Nauéni istruéni radovi Krvna svojstva Stuke (Esox lucius L.) D. Habekovié uyop Stuka (Exox lucius L) po svojoj gospadarsko} ve: nosti bez sumnje spada medu znaéajnije vrste riba u ‘naSoj zemlj), To je ekonomski vrijedna, te obzirom na sestav mesa velo kvalitetna vrsta, koja naseljava mno: ge zatvorene i otvorene vode. Dok je u ribnjaékim uv- jetima uzgoja zbog velikog predatorstva nepozeljna, za atvorene vode je velo zanimljiva, zbog velike atra- ktivnosti za sportskl ribolov. Literaturni podaci o krvnim svojstvima stuke su vrlo oskudni (Vojta 1959, Fijan 1961, Stroganov 4962, Kirsipuu | Pihu 1965, Kudrijaveov | sur. 1969) | govore 0 pojedinim krvnim elementime, Kako sustavna | opseznija hematologka svojstva Stuke jz nagih voda jo nisu vr8ena, to se u ovom radu na- stojala obraditi noka krvna svojstva spolno zrelih muz- joka | Zenki Stuka u doba mrije8éenja MATERIAL | METODE RADA Istradivanje je vréeno na 19 spolno zrelih Stuke ulo wljenih i ribnjaékog kanala uw Dreganiéima» poéet kom azujka. Ribe su bile spoino dozrele, pripravne 20 mrije8éenje, odnosno na prelazy IN—V studi) spolne zrelosti (po Kiseljevicu), sa jasno izrazenim sokundar- tim spolnim oznakama i eksterijernim spolnim dimo- rfizmom. Ky za pretrage dobivena je punktiranjem repne ar- terije smjestene u hemalnom kanalu kraljesnice. Ova} agin se pokazao kao najpogodniliza_uzimanje krvi Neki autori preporuéuju uzimanje krvi iz srea, 8krga, repne arterije ill presjecanjem repa (Steucke | Schoettger 1967) Dobivena kry istrazivana je na koliéinu hemoglobi- ra, broj eritrocita, leukocita | trombocita, brzinu sedi- mentacije eritrocita nakon 1 i 2 sata, te eritrocitnu i Dr Dobrila Habekavié, 2nonstveni suradnik, Institut 20 Tiberstvo Fakulteta polioprivrednin znanosti, Zagreb, leukocitnu kvalitativnu krynu sliku | broj trombocita na ukupne loukocite. Koligina hemoglobina je odredivana metodom po Sahli-u (100 HJ — 14,6 g Hb). Brojenje eritrocita i leu- kocita sa trombocitima je vréeno u komoric! po Bur: ker-Tirku, Brzina sedimentacije eritrocita vr8ena je ra aparatu Pronto po Tasubneru. Krvnj razmazi bojent ‘su panoptiékom metodom po Pappenheimu. U diferen- Ciranju stanica primjenjena je nomenklatura po Vojti i Fijanu. U svakom razmazu diferencirano je po 1000 stanics crvene loze i po 200 stanica bijele loze. Mladi razvo)- ni oblici eritracitne loze sadr2e pronormoblaste, bazo- filne normablaste, te polikromatofilne normoblaste vik Bijela krvna loza sadrdi limfocite, monocite | granu locite. Stuka u sastavu granulocita nema bazofila, Sto- {ga su ukljudeni heterofiini mijelociti 11 II, te heterofil- hii sogmentirani | nesegmentirani granulociti REZULTATI Prosjeéna tjelesna tezina 9 Istrazivanth spolno 2re li mu3jaka Stuke iznosila je 0,30 * 0,10 kg pri total- rio] dutini tijela od 93,5 * 3,72 om. Spolno zrele Zenke Btuke karakterizira veéa teZina | duzina tijela. Tako je prosjek od 10 komada tretiranih Zenki iznosio 0,96 * 0,22 kg tezine | 50,8 ~ 237 cm totalne duzine tela Dobivene razlike u tezini | duzini tijela su vrlo izrazi- te i mogu se pripisati eksterijernim odiikema spola u Stuke. Testirana razlika, kako se vidi iz tablice jako je signifikantna j blometricki oprevdena. Istragivani materijal Jo dosta ujednaéen istih wzra nih klasa, te su variranja ovih vrijednosti minimalna, kako u mugjaka, toko i kod Zenke Na slici 1 i 2 vidi se eksterljer spoino zrele Zenke | spolno zrelog muzjaka Stuke. Spolno zreli muzjak Stuke je znatno manjih tjeles- nih dimenzija u odnosu na Istu uzrasnu klasu Zenke, 7"Slika 2, Anaini otvori Stuka Tablica 1. Spol_n Tozinaukg = M 9 2 10 Totainadu- = M9 Zina cm 2 10 Hemoglobinu % M 9 29 Hemoglobin M9 ugr. aos Eritrocit Moo 1 000 208 Leukociti Moa u 000 28 Sediment. ers M9 trocita thmm 2 10 Sediment. eri: M9 trocita 2h mm 2 10 Neki hematoloski podaci spotno zrelih stuka Kbyte x 030 = 007 098 + oO; 256 + 165 422 * 295 32.7 = 309 675 * 047 523 > 049 1,509 * 253 950 149 or7 + 213 462 + 178 208 + 172 560 * 4 555 + 148 990 = 1,67 fo 8 0.30 os 33.5 50.8, 42,2 32,7 6.75 523 4,509 950 6r7 46.2 266 5.60 5,55 9.90 uislijed sportjeg rasta. U-usporedb| sa Zenkom mnogo su vitkiji | Gesto tanjeg plgmentiranog trbuha, lagano mramoriranog. Na lagani pritisak rijetko kada pusta mijeé. Spoini otvor je od analnog otvora odijeljen us. kom progradom i normaine je boje. Spolno zrele Zenke su mnogo Vece i u prosjeku te- 20 od muzjaka. U doba mrijeséenja dolazi do povecs- nja volumena trbuha, testo objesenog, obiéno bijele boje. Spolni otvor Zenke je ispupéen i ruzitasto crve- no obojen, Rezultati hematoloskih istrazivanja na spoino re lim mugjacima j Zenkama Stuke obradeni varijaciono statlstitki vide se iz tab. 1 i 2. Hemoglobin. Utvedene su razne vrijednosti za he- ‘moglobia u postotku i gramima kod spolno zrelog muzjaka | spolno zrele Zenke Stuke. Koliginski odnos okrenut je u korist muzjaka | to za 9,5% ili za 1,52 ‘grama Hb. Spolna razlika u hemoglobin je jako signi- Tikantna j statisti¢ki opravdana. Koligina hemoglobina varirala je jednako u pojedinim primjercima mugjaka | Zenki, Sto je vidljivo jz standardne devijacije postot ka hemogiobina | hemogiobina u gramima, Broj eritrocita. Na ukupni broj eritrocita u 1 mm? kevi djeluje spol ribe. Dobivene su mnogo veée vri Jednosti kod muzjaka, koje u prosjeku lenose vise za 559.0000 stanica prema srednjim vrijednostima broja eritrocita spoino zrelih Zenki. Ova razlika je ja- ko biometriéki opravdana. Pojedinaéna individualna varijabilnost ukupnog broje eritrocita veéa je u muzja ka (s ~ * 329.000), nego u Zenki u kojih je ovaj broj ‘manje apsolutno varijabilan (= ~ + 178,000), 5 se tit 0 Me tn Seo 0.10 008 0.03, 2110 924 022 07 2898 3,72 141 2110 596 237 073 2898 429 128 9812420 5,15 449 134 123 29a 08 020 90 ©2120 5,45 ont 021 2921 368 1097218 ast aaa 220 630 61872947 * 310 926 409 2314.80 26.3 733 462 21947 251 224 075 420k 233 227 072 ©6405 ag8 209 187 062 33,7 a0 5 239 233078) -235 