1.

PEDAGOGIJA, GRANE,PODRUJA: Pedagogija je znanost koja prouava odgojne i obrazovne

procese. Pedagogija je znanost koja se bavi istraivanjem i analizom zakonitosti odgoja i obrazovanja.
Grane pedagogije su : 1. OPA PEDAGOGIJA( radi se o temeljima i onom openitom, svake posebne i
specifine pedagogije, o generalnoj teoriji odgoja i obrazovanja; obuhvaa-posebnu
ped.,komparativnu ped., historijsku ped.), 2.POSEBNA PEDAGOGIJA( tu u igru ulaze usmjerenja u
kojima su se odgoj i obrazovanje institucionalizirali; obuhvaa-predkolsku, kolsku,
obiteljsku,socijalnu i pogonsku ped.) i 3. KOLSKA PEDAGOGIJA(teorija kole, teorija nastavnog plana
i programa i teorija nastave).
2.REFORMSKA PEDAGOGIJA-PRAVCI: esto se navodi kao protest protiv formaliziranja nastave od
strane herbatovaca. Reformska pedagogija obuhvaa razliite teorije, nije teoretski jedinstvena,
obuhvaa razliita politika strujanja. Na nju su snano utjecali drutveni procesi: uznapredovala
industrija, radniki pokreti, koloniziranje, naoruanje...Reformska ped. Bila je podrana drutvenim
angamanom: pokret ena, pokret mladei. Vana je unutarnja sloboda-imati slobodnu volju,
slobodno izraavati svoje misli, imati vlastite interese. Isticalo se miljenje mladia i djevojaka, njega i
panja prema prirodi. Pravci: ELLEN Key (stoljee djeteta), OTTO,KERCHENSTEINER,GAUDIG( kola
samodjelatnosti i radna kola),LICHTWARK( inicijator pokreta za umjetniki
odgoj),LIETZ,WYNEKEN,GEHEEB(pokret seoskih odgojnih domova).
3. UTJECAJ ODGOJA NA USPJEH DJETETA U KOLI: Najbolji uspjeh u koli postiu djeca iji su roditelji
aktivno ukljueni u njihovo kolovanje, esto odlaze na informacije i roditeljske sastanke te redovito
razgovaraju o problemima ili izazovima u koli. Takvo aktivno roditeljstvo puno vie znai za dobre
ocjene i kasniji uspjeh djeteta nego upisivanje u najuglednije kole i druge obrazovne institucije.
Naglaava kako je vrlo bitno da roditelji znaju vanost svoje uloge i ne preputaju djecu "samima
sebi" ve ih vode svojim savjetima. Dijete treba znati nagraditi i kazniti, a to e imati vie utjecaja na
to koliko je ono nauilo nego veliina razreda u kojem se nalazi ili kolska oprema s kojom raspolae.
4.PERMISIVAN(POPUSTLJIV) RODITELJSKI STIL: podrazumijeva EMOCIONALNA TOPLINA + SLABA
KONTROLA. Takvi roditelji su pretjerano emocionalno osjetljivi, pruaju veliku ljubav, podrku i
emocionalnu toplinu, ali postavljaju male zahtjeve, imaju slabu kontrolu bez postavljanja granica nad
djetetovim ponaanjem. Primarno zadovoljavaju sve djetetove zahtjeve i elje. Takva djeca su esto
nesigurna i nesnalaljiva, impulzivna, slabe samokontrole, sklona agresivnosti kada se susretnu s
ogranienjima i trenutanom neispunjavanju elja i zahtjeva, dijete je u osnovi dobro raspoloeno i
pozitivno, ali bez osjeaja odgovornosti, ako nije sve po njegovom postaje impulzivno i agresivno,
nastaju problemi u funkcioniranju sa vrnjacima, naue izbjegavati sve to ih optereuje ili nije
ugodno.
??5.CILJEVI I VRIJEDNOSTI U SUVREMENOM ODGOJU:
REFORME U PEDAGOGIJI, CJELOIVOTNO OBRAZOVANJE, I REFORMA KOLSKOG SUSTAVA, UITI
ZNATI, UITI PRIMJENJIVATI ZNANJE, UITI IVJETI S DRUGIMA, UITI BITI-RAZVOJ OSOBNOSTI
??6.KOJA STAJALITA U ODGOJU POSTOJE:
NIJE JASNO NA KOJA STAJALITA SE MISLI
PRAVCI U ODGOJU; DUHOVNI, EMPIRIJSKI KRITIKI
SMJER PEDAGOGIJE; U REM SMISLU: PSIHOMOTORINO, KOGNITIVNO, AFEKTIVNO, U UEM
SMISLU AFEKTIVNO
PODJELA ODGOJA; TJELESNI, INTELEKTUALNI, ESTETSKI, MORALNI, RADNI, SOCIJALNI I EMOCIONALI

