Evropski univerzitet

Pedagoki fakulet
Razredna nastava

S E M I NAR S K I

R AD

Tema: Vaspitna, estetska i saznajna vrijednost

bajki Hansa Kristijana Andersena

Student:
Mentor:
Nevena Obradov

Drago Teanovi

Brko, Oktobar 2014.

SADRAJ

Uvod........................................................................................
..............................
1. Bajke................................................................................
...........................
2. Bajke

Hansa

Kristijana

Andersena.........................................................
2.1. ta

djeca

ue

kroz

bajke?..........................................................
Zakljuak..................................................................................
.............................
Literatura.................................................................................
.............................

3.
4.
5.
7.
9.
10.

UVOD
Tema ovog seminarskog rada jeste Vaspitna, estetska i saznajna vrijednost bajki
Hansa Kristijana Andersena. Prilikom izrade ovog seminarskog rada trudila sam se da na
najbolji nain obradim temu. Tema nije jednostavna i otvara mnoga pitanja, kako o bajkama
uoteno tako i o njihovoj funkciji (bilo u djeijoj knjievnosti ili u knjievnosti uopte). Prije
nego to se osvrnem na tematiku Andersenovih bajki, objasniu ta su bajke, kakve su bile u
prolosti te kakav znaaj imaju za djecu. Nakon toga, bazirem se na Andersena. Njegovo
stvaralatvo, njegov doprinos u razvoju bajki, te o vrijednostima koje nose njegove bajke.
Bajka je vieepizodina pria sa vie motiva u kojoj su dogaaji povezani hronoloki, prema
ustaljenim kompozicionim obrascima. Ona je jedna od najstarijih i najvie rasprostranjenih vrsta
narodne proze. U bajci se prikazuje svijet realnog i fantastinog i ima ulogu da bar na trenutak
stvori iluziju o pravednijem i ljepem svijetu. Bajka se zasniva na likovima i dogaajima koji se
odvijaju u neodreeno vrijeme i na neodreenom prostoru. Bajke djeci otvaraju udesan svijet
mate.
Bajke Hansa Kristijana Andersena se ubrajaju u trajno naslijee svjetske knjievnosti. Bez obzira
o emu su, Andersenove prie su uvijek i prvenstveno o Andersenu. U Andersenovim bajkama je
mnogo manje nasilja nego u Grimmovim bajkama pa se ee pripovjedaju djeci mlae ivotne
dobi. Andersen je proirio tematiku bajke, razvijao narodne motive i stvarao originalne prie.
Njegove prie su blistave, razumljive, bude matu i lako mogu zanijeti dijete jer i on sam mata
uvia razna uda i razmilja kao dijete.
Kroz bajke djeca vjebaju da razvijaju koncentraciju i odravaju panju. Bajke pomau djeci da
prepoznaju i razviju istinske vrijednosti kao to su prijateljstvo, odanost i hrabrost te da,
poistovjeujui se sa glavnim likovima, naui izraavati elje, strahove i oekivanja. Prie i
bajke sa pozitivnom porukom i moralnom poukom omoguuju djetetu da naui kako da se sa
optimizmom nosi u stresnim i nepredvienim situacijama. Kroz djeiju literaturu najmlai mogu
da usvoje razliite oblike ponaanja, manire, kulturne i higijenske navike, ali i da naue kako
stei pozitivne osobine linosti (portvovanost, strpljenje, izdrljivost, hrabrost), a da zanemare
negativne osobine i emocije (la, pohlepu, ljubomoru, zavist, krtost).

1.