geToblica 2, i levkocitna formula spolno zrelih stuka Spon xt tse x IS s & c Miadi eri M 8 079054 0,79 * 079 823 trociti u 2 10 050% 027 080 * 039 760 Zreli eri M 8 9805 * 068 98,05 * 0,98 08 trociti u % 2 10 96522124 9652 * 1,79 18 Stari erl- M 8 146 = 045 1.16 * 066 47a trociti u 210 298% 140 2.98 * 201 62.0 Granulociti M 9 4938 * 9,10 4498 + 19.47 20.0 u% Z 10 50.20 211.81 50,20 * 16.96 330 Limfociti M 8 53,75 * 9,44 93,75 * 13.06 209 2 us Z 10 48.90 21217 48,90 * 1748 ste 2.921 Monociti M 8 187 * 182 187 * 269 1160-2420 1,48 u% Z 10 090+079 0.90 * 1220 2.921 Trombocitina =M 8 9200 +2727 92.00 * 3532120. 2 10 9410 #3472 BIS 2.92 100 leukocita Broj leukocita. Utvrdeni bro} bijelih krvnih stanioa zajedno sa trombocitima razlikuje se u spolno zrelih ‘muzjaka | Zenki, U odnosu na srednje vrijednosti po spolovima, muzjaka Stuke karakterizira veéi bro} ste~ nica za 21.500, Medutim ova vrijadnost razlike nije statistiéki opravdana. Takoder je utvrdena veéa apso lutna varijabilnost kod pojedinaénih primjeraka spol- no zrelih muzjake prema variranjima kod Zenke. Sedimentacija erltrocita za 1 sat. Spolno zreli muz jak I Zenka Stuke razlikuju se po braini sedimentacije critrocita nakon 1 sata. Muzjaci jmaju dosta nisku, od osno sporu sedimentaciju, koja inost 2,66 * 2,51 mm dok je istovremeno u Zenke Stuke razina stupca voce i sedimentacija bréa, te srednja vrijednost iznosi 5.60 2,33 mm. Sa 99% povjerenjem Ge se unutar iera éunatog intervala nalaziti vrijednost aritmeticke sredi- rne spoino zrelih Stukinih muzjaka | zenki. Muzjaci tma- ju nigu sedimentaciju za 2,94 1mm prema talozenju ori- trocita Zenke. Testiranjem opravdanosti dobivene raz- like, Sto se vidi na tablicl 1, izraéunata razlika srednjih ‘liednost je statistiék! opravdana na 5% nivou sign! Fkantnosti. lzraéunata t vrijednost (2,84) nalazi se vilo blizu tw (2,894), te kako je utvrdeno | kod ost |ih vrata riba veliko’ biometri¢ko opravdanje (Habe kovié 1975), moze se i u slutaju krvne sedimon: tacije eritrocita nakon 1 sata odbaciti nul hipoteza. U ‘ovom sludaju to nije vobiéajena varijabilnost, vec jo varijabiinost uvjetovana spolom vrste. Standardna de- vijacija pokazuje Istu pojedinacnu apsolutnu varijabil nost brzine talozenja eritrocita u obs spola riba Sedimentacija eritrocita za 2 sata. Nakon talozenja eritrocita kroz dva sata doslo je do poveéanja vrijed- nosti u mudjaka za 4,30 mm, te u Zenke za 2.89 mm, Utvrdena razlika u srednjoj vrijednosti brzine taloze~ ja stanica kod Zenke je vaca za 4,30 mm u odnosu na mugjaka, Opravdanost razlike je signifikantna na 1% 1 5% nivou signifikantnosti Veéa promjentjivost brzine 94,10 talozenja u pojedinih primjeraka je karakteristiéna za zenku Stuke. Eritrocitna formula. U eritrocitno) formuli su sadr- zani mladi, zreli i stari oblici eritrocitne loze. Zrelt oblic! eritrocita su stanice dominantne kod svin spo! no zrelih Stuka, Starih eritrocita ima malo, dok mladi razvojni oblici su najmanje