Biljeke za kolski esej

(izborna djela iz lektire)

Drugom cjelinom ispituju se razumijevanje knjievnoga teksta, knjievnoteorijska i

knjievnopovijesna znanja te uporaba hrvatskoga jezika. U kolskome eseju se od pristupnika
oekuje da samostalno oblikuje tekst te da pokae znanje, vjetinu i sposobnost razumijevanja
teksta. Od pristupnika se oekuje da moe:

sintetizirati i uobliiti misli i spoznaje u esej te sastaviti vezani tekst

(uvod, razradba, zakljuak)

samostalno primijeniti razliite postupke oblikovanja teksta

(interpretaciju, analizu, sintezu, dokazivanje, raspravu, opis, usporeivanje)

strukturirano izlagati u zadanim veliinama (vrijeme i broj rijei)

prikladno rabiti struno nazivlje

potkrijepiti stavove i sudove valjanim argumentima i primjerima (citati ili parafraze)

objasniti sadraj, namjenu i funkciju ponuenoga teksta

iznijansirano itati

analizirati

ponueni tekst (sadraj, strukturu,

izraz i

stilske

obiljeenosti), odnosno uoiti slinosti ili razlike u ponuenim tekstovima

povezivati steena knjievnopovijesna i knjievnoteorijska znanja s ponuenim tekstom

vladati jezinom i pravopisnom normom

povezano, jezgrovito, jasno i jezino pravilno sastaviti traeni pisani oblik prema
ponuenim smjernicama

stil pisanja uskladiti s namjenom teksta

uredno i itko pisati

Odabrala i pripremila: A. Sikavica Joler, prof.

Albert Camus, STRANAC

KASNI MODERNIZAM:
Knjievnopovijesno razdoblje traje od 40-ih do 70-ih godina 20. st.
Obiljeja:
- obnavlja se dijalog s tradicijom: knjievnici se vraaju velikim knjievnim temama
(odnos pojedinca i drutva pojedinac u suvremenoj civilizaciji, smisao postojanja knjievnosti,
smisao ljudske povijesti)
knjievnost se ispreplie s filozofijom
knjievna tehnika: prodor esejizma u roman

Albert Camus
Ciklus apsurda: Stranac, Mit o Sizifu, Kaligula (drama)
Ciklus pobune: Kuga (roman) Pobunjeni ovjek (esej), Opsadno stanje (drama)

Stranac
Tema: prikaz ivota kao besmislenog i apsurdnog,
ovjekova otuenost ovjek kao stranac u svijetu
Kompozicija: Roman je podijeljen u dva dijela; u prvom se prikazuje Mersaultov ivot kao
slobodnog ovjeka, a u drugom njegov ivot u zatvoru i osuda.
Karakterizacija lika (tehnika redukcije): Camus unosi promjene u karakterizaciju lika, itatelj
oekuje psiholoku razradu lika, ali ona izostaje. Prikazujui Mersaultov psihiki ivot Camus se
koristi tehnikom redukcije svodi psihiki ivot na elementarno, tj. osjetilna dojmove.
Vrsta: roman lika i egzistencijalistiki roman.

FILOZOFIJA APSURDA: MIT O SIZIFU

Zato ivjeti? to ovjeku ostaje nakon raspada kranskih i graanskih vrijednosti? Ta se pitanja
javljaju ovjeku kada osjea da mu je svijet neprijateljski, a priroda strana. Tada se javlja
nepremostivi jaz izmeu ovjeka i svijeta:ovjek se u svijetu osjea strancem, svoje postojanje
doivljava besmislenim i u njemu se javlja osjeaj apsurda i besmisla postojanja.
Polazei od apsurda kao jedine izvjesnosti postojanja (kao Sizif) na sebe preuzima patnju ivljenja
u svijetu bez boga i smisla.
Meutim, kada se (u trenutku svijesti) Sizif iznova vraa kamenu i ponovo ga gura, on prihvaa
ivot i jai je od svoje sudbine: Nema sudbine koja se ne bi mogla nadmaiti prezirom. Dakle,
temeljni je ljudski stav otpor protiv apsurda jer ovjek mora svom ivotu dati smisao.
SIZIFOV POSAO = ivot ~ APSURD ~ Rjeenje? ~ prihvaanje svoje stijene (sudbine)

Odabrala i pripremila: A. Sikavica Joler, prof.

