1. to su metrijske karakteristike testova? Objasniti svaku.

Metrijske karakteristike testova su:

Valjanost valjanost znai da postupak mjeri ono to smo stvarno htjeli izmjeriti (npr test
znanja nije valjan za mjerenje osobina linosti)
Pouzdanost mjerenje je pouzdano ukoliko je nezavisno od nesistematskih pogreaka (znai
vie puta primijenjeno na istim ispitanicima dobiti vrlo sline rezultate)
Objektivnost rezultati mjerenja ne smiju ovisiti o onome tko mjerenje provodi. Pri
objektivnom mjerenju razliiti ispitivai trebaju dobiti jednake rezultate .
Osjetljivost mjerni je postupak osjetljiv ukoliko pomou njega moemo dobro razlikovati
ispitanike s obzirom na ono to se mjeri (znai ni prelagan ni preteak test nisu osjetljivi)
2. U emu je razlika izmeu deskriptivnih i kauzalnih istraivanja?
U deskriptivnim istraivanjima se opisuje stanje dobiveno istraivanjem. Znanstvene
zakonitbosti nastoje se spoznati opisujui zateeno stanje i utvrujui mogue veze meu
varijablama. S druge strane, kauzalna istraivanja kroz eksperiment nastoje utvrditi uzrono
posljedine veze i to tako da se aktivno manipulira jednom varijablom i promatra utjecaj
izvrene promjene na drugu varijablu u istraivanju.
3. to je kvocijent inteligencije i koje su zamjerke mjerenju istog u koli?
Kvocijent inteligencije je omjer mentalne i kronoloke dobi koji se zbog izbjegavanja
decimala mnoi sa 100 Pokazuje se da uradak djeteta u skupnim testovima esto ovisi o
snalaenju u testnoj situaciji i o vjetini itanja i pisanja dok se kod individualnih testova
mogu bolje provjeriti raznolike sposobnosti djeteta i dijete je obino motiviranije nego u
situaciji skupnog ispitivanja.

4. Koje su Gardnerove intelektualne sposobnosti? Kakva je primjena u razredu? Primjer.

Gardnerova teorija inteligencije jest da inteligencija nije jedna kategorija ve se radi o
vie (sedam) nezavisnih multiplih inteligencija (logiko-matematika, lingvistikoverbalna, vizualno-spacijalna, tjelesno-kinestetika,muzika, interpersonalna i
intrapersonalna). Svatko od nas ima jedinstvenu i razliitu kombinaciju ovih sedam
inteligencija tzv profil inteligencije.
Sve to se pouava moe se pouavati putem 7 naina inteligencije no kola danas
prvenstveno vrednuje lingvistiku i logiko-matematiku inteligenciju. No svaki bi
kurikulum trebao predvidjeti materijale koji bi potaknuli inteligenciju do sada
zanemarivane u kolskom sustavu. Npr. Nastava kemija koja potie uenike da se
poveu formirajui lanac ovisno o zadanoj kemijskoj formuli ili opjevati neke formule
iz podruja fizike.
5. Koje su karakteristike hiperaktivnih uenika i koje su specifinosti postupanja
nastavnika?
Karakteristike hiperaktivnih uenika:
Nemogunost dueg usredotoivanja na odreeni sadraj ili aktivnost
Dijete reagira na previe podraaja odjednom i ne moe se selektivno usmjeriti na
samo jedan izvor podraaja
Nemirno je i uvijek u pokretu