zastupljeni. Podatke 0 eritrocitno] formuli prikazuje tablica 2 Zrele i stare eritrocite sadrée svi Istrezivant primjer- ci Stuke. Mlade stanice nisu nadene kod 11% progle- danih matica. Svi primjercl bez mladih razvojnih obli ka su muzZjaci. Najmladi razvojni oblici mladih eritroct ta pronormoblasti i bazofilni normoblasti nisu nadent u razmazima spoino 2relih Stuka. Polikromatofilni nor: moblasti | nadeni su kod 25% muzjaka i kod 30% Zen- Ki. Polikromatofiine normoblaste I! sadrzavale su sve Zenke Stuke, dok kod 2 muzjaka ove stanice nisu re: dlstrirane (utvrdeno na 80% mudjaka). Spolno zreli muzjak Stuke ima vise zrelih eritrocita u postotku od denke, Dobivene srednje vrijednosti iz- hose 98,05 *0,98% | 96,52 ~ 1,79% ragunajuéi sa inter- valom povjerenja na 1% nivou signifikantnosti. Utvr- dena razlika od 1,53° je bez statistiéke opravdanosti Zenke Stuke imaju vecu standardau devijaciju za =0,95% od muzjaka. Postotak starih stanica eritvocita veéi je kod Zenke 20 1,82% no za utvrdenu razliku te- stiranjem nije dobiveno blometritko opravdanje. Isto: veemeno je kod Zenki utvrdeno veée apsolutno vari- ranje 29 * 1,30% stanica starih eritrocita. Mladih raz- vojnih oblika nadeno je malo kod oba spola Btuke, Mugjak Stuke sadr2i vide mladih oblika samo za 028%, te je utvideno da nema signifikantnosti. Krv ‘mugjaka sastoji se od 0,29% polikromatofiinih. nor- mnoblasta | i 0.59% potikromatofilnih normoblasta I dok kod Zenke Stuke postotak polikromatofilnih nor moblasta | je 0,08 i polikromatofiinih normoblasta 1 142%. Kod oba spola utvrdena je veltka apsolutna va ladih stanica eritrocitne loze. 8Leukocitna formula. Sastav granulocita uw Stuke ul fodnosu na stanice drugih riba se razlikuje, Za stuku kao vretu Je karakteristicno da u svojoj krvi ne sadr2i bazotiine granulocite, nego se samo susrecu hetero- filni granulociti sa svojim predstadijima. Rozultati izneseni u tablici 2. pokazuju dominant ‘ost linfocita w muzjaka, dok Zenke sadrée Isti posto- tak limfocita i granutocita. Oba spola sadrze najimanji Postotek monocita. Limfocit) i granulociti su stanice, koje su nadene v svakom razmazu dok monoeiti se ne susrecu uvijek. Mugjak Stuke ima manje granulocita od Zenke za 5.82% ali razlika nije biometricki opravdana. Pojedina- Enim epsolutnim individuainim variranjem kod obs spola ove stanice mogu i prevladati. Granulociti stu: ke sastoje se samo od heterofilnih granulocita sa ‘mnogo segmentiranih oblika, kojih Je kod Zenke nade- 0 17.1%, a Kod muzjaka nesto manje t. j. 14.5%, od lukupnog postotka bijelih krvaih stanica. Limfooita je u muzjaka nadeno vise za 4,85% u odnosu na postotak kod 2ene. Ova razlika nije signifikantna, Variranjem Poledinaénin vrijednosti za postotak limfocita dolas do dominantnosti ovih stanica kod nekih riba, Prisust- ‘yo monocita je jako varijablino, Ove stanice nisu utvr- dene kod 44% od ukupno istrazivanih primjeraka, od+ oso kod 37% muzjaka | 50% Zenki spoino zrele ‘Stuke, Spoina