SVEUILITE U RIJECI

POMORSKI FAKULTET

DJELATNOST POMORSKIH AGENATA

SEMINARSKI RAD

Kolegij: Logistika u prometu

Studentica: Anita Zubovi
Mentor: prof.Mladen Jardas

Rijeka,lipanj 2015

Sadraj
UVOD............................................................................................................ 3
1. POJAM POMORSKOG AGENTA......................................................................4
2. O NAZIVU POMORSKI AGENT.......................................................................5
3. PRIRODA I GRANICE OVLASTI POMORSKOG AGENTA.....................................6
4. VRSTE POMORSKIH AGENATA......................................................................7
4.1. AGENT POSREDNIK........................................................................................................ 7
4.2. LUKI AGENT............................................................................................................... 7
4.3. AGENT TERETA............................................................................................................. 8
5. ODGOVORNOST POMORSKOG AGENTA.........................................................9
6. DUNOSTI I PRAVA POMORSKIH AGENATA..................................................10
6.1. DUNOSTI POMORSKIH AGENATA....................................................................................10
6.2. PRAVA POMORSKOG AGENTA.......................................................................................... 11
6.2.1. Pravo na nagradu............................................................................................ 11
6.2.2. Pravo na naknadu trokova.............................................................................11
6.2.3. Pravo privilegija, retencije i zaloga..................................................................12
7. ZAKLJUAK............................................................................................... 13
LITERATURA................................................................................................. 14

Uvod
Pomorski agent je domaa pravna osoba registrirana za obavljanje pomorskih
agencijskih poslova, koja u ime i za raun nalogodavatelja ili u svoje ime obavlja pomorske
agencijske poslove. Pomorski agent prilikom izvrenja primljenog naloga pomae
nalogodavatelju, zastupa ga na osnovi ope ili posebne punomoi i posreduje izmeu
nalogodavatelja i njegovih suugovornika. Za poslove iz prethodnog stavka ugovor o posebnoj
agenciji radi izvrenja pojedinanog naloga, od sluaja do sluaja, moe biti izriit pisan,
usmeni ili preutan, a ugovor o opoj agenciji radi obavljanja stalnih pomorskih agencijskih
usluga u odreenom podruju mora biti pisan. Na zahtjev agenata, zakljueni ugovori moraju
biti potvreni pisanim putom. Pomorski agent kada radi u ime i za raun nalogodavatelja
duan je svoje svojstvo agenta istaknuti rijeima u ime i za raun, iskljuivo u svojstvu
agenta kojima se dodaje naziv nalogodavatelja. Ako agent ne istakne ogradu iz prethodnog
stavka, smatra se da radi u svoje ime. Pomorski agent je duan raditi pozornou urednog
agenta u skladu s obiajima struke, domae i meunarodne trgovine, i takvom pozornou
birati osobe kojima se u svom poslovanju slui. Agencijska nagrada plaa se u obliku
pristojbe ili provizije. Agencijske nagrada je ugovorena ili propisana tarifom. Ako prilikom
posredovanja u zakljuivanju ugovora o iskoritavanju prijevoznih sredstava nije ugovorena
visina provizije, agentu pripada na ime provizije najmanje 2% od ukupnog bruto iznosa koji
nalogodavatelj prima iz osnovnog posla. Pomorski agent odgovara nalogodavatelju za tetu
koja se moe pripisati njegovoj ili krivnji njegovih djelatnika. Za tete uzrokovane krivnjom
osoba kojim se agent u svom poslovanju slui ili koje pruaju usluge nalogodavatelju, agent
odgovara samo za grubu nemarnost u izboru tih osoba, ako su tete u uzronoj svezi s
radnjama ili propustima tih osoba.

