Savremeni znacaj sociologije:

-Drutvo je kompleksan fenomen. Interesovanje sociologije nisu

samo globalni odnosi i apstraktne teorije nego su to podjednako
konkretni procesi.
-Sociologija nastoji spoznati drustvo: covjeka, sistem, vlast,
kulturu..
-Sociologija je nastala na razmedju 18. i 19. stoljeca kao rezultat
industrijskog napretka i znacajnijeg covjekovog ovladavanja
odredjenim prirodnim bogatstvima. Iz ovih procesa proistice
pitanje: sta je drustvo? Sta je uslovilo njegov nastanak, napredak i
nestanak?
-Sociologija je nauka o sistemu odnosa koji u drustvu postoje,
oblicima i djelatnostima u kojima se drustveni zivot ispoljava i
njegovim raznolikim tvorevinama, o odnosima drustva prema
prirodi. Ona je nauka o drustvenom razvoju.
-Ona tezi da svoje spoznaje sistematski i teorijski uoblici.

Predmet sociologije:
-Predmet sociologije je pojam drustva u najsirem smislu.
-Pod pojmom drustva najcesce se podrazumjeva_
1.drustvo shvaceno u svom totalitetu
2.drustvo shvaceno u parcijalnom smislu
3.drustvo kao institucionalna organizacija
4.drustvene pojave, procesi i odnosi
5.drustvene grupe, slojevi i klase
6.ponasanje ljudi u drustvu(norme i obicaji)

Sociologija i druge drustvene nauke:

-Ovaj odnos je moguce promatrati samo u smislu pogleda
unatrag tj. historijski tok i karakter razvoja samih nauka, ali i
ljudskog drustva uopce.
-Filozofija i sociologija( filozofija je snazno uticala na sociologiju i
njene osnivace da se posvete zakonima drustvenog razvitka i da
na to pitanje odgovore izucavanjem historijskog drustvenog
kretanja.)
-Antropologija i etnologija pruzaju velika saznanja o zivotu naroda,
obicajima, kulturi, jeziku, tradiciji, normama i vrijednostima.
-Demografija je nauka koja se bavi promjenama u kretanju
stanovnistva. S obzirom da je stanovnistvo osnova drustva,
promjene u njegovoj strukturi su osnova od koje polazi sociologija
u svojim naucnim izucavanjima historijskih kretanja.

Odnos sociologije prema prirodnim naukama:

-Sociologija i biologija kao pitanje o drustvenoj cinjenici,
biosociologija, soc. zdravlja i medicine, soc. znanja.

Razvoj posebnih sociologija:

-Posebne sociologije nastaju kao potreba da se opcenite
drustvene pojave shvate u njihovoj partikularnosti.
-Odnos opceg i partikularnog je jedan od temeljnih odnosa u
sociologiji.
-U najznacajnije posebne sociologije spadaju: soc. kulture, soc.
politike, soc. naselja, soc. antropologija, soc. religije, itd..

Nastanak i razvoj socijalne misli:

-Pitanje o covjeku o drustvu izvorno se postavlja u Antickoj
filozofiji.
-Do 18.st problemi drustva shvacani su iskljucivo unutar filozofije.

Anticka filozofska misao:

-Pitanje o covjeku s obzirom na pitanje o tome sto covjek jeste u
svijetu.
-Johjani i potraga za archeom.
-Mythos i logos.
-Sofisti: politicko eticki relativizam i politicko eticki
instrumentalizam: ja je kriterijum spoznaje.
-Protagora: covjek je mjera svih stvari, onih koje jesu da jesu,
onih koje nisu da nisu.
-Sokrat: Cinimo dobro iz neznanja, dijalekticka igra ironije i
majeutike.
-Pitanje o polisu? Kako u polisu postici srecu za njegove gradjane,
kako spasiti drzavu-grad koja je tada egzistirala?
-Polis kao oblik zajednickog zivota slobodnih helena.
-Polis je ozbiljenje slobode(on je ostvarena I dovrsena sloboda, on
pociva na principima nousa).
-Bit covjeka se realizira kroz trostruki odnos:
1.odnos covjeka prema drugom covjeku,