Fjodor Mihajlovi Dostojevski, ZLOIN I KAZNA

- najvaniji prethodnik moderne proze: "Mene nazivaju psihologom: to nije tono, ja sam samo
realist u viem smislu rijei, tj. ja slikam svu dubinu ovjekove due" (Dostojevski o sebi)

KOMPOZICIJA, FABULA
- fabula je oblikovana oko ubojstva (slinost s fabulom kriminalistikoga romana)
- pregledna radnja (preteito kronoloka, uz povremene retrospekcije)

TEMA
- elja za drutvenom afirmacijom
- pitanje ovjekova identiteta
- pitanje ovjekove odgovornosti
"Jedna smrt za stotinu ivota! Samo sam jednu obinu gnjidu ubio, Sonja, beskorisnu, odvratnu,
tetnu gnjidu."
- sredinja tema - etiko pitanje: Ima li ovjek pravo u ime viih ciljeva ubiti drugoga ovjeka?
- Raskoljnikovljeva teorija po kojoj se ljudi dijele na "niu" i "viu" vrstu, a iznimnim pojedincima
sve je doputeno (Jedna smrt za stotinu ivota) jer su oni pokretaka snaga ovjeanstva

VRSTA ROMANA: psiholoki roman, socijalni (drutveni) roman, roman ideja

LIKOVI
Likovi su tipovi (nositelji zajednikih osobina):
- Rodion Romanovi Raskoljnikov - siromani student eljan drutvene afirmacije
- Sonja - prostitutka, ena s dna drutvene ljestvice; ena patnica
- psiholoko-socijalna motivacija lika
- filozofsko-etika karakterizacija lika

STILSKA OBILJEJA (realistika, modernistika)

- pripovjedaki postupci: unutranji monolog, dijalog, pripovijedanje, opisivanje
- detaljno opisivanje prostora i likova
- opis prostora oblikuje lik: naglaava njegove osobine (socijalna uvjetovanost lika)
- modernistika obiljeja: literarno oblikovan ivot samih ideja, esejistiki elementi (filozofske
ideje), subjektivno vrijeme, nepouzdani pripovjeda (uz pripovijedanje u 3. licu), unutranji
monolog, elementi simbolizma (san, halucinacije, groteska)

Odabrala i pripremila: A. Sikavica Joler, prof.

Marin Dri, DUNDO MAROJE

RENESANSNI STIL

- oponaanje antikih uzora

- svjetovne teme
- ovjek u sreditu zanimanja (renesansni humanizam)
- psiholoka karakterizacija lika
- pregledna kompozicija
- odmjerenost, jasnoa

DUNDO MAROJE
- komedija prikazana u vijenici od kompanjije Pomet-druina
- eruditna komedija - 5 inova (Mihovil Kombol nadopunio 5. in)
- stalni likovi (krtac, zaljubljeni mladi, lukavi sluga)
- renesansne antiteze
- dva prologa: - Prolog negromanta Dugoga Nosa (podjela ljudi na ljude nazbilj i ljude nahvao)
- Prolog (sadraj komedije)
- stalni likovi: krtac starac (Dundo Maroje), zaljubljeni mladi (Maro), lukavi sluga (Pomet)

gospodari

sluge

Dundo Maroje

Bokilo

Maro Marojev

Popiva

Laura

Petrunjela

Ugo Tudeak

POMET

gospodari > ljudi nahvao: Maro - mladost, rasipnost, Dundo Maroje - starost, krtost

RENESANSNE ANTITEZE: mladost starost, selo grad, razum ludost

POMET TRPEZA:
- sluga bogatoga njemakog plemia Uga Tudeaka
- glavni lik (utjecaj N. Machiavellija) - pogled na svijet zasnovan na vrlini i fortuni

ivotna filozofija: hedonizam

samo sposoban ovjek poput njega moe vladati drugim ljudima

Odabrala i pripremila: A. Sikavica Joler, prof.

