NASTAVNICI KAO ISTRAIVAI / AKCIJSKO ISTRAIVANJE

Opa pedagogija

Pisala: Edita Vukovi

SADRAJ
1. Pojam akcijskog istraivanja..3
2. Utemeljitelj akcijskih istraivanja..3
3. Osoba koja provodi istraivanje.4
4. Vrste akcijskih istraivanja.5
5. Osnovne znaajke akcijskih istraivanja6
6. Sustavno praenje i dokumentiranje akcije9
7. Izrada i procjena kvalitete izvjetaja o provedenom akcijskom
istraivanju........11
8. Utjecaj akcijskog istraivanja13
Literatura...14

1. Pojam akcijskog istraivanja

- Nain razmiljanja i sustavna procjenjivanja onoga to se dogaa u razredu ili koli,
provedba nekih radnji kako bi se popravilo ili promijenilo stanje ili ponaanje, praenje i
vrednovanje rezultata kakve radnje sa izgledom da e ona i dalje imati pozitivne uinke.
(Thomson,1998, str. 3)
- Metoda koja ljudima iz prakse omoguuje da ive sa sloenou stvarnog iskustva, a da
istovremeno tee konkretnu poboljanju. (Kemmis i Taggart, 1984, str. 6)
- Podrazumijevaju aktivno sudjelovanje svih zainteresiranih sudionika, dakle ona se ne
provode na ljudima ve s ljudima. (Reason, 1994, str. 11). To znai da ne moe biti
odvojena uloga istraivaa, i onih na kojima se istraivanje provodi, ve svi sudionici,
ovisno o svojim mogunostima i potrebama sudjeluju u svim etapama istraivanja.
(Knig i Zedler, 2001, str. 142)
- Sistematian proces promatranja, opisivanja, planiranja, djelovanja, refleksije,
evaluacije, modificiranja, ali te etape se ne moraju nuno ostvarivati uzastopno ve je
mogue zapoeti istraivanje na jednom mjestu, a zavriti ga negdje sasvim neoekivano.
(McNiff i Whitehead, 2002, str. 56)

2. Utemeljitelj akcijskih istraivanja

Pojam akcijska istraivanja potjee od Kurta Lewina koji je 1946. istraivanje
aktivnosti oznaio kao istraivanje u slubi drutvenih pothvata ili drutvene tehnike.
(Koenig i Zedler, 2001, str. 140) On smatra kako je nemogue razumjeti neki sistem
ukoliko ga ne pokuamo promijeniti. Lewin pod akcijskim istraivanjem podrazumijeva
eksperimentalno istraivanje usmjereno na rjeavanje socijalnih problema. Istraivanje se
odvija u grupi sastavljenoj od znanstvenika i praktiara te prolazi kroz spiralne korake
koji ukljuuju planiranje, akciju i evaluaciju. (Masters, 1995, str. 2)

3. Osoba koja provodi istraivanje

Zanimanje za akcijsko istraivanje je sve vee meu istraivaima, poevi od etrdesetih
godina (Kurt Lewinovo istraivanje) pa nadalje.
Za one koji se ele baviti akcijskim istraivanjem vana su slijedea pitanja:
-

to se upravo sada dogaa?

U kojem je smislu to problematino?

to ja mogu uiniti u vezi s tim?

Zatim bi trebali krenuti dalje i razmisliti:

-

Koliko je meni vano to pitanje?

Koliko je ono vano mojim uenicima?

Koje su mogunosti za istraivanje tog podruja?

Koja su ogranienja?

Akcijsko istraivanje mogu provoditi pojedinani nastavnici ili male skupine nastavnika.
esto se poziva i vanjski suradnik da bi pospjeio procese. On/ona moe biti vrlo
dragocjen(a) jer: prua iri nain gledanja, od sudionika trai da razjasne zamisli i
pojedincima daje potporu kada je zatrebaju.
Osoba koja provodi akcijsko istraivanje mora se upustiti u etiri temeljna procesa:
a) Mora izraditi plan rada kako bi se poboljalo ono to je ve u tijeku:
-

mora gledati unaprijed,

mora prihvatiti preuzimanje rizika.

b) Mora djelovati kako bi se plan proveo u djelo:

-

promiljeno i kontrolirano,

u stvarnu vremenu i suoavajui se sa stvarnim ogranienjima,

moe ukljuivati pregovaranje i kompromise.

c) Mora promatrati uinke djelovanja u kontekstu u kojem se odvija:

-

planirano je,

prua temelj za kritiko samoispitivanje,

mora biti otvoreno za sve.

d) Mora razmiljati o uincima kao o temelju za daljnje planiranje i nizanje krugova:

-

zove u akciju,
4

ukljuuje planiranja i okolnosti,

prosuuje o poeljnosti uinaka (Kemmis i McTaggart, 1984).