ELEMENTI ODGOJNIH PROCESA ELEMENTI STILOVA; PONAANJE, ODGOJ, KOMUNIKACIJA, LJUBAV,

RAZVOJNI ISHODI
7.TEZE OD ROUSSEAUA: 1.ovjek je od prirode dobar, ali ga institucije ine zlim. 2.odgoj treba
slijediti tijek prirode, 3.odbacuje uenje iz knjige- smatra da moral slabi kako civilizacija napreduje.
8.VANOST KOMUNIKACIJE U ODGOJU I OBRAZOVANJU: : Komunikacija je proces razmjene
informacija preko dogovorenog sistema znakova. Komunikacija je proces slanja informacija sebi ili
bilo kojem drugom entitetu, najee putem jezika. Rije komunikacija doslovno znai: podijeliti,
uiniti neto opim ili zajednikim. Komunikacija je obino opisana prema 3 glavne dimenzije:
sadraju, formi i cilju. ODGOJ: proces formiranja ovjeka, izgraivanje i oblikovanje ljudskog bia sa
svim njegovim tjelesnim, intelektualnim, moralnim, estetskim i radnim osobinama. Obrazovanje kao
pojam ima viestruko znaenje. Pod obrazovanjem se podrazumijeva ustanova, proces, sadraj i
rezultat organiziranog i/ili sluajnog uenja u funkciji razvoja razliitih kognitivnih sposobnosti, kao i
stjecanja raznovrsnih znanja, vjetina, umijea i navika kao primjerice itanje, pisanje, raunanje ili
ope znanje o fizikom, drutvenom i gospodarstvenom okruenju. Obrazovanje ljudi obino se dijeli
na formalno - u kolama, i neformalno - izvan kole. ODNOS ODGOJA I OBRAZOVANJA: slobodno
odlikovanje individualnosti. Plansko, smisleno i organizirano razvijanje kognitivnih sposobnosti.
9. INDIFIRENTAN (ZANEMARUJUI)odgojni stil podrazumijeva EMOCIONALNU HLADNOU+ SLABA
KONTROLA.Roditelji postavljaju male zahtjeve, nemaju kontrolu nad djetetovim ponaanjem, djetetu
ne postavljaju granice. Emocionalno su hladni, nezainteresirani za djetetove aktivnosti, zaokupljeni su
sami sobom. Rijetko iskazuju roditeljsku ljubav. Takva djeca su esto neposluna, neprijateljska,
niskog su samopotovanja, sklona delikventnim oblicima ponaanja. Bazino se osjeaju nesigurnim,
promjenjivog su raspoloenja, slabe samokontrole.
10.GENOTIP-FENOTIP-SAMOAKTIVNOST-SAMOOBLIKOVANJE: FENOTIP su sve osobine nekog nekog
organizma, tj. Sva njegova fizioloka i morfoloka svojstva(boje oiju i kose, veliina nosa, visok ili
niski krvni tlak).Fenotip je izrat genotipa,tj. Genskog nasljea koje organizam nosi, ali na fenotip
utjee i okolina. GENOTIPOM se naziva sveukupno nasljee nekog organizma, dakle svi njegovi geni.
Varijabilnost genotipa proizlazi iz konstitucije roditeljskih osobina i promjena nastalih vanjskim
utjecajem na nasljeenu impranaciju, svoj potencijal izraavaju genom. SAMOAKRTIVNOST: ovjek
moe postii puno zahvaljujui osobnom angamanu. U oteavajuim okolnostima mogu se snagom
volje razvijati u pravcu koji je odabrao. SAMOOBLIKOVANJE: je bitno za samoostvarenje. Ovisno je o
nasljeu i okolini. Iako je vano nije svemono.
11. TEORIJA KONVERGENCIJE-W.Stern nastojao je pomiriti empiriste i nativiste.Teorija dvaju
imbenika- za ovjekov razvoj vani su i njegovo bioloko nasljee i okolina.ovjek zapravo ono to
od njega uini priroda u njemu i sredina izvan njega.
??12.UTJECAJ MODERNE PEDAGOGIJE:
NEJASNO NA TO UTJECAJ U KOJEM KONTEKSTU
??13.SPRJEAVANJE AGRESIVNOSTI KOD DJECE: Agresivno ponaanje je ono ponaanje kojemu je
namjera nekome ili neemu nanijeti tetu, neugodu, povredu ili pod svaku cijenu nametnuti vlastite
ideje, rjeenja ili aktivnosti.
SAVJETOVANJE RODITELJA; UPOZNATI IH TO JE SVE POVEZANO SPONAANJEM, PREPOZNATI
UZAJAMNI UTJECAJ OBITELJI I OKRUENJA, RAZGOVOR O SUKOBIMA U OBITELJI, NJIHOVOM
RJEAVANJU

