Professional Documents
Culture Documents
G, Gy
G, Gy
vina ita
gabonazsizsik [~et] itni iak
331
gncs
gncsol
332
gtol
gatffr
333
gazdasszonykodik
gt'r [~e, ~t, ~k] msz uvar nasipa igazgatsi ~ samoupravljako prigtszakads [~a, ~t, ~ok] probijanje/
vreivanje; takarkos ~ekonomisanje
provala nasipa
gazdikod Ik [~ott, ~jk/~jon] prigatya [~ja, At, Ak] np gae tb
vrediti/privreivati [-ujem], gazdogatyamadzag [~a, ~ot] np ganik,
vati [-dujem], gospodariti, voditi
svitnjak
gospodarstvo; helyesen ~ik ekogatys 1. np (gatyt visel) u gaanomisati [-iem]
ma; 2. (p/ madr) gaast gavallr
gazdlkod I. mn: egynileg ~ paraszt
[~ja, ~t, ~ok] 1. kavaljer, usluan
poljoprivrednik, individualni seljak;
[-na] v uljudan [-dna] ovek; 2.
~ szerv ekonomski organ; II. fn
(udvarl) udvara gavallros [~at;
[~Ja> ~t, ~k] seljak, privrednik;
~an; ~abb] 1. (lova-gias, udvarias)
gospodar rg
kavaljerski, uljudan [-dna], paljiv,
gazdasg [~a, ~ot, ~ok] gazdinstvo,
usluan [-na], udvoran [-rna]; 2.
gospodarstvo, poljoprivredno dobro,
(bkez) velikoduan [-na],
farma, ekonomija; llami ~ dravno
galantan [-tna]
poljoprivredno gazdinstvo/gospodargaz I. fn [~a, ~t, ~ok] 1. (gyom>
stvo, dravno dobro; belterjes ~
travuljina, korov, travurina; 2. tv,
intenzivna ekonomija/privreda; hzir nitkov, hulja; II. mn [~ul] nittji ~ okunica
kovski
gazdasgi privredni, ekonomski; gosgz [~a, ~t, ~ok] gas [tb -sovi], plin;
podarski; ~ g privredna grana; ~
harci ~ bojni gas/plin; mrges ~
akadmia privredna akademija, via
otrovni gas; ~t ad (motornak) dati
privredna/ekonomska kola; ~ pgas
letek privredne zgrade; ~ fellendls
gzlarc [~a, ~ot, ~ok] gasna/plinska
ekonomski prosperitet, privredni
maska, gasmaska
polet; ~ hanyatls opadanje/uzmak
a
gzcsap [~J ~ot, ~ok] slavina za
privrede; ~ helyzet privredno/ekogas/plin, plinski pipac
nomsko stanje; ~ hivatal privredni
gzcs' [-csve, -csvet, -csvek] gasna/
ured, ekonomat; ~ tevkenysget
plinska cev
folytat/z szemly privrednik
gazda [~ja, ~t, ^.k] 1. np, rg (hzi- gazdasgilag privredno, ekonomski
gazda, csaldf) domain, gazda h;
gazdasgirnyts [~a, ~t] usmera2. (tulajdonos) vlasnik, gospodar;
vanje privrede
At cserl (pl hz) promeniti sopst- gazdasgos [~at; ~an; ~abb] ekovenika, prelaziti iz ruke u ruku; 3.
nomian [-na]; (takarkos) ted(gazdlkod) poljoprivednik, ekoljiv; (kifizetd) racionalan [-Ina]
nom; 4. a maga Aja svoj gospodar/ gazdasgossg [~a, ~ot] ekonomigazda
nost
gazdag I. mn [~ot; ~on; ~abb] 1.