4. Vrste akcijskih istraivanja

Grundy (1982) navodi da postoje tri podvrste akcijskih istraivanja: tehnika,

praktina i emancipacijska akcijska istraivanja.

Tablica 1:

Tipovi akcijskih istraivanja i njihove osnovne znaajke

(prema Zuber-Skerritt, 1996, str. 4)

R.b. Tipovi akcijskih

istraivanja

Ciljevi

1.

Tehnika

Uinkovitost - efikasnost
edukacijske
prakse,
struno usavravanje

2.

Praktina

3.

Emancipacijska

Osim navedenog pod (1)

vano
je
postizanje
razumijevanja praktiara i
promjena njihove svijesti.
Osim navedenog pod (2)
znaajno
ulogu
ima
emancipacija sudionika od
tradicije, samoobmane i
prisile koja se postie
njihovom
kritikom
birokratskih odnosa i
organizacijskom
promjenom edukacijskog
sustava.

Uloga voditelja

Odnosi
izmeu
voditelja i
sudionika
Izvanjski
Kooptiranje
ekspert
sudionika koji
ovise
o
voditelju
Sokratska uloga, Kooperacija
ohrabrivanje
(proces
sudjelovanja i dogovaranja)
samo-refleksije
Proces voenja Kolaboracija
(ravnopravna
podijeljenost
odgovornosti
izmeu
sudionika)

Nasuprot tome McNiff (McNiff, 2002, str. 22-25) smatra kako u ovom trenutku
postoje tri razliita trenda u literaturi o akcijskim istraivanjima: interpretativni, kritikoteorijski i ivotno-teorijski pristup. McNiff istie kako interpretativni i kritiko-teorijski

pristup nude apstraktne modele drutvenih promjena za koje oekuju da e ih drugi ljudi
implementirati u svojim uvjetima. Za razliku od toga ona se zajedno s Jackom
Whiteheadom i suradnicima zalae za ivotno-teorijska akcijska istraivanja koja
zahtijevaju od akcijskih istraivaa da postave sebe ('ivotno JA') u sredite svog
istraivanja nalazei pokretaki motiv u potrebi za potpunijem ivljenjem svojih
vrijednosti. Pri tome proces drutvenih promjene zapoinje osobnim promjenama
sudionika istraivanja. McNiff smatra kako si akcijski istraivai ne mogu dopustiti da
samo priaju o akcijskim istraivanjima jer akcijsko istraivanje znai akciju za sve, a ne
samo za neke.

5. Osnovne znaajke akcijskih istraivanja

Akcijsko istraivanje je fleksibilan proces u kome se smjenjuju akcija (promjena,

poboljanje) i istraivanje (razumijevanje, znanje). Ono se koristi da bi se prikupile
informacije o provoenju neke drutvene akcije ili intervencije. Pod akcijom se
podrazumijeva bilo kakva drutvena akcija. Akcijska istraivanja su specifina vrsta
primijenjenih istraivanja (jer problem istraivanja moe biti sasvim praktian, a da se
samo istraivanje u tom trenutku ne smatra praktinim). Za ova istraivanja je
karakteristino da kao output moraju imati razne elaborate i izvjetaje koji su namijenjeni
laicima kao to su rukovoditelji i slubenici, a ne nauna i struna javnost.
Akcijska istraivanja su ograniena na oblast u kojoj se sprovodi akcija i na
uzorak ispitanika na koji se akcija odnosi. Zbog toga akcijska istraivanja nisu
namijenjena generalizacijama i ne zahtijevaju reprezentativne uzorke entiteta kojim se
bave. Akcijska istraivanja teku paralelno sa programom, drutvenom akcijom ili
drutvenim problemom koji se istrauje, u kom sluaju se istraivanjem prate promjene
do kojih dolazi. Zato akcijska istraivanja esto ne teku po planu, nego se prilagoavaju
tijeku akcije, a pojedine faze se ponavljaju. (Fajgelj, 2004, str. 240)
U suvremenoj literaturi najee se navodi kako je akcijsko istraivanje studija
socijalne situacije u ijoj realizaciji sudjeluju oni koji su neposredni sudionici te situacije