Pri izboru strategija rada s takvim uenicima mogua su 3 pristupa

Uvjebavanje zadataka ili vjetina (itanje, pisanje, crtanje) u malim koracima
Uvjebavanje procesa u uem podruju na zadacima usmjeravanja i zadravanja
panje
Kombinacija uvjebavanja zadataka i procesa npr. Uvjebavanje perciptivne
diskriminacije na brojkama i slovima, a ne na besmislenim likovima
6. Koje su karakteristike dislektinih uenika i koje su specifinosti postupanja
nastavnika?
Disleksija je termin koji se koristi za smetnje itanja povezane s neurolokim initeljima koji
dovode do tekoa u primanju i preradi vidnih podraaja u sredinjem ivanom sustavu.
Glavni pokazatelji disleksinosti u djeteta su:
Tekoe u povezivanju slova i glasa
Zamjena slinih slova u itanju (b i d, p i b, u i n)
Neizgovaranje slova na kraju rijei
Dodavanje slova koja ne postoje u rijei
Pogaanje rijei
Specifinosti postupanja nastavnika :
Vano je to ranije prepoznati vrstu smetnje koja dovodi do tekoa u uenju
Pouavanje valja poeti na razini spremnosti za uenje u posebnom podruju, a ne na
razini opih potencijala
Zadatke valja tako prilagoditi da omoguavaju postizanje poetnog uspjeha
Valja zadavati krae zadatke i davati neposredne povratne informacije
Treba se usmjeriti na uvjebavanje temeljnih vjetina kako bi se svladale perceptivne
smetnje
esto valja provjeravati razumijevanje gradiva
Uenicima treba dati dovoljno vremena za odgovaranje jer esto imaju tekoe s
obradom informacija i pretraivanjem pamenja
7. to obuhvaa pojam daroviti uenici?
Pojam darovitosti obuhvaa vane ope intelektualne sposobnosti ali i specifine sposobnosti
(glazbene, matematike, psihomotorne) te neke kognitivne initelje (motivacija, osobine
linosti).
Darovita su djeca ona kod kojih se zbog njihovih iznimnih sposobnosti mogu oekivati
visoka postignua, a identificirana su od strunjaka. Kako bi realizirala svoje potencijale za
vlastitu dobrobit i dobrobit zajednice, darovita djeca zahtijevaju obrazovne programe
razliitih od onih koje kola nudi. Ona pokazuju potencijal ili ve ostvaruju visoko postignue
u sljedeim podrujima:
Ope intelektualne sposobnosti
Specifine akademske, kolske sposobnosti
Kreativne sposobnosti
Sposobnosti voenja i rukovoenja
Umjetnike sposobnosti
Psihomotorne sposobnosti

8. Koji su mogui problemi i nain rada s darovitim uenicima?

S obzirom da su razredni odjeli sastavljeni od uenika razliitih sposobnosti, pouavanje je
prilagoeno uenicima prosjenih sposobnosti i tek na kraju kad je uiteljica posvetila puno
vremena, energije i truda da svi uenici svladaju odreeno gradivo na red dolaze nadareni
uenici. Darovita djeca u koli su izloena zahtjevima koje su ispod njihove sposobnosti i
potreba. S druge strane, neki od njih znaju o pojedinim podrujima vie nego njihovi uitelji
pa esto postavljaju teka i izazovna pitanja, dosauju se na satu i razvijaju loe navike
uenja. Njihovo kritiko miljenje, dovoenje autoriteta u pitanje ili njihova dominantnost u
podruju moe iziritirati uitelja ali i druge uenike i roditelje. ak i kad im ele pomo,
mnogi roditelji i uitelji ne znaju to s njima, kamo ih uputiti, kojim metodama ih poticati i
podravati.
9. to je klasino kondicioniranje i primjena potkrepljenja i kazni u razredu
Klasino kondicioniranje (uvjetovanje) je uenje u kojem neutralni podraaj postaje
ekscitatorni ili inhibitorni, odnosno uimo automatski odgovarati na podraaj koji prije uenja
nisu izazivali takvu reakciju...klasino uvjetovanje ne govori nita o potkrepljenjenjima i
kaznama, nema niti takve terminologije niti se takvo neto implicira.
Primjena u koli:
Srdaan doek uenika u 1. Ili 5. Razredu osnovne kole (neutralan podraaj) poet e kolu
doivljavat kao sigurno i ugodno mjesto (uvjetovana reakcija).
10. to je operantno/instrumentalno kondicioniranje i primjena potkrepljenja i kazni u
razredu
Operantno uvjetovanje radi na principu potkrepljenja i kazni. Princip operantnog uvjetovanja
kae da posljedica koja slijedi nakon odreenog ponaanja moe smanjiti ili poveati
vjerojatnost pojavljivanja tog ponaanja.
Primjeri:
Poz potkrepljenje: uenik se posebno trudio i dobio odlinu ocjenu za svoj uradak
Neg potkrepljenje: djeca marljivo radila preko tjedna pa nema zadae za vikend
Zadavnje neugodnih podraaja: djeca su bacala papirie po razredu pa moraju oistiti
cijelu uionicu
Uskraivanje ugodnih podraaja: cijeli je razred vie puta markirao s nastave pa im je
ukinut izlet