2.odnos covjeka prema prirodi

3.odnos covjeka prema sebi

PLATON:
-Temeljna djela: Drzava, Zakoni, Timaj, Fedon, Eros.
-Idealisticko utemeljenje realiteta zbilje.
-Drzava i koncept objektivnog idealizma. Platonov ideal je
uspostava koncepta drzave u kojoj ce vladati najodgovorniji i
najsposobniji predstavnici naroda, tj.filozofi.
-Temeljno pitanje Platonove filozofije politike je pitanje o
pravicnosti.
-Pravicnost se iskljucivo realizira u polisu.
-Sloboda se aktualizira na nivou drzave, slobode nema na nivou
pojedinca.
-Drzava je konstituirana iz tri sloja: 1) trgovci; 2)cuvari; 3) filozofi
-Za Platona najbolje drustveno uredjenje je monarhija-Na celu monarhije su filozofi- kraljevi.
-Filozofi vide istinu, drugi to nisu u stanju.
-Orthe doxe(nivo znanja koji pripada svim slojevima, osim filoz.) i
orthe episteme.
-Platonova drzava je idealna(utopijska) i s toga je neostvariva.

Aristotel:
-Temeljna djela: Metafizika, Fizika, O dusi, Organon,
Politika.

-Aristotel reinterpretira Platonovu filozofiju objektivnog idealizma.

-Tri su faze u razvoju aristotelove filozofije politike:
1) Platonski idealizam
2)Mehanicki instrumentalizam
3)Hylemorfizam
-Aristotelova filozofija je materijalisticka i realisticka.
-Covjek opstoji i postoji u istinskom smislu samo kao drustveno
bice.
-Covjek je zoon politikon i zoon koinikon. On je prvi mislilac koji je
javno formulirao princip da je covjek drustveno bice(zoon
politikon).
-Moralno se realizira kao prestabilarnost autonomije i odnosnosti.
-Drustvo je totalitet.
-Najadekvatnije drustveno uredjenje je aristokracija. Polis je
nastao radi postvarenja i objektivizacije dobra.
-Dobro je sreca.

Religija i drustvo:
-Religija kao predmet socioloskog istrazivanja.
-Sociologija religije, istu tumaci kao drustvenu cinjenicu, sociolozi
ne propituju nacin na koji se pojedinac odnosi prema
transcendenciji.
-Religija u sociologiji je shvacena kroz pojmove: nadnaravnog,
svetost, obredi, obicaji, ceremonije, simboli
-Sta religija nije:

1) religiju ne smijemo izjednaciti sa monoteizmom.

2)religija se ne moze izjednaciti sa moralnim uputama.
3)religija se ne moze izjednaciti sa teorijom o nastanku svijeta
4) religiju ne mozemo izjednaciti sa nadnaravnim( postoje religije
koje odnos prema onostranosti ne zanima, npr. Konfucijanizam.
Sta religija za sociologe jeste:
-Religija ukljucuje skup simbola, priziva osjecaj poniznosti i
strahopostovanja, a ti su osjecaji i simboli povezani obredima i
ceremonijama u kojima sudjeluje zajednica vjernika.
-Tipologija religijskih organizacija:
1.CRKVA: organizirana zajednica vjernika. Zeli jak kompromis za
drustvom I drustvenim institucijama, pretendira da obuhvati citav
zivot covjecanstva, ima univerzalni karakter, tj. vazi za sve nacije
i kulture.
2.DENOMINACIJA: institucionalizirana i dobro prihvacena religijska
zajednica, ciji clanovi cine manjinu u drustvu. Nema dominaciju i
monopol nad vjerskom istinom kao Crkva.
3.SEKTA: mala grupa istomisljenika koja se odvojila od neke
religijske zajednice u samostalnu religijsku grupu. Odjepljuje se
zbog toga sto misli da velika grupa.
4.KULT: manja, nedovoljno organizirana i neinstitucionalizirana
religijska zajednica bez razvijenog sustava vjerovanja. Naglasena
misticnost i ezotericnost.