gazdasgpolitika [^ja, At] privredna/
bogat, imuan [-na]; 2. (bsges)
ekonomska politika
obilan [-Ina]; II. fn [~Ja ~ot, ~ok]
gazdasgtan [~a, ~t] nauka o pribogata, gospodar, gazda h
vredi; politikai ~ politika ekonomija
gazdagt [~ott, ~son, ~ani] bogatiti
gazdasgtrtnet [~e, ~et] privredna/
gazdagods [~a, ~t] bogaenje
ekonomska istorija
gazdagod [Ik [~ott, ~jk/~jon] boga- gazdsz [~a, ~t, ~ok] agronom
titi se
gazdszat [~a, ~ot] agronomija
gazdagsg [~a, ~ot] bogatstvo
gazdasszony [~a, ~t, ~ok] domaica,
gazdagszik ld gazdagodik
gospodarica, gazdarica
gazdlkods [~a, ~t, ~ok] gazdo- gazdasszonykodjik [~ott, ~jk/~jon]
vanje, gospodarenje, privreivanje;
biti domaica, voditi domainstvo/
nellt ~ naturalna privreda; ndomazluk/dom/kuanstvo
gazdatiszt
334
e
ek
gazsull
gebe
335
gpelem
gpelt
336
gpolaj
gppisztoly
337
gerincvel
gerjed
338
girhes
gesztus [~a, ~t, ~ok] 1. gest, gesta,
kretnja ruku; 2. (cselekedet, eljrs)
gest, gesta; nemes ~ otmen gest gett
[~ja, ~t, ~ek] geto gz [~e, ~t,
~ek] gaza Gza [At] Geza gzengz
[~a, ~t, ~ok] nikogovi,
lola h, n glccs [~e, ~et, ~ek] miiv,
pejor ki,
neukusna stvar giccses [~et; ~en;
~ebb] mv, pejor
kierski
glda [*6ja, ~t, Ak] kozli, jare [-eta]
gldres-gdrs np {pl t) neravan
[-vna], jarugav
gigantikus [~at; ~an; ~abb] gigantski
gigsz [~a, ~t, ~ok] mit (tv is)
gigant
gigszi Id gigantikus gigerli [~Je ~t,
~k] rg, pejor kico giliszta [~ja, At,
*ik] glista, cevara gilisztahajt: ~
szer sredstvo/lek protiv
glista gimnasztika [~ja, ~t]
gimnastika,
fiskultura, teloveba gimnazista
[~ja, ~t, Ak] 1. gimnazijalac [Ica]; gimnazist, gimnazista h;
(leny) gimnazijalka,
gimnazistkinja; 2. (jelzknt) ~
fi, leny ld gimnazista 1.
gimnzium [~a, ~ot, ~ok] isk gimnazija gimnziumi gimnazijski,
gimnazijalan
[-Ina] gmszarvas [~a, ~t, ~ok] ll
obian
jelen gin [~je, ~t] (szeszes ital)
din,
irska klekovaa gipsz [~e, ~et,
~ek] 1. gips, sadra; 2.
orv, ld gipszkts gipszkts [~e,
~t, ~k] orv gipsani
zavoj
gipszminta r ija, ~t, *ck] 1. mv
model/ zorak od gipsa, gipsani model; 2. rniisz (ntshez) kalup za gips
gipsznts [~t] livenje gipsa/sadre
gipszszobor [-szobra, -szobrot, -szobrok] mv kip od gipsa/sadre
girbegrbe [~n] verugav, krivudav
girhes [~en; ~ebb] biz krljav, zakrIjao [-ala]
girland
33
9
golyvs
gomb
340
gondol
gondola
341
gondterhes
gondz
342
gmbly
gmblysg
343
grnyedt
grbn krivo
grbt [~ett, ~sen, ~eni] iksriyiti/iskrivljavati s iskrivljivati [-ljujem]
grbl [~t, ~jn] iskriviti/iskrivljivati
[-ljujem] se
grblet [~e, ~et, ~ek] pregib
grcs [~e, ~t, ~k] 1. orv gr; 2.
