LABORATORIJSKE VJEBE IZ FIZIKE I

VJEBA 1

VJEBA 1

MJERENJE DUINA I MASA

MJERENJE DUINA POMINOM MJERKOM

Pomina mjerka slui za mjerenja dimenzija malih tijela. Sastoji se od tapa po kojem
klizi okvir sa skalom koji se zove nonius (Slika 1.1). tap je podijeljen na dijelove od 1
mm.

Slika 1.1

Primjer 1: Neka je duina od 9 mm na noniusu podijeljena na l0 dijelova. Onda je

duina jednog djelia skale na noniusu tono 9/l0 mm (Slika 1.2).

0 1 2 3

10

10

Slika 1.2

Razlika izmeu jednog dijela osnovne skale na tapu (1 mm) i jednog djelia skale na
noniusu (9/10 mm) iznosi 1/10 mm. Razlika u skalama pominog i nepominog dijela
mjerke slui za tono oitavanje desetinki milimetra, jer broj desetinki koje treba dodati
cijelom broju milimetara odgovara prvoj po redu oznaci noniusa koja se poklapa s nekom
oznakom na nepominom dijelu mjerke. Podudara li se, npr. etvrta crta noniusa sa
etvrtom crtom tapa, onda je razlika izmeu nul-crtice tapa i nul-crtice noniusa 0.4
mm pa cijeli broj milimetara treba uveati za 0.4 mm.
U opem sluaju, (k-1) dijelova na tapu podijeljeno je na k dijelova na skali noniusa.
Prema tome, duljina jednog djelia na noniusu iznosi:

k1
mm
k
1

LABORATORIJSKE VJEBE IZ FIZIKE I

VJEBA 1

Ako je duina djelia na skali 1 mm, onda je razmak izmeu dviju susjednih crtica na
noniusu:

1 mm

k1
1
mm = mm
k
k

Ova razlika u duinama dijelova slui za tono oitovanje desetinki i stotinki milimetra.
Cijelom broju n milimetara treba dodati iznos m1/k milimetara gdje je m (redni) broj
one crtice na skali noniusa koja se podudara s nekom crticom na skali tapa. Traena
duljina d bit e:

d = n + m mm
k

(1.1)

Tonost pomine mjerke ovisi o broju k; vea je to je k vei, a iznosi 1/k mm. Npr. kod
gore navedene mjerke k = 10 , pa je tonost 0.1 mm.

Mjerenje
Mjerenja se vre pominom mjerkom kod koje je 49 mm osnovne skale podijeljeno sa 50
dijelova na noniusu. Duina jednog djelia na noniusu iznosi 49/50 mm. Razlika izmeu
jednog djelia osnovne skale tapa i skale noniusa iznosi 1/50 mm ili 0.02 mm. Mjerka
moe mjeriti, kako vidimo, s tonou od 1/50 mm, odnosno 2/100 mm.
Predmet ije se dimenzije mjere umetne se meu krakove pomine mjerke. Najprije se
ustanovi poloaj nultog zareza noniusa u odnosu na skalu tapa i oita se broj cijelih
milemetara n na tapu. Zatim se nae prvi zarez na skali noniusa koji se podudara s
nekim (bilo kojim) zarezom na skali tapa. Ako je to, recimo, z-ti zarez noniusa, onda
cijelom broju milimetara treba dodati veliinu:

1
2
mm = z
mm
50
100

Duljina predmeta je dakle:

d = n + z
mm
100

(1.2)

Osim duljine, mogu se mjerkom mjeriti i razmaci dviju ploha, unutarnji promjer cijevi i
slino.
Zadatak u ovoj vjebi je na osnovi izmjerene visine d i promjera p drvenog valjia
izraunati njegov volumen te pogreku mjerenja volumena raunom sloene pogreke.
2

p 2 d
p
V = d =
4
2

(1.3)

LABORATORIJSKE VJEBE IZ FIZIKE I

VJEBA 1

V
SV =
p

2 V
S p +

d
p= ps

2
S d

d = d s

(1.4)

Gdje je:

V
p
n

Sp =

(p
i =1

p)

n(n 1)

p = ps

psd s
2

Sd =

(d

ps2
4

d =d s

d)

(1.5)

i =1

n(n 1)