Gustave Flaubert, GOSPOA BOVARY

zaetnik psiholokog realizma

najvei francuski majstor stila

naelo istinitosti (poticaj: novinski lanak iz crne kronike)

naelo tipinosti (tip nezadovoljne provincijalke, tip malograanina, tip lihvara)

kompozicija (kronoloka, trodijelna, bez izraenih kompozicijskih faza

- po uzoru na jednolino protjecanje ivota)

pripovjeda (sveznajui i potpuno neutralan, nikada se ne vidi u tekstu i ne

komunicira s itateljem)

detaljno opisivanje (detalji opisane zbilje esto dobivaju metaforika znaenja,

sceninost opisa, slikarski opisi, filmska tehnika montae u masovnim scenama)

predmet prikazivanja (malograansko drutvo u francuskoj provinciji)

BOVARIZAM oznaava nemonu tenju osrednjih duhova prema visinama, odnosno ovjekovu
sklonost da, poput Emme, smatra kako je roen za neto bolje od onoga sto mu ivot donosi.
Roman Gospoa Bovary poeo se objavljivati u nastavcima, ali prije nego to je tiskan u cijelosti,
optuen je zbog nemorala, raskalaenosti i poetiziranja brakolomstva. Na sudskom procesu
odranom u Parizu 1857. godine vjeti je odvjetnik uspio obraniti Flaubertovo djelo koje je dobilo
doputenje za tiskanje.

Realistika poetika

knjievnici polaze od promatranja i prouavanja drutva

- tenja za objektivnim prikazivanjem vanjskog svijeta (vidljive stvarnosti)

umjetnik je oponaanje prirode

knjievnik je znanstvenik koji analizom dolazi do spoznaje

analitika metoda (analitiko-spoznajna uloga knjievnosti)

naela: istinitost, tipinost, objektivnost

Psiholoki realizam

tip realizma u kojem se istie psiholoka karakterizacija,

tj. unutarnja proivljavanja glavnog junaka ili nekoliko vanijih likova

roman preuzima ulogu epa i postaje zrcalo stvarnosti (Stendhal)

Odabrala i pripremila: A. Sikavica Joler, prof.

Johann Wolfgang Goethe, PATNJE MLADOG WERTHERA

Johann Wolhgang Goethe (1749.-1832.) najvei je njemaki pjesnik, knjievnik i mislilac.

Potekao je iz ugledne i imune graanske obitelji.
Roman "Patnje mladog Werthera" uinio ga je najpoznatijim i najslavnijim njemakim
autorom. Prvi je njemaki pisac koji je postigao svjetsko znaenje.

KOMPOZICIJA: obraanje "izdavaa" itatelju (Pripovjeda u 3 licu izvjetava itatelja o

autentinosti pisma i trai od njega suosjeanje za Werthera.)

PRVI DIO: svibanj rujan 1771. (pripovjeda u 1. licu)

Vrijeme radnje: proljee, ljeto
DRUGI DIO: listopad 1771. - prosinac 1772.

WHERTER - romantiarski lik:

osjeajan mladi intelektualac (predimenzionirana osjeajnost)

umjetnik / idealist / plemenit

neprilagoen drutvu (kada naie na prepreka povlai se u sebe)

esto patetian u izjavama i djelovanju

pesimistian, autodestruktivan

VERTERIZAM pojava koja oznaava svjetonazor i ivotni stil po uzoru na Werthera

VRSTA: epistolarni roman

Stil: emocionalan, proet lirizmom, patetian, retorian

U liku glavnog junaka, Werteru, isprepliu se romantiarske teme:
ljubav, umjetnost i priroda

LJUBAV: za romantiare ona je najsvetije duhovno stanje, stapanje dua, oitovanje

boanskog u duama ljudi. Jedino ljubav ini ovjeka potrebnim na ovom svijetu, izjavljuje
Werther. Ipak, ona je esto fatalna i ne doputa kompromis. Romantiarska vizija ljubavi je
tragina.

Odabrala i pripremila: A. Sikavica Joler, prof.