razlika od 0.97% monocita okrenuta u korist muzjaka je bez blometriékog opravdania. Trombooiti. Kod Stuke je nadena podjednaka kolidi hha trombocite sa trombocitoblastima obzirom na spol, ‘odnosno Zenke imaju 2,10 staniea vise od muijaka, brojonth na 100 leukocita. Ova razlika nije signifikan: tna. U svih primjeraka broj je apsolutno jako varijabi- lan, Sto je vidlive iz standardne devijacije DISKUSWA U istrazivanom materijalu utvedene su razne vri- jednost! za hematoloska svojstva uw Stukinih muzjaka | Zenki u periodu mrijeséonja. Ove raelike su jaée ill slabije izrazone, ili uopée ne postoje ovisno o istra- fanom krvnom elementu. Dobiveni rezultati ukazuju, da se najveée razlike uvjetovane spolom ibe odnose. na koliéinu hemoglobina broj eritrocita i brzinu sedi- mentacije oritrocita Veée kolitine hemoglobina 1 mudjaka mnogih vrata riba utvrdili su razni autori. | u spoino zrelih Stuka je utvrdena raziika u hemogiobinu, &ij}-odnos je okre: ‘ut u Korist muzjaka. Ova razlika iznosi 9.5% ili 1,52 grama. Kundrijaveev | sur nasi su u spolno a2relih Stuka znatno veée veijednosti (7,9 g) od vrijed osti u spotno zrelih Istrazivanih. muzjaka (6,75 + 0,68 9), {na broj eritrocita u 1 mm krvi Jasno se odrazio spol ibe u doba mrijeséenja. Potvrdeni su podact nogih autora 0 vecem broju eritrocita u muzjaka kod raznih vrsta riba. Muijak &tuke ima vide eritrocita za '559.000 stanica od Zenke. Ova uodljiva razlika je sta tisticki opravdana. Apsolutne vrijednosti za bro} eri trocita je teSko komparirati drugim podacima zbog 1% tehnike rada pri uzimanju krvi. Stoga se mogu i op- ravdati vee vijednosti (1,990 Tmudjak | 1,890 Yenke ‘milljuna) koje je nagao Lange (prema Stroganovu) Broj eritrocita i koliéine hemoglobina su prvi odraz oksidacionih procesa u organizmu ibe. Stvaranje ikre u Zenke kao i sazrijevanje spolnih produkata, te mri- je8Cenje je vrlo slozen proces, koji zahtjeva intenziv- ‘hu izmjenu tvari. Suprotno tome, prema Kirsipuu | Pinu u mudjaka se za formiranje miljedt ne koris+ te voce koliéine rezervnih tvari, te na iskljuguje mo- guénost, da se proces stvaranja miljegi javija kao energetska potreba. Ove promjene u organizmu riba Jasno se odrazajvaju na krvnu siiku. Smanjenje hemog. Jobina i broja eritrocita u Zenki riba moze se povezati sa Jacom razgradnjom eritrocita prema Lisaji, koji sluze sivaranju spoinih stanica. Na apsolutni broj eritrocita 1 koliginu hemoglobina djetuje i niz ostalih ekolo8kih faktora narotito tem eratura { kisikov rezim, koji se obiéno paralelno ne istrazuje, pa je | prosudivanje apsolutnih vrijednosti otezano, te se mogu uzeti u obzir samo utvrdene rai like uvjetovane spolom: Bro} leukocita sa trombocitima ne ukazuje na spol ‘ni_dimorfizam. Dobivene razlike nisu statisti¢ki op- ravdane. Bro} leukecita vise je podvrgnut djelovanju ekolo3kih faktora, a posebno intenzitetu ishrane. Dobiveni broj leukocita mnogo Je veél od broja koji navodi Kundrjavcey | sur. koji se moze pript