1. Pojam pomorskog agenta

Pomorski agent je domaa pravna osoba registrirana za obavljanje pomorskih

agencijskih poslova, koja u ime i za raun nalogodavatelja ili u svoje ime obavlja pomorske
agencijske poslove. Povijesni promatrano, neka vrsta pomorskog agenta nastala je onda kada
je izvreno razdvajanje izmeu zapovjednika i vlasnika broda, i kada su vlasnici tereta prestali
prate teret na pomorskim putovanjima. Ostavi na brodu, zapovjednik broda dobio je funkciju
generalnog zastupnika vlasnika broda, odnosno brodara, i tu funkciju on i danas ima. Tako
promatrano, za zapovjednika se moe rei da je on agent brodara, meutim, on nije u stanju u
pojedinim svjetskim lukama uspjeno obavlja sve poslove koji su mu povjereni, kako na
temelju zakona tako i na temelju mandata kojeg ima od brodovlasnika. S jedne strane, razlog
za to jeste veliki broj poslova koji su mu povjereni, a s druge strane, slabo poznavanje
lokalnih prilika u pojedinim dravama i lukama, i tekoa u uspostavljanju kontakata zbog
nepoznavanja jezika i slino. Sve ovo nametalo je potrebu da brodari i na kopnu imaju svoje
punomonike, a zapovjednici broda pomonike. Iz te potrebe razvio se pojam pomorskog
agenta. Tako se pomorski agenti u dananjem smislu rijei vezuju za razvijeno pomorsko
brodarstvo, odnosno za vrijeme od kad su u meunarodnu pomorsku plovidbu uvedeni
brodovi na parni pogon. Ako se tome doda potreba da i predstavnici tereta imaju svoje
punomonike u pojedinim svjetskim lukama, kao i predstavnici drugih grana pomorskog
poslovanja kao to su to npr. brodograditelji i pomorski osiguratelji, onda se zaokruuje pojam
pomorskog agenta u najirem smislu te rijei.
U uem smislu , pomorski agent je predstavnik brodovlasnika tj . brodara koji ga
zastupa i predstavlja u pomorskom poslovanju na nain to se bavi zastupanjem i
posredovanjem u zakljuivanju pomorskih , odnosno brodarskih , vozarinskih i drugih
ugovora vezano za brod i plovidbu , a u lukama prihvatom i otpremom brodova , zatim
zastupanjem interesa broda pred dravnim i ostalim tijelima u dotinoj zemlji ,
posredovanjem i pomaganjem u osiguranju raznih usluga brodu i brodaru , zapovjedniku ,
posadi i putnicima , te mnogih drugih poslova koje svaki brod ima u luci . U naem pravu
agencijski ugovor postavljen je tako da se zakonske odredbe odnose kako na pomorskog ,
tako i na agenta u unutarnjoj plovidbi , pa od tuda naziv plovidbeni agent. Sukladno tome u
zakonu je reguliran Ugovor o plovidbenom agencijskom poslu.

2. O nazivu pomorski agent

Kako u naoj zemlji tako iu inozemstvu u uporabi su vie naziva za oznaavanje
pomorskog agenta. U svjetskoj pomorskoj praksi pored izraza agent uobiajen je i izraz
broker. U poznatom pravnom rijeniku Black 's Law Dictionary za brokere u brodarstvu (Ship
Brokers) navodi se da su to osobe koje posreduju u poslovanju izmeu brodovlasnika, vozara
i arterera, kao i kod kupoprodaje brodova. Kod nas se naziv pomorski agent upotrebljava da
oznai agenta uope, a s druge strane da oznai agenta posrednika, dakle, brokera. U uporabi
je i naziv luki agent ili agent broda za oznaavanje agenta iji je osnovni zadatak prihvat i
otprema brodova. U engleskoj terminologiji oznaava se kao ship agent ili ship broker ili port
agent ili clearance agent. Pored engleske terminologije koja je najire prihvaena u
pomorskom svijetu uobiajena je i relativno rasprostranjena francusko-talijansko-panjolska
terminologija. Francuzi za pomorskog agenta imaju dva naziva: agenta posrednika uobiajeno
nazivaju kurtijer maritime, a lukog agenta- konsignater maritime. Na panjolskom to je
konsignatario maritime, a u talijanskom pomorski agent je agente marittimo, a luki agentraccomandatore di nave.

