POVIJESTGRADITELJSTVAI

(MezopotamijaRanokranstvo)

Popiskraticaistrunihizraza

abak

pokrivnaploakapitela
aditon

nepristupaniprostoruhramu,estosvetite
agora

trggrkihgradovamjestotrgovanjaiokupljanja
akant

ukrasnielementpremalistovimajednevrstestrika
akropola

utvrdanauzvisini
akvedukt

vodovod
ala

krilozgrade,naposebonokriloatrija
altis

svetigaj,svetopodruje
ambon

govornicauoblikupulta
amfiprostil

hramkojinaproeljuizaeljuimatrijemsastupovima
ante

produecibonihzidovaele
antefiks

istaknutaukrasnaploa,eonicrijep
antemij

vijenacukraenviticamaipalmetama
anuli

prstenovinadorskomkapitelu
apoditerij

svlaionicaurimskimtermama
apsida
najeepolukrunaniazagovornicu,prijestoljeilioltar,dogradenanaglavni
prostor
arena

boriliteuamfiteatruposutopijeskom
arhitrav
vodoravnaglavnagredakojapoivanapotpornjimainosigornjidiograevine
arhivolt

okvirpolukrunogluka,istaknutodzida
arkada

nizzidanihlukovanastupovimailistupcima
astragal

konveksniprofil,estoukraenzrnatimnizom
atika

pojaszidaiznadglavnogavijenca(estosnatpisima,skulpturomisl)
atrij

glavniprostorrimskekue,kasnijepredvorjestarokranskihcrkava
aula

dvorite,velikiprostorzaokupljanje,palaa
baldahin
sveananebnica,prenosivanebnica,zatitniiukrasnikroviznadoltara,nia,
kipova
baptisterij

krstionica
bastion

obrambeniistakgradskogazida
bazilika

antikadvorana,kasnijetipcrkve
baza

podnojestupa,stupca,kipa;povrinanakojojpoivazgrada
boniluk

(segmentni)luknazidnojilinaprozorskojstranisvoda
buleuterij

vijenicagrkihgradova
cela

sredinjiprostoruhramu(najeeskultnimkipom)
ciborij

oltarnibaldahin;tabernakul
cinktor

zidkojimsuopasanamezopotamskasvetita
cisterna

bazenukojemsesakupljakinica(najeepodzeman)
gekumanus
osistokzapadurimskomvojnomlogoru
dipter

hramokruentrijemomsdvostrukimredomstupova
displuvij

rimskiatrijskrovomnagnutimpremavan
domus

kua
dromos

pristupnihodnikgrobnomhumku(tolosu)
edikula
(malihram)okvirnia,portala,spomenikakojisesastojiodstupova,zabataisl.
ehin

(morskijeinac)jastukilijastuastaploanakapitelu
eksedra

nia,povienosjedalo,najeepolukrunogoblika

empora

enfilada

epistil

eutinterija

forum

frigidarij

geizon

gimnazij

hekatomped
heksastil

heroon

hipokaust

hipostil

horej

inzula

izodoman

kaldarij

kampanil

kanabe

kanelire

kapitolij

kapitel
kardo

kastrum

kavea

kazamate

kazeta

kima

konzola
krepidoma

kripta

kriite

kubikul

kubus

lezena

loa/loggia

martirij

mastaba

mauzolej

megalitskagradnja
megaron

memorija

metopa
monopter
mreite
naos

gornjikatugraenunekiprostorilipremanjemuotvoren,galerija,tribina
nizsobakojihsuvrataujednojosi
vodoravnogreenagrkomhramu
gornjislojtemelja,ispodkrepidomegrkogahrama
trgurimskimgradovimamjestookupljanjaitrgovanja
hladnakupeljurimskimtermama
rubnivijenacnaantikomhramu(ploavijenca)
kolaivjebalite
hramsacelomdugakomstotinustopa
hramsaeststupovanaproelju
kultnomjestoposveenonekomheroju(polubogu)
podnogrijanjeskanalimazatoplizrak
prostorijistropnosestupovi
itnica,hambar,skladiterobe
blokkuaokruenulicama,rimskanajamnakua
jednakevisineslojeva
toplakupeljurimskimtermama
zvonik
barake,potleuice,civilnonaseljeuzrimskivojnilogor
uspravnipolukruniljeboviustupovimaistupcima
podrujeokoglavnoghrama(premaistoimenomrimskombreuljku)
glavastupailistupca,diokojiposredujeizmeupotpornjaigredaodnosnoluka
ossjeverjugurimskomkastrumu
rimskivojnilogor
(udubina)prostorzagledaoceuantikomkazalitu
prostorutvrdeposvezatienodhitaca
udubljeno,estoukraenopoljestropa
trakasvalovitimlisnatimukrasom
izboenigraevinskielementkojiprihvaagrede,vijence,svodove,kipoveisl.
stepenastopodnojehrama
hodnik,grobnica,crkvanajeepodzemni
diocrkvenogprostoraukojemsekriajuuzduanipopreanbrod
spavaonicaurimskojkui
kocka,blok
uska,plona,uspravnatrakazidakojasluiralambiploha
nadsvedenasjenicailiprostorijasastupovima
spomencrkvanadgrobommuenika
egipatskigrob,estostepenast
monumentalnagrobnica
kamenagradnjaodvelikihblokova
glavnaprostorijasognjitem,ranioblikkuesdvoranom
spomencrkvazamuenikailisveca
poljeizmeutriglifanadorskomhramu,najeeukraenoreljefimailioslikano
hrambezele,opasanjednimredomstupova(najeekrunagraevina)
gotiki geometrijski, esto ornamentalni sustav prutova kojim se prozor odvaja
oddrugihgraevinskihelemenata
hram,odnosnojezgragrkogahrama

narteks

natatio

nekropola

nimfej

NV

oktogon

opaion

opistodom

orkestra

ortostati

palestra

pandantiv

pastoforije
peripter

peristil

pilastar

pilon

piscina

plinta

podij

pojasnica

poligonalan
portik

pretorij

prezbiterij
pritanej

pronaos

propilon,propileji
proscenij

prostil

raster

rizalit

rotonda

sanktuarij

scena

segmentniluk
sima

slube
spira
stereobat
stoa
stilobat
supstrukcija
sudatorij
taberna
tablinum

predvorjekranskebazilike
bazenzaplivanjeurimskimtermama
gradgrobova(groblje)
kultnomjestonimfaisvetitevrela,natkrivenafontanasogradom
nadmorskavisina
osmerokut
"oko",svjetlosniotvorukrovuiliukupoli
prostorijaizaelegrkogahrama
mjestozazboriplesuantikomkazalitu
uspravnopostavljenikameniblokoviiliploe,kojitvorepostoljezida
kolahrvanja,vjebalite
sfernitrokutprekokojegakvadratnaosnovicaprelaziukupolu
boniprostoriuzkorranokranskihbazilika(sakristija,prostorizapresvlaenje)
hramsasvihstranaokruennizomstupova
dvoriteokruenotrijemovimasastupovima
zidnistupacsbazomikapitelom
egipatskamonumentalnavrata,toranjuoblikustupca
bazenzaplivanje;bazenkrstionice
donjaploabazestupa
povienapodgradnja
lukkojiojaavasvod,okomitnanjegovuos
viekutan
trijemsastupovima
slubenosjeditedravnognamjesnika(pretora),vojskovodinator
kor,prostorzasveenikeustarokranskojbazilici,povienzanekolikostuba
zgradagradskeupraveugrkimgradovima
predvorjegrkogahrama
monumentalnavrataegejskihpalaaigrkihsvetita
povienapozornicaantikogkazalita
hramsastupovimanaproelju
pravokutnamrealinija
diograevineizboenkrozcijelunjezinuvisinu
krunagraevina
svetite,prostorskultnomslikomilioltarom
pozornicaantikogkazalita
stlaeniluk,najeeisjeakpolukrunogluka
strehaioluknagrkomhramu
gotika:tankipolustupovikojinosesvodililukizboeninaunutarnjimzidovimaili
nastupcima
cilindrinielementnakojempoivabazajonskogastupa
grubozidanitemeljgrkogahrama
grkadvoranasastupovima
najviastepenicapodnoja(krepidome)grkogahrama
podgradnja,prijesvegazapostizanjeravneplohenaneravnomzemljitu
prostorijazaznojenje,parnakupeljurimskimtermama
prodavaonica,radionica,krmaurimskimgradovima
glavnaprostorijarimskekue

tenija
temen
tetrastil
terme
timpan
tolos
tor

tranzene
tribunal
triforij
triglif
trikonhos
trijumfalniluk

tumul
voluta
zigurat

ispupenatrakanaarhitravu
svetiprostorokohrama
hramsetiristupanaproelju
kupalitauantici
poljezabata
kupolnigrob,krunagraevina,krunihram
konveksniprofilnabazijonskogstupa
"prozori"odproupljenihkamenihilidrvenihploa
povienipodij(zatribune)
prolazizmeuarkadaiprozoraugotikimcrkvama
ploastriuspravnautoranagredudorskogareda
trolist,skloptrijuapsida(konha)uoblikulistadjeteline
poasni luk nekoj osobi ili dogaaju, luk izmeu kora i srednjeg broda
ranokranskebazilike
krunigrobnihumak
graevinskielementsavijenuoblikuspiraleilipua
Mezopotamskivisokihram,stepenastitoranj

UVOD

"Arhitektura" i "umjetnost graenja" esto su osporavani pojmovi. Pretjerani rast graevinske

produkcije, raspad obrtnikih i umjetnikih tradicija koji se javljaju na prijelomu 19. i 20. stoljea,
ideoloki nabijene borbe arhitektonskih kola raznih smjerova o funkciji, stilu i oblicima stvorile su
zbrku. U ovom kolegiju arhitektura i umjetnost graenja izjednauju se kao sinonimni pojmovi, a
graenjesepromatrakaonjimapridruenprocesrealizacije.

Arhitektura je ve u prvotnom antikom smislu rijei obuhvatan i mnogoslojan pojam. Od dva

starogrkakorijenaterijeiprvi(arh)oznaavapoinjanje,upravljanjeipoduzimanje,adrugi(tekton)
pronalaenje, stvaranje, uvrivanje, oblikovanje i graenje (napose tesanje, graenje drvom). U
pozivuarhitektasjedinjenasusvatapodrujadjelatnosti.Arhitekturajezbrojstvaralakihdjelatnosti.

Arhitektura:projektiranjeigraenjejednojeodsredstavapomoukojihseovjekovivotniprostorod
pojedinanestambenekuepasvedocijelihregijaureuje,smislenorazgraniujeioblikujeusuodnosu
s prirodom. Taj zadatak ne mogu rijeiti pojedinci. Pri njegovu ispunjavanju moraju suraivati mnoge
skupineprojektanata,arhitekata,vlastiiindustrije.

Da bi se spoznali ciljevi, treba najprije odrediti dananje stanje discipline i prisjetiti se temelja
graditeljstva. Suvremena faza arhitekture, koliko god se ini revolucionarnom i originalnom,
nezamislivaje,jednakokaoirazvojznanostiilitehnike,bezpoznavanjapovijesnepozadine.Njezinisu
korjeniustvaralakojprodukcijiprolihstoljea.