Bajka

Bajka je vieepizodina pria sa vie motiva u kojoj su dogaaji povezani hronoloki, prema
ustaljenim kompozicionim obrascima. Za bajkom se javlja veliko interesovanje u periodu
romantizma. Ona je jedna od najstarijih i najvie rasprostranjenih vrsta narodne proze. U bajci se
prikazuje svijet realnog i fantastinog i ima ulogu da bar na trenutak stvori iluziju o pravednijem
i ljepem svijetu. Vuk S. Karadi bajku naziva gatkom, a braa Grim fantastinom priom iz
svijeta arolija. U poetku bajku su priale ene, putnici, obani i mlinari. Ali sa jaanjem
graanskog drutva, bajka postaje namjenjena samo djeci. Iako je u dananje vrijeme
namijenjena djeci, bajka nije izgubila svoju osnovnu funkciju da zadovolji estetske potrebe
italaca, a potom i da djeluje na svijest i moralno osjeanje. Bajka se zasniva na likovima i
dogaajima koji se odvijaju u neodreeno vrijeme i na neodreenom prostoru (npr. nekada davno
u zemlji dalekoj). Radnja poinje nakon formulativnog poetka (npr. bio jednom jedan car)
kojim se pravi razlika izmeu svijeta koji se odvija u bajci i ovog svijeta. Dogaaji se odvijaju
hronoloki fabula i sie se poklapaju; vrijeme je prolo; likovi su razliiti po poloaju, uzrastu,
socijalnom statusu i preteno su neimenovani (a kada imaju ime, ono je nastalo po nekoj osobini
npr. Pepeljuga). Rasplet (kraj) je uvijek srean nakon to glavni junak uspije uz pomo svih
pomagaa da savlada sve prepreke i da stigne do cilja. Braa Grim, a kasnije i mnogi drugi
istraivai, su bajke dovodili u vezu sa mitovima. Mnogi vjeruju da je bajka ostatak drevnog
mita, obreda i obiaja iz davnih vremena, vjerovanja. Mit je istina, a bajka fikcija. Zato se o bajci
govori kao o mitu u koji se vie ne vjeruje. (Gruji, Kikinda, 2007.).
Bajke djeci otvaraju udesan svijet mate. One su prepune zanimljivih likova (iji postupci nam
otkrivaju dobrotu, ljubav, plemenitost, zlo, mrnju, sreu i nesreu) i udesnih dogaaja. U
bajkama zlo je zaslueno kanjeno, a dobrota nosi nagradu. Bajkoviti svijet opinjava i djecu i
odrasle. Bajka je tekst sa kojim se dijete susree i prije kole, a u koli se obrauje i time
proiruje spoznaja. (Dela, Dragun; Osijek; 2007.)
Osnova djeije prie jeste jednostavnost. Zbog toga su bajke jo uvijek u lektiri jer na
jednostavan nain djeci govore jednostavne istine. I upravo zbog jednostavnosti bajki, djeca lako
izvlae pouke i poruke koje one prenose.

2. Bajke Hansa Kristijana

Andersena

Bajke Hansa Kristijana Andersena se ubrajaju u trajno naslijee svjetske knjievnosti. Andersen
je bio skromnog porijekla. Pria o njegovoj borbi da stekne obrazovanje i postigne knjievni
uspjeh je zaista izuzetna. On je svoju ivotnu priu shvatio kao bajku u kojoj je on siromani i
prezreni junak, ali s vrlinama koje e mu ipak pomoi da postigne cilj. Bez obzira o emu su,
Andersenove prie su uvijek i prvenstveno o Andersenu. Jo kao djeaka, u koli su ga aci
zadirkivali zbog toga to je u svojim priama uvijek bio glavni junak. Isto se odnosi i na njegove
bajke. Iako je Andersen u prie ubacivao line doivljaje, istovremeno je bio pod uticajem duge
pripovedake tradicije. Ljudi su oduvijek prenosili i priali bajke, ali je ta usmena tradicija u
potpunosti ula u zapadnjku knjievnost tek kad je francuz arl Pero objavio zbirku bajki (1697.
godine). ak i kad prepriava narodnu priu, Andersen to ini svojstvenim stilom, svojevoljno
dajui prii novi oblik i dodajui simboline elemente i opisne detalje. Tek kad je poeo da pie
bajke, Andersen je otkrio nain da zauzda svoju detinju ljubav prema nestvarnom. Bajke su
Andersenu obezbjedile prostor kako za veliku sliku, tako i za detalje. Andersen je napisao
ukupno 156 bajki, mada one ne odgovaraju u potpunosti opteprihvaenoj ideji o tome kakva
bajka treba da bude. Mnoge njegove prie se zavravaju tuno, s odbacivanjem, ponienjem ili
razoarenjem. Ali, njegova visprenost i oko za detalj ne dozvoljavaju nikakvo samosaaljenje.
ak i u priama koje imaju sretan zavretak kao npr. 'Snjena kraljica', trenuci radosti moraju biti
mukom zaslueni. (Andersen; Beograd; 2007.).

