Maslovljev hijerarhijski model ljudskih potreba i rekreativne i

turistike motivacije
U okviru literature socijalne psihologije koja tretira rekreaciju i turizam,
Maslovljeva (1954) hijerarhije potreba i dalje ostaje jedna od najee
citiranih teorija motivacije. Ova teorija predstavlja princip rangiranja ili
hijerarhije pojedinanih potreba (slika 2.2), baziran na pretpostavci da je
samoaktuelizacija nivo kojem ljudi trebaju teiti. Maslow je tvrdio da, ako
nisu ispunjene nie potrebe u hijerarhiji, one e dominirati ljudskim
ponaanjem. Nakon to su nie potrebe zadovoljene, pojedinac e biti
motiviran potrebama sa vieg nivoa hijerarhije. Maslov je identifikovao
deduktivne ili motive smanjenja napetosti i induktivne ili motive
uzbuenja (Cooper et al.1993: 21), tvrdei da se model moe primijeniti u
radnom i ne-radnom (slobodnom) kontekstu.
Uprkos injenici da su Maslovljeva istraivanja oblikovala mnoga
istraivanja rekreacije i turistike potranje, kako i zato je izabrao pet
osnovnih potreba ostaje nejasno, iako njegova hijerarhija ima univerzalnu
primjenu u rekreaciji i turizmu te se odnosi na razumljive i predvidljive
aspekteljudskog ponaanja u odnosu na istraivanja koja istiu da je
ljudsko ponaanje je u sutini iracionalnaoi nepredvidivo.
Tabela 2.1. Crandall-ova lista motivacija
1 uivanje u prirodi, bijeg od civilizacije Pobjei od civilizacije na neko
vreme Biti u neposrednoj blizini prirode
2 bijeg iz rutine i odgovornosti Promjena u odnosu na svakodnevne rutine
Pobjei od odgovornosti svakodnevnog ivota
3 fizika aktivnost Vjebanje Ostajanje u formi
4 kreativnost Biti kreativan
5 oputanje Opustiti se fiziki Usporavanje uma na kratko
6 socijalni kontakt raditi razliite stvari sa svojim prijateljima Pobjei od
drugih ljudi
7 upoznavanje novih ljudi razgovarati s novim i razliitim ljudima Graditi
prijateljstva sa novim ljudima
8 heteroseksualni kontakt biti s ljudima suprotnog spola upoznati ljude
suprotnog spola
9 kontakt s porodicom Biti daleko od obitelji neko vrijeme Okupljanje
porodice

10 priznavanje, status Pokazati drugima to mogu da uradim kako bi drugi

o meni imali visoko miljenje
11 drutvena mo Imati kontrolu nad drugima Biti u poziciji vlasti
12 altruizam Pomagati drugima
13 traenje stimulansa uzbuenje Traenje rizika
14 samoaktualizacija (povratne informacije, samousavravanje, koritenje
sposobnosti) Vidjeti rezultate svog napora Koristei razne sposobnosti i
talenate
15 dostignua, izazov, konkurencija razviti vlastite vjetine i sposobnosti
Zbog konkurencija Saznati za ta si sposoban
16 ubijanje vremena, izbjegavanje dosade Da bi bili zauzeti Da biste
izbjegli dosadu
17 intelektualni estecizam Koristiti um Razmiljati o vlastitim vrijednostima
Maslovljev model nije nuno idealan, jer potrebe u stvarnosti nemaju
hijerarhiju, te se mogu javljati istovremeno, ali naglaava razvojne potrebe
ljudi, sa pojedincima koji tei linom rastu. Stoga, Maslov pomae u
rekreaciji (i turizmu) u identifikaciji i klasifikaciji vrsta potreba ljudi imaju.
Tillman (1974) sumira neke od rekreacijskih potreba, u okviru koji se
razvija tranja za rekreacijom te ukljuuje:
nova iskustva (npr. avantura)
oputanje, bijeg i fantazije
priznavanje i identitet
sigurnost (ne biti edan, gladan ili u boli)
dominacije (kontrola neije sredine)
odgovor i socijalne interakcije (interakcija s drugima)
mentalna aktivnost (opaanje i razumijevanje)
kreativnost
potreba da si potreban
fizika aktivnosti i fitness

