Professional Documents
Culture Documents
Biznis Plan Maline I Kupine
Biznis Plan Maline I Kupine
Biznis Plan Maline I Kupine
Mesto i datum
poljoprivredna
Osnovni motiv kojim se investitor rukovodio prilikom donoenja odluke o podizanju ovih zasada je
injenica da naa zemlja jo uvek ne raspolae zasadima maline i kupine sa adekvatnim asortimentom i
odgovarajuim kvalitetom prema zahtevima savremene nauke i prakse u ovoj oblasti voarske
proizvodnje.
Realizacijom ovog programa investitor e biti u mogunosti da u potpunosti obezbedi visok nivo
uzgoja i nege zasada, a samim tim i visok kvalitet proizvoda, i na taj nain obezbedi adekvatan tretman
na tritu, odnosno kod otkupljivaa, to je garancija uspenog plasmana celokupne proizvodnje.
4. ANALIZA TRITA
4.1. ANALIZA TRITA NABAVE
Za podizanje zasada maline i kupine neophodna je nabavka sadnica, mineralnih ubriva i sredstava
zatite. Svi navedeni inputi nabavljaju se u zemlji, direktno kod proizvoaa ili trgovinskim
organizacijama. Svi navedeni proizvodi dostupni su svima kome su neophodni, tako da problem
snabdevanja repromaterijalom ne postoji.
Nabavno trite nije ograniavajui faktor normalnog, nesmetanog funkcionisanja planirane
proizvodnje.
Svea malina
Svea kupina
70 din/kg
30 din/kg.
rauna da se ona izvede po relativno suvom vremenu jer se u protivnom moe pokvariti njegova
struktura.
a) Vreme sadnje
Najboje je da se sadnja vri u jesen, jer je tada obezbeen najbolji prijem i u toku naredne vegetacije
imaju bujniji porast. Ukoliko vremenske prilike dozvole, sadnja se moe vriti i u toku zime, u drugoj
polovini februara i poetkom marta. Pri zimskoj sadnji treba voditi rauna da sadnice ne budu izloene
niskim temperaturama. Proleno saenje daje znatno slabije rezultate koji se manifestuju kroz znatno
slabiji prijem i usporen porast u toku navedene vegetacije.
snopova) u rastresito, ocedivo zemljite i da ne budu izoene jakim mrazevima. Za zatitu od mieva, u
kanal u zoni korenovog sistema rasturiti cinkfosfid ili fadiran mamce.
Neposredno pred sadnju sadnice treba pregledati i pripremiti za sadnju, rezidbom ukloniti polomljene
ile i druge ile bez ilica. Posle toga, svaku sandicu potpoiti u meavinu svee govee balege i ilovae
(1:1) sa vodom i dodatak nekog od bakarnih preparata radi dezinfekcije.
c) Tehnika sadnje
Na pripremljenom zemljitu najpre izvriti razmeravanje i odrediti pravce redova.
Najboje je da pravac redova bude sever-jug, jer su tada najdue osunane u toku dana. Po obeleenim
pravcima napraviti kanale jednoobraznim plugom ili raonikom zaprene kopaice sa daskama, dubine
18 do 20 cm. Prilikom sadnje obavezno koristiti kanap, da redovi budu pravi. Na parcelu iznositi samo
onoliko sadnica koliko se za dva sata moe zasaditi kako bi se izbeglo isuivanje. Saditi na dubini
12-15 cm. Najpre korenov sistem pokriti sa malo rastresite zemlje i zemlju blago sabiti s tim da sve
sadnice budu uvrene vertikalno.
U cilju zatite od tetoina u kanale rasturiti neki od granulovanih insekticida (timet, geolin, galation ili
neki dr.) u koliini 20-25 kg/ha. Posle toga u kanale dodati dobro zgoreo stajnjak do 10 t/ha. Ukoliko se
saenje vri u prolee a nema dovoljno vlage, obavezno ih zaliti pre konanog zagrtanja. Konano
zagrtanje obavlja se posle dodavanja stajnjaka, mineralnih ubriva i eventualnog zalivanja. Posle
sadnje sadnice skratiti na 15-20 cm od povrine zemlje kako bi se izbegao rod u prvoj godini obezbedio
bolji prijem i nicanje novih broja izdanaka.
d) Sistem uzgoja
Predlae se palirni sistem uzgoja. Gustina sadnje mora obzbediti optimalni ivasti prostor za biljke.
Zbog toga, meuredno rastojanje treba da bude 3 m, a odstojanje posaenih sadnica u redu 25-30 cm.
Redove prvenstveno postaviti u pravcu sever-jug. Time se postie maksimalna osunanost biljaka i
smanjuju uslovi za razvoj bolesti i tetoina. Na krajevima redova ostaviti odgovarajui prostor za
okretanje maina (3-4m). Predvideti i jedan prostor za praznu i punu ambalau, repromaterijal i sl.
(sabirno-distributivno mesto).
e) Postavljanje armature
Armatura e se sastojati od bagremovih stubova i pocinkovane ice. Bagremovi subovi treba da budu
duine do 2.20-2.50 m a najmanji prenik na tanjem kraju 5-8 cm. ica mora biti pocinkovana,
dovoljno elastina 2-2.5 mm. Stubovi se pripremaju tako to se kora skine za deo koji ide u zemlju i
10 cm iznad toga a ostatak se naparava. Naparavanje se moe zameniti hemijskom dezinfekcijom,
jaim rastvorom nekih od bakarnih preparata. Ako se donji deo naprava onda preostalu duinu treba
premazati preraenim uljem.
Stubove postaviti na svakih 6 m u pravcu redova. Predhodno napraviti rpe 50-70 cm dubine (najbolje
traktorskom builicom). Visina stubova iznad zelje treba da je 1.70-1.80 m. Stubove postaviti strogo
vertikalno, u istoj liniji po pravcu i visini i dobro ih uvrstiti. Na krajnjim stubovima, sa unutranje
strane redova ostaviti stubove podupirae (kosnike) a u duim reodovima kosnici se postavljaju i na
stubu u sredini ili na dva stuba u redu, zavisno od duine reda. Pocinkovana ica se postavlja u dva
reda, jednostruko i to na 70-80 cm od zemlje prvi red, a drugi, na 140-150 cm. Prilikom postavljanja
ice, najpre kraj ice privrstiti (obavijanjem oko pvog stuba) a zatim je na drugom kraju dobro
zategnuti aparatom za zatezanje ili autodizalicom. icu na svakom stubu privrstiti ''U'' ekserima.
PREDRAUN TROKOVA PODIZANJA MALINJAKA
Red.
broj
Vrsta trokova
a) Materijal
1.
sadnice maline
2.
stajnjak
3.
meana mineralna ubriva
4.
KAN
5.
bakarni krec s-50
6.
Timet G-5
7.
Bagremovi stubovi
8.
Poc. ica 2.2-2.5 mm
9.
''U'' ekseri
10.
Prera. ulje (bak.prep.)
Svega materijal:
b) Mainski radovi
1.
Prevoz stajnjaka
2.
Prevoz miner. ubriva
3.
Oranje
4.
Taniranje
5.
Drljanje
6.
Otvaranje kanala
7.
Prevoz stubova
8.
Buenje rupa
9.
