Svjedoila sam mnogo puta prozivanju i osuivanju drugih istomiljenika kako

Kreativizam nema duhovnu stranu i kako ateizam koji on promie, vodi nihilizmu,
depresiji i brojnim drugim psihikim problemima.

Ve par godina ivim slijedei ideale Kreativizma, pa ipak se ni po kojem pitanju ne

osjeam loe, ak tovie, osjeam se ispunjeno i zdravije.

I ja sam jedna od onih koja je od malena poduavana u kranskom okruenju, imam

sve mogue sakramente, pohodila sam nebrojene mise, ispovjedi, priesti, hodoaa,
druenja vjernika itd. Nisam se nikada zbog toga osjeala loe niti sam ikada napadala
krane zbog njihove vjere ili im nametala svoje ideale kao zamjenu za njihove. Premda
znam i vidim kamo kranstvo vodi i kako ono nema vie nikakve veze s onim to veina
nacionalista tvrdi, a to je da je kranstvo dio nae kulture, ja svoje ideale irim svojim
djelima u stvarnom ivotu, jer oni su najbolji dokaz da Kreativizam ima smisla, posebno
u duhovnom pogledu.
To to ne vjerujem u neko nadnaravno bie koje nas je stvorilo, ne znai da sam duhovno
prazna. Jer ovjek ispunjen prazninom nije ovjek i propada velikom brzinom, fiziki i
mentalno. Naprotiv, ve sam upoznala neke druge Kreativiste koji dijele moja iskustva i s
kojima se mogu poistovjetit po tom pitanju. Kreativizam ne negira postojanje duhovnosti
niti ju zabranjuje, a ista se ne moe poistovjeivati samo s boanskim biima.
Duhovno prazni ljudi su bezosjeajni, ne osjeaju nikakvu ivotnu radost, ne mogu
biti niti na trenutak sami sobom, kako bi se suoili s demonima koji vrebaju na njih.
Mi, s druge strane, ne osjeamo nita od toga jer imamo jasnu nit vodilju, koja nema
nadnaravno postojanje, ve ono realno.

Duhovnost u Kreativizmu postoji, premda se ona moda ne moe opisati nekim

uobiajenim rjenikom, ve se radi o nekoj apstraktnoj formi duhovnosti i ovisi o svakom
pojedincu ponaosob. Zato je mnogima teko i objasniti tu duhovnu puninu.

Rasa, kao naa osnovna svetost, je neto to ovjeka ispunjava brojnim pozitivnim
emocijama, u trenucima kada razmiljate o svemu to smo postigli tijekom naeg puta na
ovom svijetu te onome to jo moemo postii, ukoliko se oslobodimo okova. Jasno je da
kroz povijest postoje i brojni negativni aspekti, meutim, njih treba promatrati upravo

onako kako se i sama povijest treba promatrati

kao uenje na grekama.

Pored toga, esto puta je dovoljno otii dalje

od civilizacije, u prirodu, bilo sam ili s nekim
posebnim i jednostavno promatrati prirodne
veliine oko sebe. Nekome e se moda to uiniti
smijenim, ali podcjenjivati ovakva iskustva,
ak i na najobinijim mjestima, je licemjerno i
upravo prazno.

Meditiranje, kao i drugi oblici povezivanja sa

svojim ja i razmiljanja o samome sebi, o
drutvu, o prirodi, o svemiru, sve to uvelike
pozitivno utjee na ovjeka, a za to jednostavno
nije potrebno nikakvo boanstvo ili neka vjerska
dogma. Ovim metodama upoznajemo sami sebe,
kao i nae vlastite duboke misli postajemo iskreni prema samima sebi. Zvui kao
tipino new age sranje, zar ne?