Graevine spadaju meu najtrajnije svjedoke povijesti. Nakon stoljea i tisuljea one daju pouzdanu
obavijestostvaralakimsposobnostimasvogvremena.Njimasebavipovijesnoistraivanjekojeuirem
opsegu zapoinje tek u XIX. st., usporedno s prvim velikim restauratorskim obnovama povijesnih
graevina, sa sve jaim nacionalistikim tenjama, te na paradoksalan nain s pojavom nove
graevinske tehnike, koju se uglavnom zaodijeva historizirajuim platem. Protiv takvih imitacija i
adaptacija okrenuli su se koncem stoljea razliiti pokreti koji u XX. st. vode stvaranju moderne
arhitekture,prirodnomprotivnikusvakoghistoricizma.Svejaimuvrivanjemmodernearhitekture,i
to irom svijeta, povijesne se arhitekture i njihovo prouavanje oslobaaju fatalne uloge spremita i
dobavljaa stilskih oblika za proizvoljnu uporabu. Povijest graditeljstva tako postaje posebna disciplina
za temeljna istraivanja u arhitekturi koja se sada proteu i na najranije ve povijesne faze moderne
arhitekture.

Zahvaljujui istraivanjima irom svijeta slika sveukupnog povijesnog graditeljstva postaje preciznija i
slojevitija te izlazi iz pogubnih nacionalnih okvira. Istodobno, tj. od sredine XX. st., jo sauvani ostaci
povijesne arhitekture, ne raunajui gubitke u ratu, postaju slino kao na poeku XX. st. rtve
nezaustavljiva rasta gradova, proizvodnih postrojenja, trgovakih centara i prometnica. Meu njima
nalazeseestoivanegraevinenajnovijeprolosti.

Prikazi povijesnih epoha graditeljstva i rekonstrukcija pojedinih graevina onoliko su nesigurniji,

koliko dublje tragovi vode u prolost. Meu ostacima sauvanih gradnji (gradova ili pojedinanih
graevina)maloihjeuspjelozadratisvojeizvornooblije.Veinomsuonerezultatidugotrajnihprocesa
preobrazbe.Istraivanjemseiznjihovakonanogoblijanastojirekonstruirationoprvotno.Donjegase
dolazioslobaanjemstarihdijelovagradnje,iskopavanjima,poredbenimistraivanjimaivrednovanjem
pisanih izvora. Samo iznimno postoje autentini opisi, jo rjee izvorni nacrti. Arheologija pri

iskopavanjimanastojipomougotovokriminalistikihmetodanatemeljurijetkihindicijaprizvatioblike
raniharhitektonskihostvarenja.Mukotrpanidugotrajanposaokonzervacijetragova,njihovobiljeenjei
vrednovanje s esto skromnim financijskim sredstvima, objanjavaju stanke o godina i desetljea
potrebnihdopojavenovih,znanstvenopotvrenihrekonstrukcija,kojeestoimajuhipotetiankarakter.
Stanjeistraivakeznanostimnogojenaprednijeuprouavanjupojedinostinegourekonstrukcijicjeline.
Ucjelinipovijesniseobzorproirio.Postignuaprolostidanassunamjasnijanegoikadaprije.Znamo
da je svaka arhitektura vezana uz svoje doba i da je neponovljiva. Istodobno raste i spoznaja
kontinuiteta,ukojemusumeusobnopovezanesadanjostiprolost.

Nastanakarhitekture
Primarnafunkcijaarhitekturezatitaodprirodnihnepogoda,spodjelomrada,osimprimarnefunkcije
arhitekturadobivaisekundarnefunkcijezadovoljenjeprivatnihpotreba,reprezentacijaidruge.
Uvjetiukojimanastajearhitekturasedijelenaprirodneidrutvene/kulturne.Funkcionalnizahtjevisu
zatita, ureenje, proizvodnja, komunikacija, povezivanje. Utjecaji se dijele na tehnike/gospodarske i
drutvene/kulturne).
Procesnastankagraevineobuhvaa:planiranje,imaginaciju,odabirkonstrukcije,izvedbu.
projektiranjeobuhvaaplaniranje,imaginacijuiodabirkonstrukcije;
graenjeobuhvaaizvedbu;

Projektiranjekoncipiranjearhitektonskogureenja;
programpoprimafunkcionalnusvrsishodnostunutarprostora;
zadaniprostorniodnosidobivajuodgovarajuikonstrukcijskisustav;
nastalaarhitekturajeuodnosusaokolinom(fizikomidrutvenom)
tlocrttradicionalnoosnovninainpredoenjakoncipiranogprograma;
Arhitektura obuhvaa sva podruja ivota i rada nastala drutvenim raslojavanjem. U svrhu njezine
regulacije u okviru sveukupnog drutva razvio se urbanizam, a kasnije i prostorno planiranje kao
koordinirajuedisciplinegraditeljskedjelatnosti.

Arhitektura se moe iitati kroz volumen i prostor (ekstremni primjeri arhitekture volumena su
piramide, a ekstremni primjerak arhitekture prostora je Tolomejeva riznica), odnosno kroz odnos
volumenaiprostora.
Odnosvolumenaiprostorauurbanizmuseidentificirasaodnosompunogipraznogugradskomtkivu.

Arhitekturakaoravnoteasila
Prviciljsvakegraevinejestabilnost.
Tek u drugoj polovici XVIII stoljea poinje prouavanje konstrukcija na znanstvenoj osnovi. Statika i
znanostovrstoimaterijalatvoreznanstvenupodlogugraevinsketehnike.
Silekojesepojavljujuugraevinamarazlausena:vlastituteinukonstrukcije,pokretnaoptereenja,
pojedinanaoptereenja,vanjskaoptereenjaidinamikaoptereenja.
Postojanjegraevinepodrazumjevadajerezultantasvihsilakojesepojavljujuugraevinijednakanuli.

Konstruktivnielementigraevinesu:
zid(zidniotvori)

nosa;

krov(krovnipokrov);

svod;

plonenosivekonstrukcije;

stubita;

Arhitekturakaoorganizam
Pojednostavljeninaziv,kojisenezasnivanaformalnimslinostimaspojavamaorganikogivota,vena
nekimsrodnimnaelimapostojanjaprvenstvenonanaelujedinstvafunkcije,konstrukcijeioblikovanja
primjerisu:

kanatnakuaizNienburga;

dorskihramovi;

SvetaSofija(HagiaSophia,AjaSofija);

gotikekatedrale(Amiens);

MalasportskadvoranaTokio(arh.KenzoTange)

POVIJESTGRAENJAODRANIHRAZVIJENIHKULTURADOKRAJAANTIKE

arhitekturakaopovijesnouvjetovanoblik
Arhitektura je reprezentativna umjetnost drutva. Ona poiva na graevinskom programu to jest na
odreenombrojuivrstiprostorijainjihovompovezivanjuovisnoofunkcijigraevineipredodbama
naruiteljaonjihovojupotrebi.Funkcionalnostgraevinemoebitiiskljuivoutilitarna(npr.siloszaito)
ilisimbolika(npr.piramida).Razvojemdrutvakrozpovijestprogramipostajusvesloeniji.
tipovigraevina
Zazadovoljenjeistihprogramaarhitekturaodgovarastvaranjemtipovagraevina.Temeljnitipovi(koji
predstavljajuoptimalnarjeenja)postojedugovremena,onotoihrazlikujeodpodnebljadopodnebljai
urazliitimvremenskimrazdobljimajestil.
stil
Stil(stilus)jelatinskipojamzapisaljku,aliirukopis,nainizraavanja.
Stil predstavlja istovrsnost umjetnikih i konstruktivnih sredstava kod svih tipova i oblika graevina
jedne epohe. Stil razdoblja poiva na konstruktivnoj i formalnoj logici glavnih elemenata graevine i
njihovompovezivanjusagraevinom(vidi:graevinakaoorganizam).
U znanosti o umjetnosti razlikujemo: individualni stil, povijesni stil, generacijski stil, regionalni ili
nacionalnistil,materijalnistilidr.
Stilskaanalizajeestojedinametodakojavodispoznajimeuodnosakojimajenekagraevinaduguje
svojpovijesnouvjetovanoblik.
dekoracijaiornament
Veliki stilovi ne prozlaze iz proizvoljnih pobuda za ukraavanjem. Dekoracija i ornament mogu biti
pridrueni stilu, ali stilovi koji se na poivaju na konstruktivnoj i formalnoj logici glavnih elemenata
graevineinjihovompovezivanjusagraevinomsebrzoiscrpljuju.

Arhitektura je kroz povijest oduvijek bila ovisna o opim povijesnim uvjetima. Velika postignua
rezultatsuvisokogstupnjateorijeiprakseuobrtu,tehniciiumjetnosti.ArhitekturajedosredineXIX
stoljeanaelutehnike,tesesmatramajkomumjetnosti.Nakonindustrijskerevolucijenesudjeluje
urazvojuindustrijsketehnike,norealizacijeudrugojpoloviciXXstoljeaupuujunanovuorjentaciju
uskladusaaktualnimstremljenjima.

VISOKORAZVIJENEKULTURETEMELJICIVILIZACIJE

Graenje kao planirana konstruktivna djelatnost uinilo je ljude neovisnoma od sluajnog prirodnog
skonita. Najstariji nalazi seu iz 28.000 g. pr.Kr. (starije kameno doba). Tisuljetno iskustvo ivota u
takvimmanjimnaseobinamasaimaseuopanaelaplaniranjaimetodekonstruiranja.
Prestanak ledenog doba omoguuje preokret u nainu ivota neolitika revolucija (mlae kameno
doba). Povezivanjem ratarstva i stoarstva na temelju sjedilakog naina ivljenja nastaju prve
regionalnoogranieneseoskekulture,akaoslijedeasocijalnatvorevinanastajegrad.
Prirast stanovnitva, zemljoradnja, socijalno raslojavanje i gradovi pretpostavka su za nastanak
visokorazvijenihkultura:3200.g.pr.Kr.Mezopotamija;2900.g.pr.Kr.Egipat;2500.g.pr.Kr.Indija;
1800.g.pr.Kr.Kina;800.g.pr.Kr.JunaiSrednjaAmerika
Razvoj Evrope presudne poticaje dobiva od mediteranskih kultura iz bronanog doba: 2600.1600. g.
pr.Kr.TrojaIIVI;2000.1400.g.pr.Kr.Minojskakultura;1600.1150.g.pr.Kr.Mikenskakultura;900
200g.pr.Kr.Etruani.DvijeantikevelesileGrkaiRimpreuzimajunjihovonasljee.
Arhitektura stvara oblike za razliite zadatke u drutvu koje se raslojava. U tipovima i stilovima
prezentirakarakterpojedinihkulturainjihovihrazvojnihfaza.

MEZOPOTAMIJA

SumeraninajugustvarajunajstarijuvisokorazvijenukulturugradoviUr,Uruk,Erida,Nipur,KiiLaga,
nakon doseljavanja semita mo se premjeta u Akad, te na kraju u ujedinjeno SumerskoAkadsko
kraljevstvoUriLaga;
Babilon doivljava procvat u Starobabilonskom kraljevstvu pod Hamurabijem i Novobabilonskom pod
Nabukodonozorom.
Asirci Staroasirska, Srednjeasirska i Novoasirska drava, pod vladarima Aurnazirpalom,
AurnazirpalomIIiSargonomII.
PerzijskokraljevstvovladariKirIIiDarijeI

Graevinski programi, tipovi zgrada i graevinski oblici poivaju na klimi, graevinskom materijalu,
privrednojstrukturi,predodbamaovjeri,draviidrutvu.
Trivodeagraevinskazadatkasugradnja:
sakralnihgraevina;
palaai;
gradskihzidina.