s ciljem unapreivanja prakse i kvalitete njenog razumijevanja. (Winter & MunnGiddings, 2001, str. 8) Prema originalnoj Lewinovoj ideji ona se ostvaruju u spiralnoj
izmjeni osnovnih etapa: planiranja, djelovanja, promatranja i refleksije. (Zuber-Skerritt,
1996, str. 3) Meutim, u posljednje vrijeme insistiranje na strogom slijeenju navedenih
etapa se sve vie naputa zbog opasnosti od pojednostavljivanja sloenih procesa
praktikog djelovanja te ometanja spontanosti i kreativnosti praktiara. (Winter & MunnGiddings, 2001, str. 10)
Umjesto jednodimenzionalne spirale koja se koristila u opisivanju procesa
akcijskog istraivanja, McNiff i Whitehead koriste viedimenzionalnu spiralu koja
ukazuje na znaaj spontanosti u stvaralakom i razvojnom procesu akcijskog istraivanja.
Polazei od jednog problema, za vrijeme naeg istraivanja esto se javljaju novi koje je
vano uzeti u obzir jer se na taj nain moe sagledati sva kompleksnost onoga ime se
bavimo.

Slika 1:

Viedimenzionalna spiralna struktura akcijskog istraivanja (McNiff i

Whitehead, 2002, str. 57)

Predstavnici ivotno-teorijskog pristupa akcijskim istraivanjima (McNiff i

Whitehead, 2002) naglaavaju kako svako akcijsko istraivanje treba zapoeti pitanjem
koje polazi od unapreivanja prakse, njenog razumijevanja i ire edukacijske situacije.
Npr.

Kako unaprijediti kreativnost uenika koristei tehnike kreativnog

miljenja?

Kako unaprijediti suradnju uenika primjenom timskog uenja?

Kako unaprijediti struno usavravanja uitelja koritenjem ICT?

Kako unaprijediti ocjenjivanje uenika koristei portfolije?

Whitehead predlae sljedeu strukturu akcijskog plana:

to je predmet mog interesa?

Zato sam zaiteresiran/a?

to smatram da mogu uiniti?

to u uiniti?

Kako u prikupiti dokaze kako bih pokazao/la da sam utjecao/la na situaciju?

Kako u osigurati da moje prosudbe budu prihvatljive i istinite? (McNiff i

Whitehead, 2002, str. 72)

U ostvarivanju akcijskog istraivanja vanu ulogu imaju kritiki prijatelji.

Pojam kritiki prijatelj meu prvima koristi Stenhouse. Za njega je kritiki prijatelj osoba
koja daje savjete i surauje s uiteljem u akcijskom istraivanju. Za razliku od savjetnika,
kritiki prijatelj je prije svega uiteljev prijatelj koji je vie zainteresiran za njegovo
napredovanje nego za napredovanje istraivanja. On kroz suradnju nastoji pomoi
uitelju razviti svoje refleksivne kapacitete i uenje. (Kember i sur., 19979, str. 464) U
naim uvjetima struni suradnici, posebno pedagozi mogu preuzeti ulogu kritikog
prijatelja uiteljima u ostvarivanju njihovih akcijskih istraivanja.
Za ostvarivanje nove profesionalne uloge akcijskih istraivaa vana je uloga
mentora (Flatcher, 2000; Mullen, 1999). Uiteljima koji sudjeluju u mentorskom voenju
vrlo je bitna povratna informacija i to ne bilo kakva i bilo kad. Bitno je da ona doe u to
kraem vremenu. U akcijskim istraivanjima stvari se odvijaju vrlo brzo i ukoliko uitelj
predugo eka na odgovor on za njega esto vie nema znaaj jer su se pojavili novi
problemi, ili se on ohladio za odreeni problem, a mogue je i za cijeli proces
istraivanja. Odgovori trebaju biti poticajni. To znai da uitelje treba ohrabriti,

razumjeti, ali i savjetovati. Mentorstvo moe biti uspjeno samo u sluaju ako obje strane
ue.