Upravo suprotno, jer oni koji slijede nekakve new age prakse moda zaista jesu
smireniji i ispunjeni u duhovnom pogledu, ali njihov smisao postojanja gubi se upravo
zbog izostanka ili jo ee negativnog pogleda na rasnu vjernost. Time upravo nestaje
ta nit vodilja koja u naim ivotima vue korijene iz daleke prolosti naih predaka, a
gubitkom te niti nestaje i ta poveznica s precima, kao i samopotovanje prema nama
samima i potovanje prema onome to nam je ostavljeno na uvanje i unaprjeivanje.
Kreativnost u svakom pogledu, od igre s djecom, preko uenja, itanja, aktivnog rada i
sudjelovanja u radu skupine zdravih ljudi, kao i jednostavna posveenost samima sebi i
naim blinjima, je ono to nas ispunjava i unosi sam samopouzdanje.
Ovo je kratka osobna pria iz vlastitog iskustva,
a ukratko doarava tek mali segment onoga to
Kreativizam zaista jest, barem po duhovnom pitanju.
Oni koji nas napadaju zbog ateizma, mogu to slobodno
raditi i dalje, jer mi smo odavno postali svjesni kako
te prie nemaju nikakvog temelja i kako vie niim ne
utjeu na nas, posebno ako dolaze od ljudi koji neto
slino nikada nisu iskusili na takav nain. ovjek koji
pria o neemu to nije iskusio, pria u prazno.
Stoga, slobodno se moe rei da i u Kreativizmu
postoji odreena doza nekog oblika transcendencije
i ezoterije, ali iskljuivo na osobnom nivou svakog
pojedinca. To i dalje ne znai da se netko od nas bavi
pitanjima tipa tko nas je stvorio ili pak onih bez

odgovora, zato postojimo? Neke odgovore jednostavno nije mogue dokuiti, barem
ne jo. Osim toga, naa rasa je u predubokim problemima da bi se previe vremena
troilo na to.
Na kraju krajeva, naa glavna nit vodilja je borba za nau rasu, a ona se mora voditi
na svim poljima. Duhovnost je tu izuzetno vana, jer ako niste spoznali svoje najdublje
osjeaje, misli, ideje i same sebe, niste spremni voditi bitku s ogromnim brojem
neprijatelja. Bilo da vjerujete u neko boanstvo, bilo da ste bliski Kreativizmu, naa rasa,
ali i naa nacija, trenutno su najvanije vrijednosti kojima trebamo posvetiti panju.
Autor: Karla

Multikulturalizam unutar nacije i naroda vodi unutarnjim napetostima i u konanici

prema nasilnom sukobu. est tisua godina ljudskih sukoba tome jasno svjedoi (oko 80
posto svih ratova kroz povijest zasnovano je na rasno-etniko-vjerskim sukobima).

Sve rase i etniciteti ujedno su plemenski i separatistiki po prirodi, a ove neizbrisive

karakteristike ljudske prirode moraju biti prihvaene, dok bi javna politika trebala
djelovati nosei to na umu. tovie, takvi ideali trebali bi biti poticani od strane voa
zemalja i naroda, jer poticanje rasne homogenosti je najhumaniji nain organiziranja svih
naroda u svijetu.
Svatko tko u sebi nosi realistini i logini humanizam razumije ovu ljudsku prirodnu
sklonost te ivi i djeluje u skladu s time.

Gledajui s pozicije rasno osvijetene osobe, nitko zapravo nema nita protiv nekih tamo
crnaca u Nigeriji, ili pak azijata u Kini ili Indijanaca u brazilskim praumama, sve dok su
oni na tim podrujima.

Crnci spadaju u Afriku, azijati u Kinu, Indijanci u brazilske praumu itd. Da li je ova tvrdnja
nehumana? Globalna humanost najbolje funkcionira ako je svijet jasno podijeljen na
drave i nacije prema rasnim karakteristikama. Takve nacije mogu meusobno trgovati
(potenom trgovinom, a ne slobodnom trgovinom), mogu imati diplomatske odnose,
mogu se natjecati na sportskim igrama itd. Odreeni oblik tolerancije meu narodima
u takvom sustavu takoer bi mogao postojati.