Konstruktivnioblikjerezultatprimjenelokalnograspoloivoggraevinskogmaterijalatrstike,glinei
pijeska. Drvo se doprema iz drugih krajeva, a kamen se nadomjeta opekom, najprije suenim na
zraku,azatimpeenim.
Graevinskoj tehnici i klimi odgovara gradnja masivnih zidova, bez prozora s unutarnjim dvoritima i
terasastim ravnim krovovima. To rezultira oblikovanju graevina kao kubinih tijela koja su slojevito
superponirana. Plastiko ralanjivanje zidova nije rezultat potrebe za ojaanjem zida ve i primjena
prapovijesnih tehnika gradnje (gradnja lijepom). Taj oblik gradnje postaje kanon te se prenosi kroz
povijest.Bojeseodnajranijegdobaupotrebljavajuzadekoraciju,aizumompocakljeneopekeosigurano
je jednostavno ukraavanje graevina zidnim slikama i dekoracijama kako bi se naglasio simboliki
znaajarhitekture.

Prapovjesnenastambeishoditemezopotamskihgraevnihoblika
Mezopotamska varijanta kue u obliku krova je zrefa koliba od trske. Povezani snopovi trske u
jednakimserazmacimauparovimaukopavajujedannasuprotdrugomisavijajuurebra.Uzdunivezod
trske i drvenih motki povezuje i u bavasti kostur, koji se pokriva hasurama) (prostirkama) od trske i
prekrivaglinom.

Krunekuenastajuizkrugaokoognjitasmatrasenajstarijimoblikomkue.Ovajtipgradnjepripada
tipukuauoblikukonice.NapodrujuMezopotamijeprimjeritakvegradnjenaenisuu:
- Jerihon6.500g.p.n.e;TepeGaura5.000g.p.n.e;ArpaijaiTelHalaf4.000g.p.n.e.;
Promjeri tlocrta od 5,0 m u Tepe Gaura doseu promjer od 10 m u Arpaiji. Osnovni volumen kue je
produen dodavanjem pravokutnika, koji je otvoren ili natkriven. Vrlo rano se razvijaju upotrebive
konstrukcijeizraspoloivamaterijalakupolesjednomljluskom(Arpaija).
Pravokutna kua nastaje na kraju prapovjesnog doba. Jednostavnost primjene pravokutne forme,
mogunostpovezivanjavieprostora,tejednostavnijaaplikacijagraevinskogmaterijalaovomtipudaju
prednostnaddrugimtipovimagradnje.Najranijedatiranepravokutnekuesunaseljima:
- JerihoniatalHuyuk6.000g.p.n.e;Kalatarmo5.000g.p.n.e;
- TelHasuna4.750g.p.n.e.imanjekojesemoesmatratiprototipompoljoprivrednogdobra
nakrajuneolitika.

Zakonodavstvo

detaljHamurabijevazakonika

Hamurabijev zakonik najtariji sauvani dokument kojima se odreuje zakonodavnopravni sustav

jedne drave. Povjesniari smatraju da se, nakon proirenja carevine, Hamurabi okrenuo sreivanju
zemljepopitanjujedinstvenogzakonodavnopravnogsistema.Donesenjeuposljednjojdekadinjegove
vladavine,oko1780.godinep.n.e.Sastojiseodtridijela:
u prvom dijelu Hamurabi opirno govori o svojoj ulozi prema svome narodu koja je odreena od
stranebogova;
u drugom dijelu, po elovoj numeraciji, smjetena su 282 lana koji su ustvari konkretni zakonski
propisiisamasutinaHamurabijevogzakonika;

Uovomdijelunalazeseiprveodredbekojeseodnosenaobavezneodnosesudionikaugradnji.
utreem,zavrnomdijeluHamurabipozivapodanikenapotovanjezakona,obeavajuinagradei
boansku zatitu od prokletstva i zla, svima onima koji se nalaze unutar zidova njegovog hrama
odnosnoonihkojisupodnjegovomvlauikojisepridravajuzakonaprijeteitekimkletvamai
kaznamazaonekojitoneineikojizakonnepriznaju.

Urbanizam
Visoko razvijene kulture i urbanizam meusobno su uvjetovani. Grad postaje toka koncentracije
gospodarske,politikeivjerskemoidrutva.JerihoniatalHuyuksupreteeksnijihgradova.
Gradovi Mezopotamije koncentriraju se u 3 skupine koje se poklapaju sa sredinjim podrujima
naseljavanjapolitikiikulturnovodeihnaroda:
junaskupinaSumeraniod3800g.p.n.e.gradegradoveUr,Eridu,Uruk,Nipur,LagaiLarsa;
sredinjaskupinaAkaaniiBabiloncigrade:Ki,Spar,Akad,Mari,BorsipuiBabilon;
sjevernaskupinaAsircigrade:Aur,Kalhu,NinivuiDurarakin.
Sumerski tip hramskog grada predstavlja najstariji sauvani model grada. Zidine grada su ovalne
forme, u sreditu se nalaze palae i sakralne graevine. Ulina mrea je proizvoljnog toka sa estim
slijepim zavrecima. Glavne zrgade su orjentirane prema stranama svijeta, ali nisu u meusobnom
pravilnomodnosu.Gradomdominirajustepenastitornjevizigurati.PlangradaUrajenajstarijisauvan
plangrada.
Asirskigradovisupravilniji,prilagoenikonfiguracijizemljita. Glavnepalaeihramovigrupiranisu uz
rub gradskih zidina kao tornjasto povezane skupine povezane s gradskim bedemom i vodenim putem.
Gradovi imaju oblik pravokutnika iji su vrhovi orjentirani prema stranama svijeta, ulina mrea je
paralelna s gradskim bedemima. Usvajanje ulice kao naela reda stvara pretpostavku za planiranje
grada.
Babilonski urbaniizam ujedinjuje sumersku i akadsku tradiciju s naelima Asiraca. Karakterizira ga
geometrijski raspored cjeline, sredinji poloaj glavnog svetita, te ekscentrian poloaj palae koja je
popututvrdespojenasgradskimbedemomivodenimputem.Glavneuliceslijedegeometrijskumreu,
dok pojedinane gradske etvrti nemaju nikakav planski raspored. Prvi put se u ulici procesije svjesno
oblilkuje ulini prostor kao munumentalni gradski potez. Babilon svojom veliinom od oko 8,9 km2, te
injenicom da su se njegova predgraa spojila s oblinjim gradovima Borsipom i Kiom predstavlja
jedinstvenigradskikrajolikucijelojantici.

Stambeneetvrtimezopotamijskihgradovarazvijajusebezvrstognaelareda,tekAsirciuvodesusrav
glavnihulica,aliunutarnjastrukturablokovarezultatjevlasnikihodnosa.Proizvoljantokiirinaulica
suidandanastipiannaingradnjegradskihetvrtitrgovacaiobrtnika.
Ulicesuuske,estoislijepe(suk),kuesuotvorenepremaulicisamojednimuskimvratima,rijetkosu
poploaneiopremljeneulinimjarkom.
AbrahamovaetvrtuUruprimjernepravilnihkrivudavihulicainepravilneurbanestrukture.
BabilonetvrtMerekepravilnijagradnjauzglavnuulicuprocesije,notosevieudaljujemoodnje
strukturasveviepodjeanaonuizUra.

Kaostandardnitipstambenegradnjerazvijasetipkuesdvoritem
Preobrazba seoskih gospodarskih kua u kuu s dvoritem dovrena je oko 2000 g.p.n.e. Prototip je
naenuUruugradskojetvrtiizrazdobljaLarsa.
Sveprostorijesuorjentiranepremasredinjemdvorituiiznjegadostupne.Kuajepremaulicipotpuno
zatvorena. Prizemnicama se kasnije esto dodaje kat, kome se pristup osigurava iz galerije (koja prati
oblikdvorita).Dvoritejeestopoploanoiimapodzemniodvodvode.Ulaziuprostorijesuupravilu
smjeteni u sredini due strane. Glavna prostorija kue je orjentirana prema smjeru dobrog vjetra,
slui kao pretea dnevnog boravka, sobe za primanje i blagovaonice. Prosotrije za boravak i spavanje
najeesusmjetenenakatu.
Ova temeljna shema ostavlja ograninu koliinu mjesta za proirenje. Primjeri iz Lagaa i Babilona
pokazuju da su mogua proirenja, ali uz uskraivanje dnevnog svjetla prostorijama koje se nalaz u
drugomreduuodnosunadvorite.

Sustav kue s dvoritem postaje ope prihvaen nain tlocrtne organizacije ova tipologija gradnje
(kua s dvoritem) se kao temeljni oblik zadrala na Orijentu do danas. Njezina koncepcija proirila se
prekoSredozemljasvedosjeverneEurope.

Palaa
U primjeru palae vidljiv je razvoj temeljnog oblika kue s dvoritem koji postaje dravna
reprezentativna graevina, to za posljedicu ima proirivanje i raslojavanje prostornog programa.
Prajezgra kua s dvoritem ostaje glavnim elementom planiranja, no tlocrtni raspored poiva na
kombinacijidvorinihsustava,kojisekaocjelinaopasujuobrambenimzidom.Razliitadvoritaseprema
potrebiprogramamoguspajatiilirazdvajatiinatajnainsemoekreiratidojamprostora,takoerta
mogunostrazdvajanjaispajanjaimasvojihprednostiuobrani.
Vanjskooplojeseralanjujekulamaikrunitimatoodgovaraslicigradskihbedema,areprezentativni
prostoriseukraujuzidnimslikamananainsvojstvensakralnimgraevinama.

NajstarijepalaegradilisuSumeraniiAkaani:
PalaaAKi,2.800g.p.n.e.
graenaudvijefaze,stariji(sjeverni)diosastojiseodtriskupineprostorija;najugoistonojstrani
monumentalnavrataizakojihsenalazeprostorijeposadepalae,usredinjemdijeluskuprazliitih
prostorija za koje se pretpostavlja da su sluile reprezentaciji i dravnoj upravi. Na zapadu je
vladarevstansaprostranimsredinjimdvoritem.Svinavedenisadrajiopasanisuzajdnikizidom;
umlaem(junodograenom)dijeluistiusedvijedugakedvoranenazapadu,odkojihjednaima
sredinjepostavljenredstupova;karakteristikaovihgraevinajeizlomljenalinijavoenjaprostora,
nepostojanjeosi,izmaknutapostavavratakadasenalazeunasuprotnimzidovima.
PalaaEhursagUr,2.100g.p.n.e.
slijedi akadsku koncepciju palae gospodara svijeta; temeljna povrina je kvadrat, iji uglovi su
usmjerenipremastranamasvijetasimbolcarstvaetirijustranasvijeta; dvije skupine gotovo
potpunosimetrinihprostorijapostavljenesuparalelno.Sjevernaveanamjenjenareprezentacijii
junanamjenjenaupravi;pretpostavljasedapalaanijeimalaprostorijezastanovanje.
PalaaMari,1.800g.p.n.e.
izveliineitlostrnesloenostividljivojedaseradiopalaikojajebilasreditemonedravekoja
senadmetalasaBabilonomiAsirijom(Aurom);nepravilnostkompleksarezultatjerazliitihepoha
gradnje. Istoni (stariji) dio je nepravilniji, a zapadni (mlai) dio je pravilniji; mlai (zapadni) dio
temelji se na svjesnom planiranju, njegovu jezgru predstavlja kvadratino dvorite sa skupinom
prostorija oko prijestolne i sveane dvorane predstavlja najvei domet u gradnji mezopotamskih
palaa;sauvanesuizidniosliciiznimnekvalitete

Asirskepalae
IdejaopalaivladarasvijetaAsirci(aiBabilonci)supreuzeliodSumeranaiAkaana,tepremavlastitim
preodbamanadogradili.
Od palaa istiu se: Aur (XIII st.p.n.e.), Kalhu (oko 870. g.p.n.e.), Dur arukin (oko 710. g.p.n.e.) i
Niniva(od701.g.p.n.e.).
Asirsijajevojnikaapsolutistikadrava,shodnotomeasirskepalaesunajeesmjetenenastrateki
povoljnom rubnom poloaju grada, povezane sa zidinama i utvrene.poput citadela najsnanije
utvreni,obinosredinjidioutvrde,uporita.Prostorsmjetenunutargrada,aopetizdvojen.Pojamje
uranomnovomvijekuizvedeniztalijanskogcittadella,toznai"maligrad")
Teite svakog kompleksa su dva dvorita: ulazno (babanu) slui reprezentaciji i dravnim poslovima i
dvorite palae (bitanu) slui rezidenciji i i jedno krilo namjenjeno reprezentaciji. Dvorita nisu

simetrino nanizana, povezana su sa prijestolnom dvoranom. esto su sa sakralnim graevinama i

dodatnimnizovimamanjihdvoritapovezanaujedankompleks.
Graevni oblici slijede mezopotamsku tradiciju, uz upotrebu slikarija, pocakljene opeke, ali unose i
primjenukamenazaoblaganjereprezentativnihdijelovapalaa,teobradekamenaplitkimreljefom.
Durarukin(Khorsabad)palaaSargonaII
palaa se nalazi na rubu grada na terasi koja je poput bastiona izdignuta iznad gradskog zida. Sa
strane je podignut zigurat koji kao dominanta svojom visinom nadvisuje i palau; ispred palae
prema gradu postoji jo jedno utvreno podruje unutar kojeg su prostori za vojsku, upravnu i
prostorijezadostojanstvenike.