3. Priroda i granice ovlasti pomorskog

agenta
Punomoi , odnosno nalozi agenta prema treem licu mogu biti ogranieni na vidljiv
nain , u kom sluaju je i trea osoba duna voditi rauna o granicama punomoi . Meutim ,
najee su ova ogranienja unutarnje prirode nevidljiva za tree , i onda ako tree lice s
agentom zakljui uobiajene poslove na koje je pomorski agent po redovnom tijeku stvari
ovlaten , pa onda prema treem licu unutarnja nevidljiva ogranienja ne bi vaila . U okviru
svog posla agent moe imati i ovlasti koje su ili neophodna za izvrenje njegovih dunosti u
cjelini , pa iako to nije izriito navedeno u raunu , ili , pak , za njegovo djelovanje u svojstvu
lukog agenta neki poslovi se smatraju elementarnim , pa se pretpostavlja da su uvijek
sadrani u punomoi iako nisu izravno naglaeni , odnosno spomenuti .
Za prvi sluaj primjer je osiguravanje brodu carinske dozvole, angairanje tegljaa i
osiguravanje mjesta za pristajanje, kako bi brod mogao uploviti u luku. U drugi sluaj spadali
bi poslovi redovitog snabdijevanja broda, angairanja agenta oko potrebnih popravaka broda,
i sl. Vrenje ovakvih poslova spada u agenti unutarnja ovlasti i takvi poslovi utemeljeni su u
krug obveza i ovlatenja koja se uvijek podrazumijevaju iako nisu posebno naglaena (impliet
authoritiest of the agent), tako da ta ovlasti, odnosno krug tih poslova agenata koji su
nezaobilazni i neminovni za izvrenje posla nije potrebno izriito navoditi.
Agent je ponekad prisiljen da djeluje i u nudi, pa je takvo njegovo pravo, a i
obaveza, u angloamerikoj terminologiji poznato kao agentov ovlatenje u nudi (authority by
necessity). Ovakvi sluajevi se dogaaju ako brod, na primjer, udari u lukobran u luci i oteti
se, pa je potrebno njegovo momentalno tegljenje do mjesta popravka, da bi se sprijeila
mogua vea teta (potonue broda u lukom akvatoriju), u kom sluaju e agent bez
odlaganja poduzeti sve potrebno da se radnje izvre, uvijek po mogunosti uz konzultiranje s
brodarom ili najmanje sa zapovjednikom broda, ali i bez toga ako je potrebno da se
neminovna nastupajua teta to prije otkloni. Sve takve radnje agenta njegov principal je
duan kasnije odobri. Kod agenata posrednika koji se bave poslovima posredovanja i
zakljuivanja ugovora o pomorskim prijevozima takoer se postavljaju neka osjetljiva pitanja
granica punomoi. Na temelju same punomoi smatra se da je takav agent ovlaten samo za

posredovanje, a da bi imao pravo zakljuenja ugovora to mora biti navedeno posebno u

punomoi. Kod sklapanja ugovora pomorski agent ima pravo potpisivati onu stranku koja mu
je punomo dala.
To mora uvijek vriti uz naznaku "kao agent ", jer inae iu naem pravu agent moe biti
osobno odgovoran. Posebna osobina vezana za agenta posrednika jeste da on moe potpisati
obje ugovorne strane, ako su one s tim suglasne, a to je predvieno i u naem pravu.
Meutim, kada je plovidbeni agent ovlaten samo za posredovanje, onda on svoje pravo na
nagradu ostvaruje na bazi izvrenog posredovanja. U redovnom poslovanju agent posrednik
ovlaten je na sklapanje ugovora, i onda po odredbama zakona, pravo na nagradu i trokove
stjee samo ako je dolo do sklapanja ugovora, dakle, ako je posao doveden do kraja.

4. VRSTE POMORSKIH AGENATA

4.1. Agent posrednik
Agent posrednik bavi se posredovanjem u zakljuivanju ugovora o pomorskim
prijevoznim i drugim poslovima . Agenti posrednici posreduju kod zakljuivanja ugovora u
slobodnoj plovidbi i kod zakljuivanja ugovora u linijskoj plovidbi . Na istovjetan nain kao
to je kod brodarskih poduzea organizirana komercijalna sluba na linijsku slubu i slubu
slobodne plovidbe , i kod pomorskih agenata ima specijaliziranih pomorskih agenata koji se
iskljuivo bave posredovanjem u slobodnoj plovidbi , i onih koji te poslove obavljaju u
linijskoj plovidbi . U velikim agencijskim firmama ti poslovi su podijeljeni.