6. Sustavno praenje i dokumentiranje akcije

Za akcijsko istraivanje je vano sustavno i planski prikupljati podatke o svemu

bitnom to se dogaa za vrijeme procesa implementacije plana. Pri tome moemo
koristiti razliite izvore podataka: dokumentaciju, intervjue, ankete, skale procjena,
sustavno promatranje i testove (Mui, 1999). S obzirom da se ostali sudionici u
akcijskom istraivanju smatraju su-istraivaima, odluku o tome koje podatke emo
prikupiti treba donijeti u dogovoru s njima. (Winter i Munn-Giddings, 2001, str. 224)
Posebno vaan izvor podataka predstavlja istraivaki dnevnik za koji McNiff (1996, str.
89) smatra da moe posluiti za ostvarivanje sljedeih ciljeva:

praenje vremenskog slijeda dogaaja pri emu je vano navesti uz svaku

biljeku datum, vrijeme i kontekst opisanog dogaaja;

ilustracija (detaljan opis) bitnih dogaaja kako bi omoguili itatelju uivljavanje

u situaciju naeg istraivanja;

izvor podataka potrebnih za analizu;

prikaz napredovanja u akcijskom istraivanju ukljuujui uspjene i neuspjene

aktivnosti te osobno uenje koje proizlazi iz refleksije.
Za razliku od ostalih istraivakih pristupa, u akcijskim istraivanjima je u centru

akcija, tako da prikupljanje podatka slui informiranju sudionika istraivakog procesa

kako bi tijekom cijelog procesa istraivanja mogli unositi potrebe promjene sa svrhom
unapreivanja prakse u skladu s postavljenim ciljevima. Prema tome, tu se ne radi samo o
prikupljanju podataka, ve o sustavnom praenju ostvarivanja planiranih aktivnosti koji
ukljuuje tri razliita aspekta:
1. prikupljanje podataka o akciji kako bi to jasnije mogli dokumentirati to
se dogaalo,
2. interpretacija podataka kako bi mogli objasniti to se dogodilo.
9

3. evaluacija onoga to je uinjeno kako bi se mogle uiniti preinake u

daljnjim aktivnostima. (McNiff, Lomax i Whitehead, 1996, str. 72)
U tradicionalnim istraivanjima analiza koju provodimo na podacima moe biti
kvalitativna i kvantitativna, ovisno o postavljenim kriterijima. U akcijskim istraivanjima
koje provode uitelji, najee se koristi kvalitativna analiza uz neke elemente
jednostavne statistike analize.
Miles i Huberman (1994) izdvajaju tri bitne etape kvalitativne analize:
1.

redukciju podataka,

2.

sreivanje podataka i

3.

izvoenje zakljuaka (Miles i Huberman, 1994)

Redukcije predstavlja svoenje podataka na bitno u odnosu na problem

istraivanja. Redukcija podataka nije odvojena od analize ve je njen sastavni dio.
Kvalitativni podaci mogu biti reducirani i transformirani na mnogo naina: selekcijom,
saimanjem i parafraziranjem, ukljuivanjem u ire obrasce i slino (Miles i Huberman,
1994, str. 10-11).
Sreivanje podataka podrazumijeva svrstavanje bitnih podataka u odgovarajue
matrice, to se postie postupkom kategorizacije. (Mui, 1999, str. 104)
Kategorije su natuknice ili oznake koje dodjeljujemo smislenim
jedinicama u deskriptivnim ili informacijama dobivenim zakljuivanjem
koje su prikupljene za vrijeme istraivanja. Kategorije se obino
pridruuju cjelinama razliite veliine rijei, izrazi, reenice ili cijeli
odlomci, povezani ili nepovezani u specifinom okviru. One mogu imati
oblik jednostavnih oznaka kategorija ili mogu biti kompleksnije (npr.
metafore). (Miles i Huberman, 1994, str. 56)
Kategoriziranje se koristi za pronalaenje i organiziranje podataka. Podaci se organiziraju
u cjeline prema istraivakim pitanjima, hipotezama, zamislima ili temama. (Miles i
Huberman, 1994, str. 57)

10

7. Izrada i procjena kvalitete izvjetaja o provedenom akcijskom

istraivanju

Akcijsko istraivanje zavravamo pisanim izvjetajem u kojem je potrebno postii

sljedee:

U izvjetaju treba detaljno opisati proces akcijskog istraivanja tako da svatko

tko ga ita moe zamisliti to se dogaalo.

Potrebno je opisati promjene koje su se dogodile za vrijeme istraivanja.

Vano je opisati kako smo ostvarivali nae vrijednosti u praksi.

U izvjetaju treba navesti probleme koje smo uoili prilikom implementacije

naeg akcijskog plana.