(fban) vor, vr
grcss [~et; ~en; ~ebb] 1. orv
grevit; ~ rngatzs grevito trzanje/trzavanje; 2. (p/ fag) vorovit
grcssen grevito; ~ sszehz griti
grcsroham [~a, ~ot, ~ok] orv napad greva
grdt [~ett, ~sen, ~enil 1. kotrljati,
valjati; 2. (tv:) Akadlyokat ~
vkinek az tjba praviti kome smetnje v tekoe
grdl [~t, ~jn] kotrljati se, koturati
se, roljati se, valjati se
grdlkeny [~en; ~ebb] 1. kotrljav;
2. tv tean [-na]; ~ stlus tean
stil
grdls [~e, ~t] kotrljanje
grdl: msz ~ csapgy koturni/kuglini leaj, koturno leite
g r n y [~ e, ~ t, ~ e k[ 1. ll tvor ;
2. msz (csvezetkben) dadernjak
grget [~ett, -essen] valjati, kotrejati,
koturati
grgeteg [~e, ~et, ~ek] 1. (h)
lavina, sneni usov; 2. geol (fld)
odron zemlje; (kgrgeteg) odron
kamenja
grg [~je, ~t, ~k] msz kotrlja,
valjak [-Ijka], rolja
grgscsapgy [~a, ~at, ~ak] msz
valjkasti/klizni leaj
grkorcsolya [-ija, At, Ak] koturaljke
tb, kotrljae tb, tociljaa na tokovima
grl [~je, ~t, ~k] gerl(a)
grnyed [~t, ~jen] grbaviti se; (lsnl) pogureno sedeti [-dim]
grnyedez|ik [~ett, ~zk/~zen] (kemny munkban) grbaviti se
grnyedt [~et; ~en; ~ebb] poguren,
zgrbljen, zguren; ~ testtarts pogureno dranje, pogurena figura;
~en jr pogureno hodati
grg
34
4
gravitcis
gzs [~e, ~t, ~k] np U gzhaj,
gzmozdony gzsp [~ja, ~ot,
~ok] pitaljka na
paru
gzturbina [>ja, At, Ak] parna turbina
grafika [*ija, At, Ak] grafika grafikai
grafiki, rezbarski grafikon [~ja,
~t, ~ok] grafikon grafikus I. mn
grafian, grafiki; II.
fn [~a, ~t, ~ok] grafiar, grafik
grafit [~ja, ~ot] sv grafit grafolgia
[,4 ja, At] grafologija grafolgiai
grafoloki grafolgus [~a, ~t,
~ok] grafolog
gramm [~ja, ~ot, ~ok] gram
grammatika [,6 ja, At, -ik] nyelv,
rg gramatika
grammatikai nyelv,
rg gramatiki
gramofon [~Ja> ~t, ~ok] gramofon
gramofonlemez [~e, ~t, ~ek] gramofonska ploa; mikrobarzds ~ gramofonska ploa na mikrobrazde
grnt12 [~ja, ~ot] sv granit, granat
grnt [~ja, ~ot, ~ok] kat granata
grntalma [~ja, ~t, ~k] nv nar
grntos [~a, ~t, ~ok] kat, rg grenadir
grandizus [~at; ~an; ~abb] grandijzan [-zna], impozantan [-tna],
velianstven
grnit [~ja, ~ot] tv granit grnitgranitan [-tna], granitski granuld
[~ja, ~t] orv granulacija,
zamlad
granull [~t, ~jon] granulirati
grasszl [~t, ~jon] rg, biz, pejor
kooperiti se, razmetati [-eem] se
grtisz ker, rg gratis, badava, besplatno,
mukte
gratulci [~ja, ~t, ~k] estitka
gratull [~t, ~jon] estitati; ~ok
szletsnapjra estitam (vam) roendan
gratulls [~a, ~t] estitanje
gratull [~ja, ~t, ~k] estitalac
[-taoca] gravitci [~ja, ~t] fiz
gravitacija,
sila tee gravitcis//>
gravitacioni
gravitl
34
5
gumisarok
gumitalp
gumitalp [~a, ~at, ~ak] gumeni
on, gumena poplata
gumitalp: ~ cip cipela sa gumenim
onom
gumitml [~je, ~t, ~k] gumeno crevo
gumiltetvny [~e, ~t] kauukova
plantaa, plantaa kauuka
gumiz [~ott, ~zon] 1. <gumival bevon) gumirati, namazati [-aem]
rastopinom gume; (vzhatlant)