Andersenova djela, koja su preveda na preko 150 jezika i tampana u milionima primjeraka
irom svijeta, su bila nadahnie za stvaranje mnogih pozorinih djela, baletnih predstava,
filmova, skulptura i slika. Andersenove bajke ili prie su bile u poetku iva i
dopadljiva prepriavanja onog to je uo u djetinjstvu, a kasnije ih je i sam
stvarao.
U njima se fantastino, legendarno i mitsko stapa sa neposrednim, stvarnim svijetom.
U Andersenovim bajkama je mnogo manje nasilja nego u Grimmovim bajkama pa se ee
pripovjedaju djeci mlae ivotne dobi. Andersen likove stavlja pred razliite izazove i situacije.
U njegovim bajkama pravda i dobro prevladava nad zlim, a ljudske mane i vrline, pravilni i
nepravilni ljudski postupci su transparentni. (Dela, Dragun; Osijek; 2007.).
Razlika izmeu narodnih (i Grimmovih) bajki i Andersenovih je prije svega u zavretku. U
narodnim bajkama zavreci su uvijek sretni (princ spaava princezu, eni se njome i preuzima
presto). Kod Andersena se u veini bajki javljaju tuni zavreci. Mada ima pria koje imaju i
sretne zavretke. Jo jedna razlika je i u osobinama likova. U narodnim bajkama junaci su bili
crno-bijeli (dobri ili loi, nema izmeu), dok kod Andersena junaci imaju razne osobine i
najee se preko tih osobina vidi kakvi su likovi.
Dobar dio Andersenovih bajki pripada usmenim bajkama. Andersen je djeiji pisac prvenstveno
zato to njegov svijet zanosi dijete, blizak mu je i uglavnom razumljiv, u djetetu razvija osjeaj
za lijepo i pomae mu da otkrije ljepotu u svemu to ga okruuje te da prihvati stvarnost.
(Verdonik; Rijeka).

Andersen stvara u doba romantizma i, kao i mnogi drugi evropski bajkopisci u ovom periodu,
poinje sa preradama usmenih bajki. Meutim, za
razliku od savremenika koji se zadravaju u domenu
folklorne prie, Andersen se brzo odvaja od nje i
uslonjava njen anrovski obrazac. Obogatio je
usmeni model lirskim opisima, psiholokim stanjima
likova, modernim tehnikama pripovjedanja i u bajke je
ugradio sva osjeanja i probleme savremenog ovjeka:
njegove bajke govore o smrti pozitivnog junaka, o
osjeanju straha, o problemu identiteta pojedinca u
sredini koja ga ne prihvata i sl. U bajku uvodi
estetizam,
sarkazam,
esejistiko-filozofska
razmiljanja o ljudskoj prirodi. Veliki broj bajki
podrazumjeva alegorijski postavljenu sliku svijeta, tj.
prenoenje prie iz ljudskog svijeta u svijet biljaka,
ivotinja ili predmeta. Umjesto tipskog junaka sa odreenim modelom ponaanja i zadataka u
usmenoj bajci, kod Andersena likovi mogu biti predmeti ili igrake (zvrk i lopta u Verenicima,
lutke u Postojanom olovnom vojniku), bilje (Tratinica, Visibaba, Jela), insekti (Bajka o leptiru)
ili ivotinje (Roda, Palica, Runo pae). Andersenove bajke su karakteristine po vieznanom
zavretku, koji se najee primjenjuju u priama gdje pravedni likovi stradaju. (Opai).

Andersen je proirio tematiku bajke, razvijao narodne motive i stvarao originalne prie.
Njegove prie su blistave, razumljive, bude matu i lako mogu zanijeti dijete jer i on sam mata
uvia razna uda i razmilja kao dijete. Kvalitet Andersenovih bajki je u tome to je uklopio
poeziju u priu, unosio nove motive, pisao bogatim, lakim i lepravim jezikom, s puno humora
ispod kog se esto mogu nai ozbiljni, tuni, ironini motivi iz kojih djeca mogu uiti. Uviao je
slinosti pojedinih ivotinja sa ljudima i o njima pisao ba onako kakve jesu u stvarnosti. U spoju
fantazije i realnosti pronalazi polje svoje neiscrpne kreativnosti i originalnosti. Ali dok neke
obiliju optimizmom i trijumfom dobrote (kao npr. Snjena kraljica), druge su duboko
pesimistine i proete jakim autobiografskim elementima (kao npr. Djevojica sa ibicama).
(uri; Beograd, 2007.).

