation with
Eurostat, Brussels.
6. http://www.uship.com/
7.