TIPOVI RELIGIJA:
Religije po nacinu nastanka:

1) prirodne religije ( nemaju osnivaca, strah od sila koje vladaju

prirodom)
2) osnovne religije( imaju osnivaca, budizam, konfucijanstvo,
taoizam. Nije rijec o religijama u klasicnom smislu, radi se o
kombinaciji religije i filozofskog zivota).
3)objavljenje religije (tvorac nije covjek, vec mu je religijsko
ucenje objavljeno: zidovstvo, krscanstvo i islam.)
-Religije po kriteriju vjerovanja:
1) politeisticke religije ; 2) monoteisticke religije
Anticka filozofska misao:
-Rimska filozofska misao pociva na konceptu kosmopolisa.
-Rimska filozof. Politike usmjerena je prakticnim pitanjima
-Stoicka filozofija kao dominantan diskurs promisljanja temeljnih
drustveno-politickih pitanja.
-Stariji period stoicke skole: Zenon, Kleant, Hrisip.
-Helensko-rimski period: Panetije, Posidonije, Anej, Saueka,
Epiktet, Marko Aurelije.
-Etika u starijem periodu: svrha zivota je vrlina; to je skladan zivot
tj. zivot prema razumu.
-Cetiri temeljne vrline: uvidjavnost, hrabrost, pravednost, strpljivo
podnosnje nevolja.

Stoika skola:
-Stoici su drustvo shvatali na racionalan nacin.
-Reaktualizacija grcke dihotomije fisisa i nomosa.

-Temeljni subjektov odnos jeste onaj prema prirodi.

-Sve sto je u skladu sa prirodnim ima neku vrijednost, a sve sto je
prirodi kontarno je suprotnost vrijednosti.
-Najvise vrijednost jeste moralno dobro.
-Sve sto je ili dobro ili zlo, ako nije dobro ili zlo onnda je
idiferentno za ljudsko postojanje.
-Deontoloska etika nasuprot grckoj normativnoj etici.
-Samo mudrac je u stanju ujediniti u sebi sve vrline.
-Ljudska bica posjeduju um: zoon logon ehon.
-Nous(um) je diferentia specifica.
-Svi ljudi su umska bica(ontolosko-logicka pretpostavka) politicke
teorije kosmopolisa.
-Svi ljudi objedinjeni u umu su covjecanstvo.
-Covjek je tako shvacen u kosmickoj perspektivi(kosmos kao
uredjenost).
-Covjecanstvo je temeljna karakteristika stoicke filozofije.
-Sloboda je ne-narusavanje drugog covjeka u njegovom
dostojanstvu kao umskog bica.
-Moja sloboda je sloboda drugog i drugacijeg.
-Sloboda drugog je sloboda moje granice.
-Srednji vijek u horizontu humanistickih i drustvenih nauka: 1) rani
srednji vijek(9.-12. st.), 2) zreli srednji vijek(12.-13. st.), 3) kasni
srednji vijek(13.-14-st.).

KRSCANSKA MISAO O DRUSTVU:

-Najznacajniji predstavnik je Thomas Acquinatus koji je prihvatio

Aristotelovo stajaliste da je covjek drustveno bice. Drustvo je za
Akvinskog nuzno i potrebno udruzivanje ljudi kako bi se nesto
zajednicki postiglo.
-Potrebna je visa vlast koja ce usmjeravati drustvo u pravcu opceg
dobra(transcedencija).
-Koncept crkvenih dogmi, transmigracije i predestiniranost.

ISLAMSKA MISAO O DRUSTVU:

-Socijalna misao srednjeg vijeka proizilazila je iz filozofskih,
teoloskih, ekonomskih i pravnih doktrina.
-Rapidan razvoj islamske nauke i kulture.
-Najveci doprinos drustvenim naukama dao je Ibn Haldun.
-Spada u red enciklopedijski obrazovanih mislilaca.
-U njegovim analizama dominantno je pitanje zakonitosti
drustvenog razvoja i stanja vlasti.
-Drustvo Ibn Haldun poredi sa razvojem organizma(radjanje,
razvoj, zrelost, opadanje i umiranje)-funkcionalistickoorganicisticki evolucionizam.
-Drustvo izrasta kao solidarnost po uzoru na porodicu.
-Temelj srednjovjekovne slike svijeta jeste teologija i domanantna
uloga crkve.

NOVOVJEKOVNA MISAO O DRUSTVU:

-Novi vijek donosi radikalnu promjenu teorijske paradigme u
shvatanju drustva.

-Raskid jedinstva etike i politike.