Franz Kafka, PREOBRAZBA

- djelo pripada knjievnom razdoblju avangarde (1910-1930)

- obiljeja avangarde: poetkom Prvoga svjetskog rata javljaju se i nove teme kod umjetnika
koje izazivaju osjeaje straha, izgubljenosti, razoaranosti. Karakteristino je negiranje tradicije,
tenja za eksperimentom, ispituju se nova naela pisanja, zamiljaju se nove tehnike.
Cilj avangardnih knjievnika bio je izazivanje oka, tonije okirati publiku.
Knjievni rod: epika, vrsta djela: pripovijetka (objavljena 1915.)
Tematika: doivljaj dehumaniziranog svijeta kao mjesta tjeskobe i okrutnosti
- odnosi unutar obitelji (nerazumijevanje, nemogunost komunikacije)
Glavni lik je trgovaki putnik Gregor Samsa

Kompozicija: tri dijela u kojima se prati postupnost preobrazbe

1. fizika preobrazba
2. promjena glasa (nemogunost komunikacije)
3. suavanje vida i odnosa prema prostoru

Stilska obiljeja (magijski realizam): HLADNO, NEUTRALNO PRIPOVIJEDANJE

- sve se biljei vrlo precizno i objektivno, opisi su detaljizirani i slikoviti
- stvaralaki postupak utemeljen na paradoksu: spaja se nespojivo (realistino i fantastino), ali
to nikog ne zauuje
- elementi ekspresionizma (strah, tjeskoba) i nadrealizma (san, halucinacije)
- tjeskobna, kafkijanska atmosfera
- *probuditi spavae i ukazati im na istinski ivot -> temeljna poruka Kafkina djela

Odabrala i pripremila: A. Sikavica Joler, prof.

Miroslav Krlea: GOSPODA GLEMBAJEVI

MJESTO RADNJE, VRIJEME RADNJE

- Dramska se radnja odvija na jednom mjestu (palaa imune bankarske obitelji Glembay) u
svega nekoliko sati (izmeu 1 i 5 sati ujutro).

TEMATIKA
Prikazujui uspon i pad Glembayevih, koji su potekli od meimurskih seljaka, a zloinima,
prijevarama i enidbama popeli se na vrh drutvene ljestvice i postali zagrebaka gospoda, Krlea
ukazuje na slom Austro-Ugarske Monarhije: slom u glembajevskom salonu odraz je sloma koji
zahvaa Monarhiju u cjelini.

LIKOVI
U sreditu je dramske radnje lik Leonea Glembaya. Temom povratka sina u zaviaj otvara se
prostor za psiholoki sukob (izmeu likova i unutar lika, a istovremeno se pokree radnja
otkrivanjem tajni iz prolosti. Leoneov je lik poveznica svih elemenata drame.
Ostali su likovi odreeni socijalno i psiholoki. U njihovim se dijalozima otkriva licemjernost i
nemoral drutvenoga kruga u kojemu Glembayevi pripadaju.

VANJSKI SUKOB
1. in: Leone - Siberbrandt
2. in: Leone - otac
3. in: Leone - Barunica Castelli

UNUTARNJI SUKOB - vrsta: psiholoka drama

Leone: glembajevska priroda (nagon, tjelesno, animalno)
daniellijevska priroda (razum, duhovno, ljudsko)

KOMPOZICIJA
"U odnosu prema itavoj trilogiji, drama Gospoda Glembajevi ekspozicija je u kojoj ne
upoznajemo samo mnoga lica koja su te jubilarne noi nala u domu Glembaya nego i itavu
historiju Glembajevih. () Trei in ve je poetak brodoloma." (Marijan Matkovi)
STILSKA OBILJEJA
- klasina dramska struktura (tri ina, potivanje pravila trojnoga jedinstva)
- govorna karakterizacija likova (agramerski obojen njemaki jezik)
- naturalistika obiljeja (bioloka motivacija glavnih likova)
Odabrala i pripremila: A. Sikavica Joler, prof.

Miroslav Krlea, POVRATAK FILIPA LATINOVICZA

Roman se sadrajno moe podijeliti na dva dijela:
-

u prvom dijelu dominira retrospekcija (povratak u prolost), a u drugom dijelu prikazuje se

kostanjevaka sredina i pripovijedanje tee uglavnom linearno.

Osnovno je obiljeje kompozicije njezina dramska struktura:

- nakon ekspozicije (Filipov povratak) niu se prizori puni dramatike (Filip - majka, Boboka Filip
- Baloanski, Filip - Kyriales), a roman zavrava dramatinim krvavim raspletom.
U romanu se oituje Krleina elja za tematiziranjem kljunih europskih intelektualnih ideja i
etikih dilema, a na razini oblikovnog postupka oita je snana veza s Proustom (duga reenica
zasiena detaljnim opisima boja, zvukova i mirisa, neprekidne reevokacije prolih zbivanja).