sati zajedniékom zbroju leukocita sa trombocitima, koji se u komorict ne mogu razlikovat Dobiveni rezultati istrazivanja o brzini sedimenta cije oritrocita nakon 1 12 sata pokazulu jasne razlike medu muzjaka | Zenki. U istim ekoloskim uyj Zenke karakterizira-veéa sedimentaclja neyo u mul aka. Tako Je u stukine zanke nakon 1 sata utvrdena voéa sedimentacija za 2,94 mm, a za 2 sata Je jos izrazenija | tznosi 4,35 mm. Brzina sedimentacije eritrocita moze varirati ovisno od razligitih uvjeta, To su kolitina, forma { elektriéni habo| eritrocita, sadréaj hemoglobina, kololdno stanje | olektriGni nabo) plazme, pH krvi i td. Svaka promje- na normalnog fizioloskog stanja organizma (bolesti) dovodi do promjene iznesenih faktora pri Gemu se | brzina talozenja eritrocita mijenja. Navodi Gol od e- Ga da se brzina sedimentaclje eritrocita moze mi- Jenjati i kod normalnth fizioloskih promjena organiz- ma kao trudnoée u Govjeka i sisavaca, te mrijes¢enja kod riba u skladu je sa dobivenim rezultatima ovog vada: Razmotre |i se rezultati dobiveni diferenciranjem stanica eritrocitne loze, tada proizlazi da u strukturi formule (mladi, zreli i stari eritraciti) spol Stuke nije djelovao ni na jednu vrstu crventh krvnih stanica. Dobivne razlike u vrijednostima izmedu musjaka i Zenki su bez statisti¢ke opravdanosti. U literaturl ta- koder nema ovih razlika. Eritrocitna formula je vise odraz ekoloskih uvjeta | fizioloskih faktora povezanih ‘sa eritropoezom (Habekovié { Fijan 1967). Dobivene rezuttate leukocitne formule vrlo je tesko Uisporedivati s podacima iz literature-radi razlika u omenklaturi. 12 Iznesenih rezultata proizlazi, da sugotovo jednako zastupljeni limfociti | granulociti, dok Mmonocita ima vrlo malo. U sastavu granulocita nas utvrden bazofilne stanice, Utvedene manje ili voce razlike u sastavu leukocita obzirom na spol Stuke isu biometricki opravdane. Nepostojanje spolne razlike moze se objasniti ob- rambenom i fermentativnom funkcijom leukocita u krvi riba, Podac! 0 broju trombocita bitno ne razlikuju Stuki nog mujaka i Zenku. ZAKLIUCAK IstraZivana su krvna svojstva spoino zrelih muzjaka | Zenki Stuka u doba mrlje8éenja, Utvrdene su razlike u nekim hematoloskim svojstvima pod utjecajem spo- la. Stukine muzjake u mrijesnom periodu karakterizira veée koligina hemoglobina, veéi bro} eritrocita te sporija sedimontacija ertrocita nakon 1 | 2 sata u fodnosu na Zenke: Bro| leukocati se ne razlikuje u oba spola. U eritrocitnoj formuli su utvidene iste vrijed osti za muzjaka | Zenke, Nije utvrdeno djelovanjo spola a leukocitnu formulu, kao ni na broj trom- bocita. ‘SUMMARY The Blood Properties of the Pike (Esox luiusz.) In this work the hematologic properties of pike (Esox luelus L) in the period of sexual maturity was researched. The blood was tested for the amount of hemoglo- bin, number of erythrocytes, leucocytes and trombo- cytes, rate of sedimentation of erythrocytes and leucocyte and erythrocyte qualitative blood