impregnovati [-nujem], impregnirati,
initi nepromoivim; 2. (kiradroz)
(iz)brisati [-iem] gumom
gumizott gumiran
gum [~ja, ~t, ~k] nv gomolj(a)
gums (nvny) gomoljast
gnr [~ja, ~t, ~ok] gusak [-ska]
gny [~ja, ~t] podsmeh, rug, ruga;
~ trgya predmet ismevanja/ismejavanja/podsmeha; ~t z vkibl
zbijati alu s kim; rugati se, podsmevati se komu; izloiti/izlagati [laem] koga smehu v ruglu; rugati
se, titrati se s nekim
gnya [-ija, *ct, rCk] np, biz gunj
gnydal [~a, ~t, ~ok] ir satirina
pesma, satirini spev
gnylrat [~a, ~ot, ~ok] ir pamflet
gnykaca] [~a, ~t] podrugljivo cerekanje, podsmeh
gnymosoly [~a, ~t, ~ok] podrugljiv/
ironian [-na]/sarkastian [-na]
osmeh
gnynv [-neve, -nevet, -nevek] nadev, nadevak [-vka], nadimak [mka]; -nevet ad vkinek nadenuti [nem]/nadevati v dati/davati nekom
nadimak v nadev v nadevak
gnyol [~t, ~jon] vkit rugati se kome
gnyolds [~a, ~t, ~ok] ruganje,
ismevanje, ismejavanje
gnyold|ik [~ott, ~jk/~jon] vkivel
podsmevati se, rugati se komu,
titrati se, egaiti se s kim
gnyold I. mn podmigljiv, podrugljiv,
porugljiv, podsmeljiv; II. fn [~ja>
~t, ~k] podrugljivac [-vca], podsmeva, porugljivac [-vca]
gnyos [~at; ~an; ~abb] podrugljiv,
ironian [-na], sarkastian [-na];
~ mosoly podrugljiv/ironian osmeh
346
gtm
gmkr
gumkor [~ja, ~t] 1. orv tuberkuloza,
suica; 2. (llatbetegsg) vrgulje
tb
gmkros orv suiav, jektiav, tuberkulozan [-zna]
347
grcl
gyalogtkelhely
349
gymszl'k
GY
dijski puk
gyalogfeny [~je, ~t] nv crna smreka
gyaloghd [~)a, ~at, ~ak] peaki
most, most za peake, motanica
gyalogjr [~ja, ~t, ~k] 1. <jrda>
staza, put, trotoar; 2. <gyalogos
szemly) peak, prolaznik
gyalogls [~a, ~t, ~ok] peaenje;
kat vojniko koraanje, mariranje
gyalogl [~ja> ~t> ~k] peak; j ~
dobar peak, hoda [hoca]
gyalogol [~t, ~jon] peaiti; (talpal)
tabaniti, tabanati; kat masirati; egy
keveset ~ propeaiti, ^rotabaniti
gyalogos I. fn [~a, ~at, ~ok] peak;
II. mn [~an] peadijski; ~ aluljr
peaki podvonjak, ~ felljr
peaki nadvonjak; kat ~ alakulat
peadijska jedinica
gyalogosforgalom peaki promet
gyalogsvny [~e, ~t, ~ek] puteljak
[-ljka], uska staza, nogostup
gyalogsg [~a, ~ot, ~ok] kat peadija gyalogsgi kat peadijski; ~
fegyver
peadijsko oruje; ~ tbornok peadijski general
gyalogszerrel peice, peke
gyalogtra [*ija, *it, ^ik] peaka
tura/etnja gyalogt [~ja, -utat,
-utak] peaki
put, staza, putanja gyalu [~ja,
~t, ~k] 1. miisz <szerszrn) strug, strugaa, rende [-eta],
blanja; 2. <hztartsi> strug; <kposztnak s/6) reza, rende
gyaluforgcs [~a, ~ot, ~ok] iver, iverje, iverak [-rka], strugotina, blanjevina
gyalugp [~e, ~et, ~ek] blanjavica
gyaluks [~e, ~t, ~ek] no/seivo za
rende gyalul [~t, ~jon] strugati
[-uem],
rendisati [-iem], blanjati; <kposztt) ribati gyaluiatlan neostruen,
neravan [-vna],
gyanakodik
350
gyarmatbirodalom
gyarmati
351
gyarmati kolonijalan [-Ina]; ~ elnyoms ugnjetavanje kolonija, kolonijalno ugnjetavanje; ~ fggs kolonijalna zavisnost; ~ helyzetben lev orszg