Bitno je navesti sve ono to smo nauili za vrijeme naeg akcijskog

istraivanja i kako smo stvarali nau odgojnu teoriju.

Izvjetaj akcijskog istraivanja treba otvoriti perspektive novom procesu

promjena i istraivanjima.

Osim navedenog Winter (u Cohen, Manion i Morrison, str. 228) navodi est
kljunih principa koji mogu posluiti za procjenu kvalitete izvjetaja akcijskog
istraivanja:

refleksivna kritika - proces osvjeivanja svojih vlastitih predrasuda;

dijalektika kritika - uoavanje odnosa izmeu bitnih elemenata koji

sainjavaju na kontekst (npr. uoavanje konflikta izmeu naih
vrijednosti i trenutne prakse);

suradnja podrazumijeva ravnopravnost pogleda svih sudionika s obzirom

na razumijevanje situacije;

11

rizik oznaava spremnost na podvrgavanje kritici svojih nekritiki

prihvaenih stavova te preuzimanje odgovornosti za proces mijenjanja
postojeeg stanja;

stvaranje pluralne strukture - uvaavanje razliitih perspektiva, prije

nego jedne autoritativne interpretacije;

povezanost teorije i prakse oznaava meuovisnost i komplementarnost

teorije i prakse u ostvarivanju procesa promjena.

Vana je kritika subjektivnost sudionika akcijskog istraivanja koja

podrazumijeva mogunost suoavanja sa iskustvom na temelju visoko kvalitetnog,
kritikog, samosvjesnog, profinjenog i informiranog prosuivanja su-istraivaa.
(Reason, 1994, str. 11).
U ivotno-teorijskom pristupu akcijskim istraivanjima se koristi postupak
validacije za procjenu kvalitete izvjetaja koja se najee provodi u grupi kritikih
prijatelja koji nastoje odgovoriti na sljedea pitanja:

Je li istraivanje provedeno na sustavan nain?

Je li objanjenje razumljivo?

Jesu li tvrdnje dovoljno potkrijepljene dokazima - podacima?

Je li dovoljno pojanjeno koji je znaaj istaknutih vrijednosti za praksu?

Postoji li u izvjetaju objanjenje koje pokazuje stalno nastojanje

ostvarivanja vrijednosti u praksi. (Whitehead, 1989, str. 6)

Validacija se moe ostvariti na vie razliitih naina:

1.

Samovalidaciju provodi sam akcijski istraiva piui i doraujui izvjetaj

istraivanja polazei od validacijskih pitanja.

2.

U validaciji suradnika sudjeluju kritiki prijatelji koji trebaju pruiti podrku

istraivau, ali tako da ipak uoe i ukau na potencijalne nedostatke. Suradnika
validacija se, takoer, ostvaruje u okviru validacijske skupine koja se sastaje
redovito npr. svakih est tjedana kako bi dali povratnu informaciju istraivau.

12

3.

Akademska validacija se provodi prilikom izrade formalnog izvjetaja koji treba

zadovoljiti standarde akademske zajednice. Ponekad to moe biti problematino
jer dio znanstvenika ne pridaje veliku pozornost specifinostima akcijskih
istraivanja. (McNiff i Whitehead, 2002, str. 105-106)

8. Utjecaj akcijskog istraivanja

Utjecaj akcijskog istraivanja na kole moe biti pozitivan i negativan.
Pozitivan je jer daje vee samopouzdanje nastavnicima, stvara veu kolegijalnost,
pobuuje vee razumijevanje istraivakih procesa, pogoduje boljoj nastavnoj praksi i
omoguuje veu spremnost za eksperimentiranje.
Negativan je jer ima ogranien utjecaj na nastavno osoblje koje nije ukljueno u
istraivanje; ima ogranien utjecaj jer se nastavnicima ne daju ni vrijeme ni sredstva
za istraivanje; nastavnici nemaju slobodu uvoditi promjene za koje dre da bi u
pedagokom smislu bile vrijedne.

13

LITERATURA
1. Fajgelj, Stanislav (2004), Metode istraivanja ponaanja,
Beograd, Centar za primjenjenu psihologiju
2. Koenig, Eckard Zedler, Peter (2001), Teorije znanosti o
odgoju, Zagreb, Educa
3. Marsh, Colin J. (1994), Kurikulum, Zagreb, Educa

Internet:
http://mzu.sbnet.hr/danak2202-0-1264.htm
http://mzu.sbnet.hr/files/akcijskaistrazivanjauskoli.doc

14