11. Kako usmjeravati panju uenika u razredu?

Postupci kojima uitelj moe usmjeravati panju uenika jesu:
Koritenje zapovjednih izriaja (npr Pazite ili Ovo je vano!)
Promjena u fizikalnim obiljejima podraaja (npr mijenjanje jaine glasa, mijenjanje
poloaja tijela, mijenjanje boja krede)
Uvoenje neobinih ili neoekivanih podraaja (npr na satu zemljopisa pustiti himnu
zemlje o kojoj se ui)

 Upotreba emocionalno obojenih podraaja (u matematikim zadacima upotrijebiti

imena djece iz razreda)
12. to je vikarijsko uenje? Primjer.
Vikarijsko uenje je uenje iz tueg iskustva.
Ljudi takoer ue promatrajui kako su drugi nagraeni ili kanjeni za svoje ponaanje.
Takvo uenje nazivamo vikarijskim uenjem. Uitelji u razredu stalno koriste princip
vikarijskog uenja. Kada neki uenik neozbiljno pristupa nekom zadatku uitelj esto odabire
one koji ozbiljno rade i potkrepljuje ih za takav rad. Uenik koji se loe ponaa vidi da se
ozbiljan rad nagrauje i stoga i on poinje ozbiljnije raditi.
13. to se sve modelira u razredu?
Modelira se nain razmiljanja (uitelj demonstrira miljenje o gradivu, ali i o irim
drutveno politikim pitanjima). Znaajan je faktor u socijalizaciji stavova, vjerovanja
i ponaanaj.
Kognitivne vjetine, npr kreativno miljenje koje se ne mogu nauiti korak po korak.
Modeliranje s demonstracijom korak po korak to je obino najuinkovitiji nain
pouavanja sloenih motornih i kognitivnih vjetina.
14. to je samoefikasnost i primjena u razredu?
Samoefikasnost se odnosi na uvjerenje osobe o njegovim/njezinim sposobnostima da moe
uspjeno izvriti odreeni zadatak. Ona se formira na temelju subjektivne percepcije realnosti,
a ne na temelju objektivnih pokazatelja.
Jedni e se potruditi, drugi nee ili e brzo odustati
15. to je samopotovanje, to je samopoimanje i primjena u razredu?
Samopoimanje je pojam o sebi i ima 3 dimenzije:
Znanje o sebi
Oekivanja od sebe
Vrednovanja sebe
Nije jedinstveno nego postoji za razliita podruja ivota.
Samopotovanje koje moe biti visoko ili loe je povezano da li osoba o sebi misli i osjea
dobro ili loe. To je naa osobna procjena i time subjektivna kategorija koja ne mora uvijek
imati veze s objektivnim kriterijima. Osim opeg samopotovanja, imamo i samopotovanje
vezano za svaki specifini dio samopoimanja. Tako nae samopotovanje vezano uz socijalno
samopoimanje moe biti visoko, ali samopotovanje vezano uz kolsko samopoimanje moe
biti nisko.
Suvremeni kolski sustav usmjeren je gotovo iskljuivo na kognitivni aspekt obrazovanja.
Naglasak je na usvajanju znanja, dok su afektivna i socijalna komponenta uglavnom
zanemarene. Iako se navodi da je cilj obrazovanja razvijanje zrele linosti koja je u stanju
uspostaviti dobre odnose s drugim ljudima, to nigdje nije formalno ukljueno u nastavni plan i
program. Najvei problem je to se lo kolski uspjeh izjednaava s loom opom vrijednou
uenika. Biti lo uenik implicira i biti lo ovjek. Posljedica je nisko kolsko i nisko ope
samopotovanje.