Egzistencijalna tema (traganje za vlastitim identitetom)

- otuenje, ivana rastrojenost, kriza identiteta, raspad svih vrijednosti, razoaranje europskom
kulturom i civilizacijom, umjetniko klonue.

U sreditu romana je Filipova svijest: on je hipersenzibilan intelektualac, umjetnik, ovjek kojega

mui tenja za samospoznajom. Osjeaj egzistencijalne tjeskobe oduzima mu mo umjetnikoga
izraavanja. Sav je u suprotnostima: u njemu se sukobljavaju tjelesno i duhovno, umjetniko i
racionalno, primitivno i civilizacijsko.
Promatrajui svijet oima slikara, Filip naglaava vanost boje u doivljavanju svijeta: eli na
slikarskom platnu izraziti slikarski doivljaj svijeta kao simultanitet ovjekove svijesti (sliku,
zvuk). U romanu se nalaze brojne digresije o slikarstvu, uporabi boje, pristupu temi iz pozicije
umjetnika. Roman o umjetniku i umjetnosti, ime se uklapa u tradiciju europskoga romana 1. pol.
20. st.

Povratak:

djetinjstvo (majka, Karolina, bordel, stari oslikani paravan)

zaviaj (rodni grad, Kostanjevec, Panonija)

Likovi:
Majka, Boboka (slini likovi, naglaena tjelesnost, psihoanalitiki pristup)
Postupci Baloanskoga motivirani su bioloki: on rtvuje svoju graansku egzistenciju i odrie se
svega zbog otkria tjelesnoga. Njime vladaju animalni nagoni koji kulminiraju u zavrnici romana.
Kiryales (Filipov alter ego, njegova podsvijest) - svaku Filipovu misao utemeljenu na
umjetnikom doivljaju svijeta Kyriales rui logikom racionalne svijesti.

Odabrala i pripremila: A. Sikavica Joler, prof.

Ranko Marinkovi, RUKE

ANEO
Naglasak je na u noveli na unutranjem majstorovu proivljavanju. Iako pokuava sam sebe
zavarati, bolesni majstor sve jasnije uvida da je Lojz neiskren, da samo eka njegovu smrt.
Upravo zbog toga majstor ne moe zavriti svoj nadgrobni spomenik kojim bi izrazio sebe kao
umjetnika - umjesto izraza lica koji je elio dobiti (tuga, snaga anela), aneo na spomeniku imao
je glupavo, prijetvorno Lojzekovo lice.

Ironian smisao novele Lojz je pravo lice anela (nadgrobnoga spomenika majstoru)
- sve je privid, stvarna je samo sebinost.

RUKE
U noveli su dijelovi tijela antropomorfizirani (ruke, noge, obraz), a sve je uklopljeno u stvarnI
kontekst (Drugi svjetski rat).

Lijeva:
- raspjevana, emotivna
- ne zna pisati i itati, ali zna drati knjigu
- ne vjeruje rijeima: one prevare ovjeka, ovjek esto kae ono to ne misli (Rijei su maska.)
- nije izgubila vezu s prirodom
- ide za intuicijom, pokretom, nasluenim, a ne izgovorenim

Desna:
- ozbiljna, razumna, vjeruje rijeima
- zna pisati (iako ne zna itati), zna listati knjigu...
- vodi konverzaciju, nastupa, iri horizonte
- postavila se izmeu ovjeka i prirode
- pazi da netko ne uvrijedi ast
- racionalna - ona radi, ini i djeluje.

Tematska rije: ast (Kada joj je povrijeena ast, Desna djeluje - potpisuje smrtnu presudu,
udara...) > metafora "okrvavljene ruke" ovdje dobiva doslovno znaenje

Odabrala i pripremila: A. Sikavica Joler, prof.

10

PRAH
Poetak novele - neobino predstavljanje lika jezinom igrom:
Ah, pozna ga, pozna ga! To je ono oblo, pravilno kao krila galeba. Na nju je upozoravam neka
ga pie u njegovoj adresi kao u. On nije Touko, nije Jaukiu, nije Japanac. On je Jankin, Tonko
plemeniti Jankin,a ne neki tamo Tauko Jau-Kiu, Kiu-iu, iu-Micu ().