Babilonskepalae
PreuzimaodAkaanasklonostkageometrijskijasnojvanjskojformi,aksijalnostisimetriju,aodAsiraca
lociranjepalaeugraduispajanjesgradskimbedemima.
Odpalaaistiuse:Babilon(oko625.g.p.n.e.),Borsipa(oko539.g.p.n.e.),Ur(oko539.g.p.n.e.).
Graevnioblicislijedemezopotamskutradiciju,uzupotrebuslikarija,pocakljeneopeke,teobraduplohe
zidaplitkimreljefom.
BabilonpalaaNabupolasaraiNabukodonozoraII
junu utvrdu grada Nabukodonozor II pretvara u palau sredite svjetskog carstva. Graevinski
blok palae je trapeznog oblika dimenzija oko 200 x 310 m, smjeten izmeu Eufrata i ulice
procesije;palaajeorganiziranaokopetvelikihdvorita(dimenzijomsubliitrgovima).Uzsredinje
dvoritesmjetenajeprijestolnadvorana,uzzapadnodvoritesmjetenajekraljevarezidencija,a
istono dvorite (vezano uz ulicu procesije) je sluilo raspodjelu prometa osoba i roba. Sva tri
sredinjadvoritasluilasureprezentaciji;unajsjevernijemuglukompleksanalazilisusezanmeniti
Semiramidiniviseivrtovi.

Ahemenidskepalae(Perzija)
Ne slijede naela masivne arhitekture Mezopotamije, tradiciju staroiranske (staroperzijske) gradnje
drvetom i povezuju se s tehnikama i oblicima osvojenih zemalja. Najee se pojedinana pravokutna
graevinska tijela sline strukture grupiraju na lako dostupnoj terasi u podnoju brijega. Pojedinana
graevinska tijela su dvoranske graevine s mnogo stupova (zbog upotrebe drveta za krovnu
konstrukcijustupovisunaveimrazmacima)kojesusaviestranaotvorenapremapredvorjima.
Odpalaaistiuse:Pazargada,SuzaiPerzepolis.
PerzepolpalaaDarijeI
najsjajniji primjer reprezentativne palae
Perzijskog carstva; raspored zgrada,
stubita i sveanih vrata odgovara
ceremonijamanacionalnihsveanosti;dvije
skupine zgrada sa istovrsnim graevinama
pruaju se paralelno od sjevera prema
jugu.Najznaajnijegraevinesuprijestolna
dvorana ili dvorana sa stotinu stupova (u
istonoj skupini zgrada) i dvorana za
audijencije (apadana) koja nadmauje sve
ostale graevine u kompleksu; graditeljska
tradicija razliitih naroda ujedinjena je u
ovomcarstvuuprepoznatljivstilPerzije.

Hram
Hramovikaomjestatovanjaboanstvanastajunakoncudugogprocesareligijskogsazrijevanja.
Prvotnihramovikultne krinje(vidi primjerHramuEridu)predstavljajumaleneprostorezartvei
molitvukojeodgovarajuskromnomobredu.

IFazarazvoja
Oblikovanje unutarnjeg prostora je bio najvaniji zadatak slijedee faze razvoja, koji je na kraju
prapovjesnog razdoblja rezultirao nastankom arhainog tipa hrama koji se sastoji od izduene cele s
bonimsporednimprostorimaiulazomnaduojstrani,kaokodseoskekue(vidiprimjerseoskakua
TelHasuna).Slijedafazabilajenaglaavanjeeonogdijelainjegovoodjeljivanjeodsvetitakojejeod
tadapodnadzoromnovogstaleasveenstva.
Eridu(oko5.000g.p.n.e.)
uXVIslojuEnkijevasvetitajepronaenajednaodnajstarijihkultnihkrinja;tamalenagraevina
sadri nekoliko glavnih elemenata sakralne arhitekture kasnijih tisuljea: pravokutan prostor s
pravokutnom apsidom, zidne istake sline kontraforima (oblikovna, ali i statika funkcija), oltar u
apsidiirtvenikusrediniprostora.
TepeGaura(oko3.500g.p.n.e.)
skromno seosko kultno mjesto, graevinska skupina akropole je karakteristina z arani stupanj
hramskoggospodarstva;trihramastojenauzvisiniokojednogmanjegdvoritakojejezatvorenou
potpunostisaprofanimgraevinama;dvoritejeusmjernenopremakultnojniinasjeveroistoku,
izakojeleitzv.Purpurnihram.Ovajhram,kaoionajkojileizapadnojesupremaformiizduene
cele;kodsjeverozapadnoghramautlocrtusepoprviputpojavljujuboneprostorijenalikkapelama
kojesuseuvrijeileurazddobljuUruka;ovajtiphramavrhunacdostieuHramuDuUruku
UrukHramD(oko3.000g.p.n.e.)
najvei hram stare Mezopotamije; eoni dio se proirujeu popreni brod postavljen ispred
longitudinalnecele.Unjegovusreditutonouuzdunojosihramajednaralanjenanianaglaava
pristupsvetitu:debelivanjskizidsnanojeplastikiralanjen;graevinostodreujuaksijalnosti
simetrija.

IIFazarazvoja
NakonrazdobljaUrukarazvojhramaseprekida,novesakralnegraevinesuskromne,najeesedre
naelagradskekuesdvoritem.Jednostavnekrinjesegrupiraju(upoetkubezvrstogpravila)oko
unutarnjegdvorita.Tekrinjesujednostavne,neralanjeneizduenecelesjednimbonimulazom.
Vanjski prostor hrama se ograuje svetim ogradnim zidom (kisu), a u unutranjosti se na elu cele
pojavljujuprikaziboanstava,asvetite(salikomboanstva)seodvajaodostatkahrama.Nakrajutog
razdobljasvetitepostajeegzaktnoplaniranimvelikimkompleksom.
AbuovhramuTelAsmaru(oko2.700g.p.n.e.)
primitivnihramsdvoritem,trikrinjepoloeneokosredinjegdvorita.
arinhramuTelAgrebu(oko2.700g.p.n.e.)
prethodnitipizgraenustrogoureenosvetopodrujepoputsamostan,zatvorenosnanimzidom;
komplekspokazujemnogoslinostisaakadskimpalaamagraenimutodoba.
ItarinhramuAuru(oko2.300g.p.n.e)
imaisteelementekaohramovisakrinjom,noulazjenaglaendvamazidnimstupcima;hramoviu
AuruITelAgrebuodredilisusmjersakralnegradnjeuMezopotamiji.

IIIFazarazvoja
Sumerskaisemitskakulturastavarajumonumentalnehramovekojesureprezentativanokvirzaobredno
tovanje bogova. Temeljna pravila njihove organizacije su: odvojenost od vanjskog svijeta, unutarnja
dvorita,naglaenulaznidio,ralanjivanjezidovastupcimainiama.
UjunojisrednjojMezopotamijinatemeljuranodinstikihtipovahramovanastajetiphramasairokom
celom. Njegova jezgra jest cela koja stoji popreno na glavnu os svetita, a ispred koje stoji jo jedna
istovrsnapredcela.Jezgraceleobavijenajenizomprostorijailihodnikom,tejetakosvetitaisimboliki
trostrukoizoliranoodvanjskogsvijeta.Dvoriteispredhramaokruujusporedneprostorije.
Slijeddvorite,predcelaicelaprimjenjujeseiugradnjipalaazaprostornuskupinuokoprijestolne
dvorane. Osim slobodnostojeih hramova esto se pojavljuju kombinacije viestrukih hramova, s vie
dvorita,hramovaikapela.
EnkijevhramUr(oko2.050g.p.n.e.)
strogosimetriannizprostorijaduglavneosiprviseputsvjesnonastojiiskoristitiperspektivno
pojaanjedojmadubinomprostora,tojedodatnonaglaenouvuenimportalompredcelekojije
dodatnonaglaentornjevima.
ItarinhramBabilon(obnovljenjeoko550g.p.n.e)
1.500 godina nakon Enkijevog hrama i dalje slijedi istu tlocrtnu organizaciju. Raspored ulaza
prilagoenjebrojnimprocesijama.
SakralnikompleksIali(oko1.700g.p.n.e.)
strogo simetrino zatvoren kompleks; na zapaadnom dijelu je hram sa irokom celom klasinog
sumerskogtipa,hramimasvojedvoriteinaglaenportalpremaulici;usjeveroistonomdijelusu
dva manja dvorita hramovima, ali neto skromnijih dimenzija; najvee dvorite okrueno je
prateimprostorijama,bezhrama.