RAD S DJECOM, UVJEBAVANJE OPHOENJA I KOMUNIKACIJE, EMOCIONALNI ODGOJ EMPATIJA,

VJEBE SAMOOPAANJA I SAMOPROCJENE, UENJE RJEAVANJA PROBLEMA, VJEBE KONTROLIRAJA
LJUTNJE
15.DEMOKRATSKI STIL ODGOJA: AUTORITATIVNI ( DEMOKRATSKI) naziva se jo i demokratski i
dosljedan: EMOCIONALNA TOPLINA+ PRIMJERENA KONTROLA. To je stil koji kombinira vrstu
roditeljsku kontrolu i emocionalnu toplinu. Roditelji postavljaju zahtjeve i oekivanja koja su
primjerena dobi djeteta, provode nadzor i imaju vrstu kontrolu nad djetetovim nepoeljnim
obrascima ponaanja, uz ljubav, podrku i emocionalnu toplinu. Potiu djetetovu znatielju,
kreativnost, samouvjerenost i nezavisnost emocija. Vode rauna o djetetovim osjeajima, potiu ga.
Takva su djeca samopouzdana, sigurna u sebe visokog stupnja samokontrole, odgovorna,
znatieljna,altruistina,samostalna, motivirana za rad i postignue.
??16.SLINOSTI I RAZLIKE ODGOJA I SOCIJALIZACIJE:
POJAM SOCIJALIZACIJE UVEDEN JE ZBOG PREUSKOG POJMA ODGOJA, SOCIJALIZACIJA ZNAI
CJELOKUPNOST DRUTVENOG UTJECAJA NEKOG OVJEKA. SMISAO SOCIJALIZACIJE JE POSTAJANJE
LANOM U NEKOM DRUTVU. SOCIJALIZACIJA JE CJELOIVOTNI PROCES OBUHVA A I ODGOJ I
OBRAZOVANJE
17.ODNOS PEDAGOGIJE S DRUGIM ZNANOSTIMA: Interdisciplinarni pristup odreenju pedagogije
:1.Filozofski: Ciljevi odgoja i obrazovanja Vrednote koje proizlaze iz ciljeva. 2.Psiholoki: Pedagoka
psihologija Psihologija odgoja i obrazovanja .3.Socioloki: Prouava socioloke aspekte pedagoke
djelatnosti. 4.Antropoloki: Prouava temeljne strukture i funkcije ljudskog bia. 5.Kibernetiki:
Proizlazei od stvarnog stanja pronalazi se najefikasniji put do postizanja zadanog cilja. 6.Sustavni:
Cjelovito shvaanje odnosa podsustava. 7.Informatoloki: Optimalizacija tijeka informacija meu
subjektima u odgoju i obrazovanju.
??18. HAMBOLTOVSKA REFORMA OBRAZOVANJA:
HUMBOLDT 1809 UTEMELJIO SVEUILITE U BERLINU ( DO TADA JE TO MOGAO SAMO PAPA),
RELATIVNO NEOVISNO O DRAVI, DAKLE SAMOUPRAVA SVEUILITA I AUTONOMIJA ZNANOSTI,
SVEUILITE POSTAJE MJESTO ISTRAIVANJA ZA NOVIM , STVARA SE AUTORITET VLASTITIOG
MILJENJA. OBRAZOVANJE JE PUT KA SAMOM SEBI, OPE OBRAZOVANJE OVJEKA NASUPROT
SVAKOM OBRAZOVANJU ZA POZIV I STALE
19. AUTORITARNI (AUTOKRATSKI) ODGOJNI STIL:( EMOCIONALNA HLADNOA+VRSTA KONTROLA)
naziva se jo i krutim i strogim odgojnim stilom a podrazumijeva odgojni stil u kojem roditelji