4.2. Luki agent

Luki agent ( Port Agent ) je Brodarevo zastupnik i pomonik koji djeluje u lukama
izvan sjedita brodara i za brodara obavlja sve administrativne i komercijalne poslove vezane
za brod u luci . Prema tome , on se u luci pojavljuje , u prvom redu , kao zastupnik brodara ,
as druge strane , i kao njegov pomonik koji vodi brigu o brodu u luci , od momenta njegovog
dolaska pa sve do naputanja luke . Zbog toga se istie i kae da je osnovni posao odnosno
zadatak svakog lukog agenta prihvat i otprema brodova . Prilikom svakog dolaska i odlaska
broda kojeg zastupa , luki agent vri poslove prihvata prilikom dolaska broda , i otpreme
prilikom odlaska . Otuda je za ovu vrstu agenta u uporabi i naziv agent broda ( Ships Agent ) ,

mada se uporabom toga naziva vri i razlikovanje prema lukom agentu koji se pojavljuje kao
agent tereta .

4.3. Agent tereta

Kada se govori o agentima tereta onda se u prvom redu misli na one agente
(brokere) koji se pojavljuju u dijelu agencijskog poslovanja kao agenti posrednici na nain to
zakljuuju ugovore o prijevozu robe, odnosno tereta, morem, sa agentom brodara. Vlasnici
robe, odnosno tereta, koji teret ele prevezu brodovima i koji se pravno pojavljuju kao
krcatelj, taj dio posla takoer ne obavljaju sami, ve angairaju pediterske organizacije da to
rade za njihov raun. pediterske organizacije sa svoje strane zakljuuju izravne ugovore o
krcanju, odnosno iskrcaju tereta s lukom, i ti poslovi poznati su kao tivadorski (ukrcajne /
iskrcajne) poslovi. Meutim, da bi dolo do ukrcaja tereta, potrebno je pronai odgovarajui
brod is njime zakljuiti ugovor. Mogue je da to izravno ine pediteri, ali ei je sluaj da
oni na tritu brodskog prostora pronau brokere koji e, sa svoje strane, pronai odgovarajui
brod i zakljuiti ugovor o prijevozu tereta, u kom sluaju takvi brokeri nastupaju u ulozi
agenata tereta.

5. Odgovornost pomorskog agenta

Pomorski agenti u svom poslovanju, i to posebno agenti posrednici, a posebno luki
agenti, mogu doi u razne nepoeljne situacije koje mogu uzrokovati njihovu odgovornost.
Osnovna odgovornost koju nosi svaki agent jeste odgovornost prema principalu za
neizvrenje njegovih naloga. Ova vrsta odgovornosti pomorskog agenta spada u domenu
ugovorne odgovornosti, i to stroge ugovorne odgovornosti, to nedvosmisleno proizlazi iz
dunosti pomorskog agenta, tako da u naelu svaka povreda principalovog naloga,
prekoraenje ili propust da se po nalogu postupi, nesumnjivo dovode do odgovornosti
pomorskog agenta i njegove obveze da naknadi tetu koju je njegov principal pretrpio u vezi s
tim. U domenu ove odgovornosti dolazi i odgovornost pomorskog agenta zbog propusta koji
se mogu pripisati njegovom nedostatku panje, odnosno propusta da postupa kao dobar
gospodarstvenik u poslovima koje obavlja. Odgovornost e predstavljati i svako
neobavjetavanje principala u vezi s poslom koji agent obavlja ili pogreno obavjetavanje
koje, ako ga je bilo, sigurno dovodi do agenti odgovornosti i obveze za nadoknadu
prouzroene tete. U sluajevima veih propusta, dakle
grublje nepanje, pogrenog obavjetavanja i sl., agent nee biti duan principalu nadoknadi
samo stvarnu (prostu) tetu, ve i izmaklu dobit koju je principal u vezi s tim imao. Posebnu
odgovornost pomorski agent snosi ako svom principalu ne poloi raune u vezi s poslom, ili
ih netono ili nepravodobno poloi. Takoer, pomorski agent moe snositi odgovornost ako je
raun koji je dobio od principala neovlateno prenio na podagenta i sl., au svakom sluaju
snosi odgovornost za izbor takvog podagenta. Takoer se istie mogunost da pomorski agent
odgovara i po principu izvanugovorne odgovornosti, dakle, da svojim nemarnim radnjama
koje nisu u izravnoj vezi s ugovorom, nanese principalu, njegovim ljudima ili putnicima tetu,
a takvu vrstu odgovornosti moe nositi i prema dosta irokom krugu treih osoba izvan
ugovornog odnosa.