Asirci na sjeveru ustanovljuju vlastite graevinske tipove, oni preferiraju kombinaciju iduenih i
poprenih prostora jezgra graevine je izduena cela koja na svom zavretku ima popreno
postavljenucelusasvetitemkojejeosimtogaiuzdignutonekolikostepenica.Uglavnuceluseulaziiz
dvorita preko popreno postavljenog predvorja s utvrenim portalom. esto se rade kompleksi koji
imaju vie hramova jedan od prvih takvih viestrukih kompleksa se Sin amapov hram (oko 1.700
g.p.n.e.).
Durarukin(oko710g.p.n.e.)
stambenapalaaSargonaIIjepovezanasa
sakralnimprostorom;trihrama,tridvorita
itricelespojenisuunepravilansklop;ulaz
u kompleks povezam je sa pravokutnim
dvoritem kojeg okruuju pomoni
prostori, a iz kojeg se pristupa u juno
dvorite sa jednim hramom, odnosno u
sjeverozapadno dvorite sa dva hrama. Svi
hramovi imaju tipian raspored Asirskih
hramovauzdodatakodjojednekapeleu
vidu izduene cele. Takoer uz
sjevrozapadno dvorite podignute su i tri
manjekapele;izaskupine sahramovimau
osisasjeverozapadnimistaknutimhramom

stojizigurat;

Zigurat
Ziguratisuvisoketeraseilistepenastihramovitornjevi.Njihovevisokemasepostajudominantagradova
ikrajolikauMezopotamiji.Preteesuimhramovisaterasamakojizahvaljujuistalnomnadograivanju
kultnihprostorijanaostacimagraevinanadrastajusvojokoli,teseosiguravajupotpornimzidovima,a
pristupimseosiguravaprekorampiistubita.NajpoznatijiprimjerranograzdobljajeBijelihramnaAnu
terasiuUruku.
OvalnihramHafai(oko2.700g.p.n.e.)
ovalna forma; prototip visoke terase; ovalni vanjski zid okruuje jo jedan unutarnji ovalni zid.
Unutarovogzidanalazisenizprostorijakojeformirajupravokutnodvoritegdjesenasuprotulaza
uzdie romboidna terasa visoka 6 m iji vrhovi su orjentirane prema stranama svijeta zigurat. Na
terasijehram,astubekojimasedolazinaterasusmjetenesuosiulaznihvratahrama;ovajhram
odrediojeelementezadaljnjirazvojovetipologijekojasvremenomstremisvevieuvis.
ZiguratUr(oko2.000g.p.n.e.)
prvi klasini zigurat; rezultat sistematizacije i elje za pojaavanjem tendencija iz Hafaija; donja
terasajepravokutnikdimenzija52x56,visine15musmjerenuglovimapremastranamasvijeta.Na
ovojterasisenalazedvjiemanje,proporcionalnoumanjene,anatreojterasinavisiniodoko21,5
mstojiirokacelakaohramglavnogboanstvagradaUraboanstvomjesecaNANA;usredinu
hramausmjerenojemonumentalnotrokrakostubite,ijisekrakovisusreupodvelikimvratimana
srediniprveterase,odatlesrednjikraksepenjeravnosvedogornjeterase;ziguratjepostavljenu
prostranopravokutnodvoritesapreddvoritem.
Ovajziguratpostaojeuzoromzaslilnegraevineudrugimsumerskimgradovima:Eriduu,Urukui
Nipuru.
Izaklasinog sumerskogtipaostupnoserazvijajusvevieistrmijegraevine.Stepenastavisokaterasa
postaje stepenastim tornjem koji dominira gradovima Kasita, Asiraca i Babilonaca, aiji se najbolje
sauvaniprimjercinalazeuAkarKufuiogaZombilu.
ZiguratEtemenankiBabilon(oko600g.p.n.e.)
Vanjske povrine bile su prekrivene
najznamenitiji
zigurat,
zahvaljujui
pocakljenom opekom,ahramnanajviojrazini
Herodotovom opisu, podigao da je
Nbukodonozor
II
na
ruevinama
imao je plave zidove i metalni krov (zlato?);
prethodnih hramova; njegov naziv znai
ziguratseuzdizaobitnostrmijeodbilokojegdo
hram kamena temeljca izmeu neba i
tadapoznatog.
zemlje, toran je stajao u sreditu grada u
svetitu boga Marduka u pravokutnom
dvorituveliinestranicaoko400m;tlocrt
zigurata mjeren u razini zemlje iznosi oko
90x90m,sveukupnavisinadokrovahrama
bilajeoko90m.

Podizanjeovakvihtornjevapretpostavljaiovladavanjeposebnihgraditeljskihvjetinaitehnikagradnje.
Terasesesastojeodstotineslojevaglineneopekeizmeukojihsu,radiporavnanja,poloenestrunjae
od trske u sloju pijeska. Konopci od trske proteu se kroz horizontalne slojeve graevine poput
armature. Relativno mekana jezgra obloena je vanjskim slojem peene glazirane opeke, ime je
osigurananjihovadugovjenost.
Kod zigurata je po prvi put impozantna graevinska masa presudno odreena vertikalom, pri emu
nijebitnagradnjaprostora,vegradnjatektonskogznakakojiprostoromdominira.

EGIPAT

ZemljopisnoEgipatjepredstavljaouzakpojasplodnezemljeusredpustinje(irine220km)kojiseod
obalaSredozemljapruaoko1000kmpremajugu.Uunutarnjemureenjudrutvakontinuiranopostoje
unutarnje suprotnosti Gornjeg i Donjeg Egipta. Upravo ova dva imbenika (izolacija i unutarnje
suprotnosti) predstavljaju korijene viestrukog dualizma egipatske kulture, te istovremeno odreuju
povijest,politikuiustrojEgipta.
Gospodarstvojebaziranonapoljoprivrediitrgovini,drutvojehijerarhijskistrogopodjeljeno,avjerase
svremenomrazvilaunedogmatskioptimistikipoliteizam.
Graevinskizadacisusemijenjaliukoraksapromjenamadrutvenihuvjeta:
mastabeipiramide;
Starokraljevstvo:
Srednjekraljevstvo:
pogrebnihramovi;
Novokraljevstvo:
hramovibogova.

Konstruktivnioblici
Upotrebamaterijalaimasimbolikoznaenjeprofanaarhitetkturaseradiodopekeidrveta,ahramovi
igrabniceodkamena(kaoznakvjenetrajnosti).Konstruktivniobliciegipatskearhitekturenastajukao
apstrakcija i geometrizacija predloaka iz anorganskog svijeta, a dijelom kao stilizacija biljnih oblika ili
reminiscencijanadrevnegraditeljsketehnike.
Svigraevinskioblicisudugotrajniisrodni,njihovetemeljnecrtenastajuueksperimentalnojfazina
poetkuStarogkraljevstvatesepotvrujuudobapiramida.
Dualizamtektonskihiorganikihoblikajednajeodtrajnihznaajkiegipatskearhitekture.
S vremenom je dolo do stapanja dualizma tektonskih i organiskih elemenata s tradicionalizmom i
simbolizmomunerazdvojivoproimanjefizikeimetafizikepojavnosti,stogasemoetvrditidasvi
graevinskiobliciimajusimbolikoznaenje.
Najbolji primjer za to su obelisk ili piramida koji se teko mogu smatrati zgradama, ve jedino
tektonskimznakovimaonisuapsolutneformeizaijeseistoekrijeviestrukasimbolika.
Stup se rijetko pojavljuje kao tektonska forma (piramide, pogrebni hramovi), ee stup ima atribute
biljnogsvijeta(lotos,papirus,palma)itoudetalju(kapiteluoblikuliailicvijeta)iliucjelini(svenjasti
stupovi).Uljebljenizavrnivijenaciastragal(zaobljenitapkojiobilaziuglovezgrade)sureminiscencija
starihgraditeljskihtehnika.

Rastgraevinskihmasarezultatjeapstrakcijeipojednostavljivanjanaosnovnegeometrijskeoblike.
Kompozicijasklopova,bezobziranaveliinupojedinogdijelaimanaglaenuhorizontalnost.
Vanjskidojampoivanaoblikovanjusilueteistaplohazida(upoetkuvieslinostisMezopotamijom
ralambazidastupcima).
Velikeravneploheidealnapodlogazaplitkireljef(stapanjearhitektureilikovneumjetnosti)

Egipatski stil mase nastaje svjesnim reduciranjem poetne raznolikosti oblika na nekoliko temeljnih
elemenataegipatskearhitekture:
pilon (egipatska monumentalna vrata); hipostil (dvorana sa stupovima) glavni element profane
(stambene) arhitekture dobiva svoje novo znaenje u sakralnoj arhitekturi prolazna dvorana sa
naglaenim srednjim prolaznim dijelom koji tvori bazilikalni presjek (na taj nain je omogueno
osvjetljenjesredinjegdijeladvorane);ravnikrov;dvoritesastupovima;stup; obelisk; piramida
(pyramidionjevraksvakepiramide)

Simetrinostigraenjepouzdunojosijednoodnajvanijihnaelaegipatskearhitekture.

Urbanizam
Oegipatskimgradovimaimarelativnomalosaznanjanatemeljuiskopina.
Najvaniji gradovi prijestolnice bili su Memfis, Teba i Ahetaton. Za razliku od oskudnih podataka o
egipatskimgradovimapronaenojeveomamnogopojedinanihspomenika,umjetninaispisatakoda
postojeveomajasnepredodbeovisokojkulturiStarogEgipta.
Egipatskiurbanizamsetemeljionaslijedeimnaelima:
orjentiranjepremastranamasvijeta;
pravilnosttlocrtnogpredlokagradskihulica;
sredinjipoloajsvetitaipalaa;
uvoenjevodeugradskotkivo;
socijalnoidrutvenozoniranjegrada.

EgipatskihieroglifNIOUTznakzanaseljegrad

Memfis(memfisjesinonimzabijelizid)jebioprvivelegradstarogasvijeta,nastajevjerovatnoudoba
vladavine osera, kada njegov savjetnik i arhitekt Imhotep uvodi veliko razdoblje arhitekture Starog
kraljevstva.

Kahun
Naselje namijenjeno graditeljima piramida za faraona Sesostrisa II, oko 2500. g.p.n.e., karakterizira ga
racionalnageometrijskashema.
povrinagradaiznosioko10ha(280x360m);radjezidompodijeljennadvaklasnorazliitadijela;
graevinskeesticesuveliinomprimjernesocijalnomstatusu:odmalenihpovrineoko125m2
dovelikihpovrine20003000m2;gustoaizgradnje80zgrada/ha(robovskidionaselja).
Plangradajasnoodraavanamjenuisocijalnustrukturu,ovajgradsemoesmatratiranimprimjerom
kolonijalnoggradakakavenastatikasnijenaSredozemlju.

Teba
Glavni grad u Srednjem i Novom kraljevstvu, trapezoidnog oblika dimenzija oko 6 x 9 km; naglaena
sredinjareprezentativnaoskanalsadvamanjajezera.

Ahetaton/TellelAmarna
gradsunca
Slobodnijeformiran,gradjeutemeljenkaonovaprijestolnicaoko1380.g.p.n.e.odlukomAmenofisaIV.
naistonojobaliNila,pokrajdananjegamjestaTellelAmarna.Gradjenakon25godinabionaputen.
linearnigrad(12km);glavnaulicausporednasNilom,iroka45m,sporedneulice=1,510m;
funkcionalno zoniranje grada: kraljevska etvrt, sakralni prostor, predjeli stanovanja plemstva i
visokihslubenika,naseljaniihslubenika,radnikanaselja.

Stambenaizgradnja
Tipologijastambenearhitekturerezultatje,ogranienogkoritenjatlazanovugradnju,tekoncetracije
stanovnitva u gradove. Kua u nizu postaje prevladavajui tip stambene arhitekture. Drava razvija
posebanobliknaseljanaseljazaradnikeuzveagradilitasvetitainekropola.Uovimnaseljimavlast
podstrogomkontrolomdriobrtnike,umjetnikeislubenikekojisuupueniutajnehramova,grobnicai
palaa. Ta naselja su ponekad ukljuena u grad kao strogo odjeljene etvrti (Kahun), a ponekad su
podignutakaosamostalnazatvorenanaselja(TellelAmarnaiDeirelMedini).

DairelMedina
NaseljeizdobaRamzesaIIukojemjebilooko70kuaunizu,razliitihveliina.
dimenzije naselja oko 145 x 50 m; kue irine 4 9 m, duine10 18 m (iznimno 30 m); korisna
povrina35160m2ovisnoostatusuvlasnika.
TellelAmarna
tipizirana izgradnja, istovjetne orjentacije; dimenzije graevnih estica oko 10 x 20 m; pripadnici
viihstaleaiveukuamasadvoritem;raznovrsnijatipologijaiveliinakua.

