JEDRA KRANIJALNIH

NERAVA

N. OCULOMOTORIUS (III)

Nuclei nervi oculomotorii lee u ventralnom dijelu stratum griseum

centrale u visini colliculus superior. Korijenja vlakana idu ventralno, prolaze
kroz nucleus ruber i izlaze na povrinu u sulcus n. oculomotorii. Jedra n.
oculomotoriusa formiraju dva niza: spoljanji i sredinji. U spoljanjem nizu
razlikuju se dva jedra:
1. Nucleus lateralis magnocellularis; spoljanje krupnoelijsko jedro
(motorno). Sastoji se od est manjih jedara od kojih idu vlakna za
inervaciju miia pokretaa one jabuice (m. levator palpebrae
superioris, m. rectus superior, m. rectus medialis, m. obliqus inferior i
m. rectus inferior).
2. Nucleus lateralis parvocellularis s. Nucleus parasympathicus n.
oculomotorii; Westphal-Edingerovo ili spoljanje sitnoelijsko jedro
je visceromotorno ( parasimpatiko) jedro.
Rostralni dio jedra je fotomotorni centar. Iz njega odlaze vlakna za
inervaciju m. sphincter papillae.
Kaudalni dio jedra je akomodacioni centar. Iz njega odlaze vlakna
za inervaciju m. cilliarisa.
Nucleus medianus magnocellularis; sredinje krupnoelijsko
jedro je centar za konvergenciju. On uspostavlja vezu izmeu
kontralateralnih jedara za inervaciju m. rectus medialis i dovodi do
sinergine kontrakcije oba miia, a koja nastaje refleksno prilikom
posmatranja predmeta izbliza.

N. TROCHLEARIS (IV)
Nucleus n. trochlearis (motorna vlakna) lei u visini colliculus inferior, u
ventralnom dijelu centralne sive mase (stratum griseum centrale). Fila
radicularia n. trochlearisa pod krovnom ploom, lamina quadrigemina s.
lamina tecti, ukrtaju se sa vlaknima kontralateralnog jedra (decussatio
nervorum trochlearium), a potom izlaze na dorzalnoj strani mezencephalona
sa obje strane frenulum veli medullaris superioris. To je jedini kranijalni ivac
koji izlazi na dorzalnoj strani mozga, ispod donjih kolikula mezencephalona.
Inervira m. obliqus superior.

N. TRIGEMINUS (V)
N. trigeminus se sastoji iz motornih i senzitivnih vlakana. Vlakna polaze iz
jednog motornog jedra, a zavravaju na tri senzitivna jedra.

Nucleus motorius n. trigemini pripada branhiogenom stubu

jedara. Lei ispod foveoa superior fossae rhomboideae. Njegovi aksoni
formiraju motorni korijen, radix motoria (portio minor), koji ulazi u sastav n.
mandibularisa za inervaciju mastikatornih miia, m. tensor veli palatini i m.
tensor tympani, m. mylohyoideus i venter anterior m. digastrici.
Senzitivna jedra n. trigeminusa dobijaju aferentna vlakna iz gangliona
semilunare Gasseri. On lei u podruju piramide temporalne kosti u
impressio trigeminalis. Periferni produeci neurona gangliona semilunare
obrazuju tri nerva: n. ophtalmicus (V1), n. maxillaris (V2) i n. mandibularis
(V3). Aksoni neurona Gasserovog ganglija dijele se na ascedentne i
descedentne. Ascedentna vlakna zavravaju u gornjem senzitivnom jedru n.
trigeminusa, dok descedentna vlakna grade tractus spinalis n. trigemini, koji
prati istoimeno jedro, i u njemu zavravaju.
1. Nucleus sensorius principalis (superior) n. trigemini lei
u ponsu lateralno i dorzalno od motornog jedra. U njemu zavravaju
aferentna (senzibilna) vlakna koja prenose osjete dodira i pritiska
primljenih preko receptora u koi lica, sluznici usta i zubnoj pulpi.
Vlakna iz ovoj jedra odlaze u talamus, kao lemniscus trigeminalis, a
djelimino idu preko lemniscus medialisa.
2. Nucleus tractus spinalis n. trigemini nastavlja se odmah ispod
gornjeg jedra. Veliko je i protee se kroz itav dorzalni dio medullae
oblongatae sve do stranjih rogova C1 do C2 segmenta medullae
spinalis, gdje se naziva substantia gelatinosa Rolandi. Jedro ima tri
dijela:
a. Pars oralis (gornji dio) prima taktilne podraaje iz sluznice usta
b. Pars interpolaris (srednji dio) prima bolne senzacije iz zuba
c. Pars caudalis (donji dio) je najdui i prima podraaje za bol i
temperaturu iz podruja glave. Takoer dobija vlakna n. facialisa,
n. glossopharingeusa i n. vagusa, preko kojih dolaze podraaji iz
durae occipitalne jame.