16. to je nauena bespomonost?

Ponaanje koje je opisano kao prihvaanje neuspjeha, preputanje sudbini...
Nauena bespomonost je unutranje stanje kojem je svojstven osjeaj niske
samodjelotvornosti, slabe motiviranosti i slabe mogunosti utjecanja na situaciju. Nauena
bespomonost je posljedica ponovljenih neuspjeha koji se pripisuju vlastitoj slaboj
sposobnosti. Jedna od glavnih osobina takvih ljudi je pasivnost....esto se moe nai kod
uenika koji imaju tekoe u uenju.

17. Objasniti barem 2 pristupa (teorije) motivacije.

Teorija socijalnih potreba (Henry Murray)... pretpostavka je da ljudskim ponaanjem
upravljaju socijalne potrebe. Kako su socijalne potrebe nauene (prema njemu) njihovo je
pojavljivanje esto izazvano vanjskim pritiskom socijalne okoline.
Maslowljeva teorija hijerarhije potreba
Prema Maslowu ljudske su potrebe hijerarhijski ureene i tek kad su zadovoljene potrebe
nieg reda ovjek se moe posvetiti zadovoljenju potreba vieg reda

18. Kako poveati motivaciju za postignuem?

Uenik treba stei povjerenje u vlastitu vrijednost i promijeniti negativnu sliku o sebi u
pozitivnu i to e potaknuti motivaciju za postignuem.

Uiti uenike natjecanju samih sa sobom

Koristiti suradniko uenje
Nauiti ih dijeliti zadatke na manje dijelove (dobro postaviti cilj)
Davati zadatke primjerene teine i povezati ulaganje napora s uspjehom

Ne izjednaavati sposobnost s osobnom vrijednou

Naglaavati pozitivne strane uenika
Prenijeti oekivanje uspjeha
Odstranjivati negativno (probleme kod uenika)
Polaziti od poznatog k nepoznatom (problemi iz svakodnevnog ivota, primjena,
osobno iskustvo)
Pomoi da uspostave osobni odnos sa sadrajem, osobni cilj

19. Kako poveati motivaciju za uenjem?

Prema teoriji ciljeva, motivacija se moe veim dijelom objasniti kroz postavljanje
ciljeva
Ako uenik zna postaviti cilj, posljedica je pojaavanje motivacije
pomae da naa panja bude usmjerena na cilj
potie se ulaganje napora u aktivnosti koje dovode do cilja
pojaava ustrajnost ne odustaje se odmah kod prve potekoe u razumijevanju ili u
rjeavanju zadataka
potie stvaranje novih strategija kada se stare strategije pokau neefikasnim

20. Kako prepoznati uenika koji ima visoki strah od neuspjeha? to moe poduzeti
nastavnik?
To su uenici koji su usmjereni na aktivno izbjegavanje svih situacija u kojima bi mogli
doivjeti neuspjeh (markiranje, odjavljivanje ispita) ili biraju lake zadatke, varaju
(prepisivanje). Uitelj koji se trudi da uenik stekne povjerenje u vlastite sposobnosti i
promijeni nepovoljnu sliku o sebi, potaknut e i uenikovu motivaciju za postignuem.
21. Kako prepoznati uenika koji ima niski motiv za postizanjem uspjeha? to moe
poduzeti nastavnik?
Rije je uenicima kojima nije posebno stalo do uspjeha niti se osobno plae neuspjeha. Oni u
razredu djeluju ravnoduno i nezainteresirano i stoiki prihvaaju neuspjeh kao da su na njega
preplaeni. Ta se ravnodunost moe tumaiti i nerazvijenim ili neprihvaenim vrijednostima
koje se odnose na vanost uenja i kolskog postignua. Uitelj koji se trudi da uenik stekne
povjerenje u vlastite sposobnosti i promijeni nepovoljnu sliku o sebi, potaknut e i uenikovu
motivaciju za postignuem.