postavljaju velika oekivanja i zahtjeve pred dijete provodei strogi nadzor i kontrolu pri emu ne
pruaju dovoljno topline i podrke. Roditelji su usmjereni na postavljanje granica i pravila, skloni su
kanjavanju u situacijama kada se isto ne potuje ili se prekri. Glavni odgojni cilj je uenje
samokontrole i poslunosti djeteta autoritetu, a odnos roditelj dijete se temelji na odnosu
nadreenosti i podreenosti. Takva su djeca esto nesigurna, povuena ali mogu biti i agresivna,
niskog prag tolerancije na frustraciju. esto su nepovjerljiva, nesigurna, neuspjena u rjeavanju
problema, stalno brinu kako udovoljiti roditelju/autoritetu, razdraljiva,agresivna,neposluna, u
otporu, u ivot ponesu nepovjerenje i strah, nisu dobri uenici, nikada ne realiziraju svoje potencijale.
20. NAIN PONAANJA I POMO AGRESIVNOJ DJECI: KARAKTERISTIKE AGRESIVNOSTI: skloni
izljevima bijesa, razdraljivi,osvetoljubivi,neprijateljski raspoloeni,zlopamtila,s vrnjacima se
svaaju,prijete,zastraujua,fiziko obraunavanje, mue druge, protive se uputama i pravilima
odraslih. IMBENICI RIZIKA ZA AGRESIVNOST: individualni imbenici, obiteljski

imbenici(neprijateljski odnos roditelja, odnos meu roditeljima kontekstualni obiteljski imbenici) i

kolski imbenici. NAINI POSTUPANJA: 1. ukljuenje svih,2.sustav mjera na razini kole, 3.rad s
nastavnicima,4.rad u razredu,5.rad s roditeljima. RAD S AGRESIVNOM DJECOM: Izraavanje i
kreativno oblikovanje (indirektno, razbijanje straha, simboli, analiza). * Vjebe percepcije
(osvjetavanje oblika ponaanja, objektivnije promatranje, upitnici za samopromatranje). * Vjebe
samokontrole i ustrajnosti (unutarnji dijalog, odgaanje reakcije). * Vjebe uivljavanja iskazivanja
osjeaja (pribliavanje poziciji drugog, uivljavanje u poziciju rtve = igranje uloga i rotacija). *
Oputanje: (preduvjet koncentracije i smanjenja agresije). * Komunikacija i konfliktne igre:
(upoznavanje sebe i drugih, prihvaanje razliitosti). POSTUPANJE S AGRESIVNOM DJECOM:Uvijek
reagirati na agresivne ispade,Uvijek zadrati kontrolu nad sobom i situacijom,Postaviti pravila
zajedno s djetetom, Signalizirati neprimjerena ponaanja,Odmjereno i nedvosmisleno zaustaviti
ponaanje dodirom ili blizinom, Razgovor nakon normaliziranja emocija , Osigurati zadovoljenje
osnovnih potreba , Odravati rituale ,Omoguiti predvidljivost situacije.