Centralni produeci neurona donjeg senzitivnog jedra zavravaju na

vie naina i to:
u sastavu lemniscus medialisa idu do thalamusa i odatle u
senzitivnu modanu koru;
u malom mozgu, meduli spinalis
ili se spajaju sa jedrima drugih kranijalnih nerava
u retikularnoj formaciji (RF) i tako uestvuje u mnogim
refleksnim aktivnostima (gutanje, vakanje, salivacija, kihanje)
3. Nucleus tractus mesencephalici n. trigemini i nije pravo
jedro, ve neka vrsta senzitivnog ganglija. Zato se zove akcesorno
jedro. Lei u blizini Sylviusovog akvedukta. Prima vlakna iz
Gasserovog ganglija koja mu, bez prekidanja u modanom stablu,
donose podraaje iz miia glave (proprioceptivni senzibilitet), tj
miia lica, mastikatornih miia i vanjskih miia oka.

N. ABDUCENS (VI)
Nucleus n. abducentis izgraen je iskljuivo iz motornih vlakana.
Jedro je smjeteno ispod colliculus facialis. ivac izbija na povrinu u fossa
postpontina, a ima najdui intrakranijalni tok. Inervira m. rectus lateralis.

N. FACIALIS (VII)

1. Nucleus n. facialis (branhiomotorna vlakna) lei u ventralnom

tegmentumu, ventrolateralno od jedra n. abducensa. Korijenja
vlakana iz jedra idu prema dorzalno, a potom zavijaju oko jedre n.
abducensa (nucleus n. abducentis), formirajui unutarnje koljeno,
geniculum internum n. facialis. Potom se sputaju u fossa
postpontina gjde izbijaju na povrinu, na granici ponsa i medullae
oblongatae, nalazei se ovdje izmeu n. abducensa, koji je medijalnije i
n. intermediusa, koji je lateralnije. Vlakna inerviraju miminu
muskulaturu glave i vrata.

2. Nucleus salivatorius superior (sekretorna parasimpatika

vlakna-n. intermedius) lei u dorzolateralnom dijelu tegmentuma.
Jedna grupa vlakana odvoji se od n. facialisa unutar kotanog
kanala kao n. petrosus major, koji ide na ganglion pterygopalatinum
gdje sinaptiki kontaktira. Od gangliona odlaze postganglionarna
vlakna za inervaciju gl. lacrimalis, za mukozne lijezde nosno-nepane
sluznice i paranazalnih sinusa.
Druga grupa vlakana ulazi u sastav chordae tympani; ona se
prikljui n. lingualisu i putem njega dolazi na ganglion submandibulare
i sublinguale. Od ganglija odlaze postganglionarna vlakna za inervaciju
gl. submandibularis i gl. sublingualis.
3. Nucleus tractus solitarii-nucleus solitarius (okusna
vlakna). Vlakna zavravaju na rostralnom dijelu jedra i idu u sklopu n.
intermediusa. Vlakna su aksoni neurona gangliona geniculi. Dendriti
neurona prenose podraaj iz gustativnih papila nepca i papilla foliata i
fungiformes prednjeg dijela jezika.
4. Nucleus tractus spinalis n. trigemini (somatosenzibilna
vlakna-n. intermedius). Vlakna nose senzibilitet iz koe meatus
acusticus externusa i koe iza uha.