Ta duga, ratovima bogata povijest, pokazala je nebrojeno puta da kada se ponu mijeati
rase unutar jedne nacije, dolazi do unutarnjih sukoba i raskola izmeu dviju ili ak vie
rasnih skupina te se ista nacija rui. Kako je onda to humano?
U rijetkim vremenima mira u svijetu, globalna humanost s dosta potekoa uspijevala
je odravati kakav takav mir meu nacijama, stoga se s pravom moe rei da oni koji
promoviraju dodatno mijeanje rasa uvijek tee poticanju unutarnjeg sukoba.

Rasna odvojenost je presudna jer je zasnovana na prirodnim zakonitostima, unato

bilo kakvim teorijama etno-mazohistikih luaka, koji su uvjereni da e promjenom
okoline neki crnci tijekom odreenog perioda poeti ivjeti i stvarati kao bijelci, tvrdei

paradoksalno, da rasa ne postoji!

Upravo ti luaci nemaju niti trunke humanosti u sebi, jer svjesno i nesvjesno unose sjeme
razdora meu multi-rasnim skupinama, u elji da stvore bolji i drugaiji svijet.

Na svijet, rasno odvojen od ostalih, sasvim je dobar. S pravom se svakog luaka

moe zapitati zato ne odlaze u krajeve naseljene drugim rasama, ukoliko tako silno
ele promijeniti svijet i biti humani. Zar razliitost nije mogua i u Africi? Zaudo,
preseljenje luaka bijele puti u tamnoputo okruenje bilo bi koloniziranje. Crnako
koloniziranje za luake to oigledno nije, ali nije niti humano, ako nai ivoti jo uope
neto vrijede.
Autor: Velimor

Donosimo vam prvi dio iz kratke knjiice autora Wilhelma Bauera pod naslovom
Njemaka gospodarska politika, iz 1939., u kojoj se na vrlo saet i jednostavan nain
opisuju ekonomski potezi i rjeenja tekih ekonomskih problema Njemake davnih 30ih godina prolog stoljea. Ovo je tek mali djeli onoga o emu rijetko tko pria kada je u
pitanju NS ideologija.
Mnogi nemaju pojma o ekonomskoj politici tadanje Njemake, niti su ikad uli kakvu je
gospodarsku politiku vodilo vodstvo Treeg Reicha. Oni malo upueniji i dan danas su
svjesni da se mnoge tadanje ideje, ako ne i sve, mogu primijeniti i danas.
Neovisno o tome kakve tko ima stavove o ideolokim smjernicama NS-a, slijedei tekst
je tu kako bi o njemu mogli razmiljati, raspravljati, moda donijeti i neke nove ideje ili
unaprjeenja postojee. Takoer treba razmiljati kritiki i traiti nedostatke, jer nita
nije savreno. Ovo je takoer i mali odmak od uobiajenih iskljuivo ideolokih tema
kojima se najee bavimo.
Kreativizam sam po sebi nema politiku stranu, ve isto ideoloku, uz iznimku rasnog
socijalizma, ime se samo donekle mijenja naziv iz nacionalnog u rasni. Pa, iako
ekonomija spada donekle u sferu politike, naa je dunost iskoristiti sve ono to je
pozitivno za nau rasu i na narod.

Wilhelm Bauer

NJEMAKA GOSPODARSKA POLITIKA

Drava i poslovanje
Osnova svih vladinih posredovanja u trgovini u Njemakoj moe se vidjeti u
nacionalsocijalistikom konceptu relacije izmeu trgovine i drave. Prema njemakoj
teoriji, trgovina je podreena dravi. Ranije se vjerovalo kako sudbina drave i nacije
lei u trgovini, jer reeno je da je trgovina od tako velikog znaaja i da je tako mona da
kontrolira dravu i odreuje dravnu politiku.

U nacionalsocijalistikoj dravi, odnos izmeu trgovine i drave je suprotan. Danas

drava ili dravna politika kontrolira ili upravlja trgovinom.

Moram naglasiti da u oima nacionalsocijalista drava ne ukljuuje sama po sebi

apsolutnu vrijednost, kao to je sluaj, na primjer, s apsolutnom monarhijom. Vrhovna
vrijednost je nacija koju nazivamo Deutsche Volksgemeinschaft (njem. Njemaka
nacionalna zajednica, op. prev.), narodna zajednica. Drava je samo oblik organizacije i
manifestacija volje naroda.