-Antropocentrizam i induktivizam.
-Humanisticke znanosti svoj metodoloski ideal trebaju traziti u
prirodnim znanostima(uzor je fizika).
-Novi vijek oznacavamo kao doba moderne; odlikuju ga
humanizam i renesansa.
-U filoz. smislu razlikujemo niz novih pravaca: Britanski
empirizam, francuski racionalizam, prosvjetiteljstvo Lessingovskog
i Voltreovskog tipa, te klasicni njemacki idealizam.
-Svi su dali izravan doprinos razvoju nauke o drustvu.
-Centralno pitanje je pitanje spoznaje(ontologija je gnoseologija).
-Niccolo Machiavelli(temeljno djelo vladar)
-Koncept politickog instrumentalizma, pragmatizma i utilitarizma.
-Sa Machiavelijem i Hobsom dolazi do promjene paradigme u
shvatanju politike.
-Iz realisticnih stavova shvatiti principe na kojima pociva politicko
djelovanje.
-Politika je sredstvo ostvarivanja pojedinacnih interesa.
-Def.raskid etike i politike.
-Tipologija vojske I drustvenih uredjenja.
-Thomas Hobs (Levijantan)..
-Politicki kontraktualizam zarad izbjegavanja prirodnog stanja( rat
svih protiv svih) ugovor objektivira opcevazeca pravila.
-Prirodno pravo( pravo na zivot, govor, slobodu, itd..)
-Prirodno stanje i ugovor su hist. nuzne institucije.

-Ugovor je objektiviziranje subjektivnih volja.

-Suverenitet(drzava) i konstitutivnost(narod).
-Drustveno stanje nastaje podsredstvom ugovora pojedinaca o
zajednickom zivotu.
-U ugovoru se objektiviraju interesi.
-John Lock
-Britanski imperijalizam.
-Iskustvo je temelj svake spoznaje(proste i slozene ideje) subjekat
se aktualizira podsredstvom jezika.
-Suprostavlja se Hobsovom i Spinozinom naucavanju o prirodnom
stanju kao stanju rata.
-Ne postoji tzv.preddrustveno stanje, postojalo je stanje bez
drustvene organizacije u kome je pojedinac mogao da sprovede
prirodno pravo.
-Drustveni ugovor je sredstvo pomocu kojeg se obrazuje ljudsko
drustvo.
-Ugovor jeste teorijski i pravni osnov postojanja drzave.
-Ljudi su rodjeni kao jednaki, za Hobsa i Loka ljudi su po prirodi
dobri i teze ujedinjenju.

JEAN JACQUES ROUSSEAU:

-Suprostavlja se Hobsovom stajalistu o prirodi drustvenog
ugovora.
-Hobsovoj tvrdnji da je covjek po prirodi dobar, Ruso suprostavlja
tezu: covjek je zao.
-Shvatanje covjeka u njegovoj cjelovitosti.

-Prirodno stanje i gradjansko stanje.

-Covjek po prirodi nije drustveno bice.
-Drustvenim ugovorom konstituira se drzava.
-Suverenitet je izraz opce volje naroda iz koje vlast izvodi svoj
legitimitet.

KLASICNI NJEMACKI IDEALIZAM:

-Imanuel Kant, G. Fichte, W.F.J. Scheling, G.W.F. Hegel.
-Njem. Idealizam nastaje iz prosvjetiteljstva Lessingovskog tipa.
-Filozofija njemackog idealizma je filozofija slobode.
-Fil. Njemaskog idealizma traga za eksplikacijom radikalnog zla
koje nastaje kada se partikularitet podigne na nivo opcenitosti.
-Njemacki idealizam je vrhunac modernisticke misli: on je
dovrsenje filozofije sistema-jedinstvo subjekta i objekta.
-Izvori: socijalni utopizam, Platon, Aristotel, stoici..
-Umski deducirana drzava.
-Um je sloboda: um je beskonacni potencijalitet
Beskonacni potencijalitet u pogledu umskog dejstva jeste
subjekat.

IMANUEL KANT:
-Kritika cistog uma: Kritika prakticnog uma: Kritika moci sudjenja.
-Predkriticki i kriticki period.
-Transcedentalni idealizam i njegova ishodista.