N. VESTIBULOCOCHLLEARIS (VIII)
N. vestibulocochlearis ima etiri vestibularna (statika) i dva akustika
(kohlearna) jedra. Ova dva jedra primaju senzacije ravnotee i sluha.
1. Vestibularna jedra (statika) lee na granici bulbarnog i
pontinskog dijela fossae rhomboideae u podruju area vestibulairs.
Jedra su oznaena kao:
a. Gornje nucleus vestibularis superior
b. Donje nucleus vestibularis inferior
c. Bono nucleus vestibularis lateralis
d. Srednje nucleus vestibularis medialis.
Na ovim jedrima zavrava n. vestibularis, kojeg formiraju aksoni
neurona gangliona vestibuli, iji periferni produeci polaze iz statikog
aparata unutarnjeg uha (sacculus, utriculus, canals semicirculares).
Jedan dio aksona zavrava u lobus flocculonodularis cerebellaris.
Vestibularna jedra predstavljaju mjesto polaska sekundarnog (II)

neurona vestibularnog puta. Aksoni iz vestibularnih jedara povezani su

sa:

malim mozgom, kao tractus vestibulocerebellaris, koji

kontrolie odravanje ravnotee

medullom sponalis, kao tractus vestibulospinalis, koji ide

na prednje rogove medullae spinalis i inervira vratnu
muskulaturu

kao tractus vestibulolongitudinalis, ukljuen u sastav

fasciculus longitudinalis medialis, glavnog asocijativnog puta
truncusa cerebri

modanom korom, u sastavu vestibularnog puta. Aksoni

vestibularnih jedara kao sekundarni (II) neuroni vestibularnog
puta zavravaju u talamusu, odakle odlaze tercijarni (III) ili
kortikalni neuroni i zavravaju u vestibularnim kortikalnim
centrima koji se nalaze ili u gyrus temporalis superior ili u
podruju gornjeg dijela sulcus intraparietalis.

2. Kolhearna jedra smjetena su u gornjem dijelu medullae

oblongatae, na lateralnoj strani fossae rhomboidae. Postoje dva
akustika jedra:
a. Nucleus cochlearis ventralis
b. Nucleus cochlearis dorsalis
Dorzalno jedro prouzrokuje izboenje na povrini, tuberculum
austicum. Oba jedra ukljuena su u akustiki put. U njima zavravaju
aksoni neurona gangliona spirale, iji dendriti idu iz ductus cochlearis
unutarnjeg uha. elije kohlearnih jedara sa svojim aksonima ine
sekundarni (II) neuron akustikog puta. Iz dorzalnog jedra formiraju
se striae medullares s. acusticae koje ujedno predstavljaju granicu
bulbarnog i pontinskog dijela fossae rhomboidae. Iz ventralnog
jedra aksoni formiraju put oznaen kao corpus trapezoideum.
Striae acusticae i corpus trapezoideum ulaze u sastav ascedentnog
snopa lemniscus lateralis, koji ustvari predstavlja centralni neuron
akustikog puta, idui do refleksnih akustikih centara u
mesencephalonu i u diencephalon. Iz diencephalona polaze kortikalni
neuroni i zavravaju u primarnom slunom centru u kori gyri
temporales transversi (Heschlove vijuge)

N. GLOSSOPHARYNGEUS (IX)

1. Nucleus ambigus (visceromotorna vlakna). Vlakna polaze iz

rostralnog dijela jedra za inervaciju m. stylopharyngeusa i m.
constrictor pharyngis superior.
2. Nucleus salivatorius inferior (visceromotorna vlakna). Ovo
jedro je parasimpatiko. Vlakna koja polaze iz ovog jedra, iz sastava n.
glossopharyngeusa, izdvoje se kao n. tympanicus koji u cavumu
tympani uestvuje u formiranju plexus tympanicusa. Od plexus
tympanicusa odlazi n. petrosus minor, koji zavri u ganglion oticum.
Taj spoj je poznat kao Jacobsonova anastomoza a slui za inervaciju gl.
parotis (sekrecija).