To znai da se drava ne bavi gospodarskim uvjetima sve dok oni nisu u suprotnosti s
dobrobiti nacije. Naelo privatne inicijative je odravano. Meutim, tamo gdje se ini
potrebnim da se trgovina dovede u sklad s dobrobiti nacije, drava nee oklijevati da se
umijea i usmjeri trgovinu prema eljenim kanalima. U Njemakoj, suprotno uobiajenim
vjerovanjima, mi nemamo planiranu ekonomiju, ve prije usmjereno gospodarstvo,
ako mogu koristiti takav izraz.

Ciljevi

Ciljevi trenutnog upravljanja proizvodnjom mogu se saeti u nekoliko rijei. Prvo,

osiguravanje zaliha sirovina za industriju. Sve mjere koje slue ovom cilju ukljuene su u
etverogodinji plan iji je cilj uiniti Njemaku neovisnom, to je vie mogue, o uvozu,
poveanjem domae proizvodnje.

Drugo, poveanje domae poljoprivredne proizvodnje s ciljem da se Njemaka dovede,

to je bolje mogue, u stanje samodostatnosti u podruju prehrambenih proizvoda.

Njemaka ima samo nekoliko sirovina i uvijek je bila suoena s potrebom uvoza veeg
dijela svojih sirovina koje su joj potrebne. No, kao to znate, uvoz moe biti plaen samo
od prinosa izvoza ili drugim kreditnim stavkama u bilanci plaanja kao to je pedicija,
osiguranje ili prinos od kapitalnih ulaganja u inozemstvu. Kao rezultat rata, Njemaka
vie nije zemlja vjerovnika, ve zemlja dunika. Drugim rijeima, ona je bila optereena
ogromnim dugovima i nije na raspolaganju imala velike prihode od ulaganja u inozemstvu,
dok je njen ostali prihod izvana danas manji nego to je bio prije rata. Njemaka stoga
mora ograniiti svoj uvoz na stupanj svog izvoza, uz posljedicu da je njemaki uvoz
sirovine i prehrambenih proizvoda ovisan o koliini robe koje su druge zemlje u stanju i
voljne uzeti od nje u obliku plaanja.

Indirektno i direktno upravljanje proizvodnjom

Njemaka vlada ne slijedi nikakvu konanu teoriju u uspostavljanju metoda pomou kojih
bi posredovanje na podruju proizvodnje bilo ostvareno. To je jedna od karakteristinih
osobina nacionalsocijalistike gospodarske politike. U borbi protiv nezaposlenosti, vlada
nije slijedila jednu teoriju kao to je teorija direktnih javnih radova ili teorija poticanja
privatne inicijative, ve je slijedila obje teorije nepristrano prema onome to se inilo
boljim u to vrijeme. Isto vrijedi i za reguliranje proizvodnje.
Razliite mjere mogu se klasificirati kao: 1. indirektne i 2. direktne.

Drava poduzima indirektne mjere kada posreduje, ne u proizvodnji i kapitalnim

ulaganjima, ve u uvjetima koji ih reguliraju.

Postoje etiri posebne skupine indirektnih mjera:

1. Regulacija poreza, posebno smanjenje poreza. Na primjer, kako bi oivjeli proizvodnju

automobila, koja je na izuzetno niskoj razini, a time i potaknuli motorizaciju u Njemakoj,
koja je zaostala daleko iza razine motorizacije u drugim zemljama, ve 1933. vlada je
ukinula porez na sve nove putnike automobile, a kasnije se to proirilo na sve automobile.
To je automobile uinilo mnogo jeftinijima, a povealo je prodaju industrije. U posljednjih
pet godina, te mjere, zajedno s gospodarskim uzletom doveli su do velikog napretka u
prodaji automobila i veliki napredak u njemakoj motorizaciji. Godine 1932., samo 19 od
svakih 1000 ljudi u Njemakoj imalo je u vlasnitvu vozilo, u usporedbi s 47 u Francuskoj
i 37 u Velikoj Britaniji; danas, meutim, brojka u Njemakoj je 35 na 1000, u usporedbi s
oko 51 na tisuu u Francuskoj i Velikoj Britaniji.