Ostali radovi
Svega mainski radovi:
Red.
broj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Vrsta trokova
c) Rad radnika
Pripremanje-kreenje
na parceli
Utovar stajnjaka
Rastur. stajnjaka
Priprema min. ubriva
Razmeravanje
Otvaranje kanala brazdi
j.m.
kol. za
1 ha
kom
t
kg
kg
kg
kg
kom
kg
kg
lit
12.000
40
700
200
2
20
580
240
10
120
rad.dan
rad.dan
rad.dan
rad.dan
rad.dan
rad.dan
rad.dan
rad.dan
rad.dan
j.m.
3
0.5
1
1
0.5
0.25
2
1
1
kol. za
1 ha
cena/din
Iznos
15
1.000
18
10.50
260
120
300
150
120
100
180.000
40.000
12.600
2.100
520
2.400
170.400
36.000
1.200
12.000
457.220
6.000
6.000
6.000
6.000
6.000
6.000
6.000
6.000
6.000
18.000
3.000
6.000
6.000
3.000
1.500
12.000
6.000
6.000
61.500
cena/din
Iznos
rad.dan
500
1.500
rad.dan
rad.dan
rad.dan
rad.dan
rad.dan
8
4
1
2
2
500
500
500
600
500
4.000
2.000
500
1.200
1.000
7.
Priprema sadnica
8.
Sadnja
9.
Rezidba
10.
Priprema insekticida
11.
Zalivanje
12.
Zagrtanje
13.
Buenje rupa
14.
Manip.stubovima
15.
Postavka stubova
16.
Postavka ice
17.
Ostali radovi
Svega rad radnika:
d) Ostali trokovi
1.
Strune usluge
rad.dan
rad.dan
rad.dan
rad.dan
rad.dan
rad.dan
rad.dan
rad.dan
rad.dan
rad.dan
rad.dan
5
18
1
0.50
2
4
1
4
12
3
5
75.5
rad.dan
600
600
600
500
500
600
600
600
600
600
500
1.500
3.000
10.800
600
250
1.000
2.400
600
2.400
7.200
1.000
2.500
42.750
3.000
R E KA P I T U L A C I J A
a) Materijal
b) Mainski radovi
c) Runi radovi
d) Ostali trokovi
Ukupno:
457.220
61.500
42.750
3.000
564.470
Zalivanje
U prolee prve godine, pogotovu ako je prolena sadnja, u sluaju sue neophodno je malinu zaliti
jedanput ili dvaput, zavisno od potrebe. Zalivanje bi dobro dolo i u drugoj godini ukoliko nedostaje
vlage u zemljitu.
ubrenje
Poto se pripremom parcele i prilikom sadnje upotrebe dovoljne koliine organskog i mineralnog
ubriva, u prole prve godine ne treba ubriti. Pratiti razvoj novih izdanaka i aako treba izvriti
prihranjivanje nitromonkolom u maju. U jesen prve godine, pre oranja u redove i pored redova rasturiti
10
150-200 kg/ha mineralnih ubriva sa vie kalijuma kao to su 8:12:26:+3MqO 8:16.24, 10:20:30. U
drugoj godini ubriti na isti nain stim to koliine treba poveati za 30%.
Odravanje zemljita
Zemljite se stalno mora odravati u rastresitom i nezakorovljenom stanju. u koliko se primeni herbicid
pre sadnje problem korova je reen ili ublaen za2 godine. Posle sadnje, prve 2 godine izbegavati
primenu herbicida. Meuredni prostor trba odravati oranjem u jesen i drljanjem u prolee. u toku
vegetacije povremeno se moe koristiri raofreza ili izbegavati esto freziranje poto se njima kvari
struktura zemljita i umnoavaju korovi iz podzemnih organa. Unutar redova prve dve godine raditi
runo.
11
Vrsta trokova
j.m.
c) Materijal
1.
KAN
2.
Meano ubrivo
3.
Bakarni kre
4.
Fosfalid E-40
5.
Kre
6.
Ostali materijal
Svega materijal:
d) Mainski trokovi
1.
Prevoz repromaterijala
2.
Osnovna obrada
3.
Dopunska obrada
4.
Dovoz vode
5.
Ostali radovi
Svega mainski radovi:
c) Runi radovi:
1.
Primena ubriva
2.
Primena krala
3.
Okopavanje 3x
4.
Zatita 4x
5.
Zalivanje
6.
Rezidba
7.
Popunj.prazn.mesta
8.
Ostali radovi
Svega rad radnika:
1.
kol. za
1 ha
cena/din
150
200
8
1
500
10.50
18
260
650
5
kg
kg
kg
kg
kg
kg
rad.dan
rad.dan
rad.dan
rad.dan
rad.dan
rad.dan
rad.dan
rad.dan
rad.dan
rad.dan
rad.dan
rad.dan
rad.dan
1
1
1
2
1
1
1
15
1
6
2
2
2
d) Ostali trokovi
Strune usluge
6.000
6.000
6.000
6.000
6.000
600
600
600
600
600
600
600
600
Iznos
1.575
3.600
2.080
650
2.500
2.000
12.405
6.000
6.000
6.000
12.000
6.000
36.000
600
600
9.000
600
3.600
1.200
1.200
1.200
18.000
1.500
R E KA P I T U L A C I J A
a) Materijal
b) Mainski radovi
c) Rad radnika
d) Ostali trokovi
Ukupno:
1.405
36.000
18.000
1.500
56.905
ubrenje
12
Za visoke prinose i dobar kvalitet plodova neophodno je redovno i obilno ubrenje. Svake druge
godine u jesen, na kraju vegetacije, pored redova rasturiti 10 do 15 t/ha zgorelog stajnjaka. Mineralna
ubriva se dodaju svake godine. Prvenstveno koristiti magnifert (8:12:26:3 MqO) ili neko drugo
ubrivo sa vie klijuma. Stajnjak i mineralna ubriva u zemljite treba uneti obradom. U prolee vriti
prihranjivanje azotnim ubrivima. Norma za ubrenje mineralnim ubrivima je 300-400 kg/ha
kombinovan9m ubrivima i do 200 kg/ha azotni ubriva. Medjutim, treba pratiti razvoj biljaka pa
prema tome odreivati koliine i kombinacije ubriva. Za prihranjivanje preko lista, koje se obavlja pri
zatiti od bolesti i tetoina treba koristiti folujarna ubriva Vuksal, Sal 12, Fertigal i dr.
Odravanje zemljita
Zemljite odravati u rastresitom i nezkorovljenom stanju u toku cele vegetacije. U jesen, obavezno
izvriti oranje ili podrivanje cele meuredne povrine a u toku vegetacije, od prolea do berbe vriti
kultiviranje po potrebi. Odravanje zemljita u redovima vriti runo ili primenom nekih od
granulovanih herbicida u periodu mirovanja u prolee pre kretanja(pre listanja maline) kao to je
kaosorang oko 60 kg/ha ako se tretiranje vri na povrini unutar redova. Pored ovoga, mogu se kretanja
vegetacije i posle osnovne i dopunske obrade, po celoj povrini, primeniti Simozin 50 ili Atrazin 50,
5 kg/ha uz utroak 300 litara vode po 1 ha. Prema potrebi, posle nicanja korova, moe se koristiti
kompleksni herbicidi uz strogo uvanje rodnih izdanaka koji ostaju za sledeu godinu.
13
Od tetoina nadzemnih organa redovno su prisutni: lisne vai, prstenar, galica a na pupoljcima i
cvetovima malinova buba, surlas, cvetojedi i dr.Korenov sistem moe biti napadnut od grcica gundelja,
injaka i poljskih mieva.