2.1.

ta djeca ue kroz
bajke?

Kroz bajke djeca vjebaju da razvijaju koncentraciju i odravaju panju. Takoe, djeca razvijaju i
matu koja e kasnije uticati na njihovu kreativnost. Bajke nisu samo izmiljene prie sa sretnim
zavretkom ve ivotne prie kroz koje se djeca pripremaju za spoljanji svijet. Mnogi strunjaci
smatraju da djeci ne treba priati strane prie jer se tada kod djece razvija osjeaj straha (koji je
prouzrokovan stranim priama). Drugi strunjaci tvrde da je vea opasnost priati djetetu samo
lijepe bajke, jer dijete tada nema predstavu o tome ta ga eka u stvarnom ivotu. Klasici poput
Andersenovih bajki alju djeci vane moralne poruke koje e kasnije primjenjivati kroz ivot.
Mnogi tvrde da su bajke istinite ivotne prie kroz koje djeca upoznaju svijet onakav kakav jeste.
Bajke pomau djeci da prepoznaju i razviju istinske vrijednosti kao to su prijateljstvo, odanost i
hrabrost te da, poistovjeujui se sa glavnim likovima, naui izraavati elje, strahove i
oekivanja. itanje pria na glas ima pozitivan uinak na na djetetovo psiholoko zdravlje i ono
razvija modanu aktivnost, pogotovo kod djece predkolske dobi. Prie i bajke sa pozitivnom
porukom i moralnom poukom omoguuju djetetu da naui kako da se sa optimizmom nosi u
stresnim i nepredvienim situacijama. Poticanjem rasprave i komentarisanjem nakon itanja,
dijete razvija sposobnost komunikacije i kritikog razmiljanja kao i konstruktivnog rjeavanja
slinih situacija u stvarnosti. Bajke na jednostavan nain daju djetetu uvid u dobro i zlo te osjeaj
vladanja situacijom i snagama koje ono ne moe imati u stvarnosti. Ako itamo prie koje potiu
iz razliitih dijelova svijeta, dijete upoznajemo sa razliitim kulturama i obiajima i time
razvijamo njegovu toleranciju.

Bajke njeguju kulturu i tradiciju jednog naroda. U njima je sve mogue. Bajke podstiu na
razmiljanje i matanje. Bajka je i vaspitna mjera, jer ima brojne moralne poruke: ta e se
dogoditi ako lau, kradu i sl. Bajke, uglavnom, imaju sretan kraj. Mnogi roditelji smatraju da je
to velika utjeha i podsticaj njihovom linom vjerovanju da e i u stvarnom ivotu svako dobiti
ono to zaslui. Ponekad, odrasli mogu da iskoriste bajke kako bi djeci pomogli da odagnaju
neke strahove.
Kroz djeiju literaturu najmlai mogu da usvoje razliite oblike ponaanja, manire, kulturne i
higijenske navike, ali i da naue kako stei pozitivne osobine linosti (portvovanost, strpljenje,
izdrljivost, hrabrost), a da zanemare negativne osobine i emocije (la, pohlepu, ljubomoru,
zavist, krtost). Likovi u bajkama nisu dvolini, nisu istovremeno i dobri i zli, kao to je to
veina ljudi u stvarnosti. Linost je ili dobra ili loa ba da bi se vetakom polarizacijom koja

odgovara duhu djeteta razrijeile neke moralne dileme. Kanjavanje zloinca je preduslov ne
samo za lekciju iz morala ve i za pitanje opstanka. Kroz pokretnu igru djeci se moe potaknuti
motoriki razvoj u podruju socio-emocionalnog razvoja, a kroz uivljavanje u razliite uloge
djeca se ue prepoznavanju, razumjevanju i izraavanju razliitih osjeaja. Djeca kroz igre
inspirisane bajkama esto izraavaju svoje strahove ili ljutnju te kroz igru 'priaju' o svojim
strahovima, problemima, brigama. (Grgurevi, Fabris; Pula; 2010.).

3. Z A K LJ U A K
U toku ovog seminarskog rada govorili smo uopteno o bajkama, o prednostima koje je
svojim pisanjem unio Andersen kako u pisanju bajki, tako i u samom anru. Prije Andersena
postojale su narodne bajke koje su mnogi bajkopisci prenosili na papir. One su imali zajednike
elemente, tj. pisane su prema nekim ustaljenim obrascima. Andersen je promjenio mnoge stvari.
I danas imamo jasnu razliku izmeu narodnih bajki i Andersenovih bajki.