gyszszertarts
gyszbeszd [~e, ~et, ~ek] posmrtno
slovo, pogrebni govor
gyszdal [~a, ~t, ~ok] alopojka, alobna pesma, zapevka, naricaljka,
tubalica
gyszeset [~e, ~et, ~ek] alosni
sluaj
gyszv [~et] godina alosti/porote
gyszftyol [~a, ~t, ~ok] crni veo
gyszhr [~e, ~t, ~ek] itulja, tuna/
alosna vest
gyszindul [~ja, ~t, ~k] posmrtni
mar, posmrtna/alobna koranica
gyszistentisztelet [~et] zaupokojna
boja sluba; (pravoszlvoknl) opelo; (katolikusoknl) rekvijem, zadunica, crna misa, podulje; (vforduln, pravoszlvoknl) godinjica pomeni, parastos
gyszjelents [~e, ~t, ~ek] posmrtnica
gyszkarszalag [~a, ~ot, ~ok] crna
traka, crni flor, plakavica
gyszkeret [~e, ~et, ~ek] crni okvir
gyszksret [~e, ~et] pogrebni sprovod
gyszkocsi [~ja, ~t, ~k] mrtvaka/
pogrebna kola tb
gyszlobog [~Ja> ~t, ~k] crna zastava
gyszmenet [~e, ~et] pogrebna/alobna povorka
gyszmise [~je, ~t, rik] vall Id gyszistentisztelet
gysznp [~e, ~et] oaloeni tb
gyszol [~t, ~jon] 1. vkit tugovati [gujem], aliti za kim; biti u
alosti; ~/'a az anyjt aliti za
majkom; 2. (gyszruht visel) nositi
crninu
gyszos [~at; ~an; ~abb] 1. alostan
[-sna], tuan [-na]; 2. (szegnyes)
alostan [-sna], mizeran [-rnaj,
jadan [-dna]
gyszrovat [~a, ~ot, ~ok] itulja, posmrtni oglas
gyszruha [~ja, ~t, ~k] crnina
gyszszalag [~ja, ~ot, ~ok] flor, crni
trak, crna traka
gyszszertarts [~a, ~t] opelo, oprotajna sluba
gyszvitz
352
gyszvitz [~e, ~t, ~ek] pejor kukavica, alosna figura, straljivac [vca], plaljivac [-vca], mama,
strina
gyatra [An; <4bb] jadan [-dna], traljav, zlehud, zlehudan [-dna]
gyaur [~t, ~ok] aur, aurin [tb -r],
kaur, kaurin [tb -r]; <n> djaurka
[rsz e -ki], kaurka [rsz e -ki], kaurkinja
gyva I. mn [rit; ^in; >cbb] jadan [-dna],
kukaviki, bedan [-dna]; ~ ember
valak plaljivac [-vca], kukavica; II.
fn [<ja, rit, *ik] Id ~ ember; (szl:)
a ~ mg a nyulat is farkasnak nzi u
straha su brze noge
gyvasg [~a, ~ot] kukaviluk, plaljivost
gyvskod|lk [~ott, ~jk/~jon] ponaati se kao kukavica/straljivac [vca]
gykny [~e, ~t, ~ek] 1. rogoz, rogozina, rozga; 2. (szl:) egy ~en rulnak u jednu tikvu v u jedan rog
duvaju; kihzza alla a ~t onesposobiti nekoga, izvui kome hasuru
gyknysznyeg [~e, ~et, ~ek] hasra
gymnt [~ja> ~ot, ~ok] dijamant,
alem-kamen; csiszolt ~ brilijant,
briljant; kszrlt ~ brueni dijamant
gymntcsiszols [~t] bruenje dijamanta
gymntcsiszol [~ja, ~t, ~k] brusa
dijamanta
gymntgyr [~je, ~t, ~k] dijamantski prsten
gymntkszrs [~e, ~t, ~k] li
gymntcsiszol
gymntlakodalom [-Ima, -Imat, -lmak]
dijamantska svadba, esdesetogodinjica braka
gymntmez [~je, ~t, ~k] dijamantsko polje
gymntos: ~ fny dijamantskog sjaja
gymntt [~je, ~t, ~k] dija mantska igla, dijamantski bro
gyenge [it; *in; *ibb] I mnl.slab, bespomoan [-na], nemoan [-na];
(erlytelen) mekan; <ertlen> nejak,
slab; (trkeny) loman [-mna],
gyep
gyepes
travnjak! zabranjeno je gaziti na
travu!