3. Nucleus tractus solitarii

a. Na rostralnom polu jedra (nucleus gustatorius) zavravaju
specijalna visceralna aferentna (okusna) vlakna iz papilla vallata
jezika. Vlakna su aksoni neurona ganglion inferius n.
glossopharyngei.
b. Viscerosenzitivna vlakna, koja su dio refleksnog luka u nekim
visceralnim refleksima, zavravaju u medijalnom dijelu jedra.
Vlakna dolaze iz hemoreceptora (glomus caroticum) i
baroreceptora (sinus caroticum).

4. Nucleus tractus spinalis n. trigemini. U ovom jedru

zavravaju somatosenzibilna vlakna iz sastava n. glossopharyngei (bol,
temperatura, dodir) iz stranjeg dijela jezika, tonzila, mehkog nepca i
Eustachijeve tube. Tijela neurona su ganglion superius n.
glossopharyngei.

N. VAGUS (X)

1. Nucleus

ambigus

(specijalna visceromotorna vlakna) je

zajedniko jedro za IX, X i XI kranijalni ivac. Iz srednjeg dijela polaze
specijalna visceromotorna vlakna n. vagusa za inervaciju miia
farynxa, larynxa i gornjeg segmenta jednjaka. Pojedina vlakna odlaze
za inervaciju srca i organa respiratornog sistema. To su
postganglionarna parasimpatika vlakna koja zavravaju u ganglia
cardiaca.

2. Nucleus dorsalis n. vagi (visceromotorna parasimpatika

vlakna). Iz jedra odlaze vlakna za inervaciju glatke muskulature i
lijezda organa abdomena i toraxa.

3. Nucleus tractus solitarii

a. U rostralnom polu lateralnog dijela nucleus tractus solitarii
zavravaju specijalna visceralna aferentna (okusna) vlakna.
Vlakna su aksoni neurona, ganglion inferius n. vagi i prenose
senzacije okusa sa epiglotisa.
b. U medijalnom dijelu nucleus tractus solitarii zavravaju
viscerosenzitivna vlakna iz respiratornog i digestivnog sistema, iz
srca i krvnih sudova. Vlakna su aksoni neurona ganglion superius
et inferius n. vagi.
c. U nucleus tractus solitarii zavre viscerosenzitivna vlakna koja
dolaze putem n. vagusa iz hemoreceptora (glomus aorticum i
baroreceptora iz luka aorte). Ova vlakna su vana u regulaciji
kardiovaskularnih, respiratornih i probavnih funkcija.
4. Nucleus tractus spinalis n. trigemini. Na ovom jedru se
zavravaju dvije vrste vlakana n. vagusa:
a. Viscerosenzibilna vlakna koja nose osjet bola iz donjeg farynxa,
larynxa i oezophagusa.
b. Somatosenzibilna vlakna (dodir, bol i temperatura) iz koe iza uha,
zida meatus acusticus externusa, membranae tympani. Sva ova
vlakna su aksoni neurona ganglion superius n. vagi.

N. ACCESSORIUS (XI)

Nucleus n. accessorii (motorna vlakna) ima dva dijela:

-

Radix cerebralis (kranijalni dio)

Radix spinalis (spinalni dio)

Radix cerebralis formira se od donjeg dijela nucleus ambigus

(branhiomotorna visceralna vlakna). Radix spinalis formiraju aksoni alfamotornih neurona od C1 do C6 segmenta prednjih rogova medullae spinalis
(somatska eferentna vlakna). Oba korijena se spajaju i tvore n. accessories,
koji nakon izlaska iz lobanje daje ramus externus i ramus internus. R.
externus je spinalnog porijekla i inervira m. trapezius i m.
sternocleidomastoideus. R. internus je kranijalnog porijekla i prikljuuje se n.
vagusu za inervaciju miia larynxa.

N. HYPOGLOSSUS (XII)

Nucleus n. hypoglossy (motorna vlakna) nalazi se u bulbarnom dijelu

fossae rhomboidae, ispod trouglastog izboenja, trigonum n. hypoglossi. Iz
ovog, iskljuivo motornog, jedra odlaze filla radicularia motornih aksona.
Aksoni idu prema ventralno, lateralno od lemniscus medialis i tractus
corticospinalis. Izlaze iz medullae oblongatae izmeu piramide i olive sa vie
korijenova koji se odmah ujedine u stablo n. hypoglossusa. Inervira miie
jezika.