Za bajkom se javlja veliko interesovanje u periodu romantizma. Dogaaji se odvijaju hronoloki

fabula i sie se poklapaju; vrijeme je prolo; likovi su razliiti po poloaju, uzrastu, socijalnom
statusu i preteno su neimenovani. Rasplet (kraj) je uvijek srean nakon to glavni junak uspije
uz pomo svih pomagaa da savlada sve prepreke i da stigne do cilja. Braa Grim, a kasnije i
mnogi drugi istraivai, su bajke dovodili u vezu sa mitovima. U bajkama zlo je zaslueno
kanjeno, a dobrota nosi nagradu.
Tek kad je poeo da pie bajke, Andersen je otkrio nain da zauzda svoju detinju ljubav prema
nestvarnom. Bajke su Andersenu obezbjedile prostor kako za veliku sliku, tako i za detalje.
Andersen je napisao ukupno 156 bajki, mada one ne odgovaraju u potpunosti opteprihvaenoj
ideji o tome kakva bajka treba da bude. Mnoge njegove prie se zavravaju tuno, s
odbacivanjem, ponienjem ili razoarenjem. Ali, njegova visprenost i oko za detalj ne
dozvoljavaju nikakvo samosaaljenje. ak i u priama koje imaju sretan zavretak kao npr.
'Snjena kraljica', trenuci radosti moraju biti mukom zaslueni. Razlika izmeu narodnih (i
Grimmovih) bajki i Andersenovih je prije svega u zavretku. U narodnim bajkama zavreci su
uvijek sretni (princ spaava princezu, eni se njome i preuzima presto). Kod Andersena se u
veini bajki javljaju tuni zavreci. Mada ima pria koje imaju i sretne zavretke. Jo jedna
razlika je i u osobinama likova. U narodnim bajkama junaci su bili crno-bijeli (dobri ili loi,
nema izmeu), dok kod Andersena junaci imaju razne osobine i najee se preko tih osobina
vidi kakvi su likovi.
Mnogi strunjaci smatraju da djeci ne treba priati strane prie jer se tada kod djece razvija
osjeaj straha (koji je prouzrokovan stranim priama). Drugi strunjaci tvrde da je vea
opasnost priati djetetu samo lijepe bajke, jer dijete tada nema predstavu o tome ta ga eka u
stvarnom ivotu. Klasici poput Andersenovih bajki alju djeci vane moralne poruke koje e
kasnije primjenjivati kroz ivot. Mnogi tvrde da su bajke istinite ivotne prie kroz koje djeca
upoznaju svijet onakav kakav jeste.

4. L I T E R A T U R A
Verdonik, Maja; Djeija knjievnosti; Uiteljski fakultet Sveuilita,
Rijeka;

10

 Dela, Magdalena, Dragun, Dragica; Recepcija Andersenovih bajki i

metodika interpretacija bajke Runo pae u niim razredima osnovne
kole; Osijek; 2007.;

Hans Kristijan Andersen, prevela Ana Niiforovi; Bajke Hansa Kristijana

Andersena; Mladinska knjiga; Beograd; 2007.;

Grgurevi, mr.sc. Ivan, Fabris, Katja; Bajka i dijete s aspekta junaka

usmenoknjievne i filmske bajke; Sveuilite Jurja Dobrile, Pula; 2010.;
Gruji, mr Tamara, Narodna bajka kao knjievna vrsta; Zbornik radova
VCCOV, Kikinda; 2007.;

uri, urija; ivot kao bajka; Institut za astroloka istraivanja i

edukaciju, Beograd, 2007.;

Opai, Zorana; Naslee bajke Hansa Kristijana Andersena u delu

Grozdane Oluji

www.24sata.hr;
www.hr.wikipedia.org;
http://www.mojabeba.com/sadrzaj.php?id=658&nivo=2&idr=47;
http://www.cicibanklub.com/active/sr-latin/home/novosti.html;
http://www.guardian.co.uk/books/2012/dec/13/hans-christianandersen-first-fairytale;

http://litscribbles.wordpress.com/2009/12/22/a-poet-made-by-kingshans-christian-andersen-and-todays-fairy-stories/;

11