Drugi primjer regulacije proizvodnje putem smanjenja poreza bio je izuzimanje

kratkoronih kapitalnih dobara od poreza na dohodak. Nakon 1933., vrijednost tih
dobara mogla se odbiti od oporezivanog dohotka pojedinca ili od oporezive dobiti
poduzea. To je potaknulo kupnju tih dobara i bilo je sredstvo poveanja slabe aktivnosti
industrije kapitalnih dobara. Elastinost nacionalsocijalistike gospodarske politike
moe se vidjeti u injenici da je ova mjera bila ukinuta im je industrija kapitalnih dobara
bila u potpunosti zaposlena.

2. Drugi nain neizravnog reguliranja proizvodnje je politika cijena. To se moe napraviti

na dva naina: smanjenjem trokova i poveanjem, odnosno jamstvom, prodajnih cijena.
Ove metode su uglavnom koritene na podruju poljoprivrede, gdje proizvodnja brzo
reagira na promjene cijena. Primjer ovog smanjenja moe se vidjeti u cijenama umjetnog
gnojiva, poljoprivrednih strojeva i orua. S druge strane, mijenjanjem cijena farmi bilo je
mogue znaajno poveati poljoprivredne povrine za sadnju zimskog jema, proizvodnju
vlaknastih biljaka i uljastog voa te broj ovaca.
3. Usko povezana s tom cjenovnom politikom je tarifna politika, ija je upotreba potrebna
gdje se domaa dobra natjeu sa stranim proizvodima. To je posebno vano u sluaju
poljoprivrednih proizvoda, ije cijene su znatno nie na svjetskom tritu nego u
Njemakoj. Posebni odbori postavljeni su s ciljem kompenzacije tih razlika u cijenama, a
nadleni su da reguliraju uvoz.

4. Posljednja metoda indirektne regulacije proizvodnje je zabrana novih privatnih

izlaza na trite kapitala. Budui da su ovi izlasci doputeni samo za posebne namjene,
sve one grane trgovine i industrije koje su iskljuene s trita kapitala su ograniene u
svojim mogunostima kapitalnih ulaganja. Oni mogu samo proiriti svoje tvrtke, itd.,
do razine koju im doputaju njihova sredstva. Tako je 1933. postavljen posebni odbor
pod kontrolu Reichsbanke, kojem se mora podnijeti zahtjev prije nego novi izlasci budu
doputeni. Odobrenja su dana samo privatnim izlascima u sluaju tvrtki koje slue
zavretku etverogodinjeg plana, gdje, osim toga, ne postoji niti jedna druga mogunost
financiranja njihova rada.

Politika kapitalnog ulaganja

Meu velikim brojem metoda izravnog utjecaja na proizvodnju, moram spomenuti prvo
vladine odredbe koje prevladavaju u pojedinim gospodarskim granama.
Osim toga, dobar dio izravne regulacije proizvodnje od strane vlade sastoji se od regulacije
kapitalnih investicijskih aktivnosti.

Tako regulacija kapitalnih investicijskih aktivnosti zapravo znai planirani smjer

kapitalnih ulaganja. To se pokazalo osobito potrebno kada je zapoeo rad na
etverogodinjem planu. U odreenom smislu, kapitalna ulaganja bila su odreena
prema hitnosti. etverogodinji plan, ponovno naoruavanje i izvoz su najvaniji.