22. Je li bolja ciljna orijentacija uenika na ovladavanje ili na izvedbu? Zato?

Bolja je orijentacija uenika na ovladavanje jer je glavni cilj u tom sluaju postizanje
kompentencija u onome to se u koli ui dok orijentacija na izvedbu je motivirana eljom da
se dobiju pozitivne ocjene svoga rada (ili izbjegnu negativne). Kad se naie na prepreku

uenici orijentirani na izvedbu uglavnom brzo odustaju ili uenici usmjereni na uenje
shvaaju uiteljicu kao osobu koja im moe pomoi i dati korisne inf. Dok oni drugi je vide
kao suca koji vrednuje njihov individualni napredak i usporeuje s drugim uenicima.
23. to je samoregulirano uenje?
Samoregulirano uenje je samousmjeravajui proces kojim uenici transformiraju svoje
mentalne sposobnosti u vjetine uenja.
Uenici koji pouavaju sami sebe uz malu pomo i nadgledanje.
Sami planiramo, promatramo i na kraju evauliramo svoje steno znanje.
24. Kako pouavati uenike samoreguliranom uenju?

Pouiti uenike analiziranju zadataka i postavljanju adekvatnih ciljeva

Direktno poticati koritenje djelotvornih strategija uenja
Poticati uenike da kontroliraju i nadgledaju svoje uenje
Nauiti uenike razgovoru sa samim sobom
Poticati otvoreno iznoenje miljenja
Poticati uenike na sudjelovanje i suradnju

25. Veza uiteljskih oekivanja i uspjeha uenika?

Uenici od kojih se oekuje napredak taj napredak zaista i ostvaruju ILI oni koji
vjeruju u uenikove sposobnosti za uenje i osjeaju se odgovorni za poticanje
uenika, imaju uenike s boljim rezultatima, bez obzira na uenike sposobnosti i
predmet pouavanja.
26. to su kognitivne strategije?
Strategije uenja: alat za pohranu znanja u dugorono pamenje
PONAVLJANJE (5 g)
ORGANIZACIJA: poiva na getaltistikoj spoznaji da se organizirane informacije lake ue
i lake dosjeaju (npr. klasifikacija) (8-9 g)
ELABORACIJA: proirivanje novih inf. dodavanjem ili povezivanjem s onim to ve znamo
(iza 13.g.)

27. to su metakognitivne strategije? Koje tehnike obuhvaaju pojedine metakognitivne

strategije?
Metakognitivna strategija je strategija motrenja vlastitih kognitivnih procesa i mogunosti
njihove regulacije u svrhu poveanja uinkovitosti. Ukljuuje strategije:
Strategije uenja: alat za pohranu znanja u dugorono pamenje

Strategija planiranja (tehike: postavljanje ciljeva, podzadatci, rokovi, koraci izvedbe)

Strategija nadgledanja (tehike: samoprovjeravanje upamenog, praenje panje, praenje
razumijevanja)
Strategija samoreguliranja (tehike: prepoznavanje odnosa sredstvo-cilj, poznavanje pojedinih
strategija I primjena odgovarajucih starategija, odbacivanje neuspjesnih starategija, kontrola
ometanja, gradenje povjerenja u vlastito misljenje)

28. Koji su pojedini tipovi zadataka?

29. to je kurikulum?
30. Razine kognitivnog pouavanja opisane kao ishodi uenja?
znanje
razumijevanje
primjena
analiza
evaluacija
sinteza
31. Razine afektivnog pouavanja opisane kao ishodi uenja?
prihvacanje
reagiranje
kriticko vrednovanje
organiziranje
vrijednosno prosudivanje
32. Kako se uspjeno suoiti s nastavnikim stresom?
33. to je emocionalna inteligencija i kako ju razviti?
34. to je Premackovo naelo i kako ga koristiti u razredu?
Premackovo naelo je nain potkrepljivanja u kojem poeljnija aktivnost slui za
potkrepljivanje neke manje poeljne aktivnosti.
Ista nagrada nije jednako nagraujua za svakoga, tj najuspjenije djeluje ono potkrepljenje za
koje znamo da ga osoba osobito cijeni...dakle moramo znati to je na cijeni kod pojedinog
uenika