Da bi se malina zatitila od napada bolesti i tetoina nuno je vriti zatitu.Potrebno je da se od strane
proizvoaa i strune slube prati pojava i razvoj bolesti i tetoina i da se prema tome odreuju mere
zatite i zatitna sredstva.
ORJENTACIONI PROGRAM ZATITE
Red.br.
Vreme prskanja
1.
Pre listanja
2.
3.
Porast letorasta
do 10cm
Kad se formiraju
cvetni pupoljci
4.
Pre cvetanja
5.
Posle cvetanja
6.
Posle berbe
Preparati
Bakarni kre ili
Mankogal-80
Koncentracija
0.60%
0.25%
Mankogal-80
0.20% - 0.25%
Fenitrotion E-50
+ Mankogal-80
Fenitrotion E-50
+ Mankogal E-80
Ronilan
Galovit
Bakarni kre
0.15%
0.20%
0.15%
0.20%
0.15% - 0.20%
0.07%
0.50%
Navodnjavanje
U sluaju sunog perioda navodnjavanje-zalivanje jedino obezbeuje visoke prinose i kvalitet ploda.
Zbog toga je neophodno da se ova mera primeni u kritinim periodima.
Vrsta trokova
j.m.
kol. za
1 ha
cena/din
Iznos
a) Materijal
14
1.
Stajnjak
2.
Komb.min.ubriva
3.
KAN
4.
Bakarni kre
5.
Mankogal
6.
Zolaks PM
7.
Galovit E-50
8.
Galovit
9.
PVC vezivo (kope)
10.
Ostali materijal
Svega materijal:
b) Mainski radovi
1.
Prevoz stajnjaka
2.
Prevoz ost. reprom.
3.
Osnovna obrada
4.
Dopunska obrada
5.
Zatita
6.
Prevoz ploda i amb.
7.
Ostali radovi
Svega mainski radovi:
c) Rad radnika
1.
Utovar I rast. stajnjaka
2.
Primena min. ubriva
3.
Zatita
4.
Rezidba st. izdanaka
5.
Rezidba nov. izdanaka
6.
Vezivanje
7.
Berba plodova
8.
Utovar plodova
9.
Ostali radovi
Svega runi radovi:
t
kg
kg
kg
kg
kg
kg
kg
kg
15
400
200
12
3
5
1.50
1.50
3
rad.dan
rad.dan
rad.dan
rad.dan
rad.dan
rad.dan
rad.dan
1.50
1
1
2
2
5
1
rad.dan
rad.dan
rad.dan
rad.dan
rad.dan
rad.dan
rad.dan
rad.dan
4
2
5
16
6
16
300
10
5
1.000
18
10.50
260
420
800
960
950
500
15.00
7.200
2.100
3.1200
1.260
4.000
1.425
1.425
1.500
3.000
41.000
6.000
6.000
6.000
6.000
6.000
6.000
6.000
9.000
6.000
6.000
12.000
12.000
30.000
6.000
81.000
600
600
600
600
600
600
600
600
700
2.400
1.200
3.500
9.600
3.600
9.600
180.000
6.000
3.500
219.400
R E KA P I T U L A C I J A
a) Materijal
b) Mainski radovi
c) Rad radnika
UKUPNO:
41.030
81.000
219.400
341.430
15
16
Oivljena sadnica najee ima i vidljiv vegetativni pupoljak-budui izdanak koji je naroito izraen u
prolenoj sadnji kada treba voditi rauna da se on ne lomi. Za sadnju ne bi trebalo koristiti slabo
oiljene, nene i nedozrele sadnice sa suvie kratkim ilicama.
Obratiti panju na vitalnost sadnica odnosno da nisu promrzle ili prosuene od dugog stajanja. Kako su
uupotrebi sadnice kupine najee proizvedene oiljavanjem vrhova izdanaka ili oiljavanjem zelenim
reznicama posebnu panju obratiti na razvijenost korenovog sistema i njegovu zrelost.
Pri nabavci sadnog materijala voditi rauna da je on proizveden u matinim zasadima, propisno
upakovan i deklarisan, to znai da je kontrolisan od strane nadlenih kompetentnih ustanova i
strunjaka.
Izbegavati korienje izdanaka kupine sumnjivog porekla i ne proverenih proizvoaa. Takoe
nastojati da nabavljeni sadni materijal pre sadnje ne stoji u nepropisanim uslovima jer se brzo sui i
propada.
17
Harl tornles je poreklom iz SAD-a. Novija je sorta, bez bodlji, iji je bun veoma bujan i rodan sa
jakim uspravnim izdancima. Sazreva srednje radno izmeu dorti Dirksen i Blek satin, odnosno u treoj
dekadi jula. Plod je krupan(oko 6.5 g), vrst, tamnocrvene do crne boje, slatkog ukusa i veoma dobrog
kvaliteta. Pogodni su za sveu potronju i sve vidove prerade.
aanska bestrna je novija sorta stvorena u Institutu za voarstvo u aku. Odlikuje se velikom
bujnou i dobrom vitalnou izdanaka. Najee daje 4-5 bujnih uspravnih izdanaka koji se povijaju u
gornjoj zoni. Bez bodlji je. Preporuljivo rastojanje za ovu sortu je 3 x 1.5 m zbog bujnosti. Vrlo je
rodna sorta sa prinosima preko 25 t/ha. Poinje da zri u treoj dekadi jula meseca a zavrava zrenje do
kraja avgusta pa ak i na veim visinama ova sorta uspeno dozreva. Plod je vrlo krupan (prosene
mase 9g dok pojedinani plodovi dosiu i 15g), izduenocilindrinog oblika, crne boje, sjajni po
povrini, slatki i aromatini i po ukusu prevazilazi sve druge sorte. Lako se odvaja pri berbi. Zbog
velike krupnoe pod je relativn o mekan pa se mora paljivo brati i njima manipulisati. Pogodan je za
upotrebu u sveem stanju i za sve vidove prerade ma da je uopeno da pri zamrzavanju i uvanju
izvesna koliina plodova gubi boju.
aanska bestrna je otporna na niskek temperature (do sada nije bilo izmrzavanja) i na utu ru lista i
letorasta. Zbog dobrih proizvodnih i tehnolokih osobina i relativno ranog zrenja preporuuje se za
irenje u svim podrujima gde ima uslova za gajenje kupine.
U pojedinim lokalitetima osetljiva je na ljubiastu pegavost lia koju izaziva gljivica Septocita
Ruborum.
d) Sadnja kupine
Sadnja se obavlja od sredine jeseni (poetak novembra) pa do sredine prolea po principu to pre to
bolje. Ona se uspeno moe obavljati i tokom zime ako vremenske i zemljine prilike to dozvoljavaju.
Ukoliko se sa sadnjom kasni to e i prijem biti slabiji, porast izdanaka i njegov razvoj usporeniji to se
sve odraava na razvoj buna u celini i na visinu prinosa u narenoj godini. U svakom sluaju jesenjoj
sadnji uvek davati prednost. Sadnju ne treba obavljati kada je zemlja suvie suva, suvie vlana, smrzla
ili je temperatura ispod 0 . Naroitu panju treba obratiti da sadnice ne budu due izloene suncu ili
mrazu jer je korenov sistem vrlo osetljiv. U svakom sluaju, pripremljene sadnice treba vaditi iz trapa
ili iz ambalae u kojoj su dopremljene i raspreivati ih pored rupa neposredno pred sadnju.