Niz mjera je uveden u vezi toga. One se mogu podijeliti na slijedei nain: - Postoje
zabrane kapitalnih investicija, svrha ega je sprijeiti industrije, iji su kapaciteti dovoljni
da udovolje potrebama, u irenju svojih postrojenja. To sprjeava nepotrebno troenje
ogranienog kapitala i dostupnog materijala, a izbjegava se hiperprodukcija i posljedine
smetnje na tritu. Takve zabrane kapitalnih ulaganja imamo, na primjer, u papirnoj
industriji, u industriji stakla, u dijelu tekstilne industrije i dijelu kemijske industrije.
Na drugom mjestu je reguliranje kapitalnih ulaganja i proizvodnje putem garancija
profita i prodaje koje daje vlada. Ve sam naglasio da se nacionalsocijalizam pridrava
naela privatne inicijative. Meutim, to ne sprjeava dravu da, ako se to ini potrebnim,
olaka privatne tvrtke za neke od rizika koji se javljaju u odreenim projektima. Ove
garancije profita i prodaje koje daje drava su posebno vane u proizvodnji prirodnog
vlakna, gorivih mjeavina za motore i sintetike gume. Tvrtke koje se bave takvom
proizvodnjom u Njemakoj su privatne tvrtke; njihov profit, meutim, je u odreenoj
mjeri garantiran od strane drave, budui da su njihovi proizvodi od velikog znaaja za
gospodarsku politiku drave.
U nekim podrujima i sama drava ulazi u proizvodnju, te su za tu svrhu izraena kapitalna
ulaganja. Princip da se to je mogue vie poslovanja ostavi privatnim inicijativama,
ne znai da drava ne moe sudjelovati u gospodarskim aktivnostima u odreenim
podrujima proizvodnje i pod odreenim specifinim uvjetima. To je sluaj, na primjer, u
podruju proizvodnje eljezne rude.
Nakon gubitka teritorija u ratu, samo mali dio njemakih potreba za eljeznom rudom
mogao je biti pokriven domaom proizvodnjom. S obzirom na fiksne trokove i
prevladavajue cijene te prema uobiajenim metodama eksploatacije samo dio njemakih
zaliha eljezne rude mogao se koristiti s profitom. Ovisnost o uvozu u sluaju tako vanog
podruja kao to je eljezna ruda je morala biti eliminirana. No, uvjeti i problemi u ovoj
vrsti proizvodnje bili su toliko neobini i toliko opseni da je drava ispravno sama
preuzela inicijativu. Vlada je osnovala tvrtku Herman Gring Rechswerke, iji je posao
bio vaenje eljezne rude slabije kvalitete kojom Njemaka obiluje.

10

Subvencije
Jedna od najstarijih i najpoznatijih metoda dravne intervencije i ovdje i u inozemstvu
je dodjela subvencija od strane drave. Izvan Njemake, posebno u SAD-u, subvencije
su dobro poznate, prije svega u industriji brodogradnje. I ovdje privatno poslovanje
nije u poziciji da samo vodi gospodarsku granu na nain kako drava smatra poeljnim.
Ista stvar vrijedi u Njemakoj na nekim podrujima proizvodnje. Na primjer, odreeni
graevinski projekti, poput izgradnje stanova za poljoprivredne radnike ili podizanje
naselja za industrijske radnike, provode se izravno ili u pomo doprinosa od drave, ili
indirektno uz pomo kredita dobivenih od strane drave pod iznimno povoljnim uvjetima.
Nadalje, proizvodnja obojenih metala podrana je subvencijama od strane drave ve
mnogo godina.

Regulacija potronje sirovina

Trea skupina mjera vladinog reguliranja proizvodnje tie se potronje sirovina. Gotovo
cijela njemaka industrija podvrgnuta je sustavu kvota sirovina. Bit namjetanja kvota lei
u kontroli uvoza, koji je uveden 1934., kao dio Novog plana za njemaku vanjsku trgovinu.
Kontrolu provodi 27 kontrolnih odbora, od ega je svaki bio postavljen za pojedinu granu
industrije. Tvornicama koje koriste uvozne sirovine mogu kupiti samo odreenu koliinu
sirovina u inozemstvu. Normalno, temelj namjetanja kvota je potronja u odreenom
mjesecu. Ali vanost odredbi koje tvrtka mora ispuniti, takoer se uzima u obzir, a
narudbama za izvoz dana je posebna pozornost.