gyepes pokriven/obrastao [-sla] travom, travan [-vna], travast
gyepesed|ik [~ett, ~jk/~jen] obrasti
[-te] v zarasti travom
gyepest [~ett, ~sen, ~eni] pretvarati
u travnjak, sejati [-jem] travu
gyeplabda [~ja, rit, -ik] sp hokej na
travi
gyepl [~je, ~t, ~k] uzda; (szl:)
rvidre/kurtra fogja a ~t pritegnuti [nem] uzde; megereszti a ~t popustiti/poputati uzde
gyeplszr [~t, ~ak] uzda
gyepmester [~e, ~t, ~ek] ivoder,
ivoderac [-rca], strvoder, dera
gyepsznyeg [~e, ~et] travnjak
gyeptgla [*cja, rit, Ak] bus, busen
gyr [~en; ~ebb] redak [retka], rehav;
~ haj retka/slaba kosa
gyere hodi! doi I hajd(e)! azonnal
~! s mesta da doe ! ~ ide! doi
ovamo!
gyerek [~e, ~et, ~ek] biz dete [-eta, tb
deca]; tallt ~ nahoe [-eta], nahod;
ne-lgy ~! nemoj biti dete ! Id mg
gyermek is
gyerek- de(i)ji
gyerekes [~en; ~ebb] detinjast
gyerekesked|ik [~ett, ~jk/~jen] biti
detinjast
gyerekessg [~e, ~et, ~ek] detinjarija
gyerekhad [~a, ~at] deurlija, roj/
mnotvo dec
gyerekjtk [~a, ~ot, ~ok] 1. (knyny dolog) deja igra; ez nekem ~
to je igraka/ala za mene; 2. (jtkszer) deja igraka
gyerekkor [~a, ~t] Id gyermekkor
gyerekkori Id gyermekkori
gyereksg [~e, ~et, ~ek] detinjarija
gyerekszoba [^ija, ~t, ^ik] Id gyermekszoba
gyerkc [~e, ~t, ~k] deran, deak,
deko h, mome [-eta]; derite [eta, tb -ad]; ~k deurlija gyermek
[~e, ~et, ~ek] dete; elz hzassgbl
val ~ dovedeno dete; fejldsben
visszamaradt ~ telesno
23
MaffViir R7Prhhnrv4t
353
gyermekkori
gyermekkrus
354
gygyru
gygyszat
355
gyomor
2.
~
kezels
leenje
medikamentima/ lekovima
gygyszersz [~e, ~t, ~ek]
apotekar, farmaceut, lekarnik,
magister farmacije
gygyszerszet
[~e,
~et]
apotekar-stvo,
farmacija,
lekarnistvo
gygyszersziig [~je, ~t, ~k]
apote-karica,
apotekarka,
farmaceutkinja,
magistra
farmacije
gygyszersztechnikus [~a, ~t,
~ok] farmaceutski tehniar
gygyszergyr [~a, ~at, ~ak] fabrika/tvornica lekova v lekarija
gygyszeripar
[~a,
~t]
farmaceutska industrija
gygyszerknyv [~e, ~et] knjiga
le-kova/lekarija
gygyszermrgezs [~e, ~t, ~ek]
trovanje lekom
gygyszertan
[~a,
~t]
farmakologija,
nauka
o
poznavanju lekova
gygyszertr [~a, ~t, ~ak]
apoteka, lekarna
gygytea
[~ja,
^t,
^k]
lekovit/biljni aj
gygytorna
[~ja,
~t]
zdravstvena/higijenska
gimnastika
gygyul
[~t,
~jon]
1.