Sama sadnja se obavlja po besprekorno isitnjenom i poravnatom zemljitu u prvim redovima. Pre
sadnje sadnice se pregledaju, na njima se odstranjuju izlomljene i oteene ile a zatim se iste potapaju
u pripremljeni kaasti rastvor napravljen od vode, iskljuivo svee govee balege i sitne zemlje kako bi
se to due obezbedilo prisustvo vlage na presecima i povriniila i potrebna hrana za poetno razvie
ila sisalica.
Sadi se runo. Sama tehnika sadnje je vrlo jednostavna. Po uklanjanju markera iskopa se rupa motikom
ili aovom dovoljne veliine da u nju stane korenov sistem sadnice, ili neto vea, to zavisi od
pripremljenosti zemljita. Na dno rupe se ubaci oko 50 do 100 g kompleksnog mineralnog ubriva
NPK 10:12:26 ili slino i izmea sa zemljom. Zatim se preko toga rasturi maalo (nekoliko grama)
nekog zemljinog insekticida (Galation, Geolin i dr.) u cilju suzbijanja zemljinih insekata a potom
stavlja sadnica na istu dubinu na kojoj su oiljeni izdanci ili reznice bili u matinjaku pre vaenja (ili
2-3 cm dublje). Korenov sistem sadnice se zrakasto rasporedi po eloj rupi a preko njega se stavlja sitna
zemlja do popunjavanja rupe. Sadnice se lagano prodrmaju da se nabaena zemlja oko sadnice slegne.
Zatim se rukama zemlja blago pritegne i po potrebi doda jo zelju do izravnjavanja rupe. Na kraju
18
sadnicu zaliti dobro sa vodom i oko svake dodati po 50-100 g kompleksnog mineralnog ubriva NPK
koje smo dodavali i u dno rupe.
Ukoliko u pripremi zemljita nije unet stajnjak onda se pri sadnji moe uneti 1-2 kg po jednoj sadnici.
Unosi se u momentu sadnje kada je korenov sistem pokriven zemljom a pre popunjavanja rupe sa
zemljom. Po stavljanju stajnjaka on se prekrijesitnom zemljom i sve se lagano sabije rukama. Pri sadnji
treba voditi rauna da se zemlja ne nagaava nogama i preterano sabija naroito u jesenjoj sadnji, jer
moe doi do oteenja pupoljaka a i oteano je i izbijanje izdanaka iz zemlje. U prolee pre kretanje
vegertacije cadnicu skratiti na dva do tri pupoljka.
Treba napomenuti da je sadnju najbolje izvoditi po tihom i oblanom vremenu i sa dobrom
organizacijom posla. Jedan radnik moe da posadi od 400 do 500 sadnica za jedan radni dan. Sadnja ne
sme biti plitka jer se sadnica lako isui a ni preduboka jer je oteano izbijanje novih izdanaka i usporen
prijem.
PREDRAUN TROKOVA PODIZANJA KUPINJAKA
Red. br. Vrsta trokova
j.m.
kol. za 1 ha
cena/din
Iznos
a) Materijal
1.
Sadnice maline
kom
2.200
20
44.400
2.
Stajnjak
t
40
1.000
40.000
3.
NPK (8:12:26+mg)
kg
600
18
10.800
4.
KAN
kg
300
10.50
3.150
5.
Bakarni kre s-50
kg
2
260
520
6.
Timet G-5
kg
20
120
2.400
7.
Bagremovi stubovi
kom
600
300
180.000
8.
Bagremovi podupirai
kom
66
150
9.900
9.
Poc. ica 2.2-2.5 mm
kg
240
150
36.000
10.
''U'' ekseri
kg
10
120
1.200
11.
Prera. ulje (bak.prep.)
lit
120
100
12.000
Svega materijal:
339.970
b) Mainski radovi
1.
Prevoz stajnjaka
rad.dan
3
6.000
18.000
2.
Prevoz miner. ubriva
rad.dan
0.5
6.000
3.000
3.
Oranje
rad.dan
1
6.000
6.000
4.
Taniranje
rad.dan
1
6.000
6.000
5.
Drljanje
rad.dan
0.5
6.000
3.000
6.
Otvaranje kanala
rad.dan
0.25
6.000
1.500
7.
Prevoz stubova
rad.dan
2
6.000
12.000
8.
Buenje rupa
rad.dan
1
6.000
6.000
9.
Ostali radovi
rad.dan
1
6.000
6.000
Svega mainski radovi:
61.500
c) Rad radnika
1.
Pripremanje-kreenje
rad.dan
3
500
1.500
na parceli
2.
Utovar stajnjaka
rad.dan
8
500
4.000
3.
Rastur. stajnjaka
rad.dan
4
500
2.000
4.
Priprema min. ubriva
rad.dan
1
500
500
5.
Razmeravanje
rad.dan
2
600
1.200
6.
Otvaranje kanala brazdi
rad.dan
2
500
1.000
19
7.
Priprema sadnica
8.
Sadnja
9.
Rezidba
10.
Priprema insekticida
11.
Zalivanje
12.
Zagrtanje
13.
Buenje rupa
14.
Manip.stubovima
15.
Postavka stubova
16.
Postavka ice
17.
Ostali radovi
Svega rad radnika:
d) Ostali trokovi
1.
Strune usluge
rad.dan
rad.dan
rad.dan
rad.dan
rad.dan
rad.dan
rad.dan
rad.dan
rad.dan
rad.dan
rad.dan
rad.dan
2
6
1
0.50
1
2
1
4
12
3
5
57.5
2
600
600
600
500
500
600
600
600
600
600
500
1.500
1.200
3.600
600
250
500
1.200
600
2.400
7.200
1.800
2.500
32.050
3.000
R E KA P I T U L A C I J A
a) Materijal
b) Mainski radovi
c) Rad radnika
d) Ostali trokovi
UKUPNO:
339.970
61.500
32.050
3.000
436.520
20
kupine u rodu. Zajedno sa ovim tretiranjem moe se primeniti i folijarna prihrana preko lista ukoliko za
tim ima potrebe.
Meuredni prostor u novo podignutom zasadau kupine moe se iskoristiti ze gajenje nekih povrtarskih
biljaka. Najpogodnije su leguminoze: pasulj, graak,boranija i sl. a nisu preporuljive okopavine tipa
krompira i sl. zatim strna ita i kukuruz jer su tetnije nego korisnije.
Tokom prve vegetacije iz posaene sadnice razvie se nekoliko novih izdanaka (najee 2-3) koji
mogu dostii duinu i nekoliko metara. Njih ne treba proreivati a kad dostignu duinu od oko 1 m
onda im treba zakidati vrhove pinsirati. Time se pospeuje porast bonih letorasta koji donose rod u
narednoj godini a produnica obezbeuje potrebnu duinu lastara za narednu godinu. Iste moemo
iskoristiti za razmnoavanje potapanjem vrhova.
Navodnjavanje mladog zasada obavlja se po potrebi i sa koliinama vode dovoljnim za normalan rast i
razvoj mladog buna u formiranju. To su koliine od 5 do 10 lit. po bunu tokom avgusta i vie. Moe
se izvesti i priruniom sredstvima ili cisternama.
Tokom zime (decembar-januar) vri se ubrenje kompleksnim ubrivom NPK 10:12:26 (''Krtolin'') ili
7:14:21 ili neke druge sline formulaciji u koliini 150-200 g po mladom bunu oko njega u preniku
20-30 cm. Rasturanje se moe obaviti i po manjem snegu.
Po zavretku vegetacije i tokom zime vri se postavljanje naslona stubova i ica.