U sreditu je novele lik staroga udaka Tonka pl. Jankina koji nije mogao nakon jedanaest godina
preboljeti svoju veliku ljubav Anu. Sadraj novele usmjeren je na pokazivanje njegova
unutranjeg svijeta.

Drugi je sloj novele odnos staroga i novoga vremena: staro je vrijeme predstavljeno likovima
Tonka i starice (na brodu), a novo vrijeme likom geometra, Anina mua. Ana je poveznica tih
dvaju vremena: ona je istovremeno idealizacija staroga vremena i obinost novoga vremena.
Zavretak novele simbolino pokazuje kako Tonko pripada nekom drugom vremenu, a sada se
naao u zagrljaju novoga doba koje je promijenilo sve ono do ega mu je nekada bilo stalo.
Marinkovi uvodi pirandelovski potez lika koji se eli izboriti za igranje svoje uloge do kraja.

ZAGRLJAJ (posljednja novela u zbirci)

PRIPOVJEDA - Marinkovi polazi od Pirandellove teze da je u ovjekovo JA rascijepljeno na
bezbroj linosti. U svojoj je noveli uveo tri uloge:autorsko ja,pripovjedako ja i tree ja.

Autorsko ja (lik, knjievnik koji pokuava pisati).

Pripovjedako ja (pripovjeda koji vodi dijalog s likom, tj. autorskim ja)
Tree ja (sm knjievnik Ranko Marinkovi koji pie novelu)

TEMA: pisanje opservacija, promatranje, analiza postupka.

Odabrala i pripremila: A. Sikavica Joler, prof.

11

Milutin Cihlar Nehajev, BIJEG

Modernistika proza:
- javlja se kao odgovor na realistiku poetiku objektivnoga pristupa temi i knjievnika kao
analitiara drutvenih zbivanja
- u knjievnost se uvodi subjektivizam
- pisci se bave psihologijom junaka
- junak nije vie samo drutveno nego i duhovno, intelektualno bie
- teite se prebacuje s vanjskoga svijeta na unutranje proivljavanje lika
U sreditu su uglavnom likovi intelektualaca kakve je u knjievnost uveo Janko Leskovar.
To su pasivni pojedinci koji se ne uklapaju u drutvenu sredinu, zaokupljeni su svojim unutranjim
ivotom, a uglavnom zavravaju tragino.

DEZINTEGRACIJE REALISTIKE PROZE

-

fabula vie nije primarna

prevladavaju opisi stanja likova (psihologizacija)

impresionistiki pejza - psiholoko stanje lika predstavljeno je slikom pejzaa

STILSKA OBILJEJA
-

defabularizacija, psiholoka analiza, unutarnji monolog

autorsko pripovijedanje na mnogim mjestima prekida se monolozima glavnoga lika,

pismima, ulomcima dnevnika

Bijeg je ROMAN LIKA. U njegovu je sreditu sudbina URE ANDRIJAEVIA, intelektualca koji
zavrava tragino u sukobu sa sredinom, ali i sa samim sobom.
Osnovni se sukob smjeta unutar lika; napetost je u samom karakteru, u njegovoj unutranjoj
slojevitosti. Svekoliki svijet promatra se iznutra, kroz optiku samo jednog lika.
Sadraj romana predstavlja unutarnju analizu ure Andrijaevia, traenje odgovora na pitanje
to je dovelo do njegova sloma

U trenucima kada treba donijeti vane ivotne odluke, kada se od njega oekuje akcija,
Andrijaeviu nedostaje volje i energije i on se preputa snatrenju i kontemplaciji.
Budui da je Andrijaevi poraen i prije nego to je poela radnja, preostaje jo samo odmatanje
filma - autoanaliza, traenje uzroka propadanja, prekapanje po prolosti, misaona aktivnost.

Odabrala i pripremila: A. Sikavica Joler, prof.