ozdravljati; 2. (seb) zaraivati
[-uje], zaleiti se
gygyuls [~a, ~t] ozdravljenje
gygyulflben: ~ van biti na putu
ozdravljenja
gygydttis [~e, ~t, ~ek] orv rekreacija, oporavak [-vka]
gygyvz [-vize, -vizet, -vizek]
lekovita voda
gyolcs [~a, ~ot, ~ok] platno
gyolcs- platnen
gyom [~ja, ~ot, ~ok] korov,
travulji-na, travurina
gyomirts [~a, ~t] unitavanje
korova
gyomll [~t, ~jon] mgazd
pleviti
gyomnvny [~e, ~t, ~ek] korov,
travuljina, tetno bilje
gyomor
[gyomra,
gyomrot,
gyomrok] 1. stomak, eludac [uca]; (krdz llat) burag;
elrontott ~ pokvaren stomak;
res ~ra natate, na tatinu,
gyomor-
gyorshaj
356
gyorshajts
gyorshajts [~t] hiv brza. vonja,
brzo voenje
gyorsr [~t, ~jon] stenografirati, stenografisati [-iem]
gyorsrs [ ~a, ~t] stenografija, brzopis;
~sal r stenografisati [~iem], stenografirati
gyorsr [~ja, ~t. ~k] stenograf
gyorsriskola |>ija, -it, -ik] stenografska kola
gyorsrn' [~je, ~t, ~k] stenografkinja
gyorst [~ott, ~son, ~ani] ubrzati/ubrzavati, pouriti/pourivati [-rujem], pospeiti/pospeavati
gyorsts [~a, ~t] 1. pojaanje/pojaavanje brzine; 2. fiz, vegy akceleracija
gyorst fiz, vegy I. mn akceleracioni;
II. fn [~ja, ~t, ~k] akcelerator,
ubrziva
gyorstott [~an] ubrzan; ~ eljrs
ubrzani postupak; kat ~ menet
forsirani mar; ~ vonat ubrzani
voz/vlak
gyorskorcsolyzs [~a, ~t] sp brzo
klizanje
gyorsmoss [~t] ekspresno pranje
gyorsmotorvonat [~ot; ~ok] brzi motorni voz/vlak
gyorsnaszd [~ja, ~ot] kat brzi
monitor
gyorssegly [~e, ~t, ~ek] brza pomo
gyorsz [-tzet] kat brza paljba
gyorstzel kat brzometni; ~ puku
brzometna puka
gyorsul [~t, ~jon] ubrzavati se
gyorsuls [~a, ~t] 1. ubrzavanje;
(fiz:) egyenletes ~ jednolino/jednomerno ubrzavanje; 2. fiz, vegy
akceleracija
gyorsul ubrzan, ubrzavajui; fiz ~
mozgs ubrzano kretanje
gyorsszs [~a, ~t] sp brzo plivanje
gyorsvg mn ld gyorsforgcsol
gyorsvastt [~ja, ~at] eleznica brzog
prometa
gyorsvonat [~(j)a, ~ot, ~ok] brzi
voz/vlak; ~tal megy putovati [-tujem] brzim vozom/vlakom
gyorsvonati brzovozni; ~ mozdony
lokomotiva brzog voza
357
gyngy
gyngybet
358
gyzelem
gyzelemittas
pobedu, borbom stei [-eem v
-eknem] pobedu
gyzelemittas [~an] pobedonosan, likujui, opojen pobedom gyzelmes ld
gyztes I. gyzelmi pobedni,
trijumfalan [-Ina]; ~ dal davorija,
pobedna ratna pes-ma; ~ esly
mogunost/ansa za pobedu; ~
mmor pobedniki zanos,
pobedniko oduevljenje, pobednika opojenost gyzhetetlen
nepobed(lj)iv gyz ld gyztes Gyz
[~t] Viktor
gyztes 1. mn [~en] pobedniki, pobedan [-dna], pobedonosan [-sna]; ~
fegyverek pobedna oruja; a ~
hadsereg pobednika vojska; II. fn
[~e, ~t, ~ek] 1. (harcban, csatban)
pobednik, pobedilac [-ioca], osvaja;
2. sp ampion, pobednik gyufa [~ja,
~t, ~k] ibica, iica, igica,
palidrvce [-eta]; At gyjt zapaliti
ibicu gyufaskatulya [~ja, At, Ak]
kutija za
ibice
gyufaszl [~a, ~at, ~ak] ibica, igica
gyjt [~ott, ~son, ~ani] 1. paliti,
upaliti, zapaliti, zaei [-eem];
tzet ~ naloiti vatru; magra ~ja a
hzat zapaliti kuu/krov nad glavom;
2. cigarettra ~ zapaliti cigaretu; 3.