picture, The effect of sex on the amount of hemoglobin, nomber of erytracytes and the rate of sedimentation was determined. Sexually mature females have less hemoglobin and erythrocytes, while the rate of sedi entation of crythrocytes is substantially greater than in males. Sex has no effect on the number of leucocytes and trombocytes, neither does it have effect on the qua litative erythrocyte and leucocyte blood picture, LITERATURA, 1. Barié, S. Statisticke metode primijenjene u stobarstvu, Sep, lz Agronom. glas. Zagreb, 1968. 2. Fijan, Nz Hemopoetska funkelja bubrega nekih vrsta Slatkovodnih riba. Bol, las. 14, 167-216, 1961, 3. Golodec, G. G. Laboratorni) ‘praktikum po fiziologil ‘yb. Piscepromizdat, Moskva, 1955. 4. Habekovie, D., Fijan, N.: Krvna slike Saransklh mata Rib. dug. (3), 69°78, 1967. 5, Habokovi, D.: Hematoloske karakteristike spolnog di- morfizma ‘Saranat some u doba mrijeséenja, Dokt disert. Zagreb, 1975. 6. Kirsipuu, A. 1.1 Phu, E. Rs O svjazi meidu polovym Elkiom { belkovo} sistema} syvoratki. Krovi nekotoryh presnovodnyh ryb, sTeoret. o8n. rybove, 49-52, Moskva, “06s. 7 Kundrijaveey, A. A, Kundtljavoew, L. A. | Privovliey, {e'Geomatologija Bivatnyh tryb. sKolose, Moskva, 1950 8. Stoucke, E, W. | Schoetteger, 8. A: Gomparasion of theroe mthods semiling trout blood for measurements ff hematoerit, Prog. fish eulf, 29, (2), 96-101, 1967. 9, Stroganov, N.S: Exologi¢eskaja fiziologija ryb. ted Maske Univ. Tom 1, 1952 Intenzifikacija uzgoja mladunaca Sarana primjenom mineralnih i organskih gnojiva Li. Debeljak, K. Faéaié, D. Pl uyop Poslednjih godina Saransko ribnjadarstvo postiglo je znaéojan napredak u protzvodnl, a pruza jos dalnje ‘moguénosti. Jedan od faktora intenzifikacije proizvod- nije riba je t2go) dovoljne koliGine kvalitetnog mlada, U uzgoju miada mogu se izdvojiti dvije faze: do mie- see dana starosti | uzgo} jednoqodisnjaka. Uzgoj na prvoj fazi moze se oznaéiti kao najtezi, jer Je u to ‘urijeme mladuncima neophodno osigurati optimetne DF Ljubica Debeljak, znanstvenisuradnik, Kre8o Fadai6, strugni suradnik, Institut 2a ribarstvo Fakul tete poljoprivredaih znanostl Zagreb Mr Davorin Plelé, Albnjagarstvo »Donjt Mihola okoloske uvjete i specijalny ishranu Koja velikim dijelom bazira na Zivo) prirodno} hroni. Buduéi da je posebni tizgo} prirodne hrane, odnosno odredenth ‘skupina hranidbenih organizama potrebnih za ishrants mladunaca na pojedinim stadijima razvoja vrlo tezak { skup posao, moraju se primjentti takve metode koje ée pojeftinitt proizvodnju, a dati dobar uzgojni efekst. Zato je i cilj ovoga rada bio da ukeze na moguénosti intezifikacije uzgoja Saranskih mladunaca zajedno sa njlhovom Zivom hranom — zooplanktonom primjenom Drganskih gnojiva uz mineraina koja ve Imaju vi8e- -godiénju tradiciju u Saranskom rbnjaéarstvu. ‘Obzirom na veliku gustoéu nasada licinki na jodt ‘nic povr8ine | opasnost od pogorsanja hidrokemi} skog re¥ima, gnojidb! se pri8lo vrlo oprezno. 1