6. DUNOSTI I PRAVA POMORSKIH AGENATA

6.1. Dunosti pomorskih agenata

Opa dunost svakog pomorskog agenta jeste da prema ovlatenjima i nalozima
principala poduzima radnje i vri poslove u granicama tih ovlasti i naloga. Pomorski agent je
uvijek duan raditi u korist principalovih interesa i sve to radi mora biti poduzeto u dobroj
vjeri i po
pravilu diskretno. Ako se ele sistematizirati dunosti jednog agenta, pa i pomorskog agenta,
onda su to: 1 / DUNOST POSTUPANJA PO PRINCIPALOVIM NALOZIMA,
2 / DUNOST POSTUPANJA s panjom dobrog i urednog PRIVREDNIKA,
3 / DUNOST OBAVJETAVANJA principala O IZVRENJU NALOGA
4 / DUNOST POLAGANJA RAUNA principal O IZVRENOM POSLU
UKLJUUJUI OBRAUN SA principalom,
5 / DUNOST LINOG IZVRSENJA POSLA,
6 / DUNOST ISTICANJE SVOJSTVA AGENTA i
7 / DUNOST UVANJA POSLOVNE TAJNE
Pomorski agent, kao agent posrednik, pored navedenih dunosti, ima i dunosti koje imaju svi
agenti posrednici u trgovakom pravu, tzv. meetari, a to je voenje meetarskog dnevnika,
uvanje kopija o zakljuenim ugovorima i slino. Prethodnim dunostima agenta Schmitthoff
pridodaje i obvezu agenta da ne prima mito i ne ostvaruje osobnu tajnu zaradu.

6.2. Prava pomorskog agenta

6.2.1. Pravo na nagradu

Kada se govori o pravima pomorskog agenta onda treba rei da se u prvom redu radi
o pravu na nagradu i pravu na naknadu trokova . Svim agentima koji se bave trgovakim
poslovanjem , pa i pomorskom agentu , pravo na proviziju regiji bez obzira da li je provizija
posebno ugovorena ili ne . Ono to je sporno jest da li su provizijom obuhvaeni trokovi
agenta ili pored provizije agentu pripadaju trokovi . Na Zakon o pomoskoj i unutarnjoj
plovidbi izriito kae da agentu pripada pravo na nagradu i naknadu trokova . Jo
jugoslavenska praksa je za agencijsku nagradu uvela dva naziva i razlikuje agencijsku
pristojbu i agencijsku proviziju . Podjela je izvrena tako to agencijska pristojba regiji
lukom agentu , a za agencijske posrednike poslove , tj . poslove zakljuivanja ugovora,
agentu regiji provizija.

6.2.2. Pravo na naknadu trokova

Pomorski agent ima pravo na sve opravdane trokove koje je imao u vezi s poslom
koji mu je bio povjeren. Trokovi pomorskog agenta mogu se podijeliti na trokove koji su
mu potrebni za obavljanje posla (tzv. reijski trokovi) i trokove koje je imao za raun
principala. Trokovi poslovanja pokriveni su nagradom (Pristojbom ili provizijom), a trokove
koje je imao za raun i u korist principala agent naplauje posebno u obraunu s principalom.
Ove druge pomorski agent plaa, i oni redovito terete brod prilikom njegovog boravka u luci.
Tu spadaju naknade za koritenje plovnih putova, nadoknada za pilotau, tegljenje, privez i
odvez broda, za koritenje operativne obale, carinske i ostale pristojbe, trokovi u vezi s
opskrbom broda (shipshandling expanses), trokovi popravka broda, ke koji agent isplauje
zapovjedniku broda, trokovi repatrijacije, itd. Sve ove trokove, koje preuzima u ime i za
raun svog principala, luki agent ukljuuje u svoj "zbirni raun" koji je poznat i kao tzv.
raun otpreme (disbursement account). Prednji obraun je redovni odnos izmeu agenta i
broda, odnosno brodara broda. Izdaci su vrlo esto razmjerno visoki u vezi s brodom
koji boravi u luci, pa zbog toga postoji pravilo da agent ima pravo na predujam ili polog
novanih sredstava koja e mu biti potrebna za odnosni brod. Visina predujma ovisi io tome

koliko brodarevih sredstava, u vidu vozarine i ostalih novanih sredstava ili u vidu nekih
drugih jamstava, agent ima kod sebe i koliko takva sredstva osiguravaju naplatu njegovih
potraivanja prema brodu, odnosno brodaru.