Osim ovog sustava regulacije postoji niz uredbi koje se bave koritenjem sirovina.
Na primjer, kao rezultat nedostatka vune i pamuka odlueno je da e odjea od vune
i pamuka koja se proizvodi u Njemakoj za domae trite morati sadravati odreeni
postotak prirodnog (sirovog) vlakna. Odreeni proizvodi, na primjer, kvake za vrata, ne
mogu vie biti izraene od mesinga. U privatnim stambenim zgradama moe se koristiti
samo odreena koliina graevinskog eljeza. Ovaj sustav regulacija paljivo je odreen
i u svojoj primjeni nije previe striktno birokratski. U mnogim sluajevima uobiajene
sirovine moraju se zamijeniti novim sintetikim sirovinama koje se mogu proizvesti bez
uvoza. Koritenje tih novih sintetikih sirovina ne znai smanjenje kvalitete konanog
proizvoda. Naprotiv, nedostatak sirovina dovodi do novih izuma i poboljanja, a ak i
donosi i tehnoloki napredak, kao u sluaju bune (sintetika guma), to se inae ne bi
dogodilo.
Prijevod: Legionar

11

Aktivizam pojedinca esto je zanemaren kada je rije o promicanju ideja i propagandi. Iako
je takav oblik aktivizma ogranien u nekim pogledima, to ne znai da pojedinac ne moe i ne
treba pokuati iriti ideju na sve dostupne legalne naine.
Kao to smo ve vie puta pisali, ideja polazi od pojedinca. Sama ideja, neovisno kojoj strani
pripada, uvijek kree od pojedinca te se iri onoliko koliko je on uporan u tome. Pri tome treba
imati na umu, da je kao i kod znanja, ponavljanje najvanije.
Gdje u tu priu dolazi pojam inicijalne pukotine? Vjerojatno e samo oni neto ue tehnike
struke odmah shvatiti to to znai.
U strojarstvu se ovaj pojam najee koristi u negativnom smislu. Najjednostavnije reeno,
neki dio stroja ili nekog tehnikog sklopa, u toku svog nastajanja, u svojoj unutranjosti,
daleko od oiju radnika, zbog odreenih neizbjenih propusta u tehnologiji, dobiva inicijalnu
mikropukotinu. Ako je taj element izloen velikim oscilacijama, odnosno promjenjivim
naprezanjima, mikropukotina se poinje postupno iriti, a esto jo uvijek nije vidljiva oku
promatraa, jer je skrivena unutar elementa.
Nakon odreenog broja ciklusa, pukotina naruava stabilnost elementa, pucaju veze izmeu
atoma i dolazi do loma elementa. Kroz povijest je upravo uslijed ovakvih mikropukotina esto
dolazilo do tekih havarija, pa i smrtnih sluajeva.
Iako se mikropukotine dananjim modernim metodama
ispitivanja mogu otkriti, one su jo uvijek prisutne u
raznim dijelovima strojeva, ali vee havarije se sreom
izbjegavaju.
Jasno je da je bolesni liberalni sustav u kojem trenutno
ivimo svojevrstan strojni element, a oni koji su
nezadovoljni njegovim djelovanjem predstavljaju, ne
jednu, ve tisue potencijalnih inicijalnih pukotina.
U sluaju trenutnog sustava, te inicijalne pukotine,
s naeg gledita, svakako su pozitivne. Da bismo
sustav doveli do loma, potencijalne pukotine moraju
se aktivirati i djelovati pogubno na sam sustav. Tu