Palae
Sauvaniranioblicigradnjedijelaoserovogkompleksapokazujuoponaanjegradnjedrvetom:skeletnu
konstrukciju sa zidnom ispunom od pletera i krovove od lagano zaobljenih drvenih reetki prekrivene
trskom.UtjecajMezopotamijejebrzoasimiliran.
Vekodranihgraevinapokazujusedetaljikojieodreivatiegipatskuarhitekturudokasnograzdoblja:
prozori s reetkama postavljeni ispod krova; stropovi s gredama; oblikovanje kapitela i zavrnog
vijenca; upotrebom laganog, organikog materijala, kao i arenih dekoracija arhitetktura dobiva
sveanivedarkarakter.

Palaa Amenhotepa II u Malkati opsean kompleks koji se sastoji od skupina vie graevina koje se
meusobno proimaju, a rasporeene su oko prostranih dvorita, ceremonijalnih trgova i vrtova.
Sreditesklopajevelikodvoriteokruenosaetiripalae.Kraljevapalaasatojiseoddvavrlorazliita
sklopa prostorija sjeverni, slubeni u kojem nije prisutna simetrinost u rasporedu prostora i juni,
privatnikojijevrlostrogoisimetrinoorganiziran.

Svetita

AmonovhramisvetiteuKarnaku

Nerazdvojni dio ivota u Egiptu je religija, koja nastaje stapanjem razliitih tradicija. Egipatsko
sveenstvoseosimosnovnogpozivabaviiuravljanjemvelikihposjedaipohraniprinosa,teodravanju
arhiva, knjinica, kola i radionica. Za sve te aktivnosti postoje graevine koje uz svetita narastaju do
veliine gradskih etvrti. Izmeu njih stoje svetita kao dominantne velike graevine s jednim ili vie
hramovaunutarsvetogprostoraokruenogzidinama.
Svetita sepovezujusustavomsvetih puteva,kojiseukraavajusfingama, obeliscimai nakojimase
gradepostajepaviljoni.
AmonovhramuKarnakustoljeimajebiopodizankaodravnosvetite,stoganeudidagapovezuje
gustamreaputevasanjegovimsporednimsvetitimaihramomuLuksoru.

Hramovi
Egipatski hram je kua u kojoj stanuje boanstvo. Prostorni program slui praktinoj slubi hrama sa
njezinimsloenimritualima.Egipanihramovepromatrajukaosastavnedijeloveorganikogasvijeta,te
ukolikojehrampotrebnopoveationigabriljivorazgraujuiugraujunjegovedijeloveunovi.
Ranihramovi,malenasvetitakrinjenisusauvanijersubiligraenioddrva,trskeigline.
Egipatski je hram strogo usmjerena graevina, ija se sredinja os protee cijelom duinom sve do
svetita.Duteosihramovisunajeepodignutiutriglavnaodsjeka:
ulaznipilonisvratima,izakojihseupravilunalazidvoriteokruenotrijemovima;
premadvoritujeotvorenopredvorjeilizatvorenihipostil(estokombinacijaobojega);
unutranjost hrama sadri kapele, sakristije i ophode, a u sreditu se nalazi komora za svetu
barkuililikboanstva.
Putksvetituvodikroznizvratakojaslijedomotvorenihizatvorenihprostorastvarajuritamsuavanjai
irenja,kojisedodatnopojaavaizmjenomsvijetlaisjene.
HorusovhramuEdfuupruajasanprimjerralambevelikogahrama

AmonovhramuKarnakutemeljnonaelouveanoidopunjenoneuobiajenimnizovimaprostora.

Hramoviipalae
ZadnjakarikaurazvojuhramovaipalaajesuhramovipalaeRamezej(Tanis)iMedinethabu.
Tipologiji hrama pridruena je palaa, a u skladu s nestabilnim drutvenim uvjetima cijeli kompleks je
utvren.Remezejimaviecivilnikarakter,akodMedinethabuaprevladavakarakterutvrde.
Medinethabujestrogo(pravilno)ralanjenipregledan.Jezgrakompleksajemonumentalanhram,koji
usvimelementimaodgovaravelikimhramovimaNovogakraljevstva:
dva para pilona; dva dvorita sa stupovima; predvorje; hipostilne dvorane; svetite i tipino
osnosimetrinooblikovanslijedprostora.
Hram je zajedno sa kraljevom palaom i prostorima za boravak sveenstva, skladita, upravnim
prostorijamaokruenprstenomzgradazaosobljeiposlugu.Cijelikompleksjeokruensa17mvisokim
utvrenim zidom ija vrata i krunite oponaaju asirske uzore. Oba monumentalna ulaza odgovaraju

najmodernijem stupnju tadanje gradnje utvrda. Gornji katovi tih 22 m visokih tornjeva povezani su u
prostorkojisluikraljuinjegovimdamamazapovremeniboravak.

Grobnicaustijeniipogrebnihram
Krozpovijestsemonumentalnostugradnjigrobnicaokreesagradnjemastabaipiramidapremagradnji
pogrebnih hramova. Vaan stupanj u razvoju predstavlja gradnja graobnica u stijenama, koji u neto
stroijojformipreuzimatrodjelnisustavposljednjegputovanja.Izjednostavnihprostorasapoprenom
prostorijom nastaju ralanjeni sklopovi, koji su odreeni ritmikom izmjenom irokih i dugakih
prostorijapremauzoruhramovauzpiramide.
GrobnicaustijeniuGauelKebiru
nizanjeprostorijauzorzavelikipogrebnihramkraljiceHatepsutuDeirelBahari.
DeirelBaharipogrebnihramkraljiceHatepsut
Mentuhotep gradi prvi hram koji ima piramidalni zavretak, 500 godina kasnije kompleks se
dograuje Hatepsutinim hramom; za gradnju su presudne dvorane sa stupcima podignute jedna
iznaddrugeipovezanesarampama,natajnainsupreuzetioblikovnielementiMentuhoteptovog
hramaiobjegraevineoptikistopljeneujedinstvenucjelinu;alejasfingivodiodhramauKarnaku,
prekoTebedoovoghrama;stapanjearhitektureiskulpturevrhunacegipatskeumjetnosti;

Mastabaipiramida
PrvavelikaarhitekturaEgiptanastajesgrobovimakraljeva.VeuprapovjesnomEgiptusestvaraobiaj,
utemeljen u vjeri, da se podzemnom grobu dodijeli simbolika kua iznad njega. Postupno ta gradnja
dobiva oblik mastabe (stepenasti grob). Mastaba je izdueno graevinsko tijelo s ravnim ili plitko
zasvoenim krovom, te ravnim ili ukoenim zidovima od glinenih opeka. Ralamba zidova prenosi do
detalja ralambu palaa budui da je mastaba vjena rezidencija kraljeva. U unutranjost se ponekad
nalazi i vie od 50 prostorija simetrino rasporeenih oko sredinje grobne komore skladita za
potrebepokojnika,auzvanjskizidleejednostavnijigroboviunizudvorjanakojisupratilivladara.
PreoblikovanjetradicionalnegrobnicezaetojegradnjomstepenastepiramidekraljaoserauSakari
(oko2500g.p.n.e.).NjezinimgraditeljemsmatraseImhotep.
Prvobitnamastabanijebilaprimjerenakraljukojijeuzdignutnarazinuboanstva,pajeonapoveana
na42mvisine,saetiristepenice,dabiukonanicibilaproirenanatlocrtnudimenzijuoko100x100mi
visinuodoko60m,saeststepenica.Piramidasenalaziusredsklopagraevinakojeokruujezid(277x
545m)itakoomeujeoserovkompleks.GledanosNilataimpresivnaskupinagraevinasastojiseod
dugehorizontalezidina,nadkojomseuzdiemasastepenastepiramide.

Piramida
Klasinapiramidasastavljenajeodjednostavnihgeometrijskihoblika:tlocrtnajepovrinakvadrat,vrhje
zavrnatokaokomicepovuenaiznjegovasredita,a4boneplohejesujednakokranitrokuti.Takva
piramidajestvorenauIVdinastiji,tesluikaomodelzagrobnicekraljevaStarogkraljevstva.
Povijesnirazvojoblikapoinjesastepenastom
piramidom iz Sakare, kao prelazni oblici
slijede: razlomljena piramida iz Dahura
(mijenja se nagib sa 54 na 43), te crvena
piramida iz Dahura (nagib je kontinuiran
4330') gdje pronaeno naelo koje je
doivjelo vrhunac u gradnji piramida
(Kefrenova, Keopsova i Mikerinosova) u Gizi

(nagibje5152').
piramidauSakari

Zahvaljujui nagibu piramide dobivaju na visini, te postiu klasine proporcije baza Keopsove
piramideje230x230m,avisina146,60m.

Ovakvomoblikovanjuosimtehnikihiformalnihrazlogapostojeiteolokirazlozipiramidajesveanj
sunevihzrakanakojemsekraljevKA(dua)uzdiepremasuncu.
Gradnjapiramidasepripremapodizanjemvelikihmastabasvanjskimomotaemijezgrom,odatlese
razvijakombiniranouvertikalnimihorizontalnimslojevima.Okokoninejezgreuzdiusezidneljuske
koje zbog nagnutosti prema jezgri usmjeravaju unutarnja naprezanja prema jezgri, tako masa
piramideuvrujesamusebe.

Gizapiramidestojekaodominantenadpripadajuimsvetimpodrujemkompleksompiramida.
Odustalo se od gradnje kompleksa (kao u Sakari), dosljedno je primjenjena trodjelna koncepcija
posljednjegputa,tejenatajnainpostignutajoveamonumentalnostistrogoa.
Piramida stoji na uzvisini (platou ili terasi), pogrebni hram stoji ispred nje, a uz Nil se nalazi hram u
dolinigdjemoepristatibarkasapograbnompovorkom.

Karakteristikeegipatskearhitekture:
geometrijakaotemeljnapodloga;
simetrinostiaksijalnost;
visokorazvijenismisaozaharmoniju,mjeruiproporcije(poznatinizoviaritmetikihproporcija);
ovladavanjetehnikomobradekamenaiupotrebomkamenakaograevinskogmaterijala;
bliskostsprirodomiapstrakcija.
integracijalikovneumjetnostiuarhitekturu.

EGEJAprveeuropskevisokorazvijenekulture

RaznolikoobalnoiotonopodrujeokoKretskogiEgejskogmorazatvorenonakopnugorskimlancimai
povezano brojnim otocima. Ta prirodna zatita, kao i blizina trgovakih puteva u doba prvih
visokorazvijenihkulturarezultiralajenastankomprviheuropskihvisokorazvijenihkultura.
U bronanom dobu mijenja se politika i privredna struktura i stvaraju se regionalni kulturni krugovi
(Trojanski,MinojskiiMikonski),najvanijesrediteranogbronanogdobajeTroja.
U srednjem bronanom dobu prevlast preuzima Kreta u njoj se prapovjesna religija i feudalno
hijerarhijskodrutvenoureenjepovezujusnaprefnomtehnikomicivilizacijom.
DoseljavanjemAhejacaiJonjanaprevlastprelazinakopnoMikena.

Graditeljstvo ranog razdoblja iskazuje se u Egeji vie raznolikou tipova i oblika nego openito
obvezujuim idejama, programima i pravilima. Utjecaji i tradicije preslojavaju se, stapaju i ponovo
cijepajuuregionalnekulture.Njegovrazliit,dijelommaritimni,dijelomkontinentalnikarakternaposeje
izraen u antagonizmu minojske i mikenske kulture na kraju bronanog doba. U njima su polarizirane
privredne, politike i umjetnike snage egejskog svijeta nakon dvije tisue godina razvitka. Osobitost i
oprenostuarhitekturijasnijesuizraenenegoulikovnojumjetnosti.