12

Edgar Allan Poe, CRNI MAAK

Romantiarske teme
- osobne preokupacije (intima, ljubav)
- buntovnitvo, odmetnitvo
- priroda (egzotini pejza)
- mistine i okultne teme
- nacionalne teme (povijest i folklor)

Romantiarska poetika
- umjetnik kao genijalni nadahnuti pojedinac
- kult osjeaja
- subjektivizam
- sloboda knjievnoga izraza: prodor lirskog u epiku i dramu (epistolarni roman, roman u stihu)

Tema: ovjekova svijest i podsvijest

Ton novele: stalno smjenjivanje racionalnog i iracionalnog

IRACIONALNI MOTIVI:
-

ugriz maka (demon koji ulazi u pripovjedaa)

poar u noi

divovski lik maka s omom oko vrata na zidu koji nije sruen u poaru

pojava drugog crnog maka

bijela mrlja koja sve vie slii vjealima

zazidani maak koji otkriva ubojstvo

Odabrala i pripremila: A. Sikavica Joler, prof.

13

Jerome David Salinger, LOVAC U ITU

- zaetnik proze u trapericama (popularna proza koja nastaje ezdesetih godina prologa stoljea
kao opreka intelektualistikoj prozi. Naziv je dobila po trapericama - odjevnom predmetu tipinom
za mladu generaciju koju ta proza opisuje.

Glavni lik: Holden Caulfield

- srednjokolac iz New Yorka - inteligentan, ali emocionalno nezreo
- izbaen iz privatne kole (kritika autoriteta, licemjerja, naina ponaanja u koli, snobizma)
- luta gradom i susree se sa svijetom odraslih (licemjerje, lane vrijednosti, lani autoriteti, svijet
zabave: hoteli, barovi, prostitucija, opijanje)

Pripovjeda: - pripovijedanje u 1. licu (ispovijest glavnoga junaka)

- nepouzdani pripovjeda - odraava nain na koji Holden vidi i doivljava svijet

Nain izraavanja (jezik)

- primjeren pripadnicima njegove generacije
- blizak usmenom izraavanju (govoru) - urbani sleng

Naslov romana
Sad svejedno, stalno zamiljam mnogo male djece kako se igraju u jednom velikom itnom polju.
Na tisue male djece, a nikoga u blizini...nikog odraslog, mislim...osim mene. A ja stojim na
samom rubu neke grozne provalije. to mi je dunost, trebam uloviti svakoga tko se zaleti prema
provaliji..hou rei, ako netko tri ne gledajui kuda ide, ja moram iskrsnuti odnekud i uloviti ga.
To je sve to bih radio itavog dana. Da budem takav neki lovac u itu. Znam da je to ludo, ali to
je jedino to bih doista elio biti.

Odabrala i pripremila: A. Sikavica Joler, prof.

14

Sofoklo, ANTIGONA

Grka tragedija
- teme uglavnom iz mitova
- likovi - mitoloki junaci visokih moralnih naela koji slijede svoje uzviene ideale,ali
upravo to ih vodi u propast
- tragian zavretak ne zato to je tragini junak neto skrivio,nego to je djelovao u
skladu sa svojim naelima, u tom je njegova tragina krivnja
- obrada teme uzvienim stilom
- cilj izvoenja tragedije - katarza = proienje osjeaja kod gledatelja

ANTIGONA

- autor - uvodi treeg glumca, a time omoguuje sloeniju radnju

- dramski sukob - boanski zakoni(Antigona) i ljudski zakoni(Kreont)
- Antigona kao tragina junakinja:njezina tragika krivnja vodi ju u smrt
- Kreont kao vladar koji se postavio iznad boanskih zakona i zato mora biti
kanjen
- aktualnost djela altruizam, rtvovanje za blinje
- pojedinci koji se postavljaju iznad (nepisanih,ali moralnih) zakona

Eshil (525.-456. g. pr. Kr.) - uvodi drugog glumca

Sofoklo(496.-406. g. pr. Kr.) - uvodi treega glumca, prikazuje ljude kakvi bi trebali biti
Euripid (485.-406. g. pr. Kr.)

Odabrala i pripremila: A. Sikavica Joler, prof.

15

Antun Branko imi, PREOBRAENJA (Pjesnici, Moja preobraenja)

Poetika ekspresionizma
- pobuna protiv kulta ljepote
- antimimetiko naelo - umjetnost nije preslika iskustvenog svijeta
- umjetnik u djelu daje unutranju (duhovnu) stvarnost, ekspresiju
- autonomija boje njome se izraava duhovna stvarnost, ovisna samo o umjetniku

Tematika
Pjesniki svijet otvara programatskim pjesmama Pjesnici i Moja preobraenja. Sredinji dio zbirke
ine pjesme koje obrauju razliite teme - ljubav, smrt, tijelo, pjesnitvo, odnos prema Bogu
Zbirka zavrava pjesmama Opomena i Budui, svevremenskim porukama upuenim imaginarnom
itatelju.