13

dolazimo do aktivizma.
Ideja, kao to smo rekli, dolazi od pojedinca i uvijek je pojedinac taj, koji iri ideju koju smatra
ispravnom. Svi oblici ideologija poli su od pojedinca, bilo da je rije o onim pozitivnim ili
onim uasavajuim.
Mnogi od nas ve imaju usaene ideje, to znai da ih je netko ve proirio na nas, a to je
uinio aktivnom promocijom tih ideja. To samo znai da i mi moramo aktivno iriti ideje koje
smatramo ispravnim.
Pojedinac zapravo moe uiniti mnogo. Internet
je danas dostupan praktiki svakome, a na samom
Internetu dostupan je i itav niz metoda pomou
kojih pojedinac moe djelovati. Naljepnice, letci,
broure, grafiti ili ak uklanjanje suparnikih grafita
s gradskih zidina, transparenti na mostovima i
nadvonjacima, magazini, asopisi, tiskanje knjiga,
web portali, blogovi, vjesniki portali, drutvene
mree, forumi, slike, dizajni, ekoloki bazirane
metode, javni govori, pjesnitvo, pohaanje govora
neistomiljenika i javno propitivanje njihovih ideala
sudjelovanje u akcijama drugih skupina koje se barem djelomino slau s naim idealima,
podrka inozemnim skupinama infiltriranje u protivnike skupine i razotkrivanje njihovih
aktivnosti posebice ilegalnih, slanje prosvjednih pisama, izrada multimedijalnih sadraja kao
to su filmovi ili reklamni spotovi, pisanje lanaka, pomo drugima i irenje ideala usmenim
putem i vlastitim primjerom .
Ovo je samo dio onoga ega smo se ovdje sjetili.
Naina za djelovanje jednog jedinog pojedinca
je jako mnogo. Postoje tu i neke ilegalne metode,
poput na primjer grafita. Meutim, izvedene na
pravom mjestu i na oprezan i ispravan nain,
ovakve metode mogu dati efektne rezultate.
Nikad, ali ba nikad, ne postavljajte grafite ili
naljepnice na neije osobno vlasnitvo poput
automobila, vrata trgovina, kua ili slino, kao
niti spomenike ili bilo kakve fasade zgrada u
starim dijelovima grada. U pogledu grafita, oni
su iznimno korisni na plonicima, jer mnogi
ljudi po navici gledaju kamo hodaju. Javni
prostori poput autobusnih stanica, kao i sredstva javnog prijevoza tu su mnogo bolja opcija.
kolska igralita i openito okruenja gdje borave kolarci, neka su od najboljih lokacija za
razne metode.
Ono to je najvanije u aktivizmu je volja, jasna i jednostavna poruka te neumoljiva i
nezadriva upornost. Poruka nikad ne smije biti direktno poticanje na mrnju. Ona mora
biti jasno definirana kako bi se ukazalo da su nae/vae ideje pozitivne. Djelujte na emocije,

14

iskoristite ono to e ljude protresti i isprovocirati pozitivnu reakciju kakva je potrebna za

vraanje razumu.
Ono to je korisno u aktivizmu jest da, ako nemate vlastitu ideju, slijedite i kopirajte one koje
smatrate ispravnima, a pritom to mogu biti ideje neke druge, pa ak i inozemne organizacije.
U kopiranju drugih, dakako istomiljenika, nema nita loe. To je ionako najmanje vano, jer
najvanije je irenje jasne poruke.

Trenutno u svijetu ima dosta skupina koje dijele nae ideale. Veina njih su bazirane na
politikoj orijentaciji. One koje svakako moemo preporuiti su one koje ive, opstaju i djeluju
u najteim uvjetima i pod najveim represijama. Prije svega tu je vedski Pokret Otpora,
Finski Pokret Otpora i openito cijeli Nordic Resistance Movement, potom organizacije poput
britanske Nacionalne Akcije, poljskog NOP-a Tu je i organizacija poput White Genocide
Project.
Organizacija je puno, ideja je puno, a na vama ostaje da budete jedna inicijalna pukotina u
elementu sustava kojeg svi preziremo. Budite pozitivan primjer drugima po svim moguim
tokama i uvijek aktivno promovirajte svoje ideale kao uzrok toga. Ne trebate se bojati
osuivanja, jer oni kojima se svojim djelom uvuete pod kou, vie vas nee moi osuivati.
ekati bolje sutra nikad se ne isplati. Od kleanja samo bole koljena, od sjedenja dupe, ustanite
i borite se za ono to svi volimo na narod i nau rasu!
Autor: Gammadion

15