Minojska arhitektura upadljivo se razlikuje od kontinentalnih visokorazvijenih kultura, kao i kultura

egejskogrubnogpodruja,svojim"labirintskimsustavom".Tlocrtnirasporedioblikgraevinazasnovani
su dodue na prevlasti pravoga kuta, ali se odriu zatvorenosti prostora i jasnog omeivanja
graevinskihtijela.Kodnizovaprostoraomiljenisuneprekinutiprijelazikojidijelomproizlazeiztipinog
pristupaprostorijamadukontinuiranihglavnihzidovasotvorimavratauuglovimaprostorija.
U sredinjim skupinama prostorija kua gospodara i palaa zidovi su stupovima ili vratima prekinuti i
rastvoreni na vie strana. Tako se po volji mogu otvarati prema sljedeim prostorijama, terasama ili
dvoritimazasvjetlo.Dekorativneiliiluzionistikezidneslikarijeoduzimajupreostalimzidnimplohama
statiki, omeujui karakter. Dapae, motivi se bez vidljiva zastanka vode i preko uglova. Raspored
prostorijaizbjegavajasneneprekinuteosi,naglaavajuijednakovrijednostusmjerenja,kojaseuvelikim
prostornimsklopovimapalaasasustavimahodnikazakomunikacijupojaavadoefektalabirinta:slijed
hodnika i prostorija voden je u krunom (prostorna spirala) ili ukrtenom kretanju, zbunjujui i
iznenaujuineprestanimnovimprijelazima.Minojskaarhitekturasaspektadoivljavanjaprostoranije
statina nego fluidna, nema odreeno usmjerenje ve je neusmjerena, nije jednoznana nego
vieznana, nije planska nego spontana, nije zatvorena nego otvorena. Izvana nije odreena vrstim
oblikom,vejeorganiziranaiznutrapremavan.Tedefinicijeopenitosevietiuslikarstvaiotvorene
prirodenegoarhitekture.Svojimslikovitimkarakteromminojskasearhitekturastapasceremonijalnim
priredbama, dakle s drutvenom reprezentacijom, ona je njezin ukraeni okvir. U jednakovrijednosti i
vieznanosti usmjerenja osjea se moda djelovanje svestrane prostorne orijentacije jo iz
prapovijesnog doba (pilje, slike na stijenama, nomadstvo), a moda i djelovanje mnogolike i
promjenjive maritimne topografije (pomorstvo). Pri svoj prividnoj iracionalnosti u praksi se potvruje
fleksibilnosttognainagradnjeijaseorganizacijazasnivanafunkcijama.
Saimanje skupina prostora i graevina u slikovito odreene obuhvatne sklopove kudikamo nadilazi
primitivnu, adicijsku shemu ostalih ranih kultura (TROJA). Tijekom kasnije povijesti (barok, XX. st.)
ponovoedoidorastvaranjaprostornegraniceistapanjaprostora.

Mikenska arhitektura suprotna je minojskoj. Ona preuzima ralanjivanje i ornamentiku minojske

arhitekturepalaa,noipakpoivanapreglednomoblikovanjuiralambiprostoraivolumena.Omiljen
tipgraevinejemegaron.Nedostacinjegovakrutogtijelanadoknaenisujasnoomoblika.Megaronje

gradnja s jednoznanim osnosimetrinim usmjerenjem. Os simetrije gotovo se nikada ne ukrta s

drugom, ak ni kod viedijelnih velikih palaa kasnog razdoblja, gdje dolazi do njezina usporednog
izmjetavanja (propilon i proelje megarona u TIRINTU). Jednostavno usporedno nizanje graevinskih
tijela(TROJAII)kodmikenskihutvrdauzmiepredstepenastomralambomukojojseglavnimegaron
istie svojom veliinom ili postavom na najvie mjesto. To poveavanje monumentalnosti postaje
presudnim imbenikom, kojemu se pridruuje i vojniki karakter utvrda. Na reprezentativnim se
mjestima kiklopsko zie utvrda povlai pred briljivim majstorskim zidanjem od velikih kvadara.
Jednostavna, funkcionalna forma graevinskih lanaka izborom materijala i krajnjim reduciranjem
zadobiva elementarnu monumentalnost. To vrijedi i za velike kupolne grobove. Jednostavni temeljni
oblici kupole i dromosa monumentaliziraju se tehnikom gradnje velikim klesancima, ijoj kvaliteti nisu
potrebnidaljnjeralanjivanjeiobrada.
Karakteristine temeljne crte mikenske arhitekture jesu tektonska jasnoa, jednoznaan oblik
graevinskog tijela i prostora, reduciranje na mali broj elemenata, slinost i usporedna postava
graevinskih tijela, iskoritavanje topografske situacije pri gradnji i ralanjivanju graevnih masa,
naglaavanjestupnjevitomralambom

Konstruktivnioblici
ArhitekturaEgejepokazujeraznoliketipoveioblike,naotocimanastaju:otvorenigradilabirint,ana
kopnu:megaron,megalitskagradnjaiutvrenigradsakropolom.
Minojska arhitektura stvara se gradnjom velikih palaa, oblikovanje tei vie dekorativnom djelovanju
nego tektonskoj logici, to je dodatno naglaeno kontrastnim oslikavanjem jarkim bojama. Bogata
ornamentikakoristigeometrijskeisimbolikelikove(spiraleirozete).

Osnovni element takvpg dekorativnog stila je

minojski red (stil) stupova koji se uvijek nalaze
na istaknutim dijelovima palaa umjesto
stupaca.
Stup je drveni potporanj koji se suuje prena
dolje i koji stoji na krunoj ili etvrtastoj ploi
(plinta). Glava potpornja se sastoji od
jastuastogkapitelaizmeuprstenovaiobrua.
Iznad kapitela postavljena je snano istaknuta
etvrtasta ploa (abak) na kojeg se oslanjaju
nosive grede. Kod primjene na proeljima stup
nosiikonzolnoizbaenenosivegredenakojima
leevijenci.

Stiliziranirogovibikaestzavretakvijenacaminojskihpalaa.
S vremenom je u minojskoj arhitekturi dolo do stilizacije, no na Kreti je stilizacija ila u smjeru
dekoracije, a ne tektonskokonstruktivno karaktera arhitekture, zbog simbolikog formalizma koji je
arhitektura morala imati (npr. suavanje .stupa prema dolje protivi se konstrukcijskoj logici ili
ukraavanjeornamentomstupovanaAtrejevojriznicibezodnosapremakonstruktivnojfunkciji).
Zaetak takvog dekorativnog pristupa vidljiv je na primjeru palminog kapitela iz malog hrama u
ArkadesunaKreti.

Velikepalaeprestavljajuzaetakgraditeljskekolemediteranskearhitekture.

Vanjskioblikpalaeodgovarafleksibilnomprotonomtlocrtnom sustavu.Viedjelnigraevinskisustav
sastavljen je od vie graevinskih blokova razlilitih gabarita koji su povezani fleksibilnim sveukupnim
rasporedom.
Uobiajeninaingradnjejezidodlomljenogkamenaibukeidrvenimgredamazaojaavanje.Drveni
doprozorniciidovratnici,vidljividrvenidijelovikanatnekonstrukcijeestosudekorativnonaglaavani.

Noviupotrebljenielementikodpalaasustupci,stupovi,istaknutivijenci,balkoniibalustrade.

Glavna proelja esto su okrenuta prema velikim sredinjim dvoritima i za razliku od ulinih proelja
ovdje su graevinski volumeni briljivo usklaeni. U sauvanim ostacima palaa vidljive su razliite
slobodne kombinacije arhitektonskih elemenata, koji esto objedinjuju vie funkcija oni su
istovremenosscenazamnogekulturne,javneisakralnerituale.Najznaajnijesauvanotakvodvorite
bilo je sredinje dvorite palae u Knosu proelje zapadnog krila pokazuje svu rasko minojske
arhitekture. Prema A. Evansu palaa je imala tri etae, i bila je plastini razvedena nizom galerija i
rizalita,tebogatooslikanauukraena.
Kontrast svjetla i sjene stvara dojam prozrane, otvorene arhitekture, iji slikovit dojam je pojaan
snanimbojamaibogatimkornamentom.
Karakterotvorenostiipropusnostividljivjeiusredinjimskupinamaprosotrijauunutranjostiuestale
su dvorane sa stupovima, koje se najee otvaraju na vie strana i prelaze u druge prostorije, a
svjetlarniciomoguujuizmjenusvjetlaisjeneusvimdijelovimagraevine.

Konstrukcijski vaan element pored minojskih stupova jesu pravokutni stupci na kojima su oslonjeni
arhitravikrovnegrede.Otvorenapoljaestosuugornjojtreinipodjeljenapoprenimgredamainataj
nainsudobivenavratasodvojenimnadsvjetlomkarakteristinioblikovnielementminojskihpalaa.
Izmjena svjetla i sjene dodatno je osnaena ornamentalnim i iluzionistikim zidnim slikarstvom koje
dodatnopojaavadojamdinaminostiimeusobnogproimanjaprostora.
VrhunactakveprostorneorganizacijejekraljevstanupalaiuKnosusatojiseodkombinacijedvorana
sa stupcima sa svjetlarnicima i terasama, a sredinjiprostor dvorana dvostrukih sjekira (naziv potie
vjerovatnoodlabirintalabrysjesinonimzadvostrukusjekiru)imasamojedancjelovitzid.

Mikenskaarhitektura
Oprenaminojskojarhitekturi,sklonatektonskojmonumentalnosti.
TosejasnorazabirenavratimaAtrijeverizniceuMikeni,gdjedromoszavravamonumentalnimvratima
koja su kao i dormos graena velikim kamenim blokovima (megalitska gradnja). Tim monumentalnim
vratima pridodana je lana arhitektura tipino minojskoga stila u obliku dekorativne ornamentike
kojomsutavrataukraena.Natajnainulazugraobnicupretvorenjeusimbolikoproeljepalae.
U mikenskim rezidencijama pojedini oblici i dekorativne tehnike su uglavnom minojskog porijekla,
mikenski nain gradnje pokazuje se tamo gdje se njegova specifinost moe pokazati neovisno o
graevinskomprogramukodgradnjeutvrda.

Pored kiklopskog zida od jedva priklesanih blokova kamena, na reprezentativnim se graevinama i

mjestimapojavljujeibriljivoobraenokamenozieodkvadratnihblokova(obradabronanimpilamai
pijeskom)polaganihuslojevejednakevisine.

Od takvog veza nainjeno je i zie uz Lavlja vrata u Mikeni. Ta vrata klasini su primjer mikenske
megalitske gradnje etri masivne ploe ploe onlikuju kameni okvir s prolazom visokim oko 3,5 m i
irokim oko 3 m. Iznad arhitrava (horizontalne grade) u vez zida ostavljen je rasteretni trokut koji je

konzolnonadsvoen.Trokutastiotvorjezatvorentrokutastomploomsareljefom.
Odmjerenimvaganjemmasa,tojebilouvjetovanomaterijalominamjenom,tekvalitetnomralambom
postignutojedosljednooblikovanjeulaznihvratanajranijieuropskiprimjerplastikevelikogformata.

Labirintimegaron
UEgejisuseizrazliitihgraditeljskihtradicijaoblikovaladvasuprotnasustavaijasuprotnostpresudno
utjeenaklasinograditeljstvouGrkoj.Maritimnekulturerazvijajulabirint,akopnenemegaron.
Labirintugrkomjezikuoznaavaarhitekturunepreglednatlocrta.Strukturatearhitekturepotjeeod
elijasto zbijenih elmenata kue u srednjeazijskom urbanizmu. Ta struktura ne poiva na nunoj
predodbi vrstog graevinskog tijela, ija se forma dijeli na manje prostore, ve upravo suprotno
orgranizacijskonaelolabirrintaserazvijaskupineprostoraodsreditapremavan.Natajnainkuase
moejednostavnodograivati,aliiprilagoditiformiterena.