Tabela 2.2. Kabanoff-ova lista rekreacijskih potreba

Skala rekreacijskih potreba
1. Autonomija/nezavisno
st

2. Relaksacija
3. Porodine aktivnosti

4. Bijeg od rutine

5. Interakcija

6. Stimulacija

7. Koritenje vjetina

8. Zdravlje

9. Potovanje

Aktivnosti koje
sainjavaju
rekreacijske potrebe
Organizirati
vlastite
projekte aktivnosti
Raditi stvari koje su
nam
znaajne
iz
linih razloga
Oputanje i uivanje
Odmor za tijelo i duh
Zbliiti porodicu
Uivati u porodinom
ivotu
Pobjei
od
odgovornosti
iz
svakodnevnog ivota
Promjena u odnosu
na dnevnu rutinu
Sklapati
nova
prijateljstva
Uivati
u
drutvu
drugih ljudi
Nova
i
razliita
iskustva
Uzbuenje
i
stimulacija
Koristiti
vjetine
i
sposobnosti
Razviti nove vjetine i
sposobnosti
Odravati
fiziku
formu
Zdravstveni razlozi
Pridobiti potovanje i

Znaaj
2,78
3,39

3,20
2,94
2,81
3,30
2,85
3,12

2,35
2,55

2,66
2,89

2,89
2,61
2,47
2,46
2,11

10.
e

11.
a

divljenje drugih
Pokazati drugima ta
smo u stanju
Izazov/takmienj Uestvovati
u
takmienju
Testirati
sebe
u
tekim i zahtjevnim
situacijama
Vodstvo/socijaln Organizirati
mo
aktivnosti
timova,
grupa, organizacija
Sticanje
vodee
pozicije

2,15
1,87
2,31

1,79
1,48

Izvor:

Kabanoff (1982)

Grafikon 2.2. Maslow-ljeva hijerarhija potreba

Samoaktualizacija
(samoostvarenje)
/lina ispunjenost
Potovanje
Pripadanje i ljubav
Sigurnost
Fizioloke potrebe (glad, odmor, e, sklonite)

Bradshaw (1972) nudi drugaiju perspektivu, tvrdei da je socijalna

potreba mona sila, objanjavajui potrebu klasificirajui je kao
normativnu, izraajnu i komparativnu potrebu. Mercer (1973), Godbey
(1976) i McAlvoy (1977) proiruju Bradshaw-u tvrdnju dodajui rekreacijski
kontekst, modificirajui etiri kategorije potrebi dodavanjem stvorenih,
promjenjivih i lanih potreba. Normativne potrebe se temelje na
procjenama, esto profesionalca koji smatraju da je ono to oni osjeaju
prikladno i iroj populaciji. Osjeajne potrebe, koje pojedinci mogu imati,

ali ne nuno i izraavati, zasnivaju se na tome to netko eli da radi i

smatra se doivljajnom potrebom. Izraene potrebe se odnose na te
potrebe i elje za rekreativnom aktivnosti koje se esto mjeri, ali moe dati
samo djelimian pregled potranje, budui da se nove rekreativne
mogunosti mogu mijenjati u skladu s najnovijom potranjom.
Komparativne potrebe su oigledne tamo gdje postoje odredbe za opu
populaciju u odnosu na posebne grupe (npr osobe sa invaliditetom ili
starije osobe, ili etnike manjine) kako bi se utvrdilo da li postojea
odredba ispunjava potrebe posebne grupe. Stvorena potreba moe ptocati
od kreatora politike i planera koji uvode nove usluge ili aktivnosti koje su
potom nuene stanovnitvu. Lana potreba je ona koji moe biti stvorena
od strane pojedinaca ili drutva, a nije bitna i moe biti marginalna iroj
rekreativnoj potrebi. Promjenjive potrebe, su meutim, priznanje
dinamine prirode ljudskih potreba koje se mijenjaju kroz vrijeme kako se
pojedinci njihov poloaj u razliitim fazama ivotnog ciklusa razvijaju. Tako,
ono to je vano u jednom trenutku u ivotu se moe promijeniti kroz
vrijeme, jer pojedinac prolazi kroz etiri kljune faze (Ken i Rapoport
1975):
djetinstvo (kolske godine)
adolescencija
uspostavljanje (srednje godine)
zavrna faza (od kraja rada do kraja ivota).
Drugi istraivai (npr Iso-Ahola 1980; Neulinger 1981) radije naglaavaju
vanost percipirane sloboda od ogranienja kao glavni izvor motivacije.
Argyle (1996) sintetizira ovakve studije te navodi da se intrinzina
motivacija u slobodno vrijeme odnosi na tri osnovna naela:
socijalna motivacija
osnovna tjelesna zadovoljstva (npr. jesti, piti, seks i sport)
socijalno uenje (koliko usvojena znanja objanjavaju predispoziciju
prema pojedinim aktivnostima).
Jedan koristan koncept koji Csikszentmihalyi (1975) predstavlja za
objanjenje motivacija je koncept toka. Pojedinci imaju tendenciju da
pronau smisao intenzivne apsorpcije u rekreativnim aktivnostima, kada je
samosvijest opada, a to je vrhunac iskustva- osjeaj toka koji je glavni
unutranji motivator. Tok se objanjava kao balans rezultata i vjetina koje
se mogu javiti u etiri kombinacije:

 gdje su izazovi i vjetine visoki i rezultuju tokom

gdje je izazov prevelik, javlja se anksioznost
ako je izazov suvie lak, moe se javiti dosada
gdje je izazov i nivo vjetina prenizak, moe doi do apatije.
Ali ovo ne znai da svi uvijek trae rekreativne aktivnosti koje pruaju
visoko uzbuenje. Neke rekreativne aktivnosti mogu samo ispuniti potrebu
za oputanjem, nisu zahtjevne
i niskog su uzbuenja. Kao Ewert i
Hollenhurst (1989) navode, oni koji se bavi rekreativnim aktivnostima s
visokim faktorom rizika (npr. rafting) posmatraju ovu aktivnost kao
pruajue iskustvo toka, a kako se razvija nivo njihovih vjetina, tako e
poveati nivo uea i rizika. Ipak, iako je dolo do promjena, unutranje
motivacija grupe ostala je nepromijenjena, te su nisko i visoko uzbuenje
izgleda suprotstavljeni. Tako nivoa uzbuenja varira s vremenom i
predstavlja faktor koji mogu koristiti operatori avanturistikog turizma za
upravljanje doivljajem i poveanjem nivoa zadovoljstva uesnika (Hall i
McArthur 1994. godine; Egner 2002; Page et al. 2005).
Rekreacija moe dovesti do poboljane slike koju pojedinac ima o sebi,
gdje identitet postaje osnova za motivaciju, jer rekreativne aktivnosti
mogu dovesti do osjeaja pripadnosti odreenoj grupi. Neke aktivnosti
mogu takoer zahtijevati razvoj posebne vjetine i poveanje
samopotovanja. Tamo gdje rekreativne aktivnosti zahtijevaju stepen
kompetencija, Bandura (1977) zakljuuje da percepcija neije sposobnosti
neije za obavljanje odreene aktivnosti je motivator i moe dovesti do
samoefikasnost, kao oblika samopouzdanja i procjene o neijoj
sposobnosti.
Uprkos znaaju motivacije, jasno je da ni jedna teorija ili da ak ne postoji
jasan konsenzus u odnosu na rekreaciju. Umjesto toga, u teorijama
motivacije potreba se posmatra kao sila unutar pojedinca koja ga pokree
na sticanje zadovoljstva i osjeaja potpunosti. Tu se pojavljuju vie nivoa i
vrsta potreba, ukljuujui i vane potrebe samoaktuelizacije i psiholoki
rast (Torkildsena 1992: 86). Razumijevanje potreba i unutranje
motivacije prema nekim od ideja u studijama rekreacijskih motivacija
moe ponuditi uvid u injenicu zato su ljudi ukljueni u rekreativne
aktivnosti. Ali nije samo potrebno razumjeti zato se ljudi ukljuuju u
rekreaciju, ve i koji faktori ili prepreke mogu ih sprijeiti da uestvuju.
Torkildsen (1992) istie uticaj na rekreacijsko uee u smislu tri
kategorije: line, socijalne i posredne, i kategorije faktora prilike. Ovi
utjecaji (Tabela 2.3) su takoer od vrijednosti u razumijevanju nekih od
ogranienja na rekreaciju.

Tabela 2.3. Uticaj na uee u rekreaciji

Lini
Dob
Faza ivotnog ciklusa
Spol
Brani status
Izdravanost i starost
Volja i ivotni cilj
Line obaveze
Snalaljivost
Percepcija odmora i
rekreacije
Stavovi i motivacija
Interesi i preokupacije
Sposbnosti i vjetine
fizike, socijalne i
intelektualne
Linost i pouzdanost
Kultura u kojoj je
pojedinac roen
Odrastanje i odgoj

Socijalni i posredni
Zanimanje
Prihodi
Raspoloivi prihodi
Materijalna dobra
Posjedovanje
automobila i mobilnost
Slobodno vrijeme
Obaveze i dunosti
Dom i socijalno
okruenje
Prijatelji i grupe
vrnjaka
Socijalne uloge i
kontakti
Okolini faktori
Faktori masovne
rekreacije
Edukacija i postignua

Faktori prilike
Dostupni resursi
Objekti tip i kvalitet
Osvjetenost
Percepcija prilika
Rekreacijski servisi
Raspored objekata
Pristup i lokacija
Izbor aktivnosti
Prevoz/transport
Trokovi: prije, u toku i
poslije
Upravljanje: politike i
podrka
Marketing

Populacijski faktori

Programiranje/planiranj
e
Organizacija i vodstvo

Kulturni faktori

Politiki programi