msz (motor) upaliti; 4. (tv:)
haragra ~ razgnjeviti, razljutiti; 5.
(tv:) ntra ~ zape vat pesmu,
poeti f-nem] pevati gyjts [~a, ~t]
(msz is) paljenje,
paljba
gyjt I. mn upaljiv; tv ~ hats
beszd potpaljivaki/vatreni govor;
II. fn [~ja, ~t, ~k] kat upalja,
detonator, prskavac [-vca]; idztett ~
tempira,
tempirani
upalja
gyjtbomba [~ja, ~t, ~k] zapaljiva/
upaljiva bomba gyjtfej [~e, ~et,
~ek] msz sveica za paljenje gyjtogat [~ott,
-asson] zapaljivati
[-ljujem] gyjtogats [~a, ~t,
~ok] pale,
359
gyrt
gyutacs
gyutacs [~a, ~ot, ~ok] kat, msz
pripaljaa
gyjt [~tt, ~sn, ~eni] sakupiti/sakupljati, skupiti/skupljati, sabrati
[-beremj/sabirati [-rm], gomilati,
akumulirati, akumulisati [-iem]; ~i
a pnzt a nyaralsra tedi novac za
Ietovanje
gyjtemny [~e, ~t, ~ek] 1. (blyeg-,
kp-, fegyver- stby zbirka, kolekcija;
2. ir {pl npkltsi) zbornik
gyjtemnyes: ~ kiads sabrana dela;
~ mii zbornik, zbirka
gyjts [~e, ~t, ~ek] sakupljanje,
prikupljanje, sabiranje, skupljanje
gyjt [~je, ~t, ~k] sakuplja, prikuplja, sabira, skuplja
gyjt zbirni
gyjtr [-ere, -eret] orv vena
gyjtfogalom [-Ima, -Imat, -lmak]
fil zbirni pojam
gyjtfoghz [~a, ~at, ~ak] glavni/
centralni zatvor
gyjtget [~ett, -essen] skupljati, prikupljati, sabirati [-irem]
gyjthely [~e, ~et, ~ek] sabiralite,
zborno mesto
gyjtv [~e, ~et, ~ek] spisak za
prikupljenje priloga ili potpisa
gyjtlencse [~je, -it, ^ik] fiz sabirno
soivo, sabirna lea, ispupeno/konveksno soivo
gyjtmedence [*je, rit, *ik] 1. <foly> sliv, basen reke; 2. (vzmedence) sabirni basen, rezervoar,
cisterna
gyjtnv [-neve, -nevet, -nevek] nyelv
zbirno/skupno ime, zbirna imenica
gyjttbor [~a, ~t, ~ok] koncentracioni logor
gylekezs [~e, ~t, ~ek] skupljanje
gylekezsi: ~ jog pravo zbora; ~
tilalom zabrana sastajanja/zbora
gylekezet [~e, ~et, ~ek] 1. zbor,
skup; 2. vall (protestns) a) verska
zajednica; b) (istentiszteletre sszegylt hvk) skup vernika za vreme
Boje slube
gylekezjik [~ett, ~zk/~zen] skupljati se, okupljati se, iskupljati se
360
gymlcs
gymlcsrus
361
gyszvirg