Postavljanje naslona
Najei nain gajenja kupine je palirski tip a od vie njih horizontalni troini sistem je najvie u
eksploataciji. Podrazumeva postavljanje nosee konstrukcije od stubova i ice za koju se vezuju izdanci
koji nose rod.
Stubovi koji se koriste za pravljenje naslona za kupinu mogu biti od razliitog materijala (drveni,
betonski, gvozdeni, plastini)a u upotrebi su najee drveni stubovi od bagrema. Duina stubova treba
da je oko 3m od ega se 60-70 cm ukopava u zemlju. Za formiranje naslona potrebno je da stub bude
visok najmanje 220-240 cm i prenika najmanje 10 cm. Rastojanje na koje se kpostavljaju stubovi
najee je 5-6 cm zbog velike mase buna kupine tokom vegetacije. Vea rastojanja su rizina jer
mogu prouzrokovati krivljenje i padanja palira u punom rodu. Na krajevima reda, eoni stubovi treba
da su neto deblji i valjalo bi da se neto dublje ukopaju u zemlju a takoe i podupru kosnicima neto
manjih dimenzija. Umesto kosnika moe se izvriti i ankerisanje stubova sa vie uporednih debljih
poluelinih ica. Radi lakeg prolaza i komunikacija, preporuljivo je pre podupiranje nego
ankerisanje elinih stubova. Za 1 ha zasada kupine potrebno je 600 stubova i 66 podupiraa. Pre
postavljanja u zemlju stubovi se mogu inpregnirati na razne naine raznim hemiskim sredstvima (ksilol
i dr.) ili nagorevanjem, ime se poveava njihova trajnost. Samo ukopavanje vri se runo ili uz pomo
motornih ili traktorskih burgija.
Pored drvenih mogu se koristiti i betonski, gvozdeni ili plastini stubovi koji su dugoveniji ali i znatno
skuplji pa ih proizvoai izbegavaju.
Po postavljanju stubova montiraju se ice. Broj redova ice zavisi od odabranog sistema gajenja a za
horizontalni troini sistem potrebna su tri reda ica na visini od 70, 140 i 200 cm iznad zemlje. ica
treba da je debela najmanje 3.4 do 3.8 mm. to znai da u 1 kg ima od 10 do 13 dunih metara ice. U
21
praksi se pokazalo da trei red ice ne bi trebalo postavljati ispod 200cm visine jer se izdanci tokom
zime lome i u narednoj godini nemaju dovoljnu visinu. Za zatezanje ice koristiti razne zateae,
klanfice, eksere i sl.
Najnovija iskustva pokazuju da je dobro da trei red ice bude dvojni tj.paralelni sa rastojanjem
20-40 cm izmeu njih i da se izdanci uvlae izmeu njih. Ovim se dobija slobodnije pomeranje vrhova
izdanaka koji se esto lome kada su fiksirani na treoj ici.
Pri postavljanju stubova i ica treba voditi rauna da se bunovi kupine ne lome i oteuju.
PREDRAUN TROKOVA U PRVOJ GODINI
Red.
broj
Vrsta trokova
c) Materijal
1.
KAN
2.
Meano ubrivo
3.
Bakarni kre
4.
Fosfalid E-40
5.
Kre
6.
Ostali materijal
Svega materijal:
d) Mainski radovi
1.
Prevoz repromaterijala
2.
Osnovna obrada
3.
Dopunska obrada
4.
Dovoz vode
5.
Ostali radovi
Svega mainski radovi:
c) Runi radovi:
1.
Primena ubriva
2.
Primena krala
3.
Okopavanje 3x
4.
Zatita 4x
5.
Zalivanje
6.
Rezidba
7.
Popunj.prazn.mesta
8.
Ostali radovi
Svega rad radnika:
1.
j.m.
kol. za
1 ha
cena/din
150
200
8
1
500
10.50
18
260
650
5
kg
kg
kg
kg
kg
kg
rad.dan
rad.dan
rad.dan
rad.dan
rad.dan
1
1
1
2
1
rad.dan
rad.dan
rad.dan
rad.dan
rad.dan
rad.dan
rad.dan
rad.dan
1
1
15
1
6
2
2
2
Iznos
1.575
3.600
2.080
650
2.500
2.000
12.405
6.000
6.000
6.000
6.000
6.000
36.000
600
600
600
600
600
600
600
600
6.000
6.000
6.000
12.000
6.000
600
600
9.000
600
3.600
1.200
1.200
1.200
18.000
d) Ostali trokovi
Strune usluge
1.500
R E KA P I T U L A C I J A
a) Materijal
1.405
22
b) Mainski radovi
c) Rad radnika
d) Ostali trokovi
UKUPNO:
36.000
18.000
1.500
56.905
23
rodnosti i dr. a kree se od 50 do 100 g po bunu. Tako ukupna koliina prihrane u ovoj godini dostie
200-400 kg/ha. Sa prihranjivanjem se ne sme kasniti jer to produava vegetaciju i poveava mogunost
izmrzavanja tokom zime.
Kako u drugoj godini kupina moe da donese 30-50% od pune rodnosti to je potrebno sprovesti zatitu
prema datom programu.
Tokom vegetacije potrebno je izvesti jo 2-3 praenja ili kultiviranja uz okopavanje i unitenje korova
oko buna. Broj praenja ili kultiviranja zavisi od stepena zakorovljenosti, padavina, ubrenja i dr.
Prema praktinim saznanjima ne preporuuje se primena herbicida u kupinjacima mlaim od dve
godine.
Navodnjavanje kupine u drugoj godini obavlja se kao i u zasadima u punoj rodnosi jer je najee u
ovoj godini velika razvijenost buna i ogromna lisna masa a esto i obilan rod.
Na kraju vegetacije tokom zime (decembar-januar) izvriti osnovno ubrenje kompleksnim
mineralnim ubrivima NPK 15:15:15 u koliini 200 do 250 g po bunu to iznosi oko 500
kg/ha.Rasturanje ubriva se najee obavlja runo u preniku 30-40 cm oko buna.
24
Ostale izdanke uklanjamo do osnove. Ako su izdanci formirali veliki broj grana sa kratkim rastojanjem
izmeu njih pa to pretivelikimoptereenjem izdanka rodom, onda se vri proreivanje bonih grana do
osnove tako da na svakih 10 cm duine ostane po jedna bona grana. Time se izbegava i prevelika
gustina i zbijenost to opet direktno utie na visinu prinosa i loiji kvalitet plodova.
Vezivanje orezanih izdanaka kupine vri se kao i kod maline plastinim vezivom ili specijalnim
plastinim kopama. Svaki ostavljani izdanak se vezuje za svaku icu, odnosno na tri mesta. Pri tome
voditi rauna da se suve ne stee a ni da bude labava veza pa da izdanci klize niz icu. Pri vezivanju
nastojati da se3 ili 4 ostavljena izdanka lepezasto rasporede po ici.
Uklanjanje prvih serija mladih izdanaka kupine obavlja se na identian nain kao i kod maline. Naime,
i kupina kao i malina daju veliki broj novih izdanaka poev od ranog prolea. Oni su veom bujni,
snani i vrlo krti. Njihovo uklanjanje vrei se sve do kraja maja, odnosno skoro do pred kraj cvetanja.