6.2.3. Pravo privilegija, retencije i zaloga

U stranim pravima nalazimo primjere da se lukom agentu priznaje pravo na

povlastice na brodu i / ili na vozarinu. Englesko pravo priznaje lukom agentu privilegije na
brodu za tzv. "Necessaries" to oznaava one stvari na brodu koje su neophodne u odreenom
trenutku i koje je zbog toga agent nabavio za brod, postupajui po principu da bi takvu nabavu
izvrio svaki razuman brodar. Ova vrsta privilegije u engleskom pravu rangira se kao
posljednja, ali se doputa zaustavljanje broda radi naplate takvih potraivanja lukog agenta.
U talijanskom pravu luki agent ima privilegiju samo na novana sredstva koja mu principal
stavlja na raspolaganje ili koja je od treih osoba naplatio u ime i za raun principala, kao to
su naplata vozarine, naknade za prekostojnice i sl. Sa privilegijama je povezano i pravo
retencije na brodarevoj imovini. Ovo pravo retencije luki agent moe vriti i prema brodu,
to pretpostavlja poseban postupak njegovog eventualnog zaustavljanja, meutim, ei je
sluaj da agent ovo svoje pravo vri prema sredstvima brodara koje ima u svom posjedu iz
kojih moe izvriti pokrivanje trokova koje je napravio za principala, ali i za nagradu koja
mu pripada.

7. Zakljuak
U povijesnom dijelu ukratko smo se osvrnuli na nain poslovanja u ovoj vrsti
poslovne djelanosti , i na subjekte , odnosno osobe koje su se pojavljivale u funkciji
zastupnika ili posrednika za obavljanje raznih vrsta pravnih poslova , posebno onih u
gospodarskom poslovanju . Danas , u pravilu , vie nema pojedinaca koji se agencijskim
poslovima bave , jer nacionalna zakonodavstva , da bi se obavljao posao agenta , trae barem
minimum korporativnog udruivanja . ak i u sluaju kad bi to bio pojedinac koji se takvim
poslom bavi , morao bi se registrira kao gospodarski poduzetnik . Najee , agencija se
osnivaju kao drutva s ogranienom odgovornou , s obzirom na istaknuti znaaj linosti
agenta u ovom poslu . Velike svjetske agencije koje imaju razgranato poslovanje po cijelom
svijetu , sa svojim podrunicama , sestrinskim tvrtkama , itd , mogu biti i esto jesu , dionika
drutva . Tradicionalno agencijsko poslovanje , a posebno pomorsko agencijsko poslovanje
smatra se branom vanjskotrgovinske djelatnosti , koja od osoba koje takvu vrstu poslova
obavljaju trai specijalizirana znanja . takva znanja u djelokrugu posla koji obavlja , treba
imati i osoba koja u okviru agencijske firme obavlja posao agenta . Kod nas , a po pravilu iu
drugim dravama , da se postane agent ne trai se zavrena neka strogo odgovarajua kola , i
drave do drave to moe biti visoka , a esto je dovoljna i srednja kola . Meutim , veina
drava za obavljanje poslova agenta trai odreeno iskustvo na tim poslovima i poloen
struni ispit za agenta .

Literatura

http://www.asbac.hr/hr/opci_uvjeti.html
http://www.fms-tivat.me/predavanja3god/Agencijsko_poslovanje_knjiga.pdf
Kenneth T. Schiels, Ship Agency (A guide to tramps ship agency), Fairplay Publi-cations,

1997, str. 36-39

Schmitthoffs Export Trade (The Law&Practice of International Trade) by Clive M.
Schmitthoff, ninth ed 990.