MJERENJE MASE
Vaga je u osnovi dvokraka poluga. Toka oslonca poluge nalazi se na osi simetrije OO,
iznad teita. Ovim je zadovoljen uvjet stabilne ravnotee i poluga se, izvedena iz
ravnotenog poloaja, vraa u stanje ravnotee. U pravcu osi simetrije poluge uvrena
je za nju kazaljka koja pri osciliranju prelazi svojim vrhom po skali. Dogovorno, za
ravnoteni poloaj vage uzimamo horizontalan poloaj poluge kada kazaljka stoji na
sredini skale. Vagom vrimo usporeivanje mase. Ako se na jednu zdjelicu vage stavi
masa X, onda e se poluga uslijed teine (Xg) zakrenuti oko toke O zbog momenta sile
iznosa r1 X g gdje je r1 duljina kraka poluge vage koja ujedno predstavlja krak sile. Vagu
ponovno vratimo u ravnoteni poloaj momentom sile

r2 M g istog iznosa i suprotnog

smjera tako da se u drugu zdjelicu stave utezi teine Mg . (Slika 1.4).

Slika 1.4

Jednakost dvaju momenata sila istog iznosa a suprotnog smjera moe se napisati u
obliku jednadbe:

r1 X g = r2 M g

(1.6)

LABORATORIJSKE VJEBE IZ FIZIKE I

VJEBA 1

Za vagu jednakih krakova ( r1 = r2 ) iz relacije (1.6) slijedi:

X=M

(1.7)

Uzimajui poznatu masu M (jedinica za masu je definirana!), moemo odrediti nepoznatu

masu X.
Analitika vaga je veoma osjetljiva i omoguuje mjerenje malih masa (slika 1.5). Sastoji
se od poluge na kojoj je uvrena kazaljka K koja pri osciliranju prelazi svojim vrhom po
skali Sk. Os poluge je otri brid prizmatinog noa iz ahata.

slika 1.5
na krajeve poluge objeene su zdjelice Z1 i Z2. Da bi se sauvao ahatni no, vaga se
uvijek, osim pri mjerenju, dri u zakoenom poloaju. U taj poloaj ona se postavlja
vijkom na prednjoj strani vage koji treba okrenuti vrlo oprezno i polagano.
Prije vaganja treba ispitati da li stup vage stoji vertikalno. U tu svrhu vaga je opskrbljena
libelom. Vijcima na podnoju moe se vaga dovesti u ispravan poloaj.

Mjerenje
METODA JEDNOSTAVNOG VAGANJA
Jednostavno vaganje sastoji se u tome da se na lijevu zdjelicu stavi nepoznata masa, a
na desnu utezi (dakle poznata masa). Ravnoteni poloaj vage pokazuje kazaljka. U tu
svrhu treba se prije stavljanja utega i nepoznate mase uvjeriti da je vaga u stanju
ravnotee. Kad se vaga otkoi, saeka se neko vrijeme da se kazaljka smiri i provjeri se
da je li se kazaljka zaustavi tono na sredini skale. Prilikom svakog dodavanja ili skidanja
novih utega sa zdjelice (koristiti pincetu!) treba ukoiti vagu. Nakon toga se vaga lagano
otkoi i saeka da se kazaljka smiri. Zavisno od toga u kojem poloaju se kazaljka
zaustavila, ponavljati postupak dok se ne dobije priblino tona masa. Mjeriti tako da se
najprije stavljaju vei, a zatim manji utezi. Ako se radi vie mjerenja, predmet i utege
naizmjence stavljati na lijevu pa desnu stranu vage.

LABORATORIJSKE VJEBE IZ FIZIKE I

VJEBA 1

Zadaci
1. Izmjeriti debljinu i promjer valjia pominom mjerkom i izraunati volumen.
Dobivene vrijednosti unijeti u tablicu. Provesti sloeni raun pogreaka.
d

ds

ds-d

Sd

ps

ps-p

mjerenja

odrediti

Sp

Vs

Sv

metodom

grube

ocjene

jed.
1.
2.
3.
4.
5.

2. Izmjeriti masu
pogreaka.

valjia.

Pogreku

ms

ms-m

jed.
1.
2.
3.

3. Koristei srednje vrijednosti mase i volumena odrediti gustou drveta od kojeg je

izraen valji.