Time se raspoloive hranljive materije i voda usmeravaju na rodne izdanke, ime se postie bolja
oplodnja, porast plodova i konano bolji i kvaliteteniji rod.Uklanjanje se vri seenjem makazama ili
pri praenju otrom motikom. Time se izbegava povreivanje korenovog sistema. Nije poeljno
izvaljivati mlade izdanke posebno ako su vei od 50 cm. Jer prave velike povrede na korenovom
sistemu i time i naseljavanje patogena. Izdanci koji se razvijaju od kraja maja do kraja vegetacije bie
sasvim dobri i kvalitetni s obzirom na snaan korenov sisitem kupine i obezbeenu vodu.
Pinsiranje mladih izdanaka koji su ostavljeni za narednu godinu obavlja se kad oni dostignu visinu 1 m
radi podspeivanja bonog grananja. Pinsiranjem se zakida nedozreli vrh izdanaka duine oko 10 cm
ime se formira nova produnica ali i razvijaju bone grane.
Uklanjanje starih izdanaka kupine koji su doneli rod vri se odmah posle zavrene berbe. Time se
otklanja mogunost zaraze patogenima novih izdanaka, omoguuje boja osvetljenost, provetravanje i
formiranje cvetnih pupoljaka za narednu godinu. pri tome se uklanjaju oteeni i polomljeni mladi
izdanci ili pak prekobrojni izdanci iz tekue vegetacije. Odseene stare i nove izdanke izneti van
parcele i zapaliti.
h) Odravanje zemljita
Odravanje zemljita u rastresitom stanju, unitavanje korova i unoenje ubriva u zonu korenovog
sistema osnovne su namene obrade zemljita u kupinjaku. To doprinosi boljoj ishrani aeraciji zemljita
a i obavezuje da obrada i ubrenje kupine budu usklaeni. Zemljite u zasadu kupine se moe odravati
na vie naina: jalovi ugar (ista obrada, tretiranjem herbicidima, kombinacijom ova dva naina ,
multiarenjem i dr.).
ista obrada (jalovi ugar) podrazumeva odravanje istog zemljita bez korova i u rastresitom stanju.
To se postie sa etiri do pet obrada upotrebom rotofrezera i tanjiraa. Neto dublju obradu (10-12 cm)
treba obaviti u jesen i u prolee po sredini meuredog prostora a ostale neto plie (5-7 cm). Prva se
obrada izvodi odmah po otapanju snega i prosuivanju zemljita (neposredno po rezidbi i vezivanju),
ostale, tri ili vie po potrebi zavisno od stanja zemljita, razvijanja korova i sl. a poslednja u jesen po
rasturanju stajnjaka i mineralnih ubriva krajem oktobra ili poetkom septembra.Deo zemljita koji
se ne moe obraditi mainama naroito prva obrada u prolee, obrauje se runo, paljivo motikom da
se ne povreuju povezani izdanci. Takoe, treba voditi rauna da zemljite pri ovakvom nainu obrade
25
ostane ravno, da se ne prave bankovi u redu i da se ne obavlja po suvie mekom ili suviem suvom
zemljitu kada mu se kvari struktura.
Primena herbicida u zasadu kupine opravdana je sa aspekta utede radne snage ili kada se ne moe
obezbediti dovoljno radne snage za obradu zemljita. Takoe, ako se kupinjak u prolee ne moe
obraivati mainama zbog suvie raskvaenog zemljita mogu se primeniti herbicidi. Prema ispitivanju
strunjaka a i rezultatima u praksi u zasadu kupina uspeno se mogu primenjivati sledei herbicidi:
Simazin S-50, Kasoron G, Devrinol, Select super, Basta i Gesaprim 50 (Atrazin), a od totalnih
Herbatop ili Glifosat samo u pantljikama izmeu redova i pod veoma strogim uslovima.
Simazin se moe koristiti u kasnu jesen ili rano prolee (kraj februara poetak marta) pre kretanja
kupine i pre nicanja korova jer blokira njihovo nicanje. Koristi se u koliini 4 do 6 kg/ha i upotrebu 800
do 1000 lit.vode po hektaru. Istu funkciju ima i Devrinol VP 50 da blokira nicanje korova iz semena a
koristi se u koliini 5 do 7 kg/ha. Oba su vrlo efikasna protiv veine jednogodinjeg korova.
Kasoron G u koliini 60 do 70 kg/ha pored jednogodinjih suzbija i neke vie godinje korove kako
uskolisne tako i irokolisne. Primenjuje se tokom zime i rano u prolee a vrlo je bitno da se
ravnomerno rasturi po tretiranoj povrini. Da ne bi ispoljio fitotoksinost, poeljno ga je kombinovati
naizmenino sa Simazinom.
Herbicid novije generacije Select super namenjen je suzbijanju svih uskolisnih korova kako
jednogodinjih tako i viegodinjih (muhar,pirevina,zubaa i dr.) u zasadima kupine. Primenjuje se u
koliini 0.8 do 2.4 l/ha uz upotrebu od 600 do 800 lit.vode po hektaru. Ne oteuje kupinu ako padne
po njenim listovima.
Basta, Gesaprim, Galokson i Gramokson su kontaktni herbicidi koji se upotrebljavaju u zasadu
uglavnom u pr9olee u meurednom prostoru za suzbijanje irokolisnih korova u fazi 4 do 5 ili vie
listova u razliitim koncentracijama vode.Treba biti oprezan da ne doe do kontakta sa mladim
listovima ili izdancima kupine a takoe mana im je to posle 2 do 3 nedelje korovi se oporavljaju i
ponovo rastu. Tretiranje sa nekim od ovih herbicida se moe ponoviti i u maju ili junu uz poveani
oprez.
Totalni herbicidi se mogu upotrebljavati uz veliki oprez jer ne smeju doi u kontakt sa lisnom masom
ili stablom izdankom kupine i uz upotrebu posebnih titnika i usmerivaa. Takoe mora biti tiho
vreme a korovi visine oko 20 cm to je nedopustivo u gajenju kupine. U tu svrhu moe se koristiti
Herbatop ili Glifosfat u koliinama 4-6 l/ha.
Treba napomenuti da veina hrebicida ima i negativnog uticaja na kupinu pa treba nastojati da se tretira
samo meuredni prostor a unutar reda korove suzbijati okopavanjem ili plevljenjem. Takoe u prve dve
godine podizanja zasada uopte se ne preporuuje primena herbicida.
ubrenje kupine
Savremeni zasadi kupine su visoko intenzivni i sa visokim prinosima pa ih treba redovno i obilno
ubriti. Time se direktno utie na rentabilnost proizvodnje, dui eksploatacioni period i obezbeuje
visoki prinos i dobar kvalitet plodova. Koliko ubriva i koje vrste treba dodavati zavisi od plodnosti
26
zemljita, klimatskih uslova, meliorativnog ubrenja i dr.,a njihovo dodavanje bi trebalo bazirati na
uraenim hemijskim analizama zemljita.
Za ubrenje kupine koriste se organska i mineralna ubriva a po potrebi i folijarna preko lista a po
tipu ubrenje moe biti osnovno i dopunsko prihranjivanje.
Osnovno ubrenje obavlja se u jesen i izvodi se stajskim (organskim) i kompleksnim mineralnim
ubrivima. Stajsko ubrivo se dodaje svake druge godine u koliini 30 do 40 tona po hektaru dobro
zgorelog goveeg ili ovijeg stajnjaka. Po rasturanju ovog ubriva obavezno je frezovanje ili plitko
oranje. Kompleksno mineralno ubrivo NPK rastura se u novembru ili decembru to zavisi od tipa
zemljita u koliini od 500 do 700 kg/ha. Kombinacije koje najvie iodgovaraju kupini su NPK
10:12:26 ili NPK 8:16:24 ili NPK 7:14:21 a u krajnjem sluaju i NPK 15:15:15. U godini kada se
ubacuje stajnjak ove se koliine mogu smanjiti za 30%.