-Transcedentalni idealizam pretpostavlja pitanje o tome koliko

mozemo znati.
-Svijest za covjeka uman;samo kao takav on moze da postoji.
-Snazna reuktalizacija stoicke filozofije(jedinstvo covjeka i uma).
-Subjekt je u centru spoznaje(kopernikavski obrat). Stvar ne
postoji ukoliko je svijest ne konstituira.
-Sloboda je temelj subjekta.Subjekt je apsolutno slobodan da
djeluje. Moja sloboda je sloboda drugog. Drugi je granica moje
slobode. Kategoricki i hipoteticki imperativ.
OSNIVACI SOCIOLOGIJE:
-August Comte i pozitivisticka tradicija.
-Kurs pozitivne filozofije.
-Comte je poznat kao tvorac sociologije. U Cetvrtom predavanju
Kursa, Comte prvi put koristi pojam sociologija.
-Kazemo da sociologija od tada postoji kao akademska disciplina.
-Sistematski je raspravljao o prirodi drustva i njegovih instutucija.
-Bio je pod izuzetnim uticajem prirodnih nauka.
-Sociologija(socijalna fizika) mora biti pozitivna znanost.
-Drustvo je CINJENICA.
-Enciklopedijski poredak nauka.
-Nauke treba poredati od apstraktnih prema konkretnim.
-Konkretne nauke su one koje se najvise ticu covjeka.

AUGUSTE COMTE:

-Enciklopedijski poredak nauka: matematika, astronomija, fizika,

hemija, biologija, sociologija(socijalna fizika).
-Sociologija je elementarna nauka. Ljudsko drustvo je
neposrednost sa kojom se svi moramo susresti.
-Pojave u drustvu su uzajamne i samo kao takve se mogu shvatiti.
Zadatak sociologije je da eksplicira kauzalitet medju drustvenim
pojavama.
-Soc. drustvene pojave tumaci u njihovom totalitetu.
-Sve ostale nauke(polit. Ekonomija, antropologija, historija)
tumace samo jedan aspekt drustvenih pojava i ne mogu ih
eksplicirati u kontekstu totaliteta drustv.
-Sociol. pravi otlon od spekulativnih teorija drustva.
-Sociologija treba primjenjivati pozitivne metode.
-Za Comte-a su drustvene pojave najslozenije i najdinamicnije.
-One su nastale najkasnije u razvoju prirode(evolucionizam) i zato
je najteze saznati i objasniti njihove korijene, uzroke i refleksije.
-Podjela sociologije na:
1) socijalnu statiku
2)socijalnu dinamiku
-Soc. statika ispituje: uzajamne akcije i reakcije koje neprekidno
vrse jedni na druge svi razni bilo koji dijelovi drustvenog sistema.
-Svi dijelovi sistema su u neprekidnoj vezi.
-Soc. dinamika se bavi problemom razvoja drustva i njegovih
zakonitosti.
-Drustvo prolazi kroz tri stupnja razvoja:
1)teoloski:drustvenu svijest oblikuje religija i mitologija

2)metafizicki: drustvenu svijest oblikuju filozofska i pravna nacela

3)pozitivni: drustvo se objasnjava pomocu nauke zasnovane na
cinjenicama. Krajnji stadij u razvoju drustva i covjeka.

ST. SIMON
-Anticipirao je glavne stavove koju su razvili socijalni utopisti, te
stavove koje je Comte kasnije razvio i sistematizirao.
-Koncept stvaranja posebne nauke koja bi se bavila pitanjem
drustva.
-Skicirao je program socijalne fizike sa zadatkom da nadje zakone
drustvenog razvitka putem metoda prirodnih nauka.
-Drustvo nije aglomeracija zivih bica cije akcije, nezavisno od
svake krajnje svrhe, nemaju drugi uzrok do samovolju
individualnih volja.
-Drustvo je organizam u kome svi dijelovi na razlicit nacin uticu na
kretanje cjeline.
-St.Simon je evolucionist(drustvo promatra u kretanju). Kretanje
nije pravolinijsko.
-Frenk Elengri rezimira St. Simonovo ucenje na:
Nauke moraju biti odvojene od umjetnosti u podrucju znanja.
Nauke mogu biti klasifikovane po stepenu kompleksnosti, a nova
nauka(koju on naziva politicka nauka) treba biti na celu hijerarhije.
-Pol. Nauka treba da se zasniva na hist.indukcijama i opazanju I
treba biti prozeta koncepcijom progresa.
-Opci zakon progresa je onaj koji su formulirali Tirgo I Burden,
tj.zakon o tri stupnja psihicke evolucije ljudskog roda: nasluceni,
polunasluceni I pozitivni.

