Download as doc, pdf, or txt
Download as doc, pdf, or txt
You are on page 1of 6

SVEUILITE U ZADRU

ODJEL ZA POVIJEST UMJETNOSTI

Albrecht Durer: drvorezi iz ciklusa Apokalipse


seminarski rad iz kolegija
''Osnove povijesti umjetnosti''

Zadar, 27. svibnja 2015.

Mentorica:
Mag.hist.art. urina Lakoeljac

Izradio:
Mijo Tadin

Sadraj:
1. Uvod...............................................................................................................................1
1.1 O umjetniku................................................................................................................1
2. Drvorezi iz ciklusa Apokalipse.......................................................................................2
2.1 Diskusije o drvorezima u modernom svijetu..............................................................3
3. Zakljuak.........................................................................................................................3
4. Literatura.........................................................................................................................3

1. Uvod
U ovom seminarskom radu fokusirati u se na ciklus drvoreza Apokalipse koji se prepisuju
umjetniku Albrechtu Dreru Takoer u poblie opisati njegov ivot i vrijeme u kojem je
stvarao. Drvorezi, kao jedna od rijetkih umjetnosti koje su se masivno reproducirale, za
sobom vuku veliku diskusiju i filozofiju o tome jesu li zbog toga manje ili pak vie vrijedna
izvedba umjetnosti, pa u se nadovezati i na tu temu. Za kraj u u zakljuku dati svoj osvrt i
dojam nakon prouavanja ovih radova Albrechta Drera
1.1 O umjetniku
Podrijetlom iz Maarske, a roen u Nurenbergu Albert je bio jedno od osamnaestero
djece svog oca, takoer Alberta. Njegov brat Hans Drer takoer je bio poznati umjetnik. S
petnaest godina dobiva svog prvog mentora Michaela Wolgemuta slikara kasno gotikog stila.
S njim kao svojim mentorom nauio je slikati, izradu drvoreza i bakroreza. Nakon to se
oenio odlazi u Veneciju, te se opet vraa u rodni Nurenbergu, gdje stvara deset godina u
tiini. U tom periodu nastaje jedno od njegovih najpoznatijih djela, ujedno i ono koje mu je
donijelo financijsku stabilnost za budue stvaranje i slavu diljem Europe, a to su ciklusi
drvoreza Apokalipse. 1500. g. Drera u Nurenbergu posjeuje prijatelj i umjetnik Jacobo de
Barbari kojeg je upoznao na prijanjem putovanju u Veneciji. On ga poduava o razvoju
perspektive, anatomije i proporcije. Jedan kratak period se sam bavio prouavanjem tih
napredaka te stvara remek djelo Adam i Eva 1504.g, nakon kojeg ponovno odlazi u Italiju
gdje se posveuje slikarstvu. Za svoje vrijeme u Italiji stekao je jo veu slavu, naime sam
Raphael je volio razmjenivati slike s njim. Tada je njegov stil vie naginjao talijanskoj
renesansi i unato slavi koju je uivao u Veneciji vraa se u Nurenberg

U sljedeem periodu svog ivota, Drer je putovao diljem Europe slikajui i izraujui
drvoreze i bakroreze. Jedno od najistaknitijih djela tog perioda jest bakrorez Vitez i Smrt
1513.g. U starosti se razboljeva i ne bavi se stvaranjem u mjeri u kojoj je prije, ve se okree
pisanju knjiga. Posvetio se prouavanju geometrije, perspektive, proporcije i fortifikacija. Za
vrijeme ivota uspjeva izdati dvije knjige, jednu o geometriji i perspektivi 1525.g, a drugu o
fortifikaciji 1527.g. Kratko nakon njegove smrti objavljuje se i posljednja knjiga o ljudskim
proporcijama 1528.g2