Stilska obiljeja
krtost izraza - racionalizacija rijei, eliptian izraz, boja kao simbol (jake boje, kontrasti), dojam
krika (saetost, glagoli), slobodan stih, uglavnom nema interpunkcije, grafiki izgled pjesme
(ukazuje na sadraj)

initelji pjesnikoga ritma

Duljina stihova, zvune figure: asonanca, aliteracija, onomatopeja, ponavljanja, opkoraenje,
prebacivanje, prijenos, grafiki raspored stihova

Pjesnici
Motivi: pjesnici, svijet
Metafora za pjesnike: Pjesnici su uenje u svijetu i pjesnici su vjeno treptanje u svijetu.
uenje i treptanje - metafora za aktivnost
Metafora za svijet: Naslonivi uho na utanje sto ih okruuje i mui.

Moja preobraenja
U ovoj pjesmi pjesnik shvaa ivot tako teak, kao prokletstvo.
Umoran je od mijena. Tei (ezne) za smrti.
Ja pjevam sebe koji umirem na dan... - dojam kritika i napetosti
Boje i personifikacije: crne bezdane i mune noi, blijedo meko lice; umorna od mijena / svijetlu
nepromjenjivu i vjenu zvijezdu 7 neba nou sjati / crne muke nonih oajnika

Odabrala i pripremila: A. Sikavica Joler, prof.

16

Antun oljan, KRATKI IZLET

DRUGA MODERNA
- proza u trapericama - naziv za popularnu prozu koja nastaje ezdesetih godina prolog stoljea
kao opreka intelektualistikoj prozi (Naziv je dobila po trapericama - odjevnom predmetu tipinom
za mladu generaciju koju ta proza opisuje.)
Obiljeja: - prikazivanje generacije mladih, inteligentnih ljudi bez ciljeva, planova i budunosti
- nezadovoljni su svijetom, ne priznaju drutvene vrijednosti
- ograuju se od malograanske kulture koju doivljavaju kao kulturu odraslih
- sveznajui pripovjeda zamjenjuje se nepouzdanim pripovjedaem u prvom licu
- u jezik se unosi sleng, kolokvijalni urbani govor i dijalekt

Tri tematska plana romana: - roman s egzistencijalistikom temom

- roman o izgubljenoj generaciji(model proze u trapericama)
- politika alegorija
Egzistencijalistika simbolika: - putovanje - potraga za identitetom, traenje smisla ivota
- prepreke na putu - ivotni problemi, odluke i izbori
- kruno gibanje - uzaludnost ivota
- kratki izlet = ivot
Vrsta - egzistencijalistiki roman (s elementima drugih proznih modela)
Kompozicija

- uokvirena pripovjedaevim razmiljanjima o Roku

- kronoloki prati tijek ekspedicije i slijedi model pikarskog romana

Likovi - pripovjeda: mladi novinar, sudionik ekspedicije, predstavnik umorne mladosti

- Roko
- ostali lanovi ekspedicije (Petar, Vladimir, Ivan, Ofelije, krmar...)

- lutanje - alegorijsko traganje za identitetom i osobnom slobodom

"(...) i vidio sam jasno, sve jasnije, da je svijet u koji sam stigao isti onaj svijet iz kojeg sam
krenuo, vidio sam da stojim na rotoru krajolika, u samom sreditu kruga, i shvatio sam da nisam
nigdje drugdje nego na svome mjestu.
Akademik Kreimir Nemec o romanu: "(...) ovdje kretanje, osvajanje prostora, postaje samo sebi
svrhom, upravo poput besmislena ali upornoga kotrljanja kamenja uz brijeg Camusovu Sizifu."

Sastavili: Petra okljat, Lukre uka Almeani, Lora Frani, Nikola-Nino Ivankovi, Antonija Kusali,
Ruica imovi, Marija Market, Lucija Ljumovi, Petra oleti, Lucija Jovi, Ivana Kula
Odabrala i pripremila: A. Sikavica Joler, prof.

17