-Sve socioloske teorije progresa moraju biti zasnovane na ovim

fundamentalnim zakonima.
-Novi moral treba da se zasniva na uslovima pol. zivota u drustvu,
a ne u natprirodnim sankcijama(teoloski model).Preobrazaj
teoloskog u sekularni moral.
-Ovaj preobrazaj zahtjeva novu organi. proizvodnje, novi drustv.
pol. sistem i ujedinjenje Evrope u novo bratstvo(novo krscanstvo).

EMIL DIRKEN:
-Snazan uticaj na teorijska strujanja u suvremenoj sociol.
-Elementarni oblici relig. zivota. Prravila socioloske metode O
podjeli drustvenog rada. O samoubistvu.
-Podjela rada je osnova drustva.
-Durkheim rapravlja o drustvenim fenomenima od sireg
znacaja( porodica, religija, moral, suicid, pravo).
-Razlikuje dva osnovna tipa drustva:
1)drustvo zasnovano na mehanickoj solidarnosti.
2)drustvo zasnovano na organskoj solidarnosti.
-Mehanicka solidarnost podrazumjeva tip drustva u kojem podjela
rada ne postoji i u kome je drustvena povezanost slaba.
-Organska solidarnost podrazumijeva tip drustva sa visoko
razvijenom podjelom rada. Ona je izraz podjele rada.
-Kolektiv je nosilac socijetalnosti.
-Kolektivna svijest je spoj individualnih svijesti
-Elementarna religija je totemizam: to je logicki najprostija religija.
Religija je apostazirano i transfigurirano drustvo.

-Traganje za drustvenim cinjenicama(pravila socioloske metode).

-Drustvene cinjenice se ne mogu reducirati na bioloske i
psiholoske.
-Drustvena cinjenica je stvar. Ona pruza otpor.
-Normalna i patoloska drustvena cinjenica.
-Da bi neka drust. Cinjenica bila normalna ona mora imati
statisticku srednju vrijednost- prosjecnost.
-Sve sto od ove vrijednosti znacajnije odstupa je patolosko.
-Fenomen suicida.
-Egoisticno samoubistvo: ljudi koji nisu dovoljno integrirani u
socijalni zivot.
-Altruisticko samoubistvo: konzekvenca prevelike integracije u
odnosu na sredinu u kojoj pojedinac suvise ovisi od totaliteta.
-Anomijsko ubistvo:desava se u doba drustv. i ekonom. kriza.

Max Weber:
-Privreda i drustvo: protestantska etika I duh kapitalizma;
sociologija religije; metodologija drustvenih nauka.
-Jedan je od najutjecajnijih sociologa ikad.
-Drustvene pojave se ne mogu razumiti ako se ne uspostavi
adekvatna metodolog.
-Sociologiju radikalno razlikovati od drugih nauka.
-Weberova sociologija je mikrosociologija.
-Soc. idealnih tipova.

-Idealni tip: teorijska konstrukcija koja obuhvatno, hipoteticki I

idealno eksplicira drustvenu stvarnost. Idealni tip se ne moze u
zbilji aktualizirati.
-On je metodoloska paradigma I kriterijum.
-Teorijski pojmovi kojima se sociol. sluzi imaju idealnotipski
karakter( sa subjek. I objekt. Stajalista).
-Soc. drustvenog djelovanja
-Djelovanje/ drustveno djelovanje,
1.tradic.drustveno djelovanje
2.afektivno drustveno djelovanje
3.vrijednosno-racionalno drustveno djelovanje
4.ciljno-racionalno drustveno djelovanje
-Kako subjektivna ponasanja poprimaju objektivan karakter
-Religije su temeljne u etici( ishodiste relig. svijesti je moralnost).

KULTURA I DRUSTVO:
-kultura i civilizacija kao socioloske kategorije.
-Sociologija kulture i soc.antropologija.
-Kultura i drustvo su termini koji se uzajamno prozimaju.
-Nema drustva bez kulture i nema kulture bez drustva.
-Soc.kulturu tumaci kao ono sto ljudi uce, a ne kao ono sto se
nasljedjuje.