Dopunsko proleno ubrenje ili prihranjivanje obavlja se u prolee u dva navrata. Prvi put u fazi
kretanja vegetacije odnosno po vezivanju i rezidbi a drugi put zavisno od potrebe u fazi cvetanja
kupine. Koliine koje se preporuuju su 200-250 kg/ha KAN-a ili 300 kg/ha amonijumsulfata ili
150 kg/ha UREA. Drugo prihranjivanje zavisi od stanja ishranjenosti kupine, roda koji se oekuje.
Predhodno upotrebljenih koliina ubriva a ukoliko ima potrebe za njim ona je to u koliini od
200 kg/ha KAN-a.
Podaci iz prakse govore da u godini u kojoj je upotrebljen stajnjak drugo prihranjivanje apsolutno nije
potrebno da se ne bi predozirao azot.
U sluaju pojave hloroze lia ili bilo kakvog drugog nedostatka hranljivih elemenata moe se
upotrebiti kompleksno folijarno ubrivo preko lista da otkloni te nedostatke. Ono se najee
primenjuje zajedno sa sredstvima za zatitu i o njegovoj primeni najbolje bi bilo da odlue strunjaci.
Navodnjavanje kupine
Za gajenje, redovno i obilno plodonoenje, kupina zahteva dosta zemljine vlage a naroito u periodu
od cvetanja do kraja zrenja, odnosno od poetka juna do kraja septembra. Samo u podrujima gde u
toku vegetacije ima iznad 400 mm padavina moe se gajiti kupina i bez navodnjavanja i uz veliki rizik.
Kako tih porduja ima veoma malo to je skoro svugde obavezno navodnjavanje na bilo koji nain. U
protivnom, umanjuje se rod, plod je sitniji i nekvalitetan usporava se razvoj izdanaka i dr.
Navodnjavati se moe na vie naina a u praksi se najvie primenjuje navodnjavanje brazdi i varijanta
plavljenjem, zatim vetakom kiom to je manje poeljno i sistemima ''kap po kap''.
Metoda navodnjavanja brazdama je dosta rairena, posebno u podrujima gde imadosta vode pored
reka i sl.U brazde 20 x 10 cm puta se voda koja lagano natapa povrinu oko palira kupina a da pri
tome ne kvasi listove i plodove. Plavljenjem cele povrine se postie dobar efekat navodnjavanja ali je
upotreba vode ogromna. Za kvalitetan i dobar rod kupine, potrebno je 4 do 5 ovakvih zalivanja sa 400
do 500 kubnih metara vode po hektaru u rasponu od oko dve nedelje, to odgovara 40 do 50 mm
padavina. Posle svakog navodnjavanja zemljite valja plitko obraditi radi razbijanja pokorice i uvanja
vlage.
27
Sistem ''kap po kap'' je najekonominiji i najpogodniji za veinu vonih vrsta pa i za kupinu. Uteda
vode je velika, lako se montira i demontira odnosno prenosi, zavisno od spoljnih uslova odreuje se
koliina vode koja moe biti od 1.5 do 8 lit.po kapljici. Uz vodu se moe dozirati i prihransko ubrivo
ukoliko je to potrebno, nema kvaenja lista i ploda i dr. U nedostatku stabilnog izvorita vode ona se
moe dopremiti i cisternama a da efekat navodnjavanja bude isti. Ovi sistemi nisu skupi i vrlo brzo se
otplauju. Sistem ''kap po kap'' obezbeuje stalnu umerenost vlanost u paliru kupine bilo instalirano
uz naslon na 50 cm visine bilo poloen o zemlju.
3.
4.
5.
Faza razvoja i
vreme tretiranja
Zimsko
mirovanje
Bubrenje i
pucanje
pupoljaka
Boni lastari
15-25 cm
duine
Pre poetka
cvetanja
Precvetavanje
Bolest i tetoine
koje se suzbijaju
Preparati koji
se koriste %
titaste vai
Galpar
Suenje stabla
i suenje izdanaka
Kupragin SC
Bakrocid
Bakroksihlorid
Tilt 250SC
Quadris SC
Nurel D
Quadris
Score
Zolone
Benfugin
Ronilan
Decis
uta ra
Bolesti stabla i
izdanaka, tetoine
Iste bolesti i
tetoine kao u
predhodnom
uta ra
trule plodova
tetoine
Koncetracija
Karenca
dana
0.5
0.6
0.7
0.7
0.015
0.07
0.1
0.07
0.015
0.2
0.1
0.15
21
21
21
21
21
28
21
14
28
6.
Demitan
Bolesti lista i stabla i Bakrocid
grinje -pauci
Demitan
Posle berbe
0.07
0.7
14
-
0.15
14
Navedeni program garantuje kvalitetnu zatitu kupine ali i ako pored toga proizvoai uoe neke
probleme treba blagovremeno da potrae pomo strunjaka.
I ovde kao i u drugim sluajevima treba voditi rauna da se sredstvo tano odmeri, prema koliini vode.
Prakasta sredstva prvo sipati sa malo vode u manju posudu, rastvoriti pa tek onda sipati u prskalicu.
Ako je u pitanju smea dva ili vie preparata valja prskati odmah po spravljanju rastvora a neutroenu
tenost prosuti i ne ostavljati za drugi dan. Posle svakog prskanja, prskalicu dobro isprati a po
mogustvu ne koristiti istu prskalicu za herbicide i pesticide.
PREDRAUN TROKOVA REDOVNE PROIZVODNJE
Red.
broj
Vrsta trokova
a) Materijal
1.
Stajnjak
2.
Komb.min.ubriva
3.
KAN
4.
Bakarni kre
5.
Mankogal
6.
Zolaks PM
7.
Galovit E-50
8.
Galovit
9.
PVC vezivo (kope)
10.
Ostali materijal
Svega materijal:
b) Mainski radovi
1.
Prevoz stajnjaka
2.
Prevoz ost. reprom.
3.
Osnovna obrada
4.
Dopunska obrada
5.
Zatita
6.
Prevoz ploda i amb.
7.
Ostali radovi
Svega mainski radovi:
c) Rad radnika
1.
Utovar i rast. stajnjaka
2.
Primena min. ubriva
3.
Zatita
4.
Rezidba st. izdanaka
5.
Rezidba nov. izdanaka
6.
Vezivanje
j.m.
kol. za
1 ha
t
kg
kg
kg
kg
kg
kg
kg
kg
15
400
200
12
3
5
1.50
1.50
3
rad.dan
rad.dan
rad.dan
rad.dan
rad.dan
rad.dan
rad.dan
1.50
1
1
2
2
5
1
rad.dan
rad.dan
rad.dan
rad.dan
rad.dan
rad.dan
4
2
3
5
2
5
cena/din
Iznos
1.000
18
10.50
260
420
800
960
950
500
15.00
7.200
2.100
3.1200
1.260
4.000
1.425
1.425
1.500
3.000
41.000
6.000
6.000
6.000
6.000
6.000
6.000
6.000
9.000
6.000
6.000
12.000
12.000
30.000
6.000
81.000
600
600
700
600
600
600
2.400
1.200
2.100
3.000
1.200
3.000
29
7.
Berba plodova
8.
Utovar plodova
9.