http://www.albrecht-durer.org/biography.html

http://www.albrecht-durer.org/biography.html

2. Drvorezi iz ciklusa Apokalipse


Motivaciju za drvorez Apokalipse Dureru nije bilo teko pronai jer se 1500.g
prognozirao kraj svijeta. Dakle to je bila aktualna tema njegovog doba, no to njega nije diralo,
to se i vidi u pomalo podrugljivom stilu prikazivanja petnaest scena Apokalipse iz zapisa sv.
Ivana. Drer nije samo iskoristio ove drvoreze kako bi pokazao svoj umjetniki napredak, ve
se i smatra da je preko njih iznio svoju kritiku prema tadanjoj katolikoj crkvi. Za primjer u
obraditi dva drvoreza iz ciklusa: Babilonsku kurvu i etiri jahaa Apokalipse. Nain na
koji je Drer prikazao Babilonsku kurvu, kao bogatu raskonu enu koja navodi narod na zlo,
moda implicira na crkvu jer je crkva tog doba vrlo rastrona, pogotovo sam papa. No takav
je prikaz ene moda zbog talijanskog utjecaja kojeg je stekao u Veneciji, jer izgled
Babilonske kurve podsjea na bogate Venecijanske ene. Takoer, kod prikaza etiri jahaa
Apokalipse Drer se ne dri opisa prizora u tonosti iz umjetnikih razloga, jer je teio
dinaminom prikazu, kao da se svaki jaha kree individualnom brzinom. Ostavivi mali
oblak u lijevom kutu prizora postigao je dojam kao da se nebo u tom trenutku otvorilo i tako
stvara dojam kojom se brzinom ova scena odvija, no ujedno stvara i dojam kako je to
boanski akt, tj. da je Bog svjestan da se to odvija i da je to njegova volja. Sumnjivost ovog
prizora je ta to pakao koji prati jahae prvo prodire vladara i time se mogue sugestira da e
se to isto dogtoditi Crkvi doe li pakao stvarno na zemlju. Gotovo svaki lik u Drerovim
drvorezima ima metaforiku ulogu ili ikonografsko znaenje. Naprimjer sedmeroglava zvijer
u prikazu Babilonske kurve predstavlja sedam grijeha, a vaga koju jedan od etiri jahaa
Apokalipse ima u ruci metaforizira Posljednji sud. Razlog zbog kojeg su drvorezi dostigli
toliku slavu je u globalu sama kvaliteta izrade tog medija koju je Durer podigao na skroz novu
razinu, usput primjenjujui novosteeno znanje renesanse, tonije napredak u prikazu
anatomije i proporcije. 3
Drer je bio proraunat umjetnik, gotovo znanstvenik, a to je i potvrdio knjigama na
samom kraju svog ivota. Sam Drerov nain izrade tih drvoreza bio je poseban. Prvo bi na
matrici pisalom nacrtao oblike, tako da postigne volumen te bi zatim sve ostalo izrezbario.
Profit od drvoreza nije bio visok samo zato to su bili najkvalitetniji tada, ve ih je Drer sam
reproducirao i prodavao kao putujui prodava. Drvorezi su uz sebe imali i tekst na
njemakom i latinskom jeziku, koji bi opisivao scene. U kasnijem stvaralatvu, nakon to je
stekao jo iskustva, napravio je jo jedan ciklus drvoreza Apokalipse kojeg je izdao u isto
vrijeme s drvorezima ivota Djevice.4
3
4

http://merg.soc.srcf.net/journal/10apocalypse/2010_Apocalypse_Duerer.pdf
http://merg.soc.srcf.net/journal/10apocalypse/2010_Apocalypse_Duerer.pdf

2.1 Diskusije o drvorezima u modernom svijetu


U modernom svijetu se vodi diskusija o tome jesu li Drerovi drvorezi izgubili ili pak
dobili na znaenju zbog koliine reprodukcija koje postoje. Jedan pogled na to jest da tako
fini i kvalitetni radovi mogu samo u svom originalu preivjeti test vremena i zbog svoje
originalnosti imati veu vanost i na samom kraju i cjenu. Drugi pogled je taj da umjetnost
nije stvarana da bi u njoj mogli uivati samo par novano povlatenih pojedinaca, ve svaki
ovjek koji uiva u umjetnosti5.
Ljudi koji su kupovali Drerove radove su bili svjesni injenice da nikada nee vidjeti
originalnu matricu po kojoj su drvorezi reproducirani, ali dobili su ono za to su i platili.
Takoer zbog tolike masovne koliine Drera u svijetu, on dopire, i na psiholoki nain
sudjeluje u ivotima mnogih ljudi. Moe li jedan Van Gogh to rei za sebe? U modernom
svijetu gdje sada postoje i njegove reprodukcije, moe, ali do izuma fotografije za veliki broj
ljudi on je bio samo mit, ime koje su uli, a nikad vidjeli njegovu veliinu.

3. Zakljuak
to rei o Albrechu Dreru? Ne samo da je donio napredak u umjetnosti renesanse, ve ga
je i

irio preko svojih drvoreza i bakroreza, i time sigurno inspirirao neke nadolazee

umjetnike. Osobno nisam vidio veliku koliinu drvoreza, ali kada sam prvi put pogledao
njegove nisam vjerovao da su drvorezi. Sama realnost prikaza, koliina detalja uvijena u
dinamian narativan nain prikazivanja ostavio me bez rijei. Poprilino dug ivotopis
predstavlja ga kao viestrana ovjeka, a on je to potvrdio kroz svoja djela. Prvo u raznolikosti
medija u kojima stvara, te drugo njihovom fascinirajuom kvalitetom. Podravam stav da
zbog koliine reproduciranosti njegovi radovi ne gube na vanosti ili kvaliteti, jer da je netko
iz moje obitelji doao u posjed drvoreza Apokalipse i uvao ga kroz generacije, uvjeren sam
kako bih se puno prije zaljubio u umjetnost, nego to sam u ovom ivotu.

4. Literatura
5

http://www.jstor.org/stable/3253945?
Search=yes&resultItemClick=true&searchText=albert&searchText=durer&searchUri=%2Faction
%2FdoBasicSearch%3FQuery%3Dalbert%2Bdurer%26amp%3Bacc%3Doff%26amp%3Bwc%3Don%26amp
%3Bfc%3Doff%26amp%3Bgroup%3Dnone&seq=3#page_scan_tab_contents

-internetska:
-http://www.jstor.org/stable/3253945?
Search=yes&resultItemClick=true&searchText=albert&searchText=durer&searchUri=
%2Faction%2FdoBasicSearch%3FQuery%3Dalbert%2Bdurer%26amp%3Bacc%3Doff
%26amp%3Bwc%3Don%26amp%3Bfc%3Doff%26amp%3Bgroup
%3Dnone&seq=3#page_scan_tab_contents
- http://merg.soc.srcf.net/journal/10apocalypse/2010_Apocalypse_Duerer.pdf
- http://www.albrecht-durer.org/biography.html

You might also like