-Kulturni relativizam(sve zavisi od toga gdje se rodimo)-Franz

Boaso
-Interpretativna antropologija Clifforta Gerta(sve se mora u
slojevima objasniti-Lichte Beschreibung).
-kultura kao tekst(sociologija tumacenja nasuprot sociologiji
fakticiteta).
-Eduard B. Tylor kulturu definira kao kultura ili civilizacija je
kompleksna cjelina koja obuhvata znanje, vjerovanje, umjetnost,
moral, pravo, obicaje I sve ostale sposobnosti i navike koje je
covjek stekao kao clan drustva.
-Kultura kao integrativni aspekt unutar svakog drustvenog
sistema.
-Da li su kultura I civilizacija identicni pojmovi: teoriziranje
Oswalda S. I F.Nietscha.
-Sve kulture proizvode nekoliko obiljezja koja su zajednicka svima.
-Naprimjer, sve mitske civilizacije su imale iste osnove samo
druga imena.

POLITIKA, MOC I VLAST:

-Sta su politika, moc i vlast?
-Politika je kolezioni faktor putem koga pojedinci uspostavljaju
principe univerzalnosti I obaveznosti jednih prema drugim.
-Organizovana zajednica je vezana politikom kao sredstvom moci
s kojom raspolazu gradjani kako bi ostvarili svoje ciljeve i interese.
-Gradjansko drustvo je prostor u kome pojedinci ostvaruju svoje
politicke interese.

-Politika je najsnazniji konstitucioni element svake drzave bez

obzira na njenu organizaciju i nacin funkcioniranja.
-Moc i vlast su sredstva realizacije svake politike
-Tipovi moci su:
1.privredno-ekonomska moc
2.politicka moc
3.socijalna moc
4.simbolicka moc(pripada nama kao individuama, ono kako se
predstavljamo I sl.)
-Gradjansko drustvo- osobitost je ta da ono ne moze postojati bez
drustva, alli drzava moze postojati bez njega.
-Sloboda govora je izraz obiljezja gradjanskog drustva; sloboda
izbora partnera; sloboda medija..
-Burdje: drustvene razlike nisu prirodne, nego su historijski
odredjene.
-Teorijske koncepcije moci:
1.psiholoska teorija moci: moc kao nagon za opstankom
2.funkcionalisticka teorija moci:drustvo je nosilac moci i ono
raspolaze njome kao cjelinom. Moc treba imati integrativnu ulogu.
3.Marksisticka teorija moci: moc je izraz ekonomske
(ne)jednakosti.
-Moc kao sposobnost pojedinca da nametne svoju volju.
-Vlast je prema Veberu oblik moci
-Weberova vlast definira kao: Vjerovatnoca da ce odredjena lica
poslusati jednu zapovijest odredjenog sadrzaja.

-Vlast je izraz legitimiteta I legaliteta: ona je institucionalizirana

moc koja ima snagu zakona i volju gradjana. Realizira se putem
drzavnog aparata.
-Za razliku od koncepta moci, koncept vlasti realizira se u jasno
preciznim granicama.
-Weberova teorija je vrijednosno zasnovana
-Kapitalizam nastaje iz protenstantske crkve
-Weber razlikuje:
1.racionalna vlast(zakon je u temelju ove vlasti)
2.tradicionalna vlast
3.harizmatska vlast.

METODE I TEHNIKE ISTRAZIVANJA U SOCIOLOGIJI:

-Potreba za metodologije
-Logika i metodologija
-Hist.metoda( proucavanje globalne historije ljudiskih drustava)
-Komparativna metoda (sluzi se komparacijama u nadi da istrazi
odredjene drustvene pojave).
-Dijalekticka metoda( kriticki se reflektira na postojece odnose sa
intencijom da anticipira njihovu buducnost).
-Metoda funkcionalne analize(analiza drustvenog sistema,
njegovog funkcioniranja i dijelova)
-Tehnike istrazivanja
-Posmatranje: prikupljanje podataka na temelju neposrednog
culnog opazanja. Posmatrac je neposredni sudionik.

-Anketa: odsustvo neposrednog dodira istrazivaca i anketirane

osobe. Podrazumjeva strogu standardiziranu formu upitnika sa
predvienim odgovorima. Pitanja otvorenog i zatvorenog tipa.
-Interviju: najrasireniji instrument istrazivanja u soc. Sastoji se od
niza usmenih ili pismenih pitanja koja istrazivac postavlja
ispitaniku.
-Upitnik: je skup unaprijed postavljenih pitanja u pisanom obliku
na koji se od ispitanika trazi odgovor.
-Eksperiment: namjerno izazivanje reakcija kako bi se analizirala
odredjena pojava sa ciljem da se rezultati kvantificiraju.
-Analiza sadrzaja: analiza teksta, dokumenata, itd. Opisnog je
tipa.