Ostali radovi
Svega runi radovi:
rad.dan
rad.dan
150
10
5
600
600
700
90.000
6.000
3.500
112.400
R E KA P I T U L A C I J A
a) Materijal
b) Mainski radovi
c) Rad radnika
UKUPNO:
41.030
81.000
112.400
233.430
Berba kupine
Plodovi kupine zavisno od sorte dozrevaju u rasponu od 30 pa do 45 dana tako da se berba obavlja u
vie navrata: 5 do 10 puta. Veinu puzajuih sorti bez bodlji treba brati jedanput na 5 do 6 dana.
Kupina se bere neposredno pred punu zrelost (1-2 dana) ili u punoj zrelosti jer njeni plodovi po berbi
ne dozrevaju. U punoj zrelosti plodovi kupine su jo vrsti (vrstoa zavisi od sorte), najkvalitetniji su,
najaromantiniji i najobojeniji. Prezreli plodovi kupine su manje ukusni, delom gube boju, vrstou i
brzo propadaju. Ubrane, potpuno zrele plodove treba odmah ili u toku istog dana dopremiti na trite ili
na mesto prerade.
Berbu treba organizovati tako, da jedni berai prvo oberu najkvalitetnije plodove za trite i potronju u
sveem stanju ili za zamrzavanje u tzv.''rolend''.Drugi berai beru sve ostale zrele plodove za preradu.
Berbu obavljati po suvom i prohladnom vremenu a ako je veoma toplo onda brati samo ujutro i
predvee. Ubrane plodove odlagati u gajbice koje se nalaze u hladovini a nikako iz izlagati direktno
suncu. Nije preporuljivo brati po kinom vremenu ili mokre i vlane plodove jer se veoma brzo kvare i
propadaju.
Jedan radnik moe dnevno da nabere od 100 do 120 pa ak i do 150 kg kupina. Zbog mekoe plodova,
bera mora brati paljivo neuzimati vie plodova istovremeno u ruku jer se gnjee.
30
Sva ambalaa za pakovanje mora biti ista. Neoteena i nekodljiva za ljudsko zdravlje. Pakovanje
zamrznute kupine obavlja se saglasno eljama kupca a njea pakovanja su 4 kese sa 2.5 kg u kutiji
od 10 kg (10/1).
Transport kupine je posebno znaajan. Zbog velike osetljivosti, plod kupine nebi smeo da se due
transportuje, naroito u uslovima kakvi su nai: loi putevi, loa transportna sredstva pa sve to rezultira
estom pojavom curenja kupine pri transportu, to znai da je plod nagnjeen i loijeg kvaliteta.
Naroito je tetno transportovati kupinu po velikim temperaturama tokom podneva. Kupinu bi trebalo
transportovati u ambalai u kojoj je brana, u kamionima-hladnjaama, po asfaltnim putevima. Izbor
sredstava za transport zavisi od duine transporta, spoljnih temperaturnih uslova, zrelosti plodova i
njihove namene i dr.
jul
avgust
oktobar
novembar
jun
2004 god.
2004 god.
2004 god.
2004 god.
2005 god.
31
63.510
8.550
5.940
420
78.420
32
a) Materijal
b) Mainski radovi
c) Rad radnika
d) Ostali trokovi
Ukupno:
23.609
4.271
2.226
208
30.314
1.730
5.000
2.500
210
9.440
865
2.500
1.250
105
4.720
33
18,63%,
81,37%.
Iz sopstvenih sredstava finansirae se deo osnovnih sredstava i obrtna sredstva u celini. Iz kreditnih
sredstava finansirae se osnovna sredstva, odnosno podizanje zasada maline i kupine.
Uslovi koritenja i vraanja kredita su sledei:
5.700
11.250
30.480
2. Kupina na 5 ha:
a) Materijal
b) Mainski radovi
c) Runi radovi
2.780
5.625
7.810
U projekciji bilansa uspeha mainski radovi obuhvaeni su u stavci Usluge s karakterom materijalnih
trokova, a runi radovi u stavci Bruto zarade.
Godinji materijalni trokovi e, dakle, iznositi:
34
- trokovi materijala
8.480
- usluge s karakterom materijalnih trokova 16.875 .
Nematerijalni trokovi - trokovi koji ne zavise od obima proizvodnje uglavnom su procenjeni
iskustveno, uz pomo ostalih elemenata i uslova poslovanja. U ovoj grupi su trokovi premija
osiguranja osnovnih sredstava, koji iznose u proseku 2% na godinjem nivou, zatim trokovi PTT
usluga i raznih drugih neproizvodnih usluga, lanarine, takse, provizije i slino. Ovi trokovi
procenjeni su na ukupno 10.000 .
Rekapitulirano, godinji iznosi osnovnih kategorija materijalnih i nematerijalnih trokova su sledei:
- trokovi materijala
- usluge s karakterom materijalnih trokova
- nematerijalni trokovi
8.480
16.875
10.000 .
15.000 kg,
30.000 kg
35
0,80 za 1 kg maline,
0,40 za 1 kg kupine,
Koliina u kg
150.000
30.000
Proizvod
Kupina prvog kvaliteta
Malina prvog kvaliteta
Ukupno
-uVrednost
120.000
12.000
132.000
Red. broj
1.
2.
3.
Opis
Ukupan prihod
Ukupni rashodi
Dobit
Iznos u
132.000
85.445
46.555
36
Neto primici predstavljaju razliku izmeu ukupnih primitaka i ukupnih izdataka. Po sadraju, to su
sredstva za reprodukciju u pojedinim godinama ekonomskog veka projekta.
Finansijski tok dat je u Tabeli na narednoj strani.
37
38
Analiza likvidnosti, odnosno sposobnosti izmirivanja svih dospelih finansijskih obaveza u pojedinim
godinama ekonomskog veka projekta i u celini, izvedena je iz podataka o konstrukciji finansiranja i iz
Finansijskog toka.
Likvidnost u razdoblju izvedbe projekta je potpuna. Na strani izdataka u Finansijskom toku u ovom
periodu su iznosi ulaganja u osnovna sredstva, a ista vrednost (u ukupnosti) je na strani primitaka, u
stavkama izvora finansiranja.
Pozitivni neto primici u pojedinim godinama eksploatacije indiciraju da je investicioni projekat
likvidan u svim godinama ekonomskog veka. I ukupni primici u Finansijskom toku dovoljni su da
pokriju ukupne finansijske obaveze, to znai da je projekat u celini likvidan.
ZAKLJUAK
S obzirom na osnovne kriterijume prihvatljivosti projekta, merene pokazateljima rentabilnosti iz
finansijsko trine ocene, te pokazateljima likvidnosti, projekat ulaganja u nabavku poljoprivredne
mehanizacije, je investicija ija realizacija ima opravdanje.
Najvaniji rezultati izvrene ocene su sledei:
- interna stopa rentabilnosti: 43%;
- vreme vraanja uloenih sredstava: 3 godine;
- neto sadanja vrednost: 245.492 ;
- relativna neto sadanja vrednost: 3,00
- likvidnost u periodu izgradnje i periodu eksploatacije.
Prema ostalim kriterijima, uglavnom izraenim putem pokazatelja iz statikog pristupa oceni
(produktivnost, ekonominost proizvodnje, reproduktivna sposobnost, kratkorona likvidnost, kapitalna
opremljenost, sigurnost investicionih ulaganja i drugo), projekat se moe svrstati u red prihvatljivih.
Zakljuak je da investiranje u podizanje zasada maline i kupine, investitora Miroslava Radojiia,
ispunjava sve kriterijume prihvatljivosti investicije.
39
SADRAJ
40