NeolitikaskupinakuauKnososupokazujetipineelementeminojskogprostornograsporedaitehnike
zidanja:neprekinutiglavnizidovizaviekua(tednja,ukrutazidanegraezbogpotresa)iprostorekoji
supostavljeniunizu(nastavljajuseunizu).
Kefalijaprimjerkasnominojskognaseljasalabirintskogstrukturom.

Megaronugrakomjezikusinonimzaglavniprostorkueiliveegraevine,prostorzaokupljanje.U
Egejskom uzoru to predstavlja pravokutnu kuu s velikom dvoranom kao prostorom za ognjite i
boravak.
Megaronjegraevinskivolumendugakipravokutnikzatvorenihbonihzidova,podijeljenujedan
glavni prostor i jedan ili dva sporedna prostora. Proelje se najee rastvara u otvorenopredvorje s
bonimzidnimproduecima(antama)istupovima.
Megaronjegraevinaizrazitoorjentiranaujednomsmjeru.
Meuraznimvarijantamauegejskomsekrugususreudvatiparazliitihproporcija:
tipdimini,seskloimikenaodnosastranica1:2;
tiptrojaodnosastranica1:3
Graevinskioblikkojipokazujekrutost,zatvorenost,samodostatnost,tojenaroitovidljivokodgradnje
skupinamegarona,kojisepostavljajuparalelno,noupraviluserazlikujusvojimgabaritima,tesetako
dobivaprostornakompozicijavolumena.
Monumentalno poveanje oblika mogue je postepenim ralanjivanjem nanizanih graevinskih tijela
(TrojaII)ilinaglaenimisticanjempojedinanogtijelaunutarskupine(Tirint).
UZavrnojfazidolazidomjestiminigproimanjalabirintaimegrona.

Urbanizam
PrvagradskakulturaegejskogakruganastalajenakikladimamalenisnanoutvrenigradoviBiblos,
Tars,Mersina,ukojimaseoblikujeshemagradasastambenimdijelomvisokoiznadobaleilukompodno
grada.
UsrednjebronanodobanastajunovigradovisKnosomkaopolitikimiprivrednimcentrom,teMalijom
iFestom(izvornoPhaestum)kaoglavnimgradovimaporednizamanjihgradovapalaakaotosuZakro,
Gurnija,idr.
Naselja i urbanizma ve u ranom razdoblju dobivaju tipian karakter, osim lukih naselja novi gradovi
nastajunaobrancimabrdaokrenutipremaunutranjostiinauzvisinam,spogledomnamore.Ozatiti
od eventualnih napada nije se vodilo rauna, to je vidljivo iz injenice da se jedva mogu nai tragovi
utvrenja.

Kretski urbanizam vie voli kumulativan rast u skladu s postojeim okolnostima, nego krut ureen
sustav.

Ubronanodobanastajekaratkeristinitipgradaminojskigradpalaa.
Njegovsklopjemjeavinapromiljenogplaniranjaiorganikograsta:Centargrada,aliipolitiki,kulturni
i privredni centar je kraljeva palaa, odnosno palaa pokrajinskog vladara. Glavne ulice usmjerne su
premanjoj,noonenisukrutopostavljene,prilagoenesutopografijiterena,uskeuliceizmeunjihslue
kaopopreanveza,aestosunapadiniizgraenekaoulicesastubama.
Uveimgradovima(Knos,Malija)jezgragradarazvijaseokopalae,agradskeetvrtitvorelabirintsku
strukturuuvrjeenujoodneolitika.Nagradskujezgrunadovezujuseetvrtivanjskoggrada.
Knosos
okopalaeseformiraovalnagradskajezgradimenzijaosi600x1000m.,unutarkojesusmjeten
radionice, trgovine, vile dvorskog plemstva, javne zgrade (npr. karavansaraj pretea motela,
odmorite,prenoiteigostionica),temalapalaa.
Okogradskejezgreukruguod15001800mpredgraeseiriumanjezgusnutvanjskidiograda.
BrojstanovnikaKnososapremaEvansuiznosioje12000stanovnikazasredinjidiograda,80000
stanovnikazacijeligradi20000stanovnikazaluku.Knosjeprvivelegradmediterana.
SlinoKnosukoncipiranisugradoviMalijaiFest,aliimanjigradovipoputGurnije.
Gurnija
gradleinauzvisiniiznadzaljevaMirabelo;prstenastaulinamrea,nakojusenadovezujumanje
(ue) ulice (slijepe, prolazne, sa stubama i dr.); u sreditu grada stoji mala palaa (bez centralnog
dvorita), javni trg se nalazi na njenoj junoj strani; ovakav ustroj i struktura grada odgovara tipu
maloggradakakavnaobalamaEgejepostojisvedoXXstoljea.

StanovanjeKreta
Meu ranim kulturama Egeje Kikladi i Kreta preuzimaju vieelijsku strukturu naselja bliskog istoka i
prilagoavajujetopografiji,klimiivlastitimzamislima.UtojtradicijiseveukasnomneolitikunaKreti
razvijalabirintskisustavosebujantemeljcjelokupneminojskearhitekture.
Od kasnog neolitika uobiajena je gradnja povezanih skupina kua (Knos, Tefali). Kod kua se temeljni
objektibezshematskekrutostikombinirajupremazahtjevimakonkretnogprograma.
Temeljnepostavkegradnje:
povezanost glavnih i razdjelnih zidova za vie kue; izbjegavanjem krute podjele na graevne
esticeomoguenajelakaprilagodbatemeljainadgradnjeprofiluterena;vertikalnopovezivanje
stubama(unutarnjeivanjske);orjentacijapremasmjeruvjetra;fleksibilnaunutarnjaorganizacijau
skladu sa istovrsnom vanjskom organizacijom kue; karakteristian tangencijalan pristup
prostorijama;grupiranjeprostorijaistenamjene;oblikovanjeprostorijaidentinooblikovanjukue
ucjelini.
Odranograzdobljakueseodlikujuindividualnimtlocrtnimrasporedom.
Kamaiziovalnakuasrednjeminojskorazdoblje
jedinstvenitlocrtnioblikprilagoenlokacijinakojojjeizgraenstjenovitivrhbreuljka;radijalno
postavljenizidovijednostavnoralanjujuovalunizprostorijakojesupodjeljeneudvijeskupine
gospodarska i stambena, koje razdvaja unutarnje dvorite; ova kua se moe u funkcionalno
organizacijskomsmislusmatratipreteomkasnijihkuagospodara.
Vasilikiskupinakua
kuenapadini,vanjskastubitasujavna,aliisluezapovezivanjekatovakue.
Gurnija
kuenapadini,alisaunutarnjimstubitem,tlocrtjepropusniji.

Kue gospodara vile vieg stalea koje se nalaze u okolici i gradu upotrebljavaju iste prostorne
elemente ranominojskih kua s motivima kasnominojske arhitekture palaa. Individualne su po
matovitimvarijacijamaigrupiranju.

Tilisskupinaod3kuegospodara
kuaAjezatvorenija;kueBiCpokazujutipianrazvedenvanjskioblikkojiodgovaraunutranjem
rasporedu; jezgru ove dvije kue ini stambena skupina sa kretskim megaronom i unutarnjim
dvoritem.
OvakavtipgraevinanaroitojebrojanokopalaeuKnosu.
Kulturastanovanjaicivilizacijskistandardkasnominojskihkuagospodaradostignutisutekuvilama
helenizmairimskogcarskogdoba.

Minojskapalaa
Postojiviefazaurazvojupalaa:
oko2.000g.p.n.enastajenekolikovelikihpalaaKnos,Malija,Fest,:
oko1.600g.p.n.e.Knospreuzimadominacijunaddrugimagraodima;
od1.400g.p.n.esvepalaesurazorene

Minojskapalaajeimalaslojevitufunkciju:
politikosredite;
gospodarskosredite;
drutvenosredite;
vjerskosredite;
stambenapalaa.
Upravospajanjetolikihfunkcijarazlogjeirenjupalaainjihovojkompliciranojorganizaciji.
Planiranje polazi iznutra prema van i dri se naela prisutnih kod planiranja kua ili naselja. Sredite
sklopa je sredinje dvorite, koje po svim karakteristikama odgovara javnom trgu, a i ima njegovu
funkciju.Pojedineskupinezgradarasporeenesupremanamjeni,nouunutarnjojorganizacijiifunkciji
supotpunosamostalne.
U poetku te skupine su stajale kao odvojeni blokovi oko sredinjeg dvorita, a ulice su osiguravale
povezanostsgradomilukom.Ukasnijimfazamarazvojapojedinidjelovipalaesestapaju,abuduida
nemautvrdapalaarastenasvestraneokodvorita.
Sve velike palae u svojoj tlocrtnoj organizaciji predstavljaju varijante zajednike temeljne sheme
palaeuKnosu.

PalaaMalija
podignutajenablagojpadiniiznadplodnepriobalneravnice;uusporedbisKnosomiFestommanja
je i jednostavnija, u arhitekturi suzdranija i rustikalnija, a u ralambi preglednija; pravokutno
sredinjedvoritedimenzijaoko25x50morjentiranojeusmjerusjeverjug;uzsredinjedvorite
nalaze se zgrade politikoreligiozne funkcije i reprezentacije. Proelja zgrada oko sredinjeg
dvorita oblikovana su kao dvokatni trijemovi sa stupovima i loggiama; u sjeverozapadnom uglu
nalazisestambeniprostorvladarevstan,savlastitimdvoritem;posebnostpredstavljadvoritesa
osamcisternikojesenalazinajugozapadnomuglupalae.
PalaaKnos
Poprostranosti22.000m2,graevinskomvolumenuiznaenjunadilaziostalekretskepalae.Iakoje
palaa u osnovnoj tlocrtnoj koncepciji identina ostallima razlilku ini poloaj kraljevog stana koji je,
drugajenegokodostalihpalaa,smjetenuistonomkrilupalae.

od prvotnog prilaznog sustava sredinjem

doritu sauvane su samo sjeverna i juna
ulica;kodmlaegslojapalaejuni ulazje
pregraen u sloeni sustav hodnika
pomou kojeg su se posjetioci usmjeravali
pram svim vanim mjestima u palai;
paralelni hodnici na vie razina povezani
stubitimaomoguavajureiranjeopsenih
ceremonija;
umjetniki
smiljeno
grupiranje reprezentativnih prostora
ponovljenojeiuistonomkriluskraljevim
stanom, koji se satoji od dvije skupine
prostora postavljene paralelno, ali
izmaknute. U sreditu vee je kraljev
megarondvoranadvostrukihsjekira,au

sreditu manje je kraljiin megaron koji je za razliku od kraljevog introvertiran, svjetlarnici ga

opskrbljuju svjetlom i istim zrakom. Meusobno su ove dvije skupine povezane hodnikom sa
stubitem. Dodatni hodnici i prostori (ak i sanitarna prstorija s tekuom vodom) dopunjuju ove
skupine. Glavno stubite sa svojom nadgradnjom jedinstvena je u cijeloj antici, te predstavlja
preteukasnijihvelikihbaroknihstubita.
Uprostornomrasporeduzapadnogkrilaikraljevogstanaminojskiarhitektonskisustavpokazujesvoje
mogunosti u najboljem svjetlu. U slojevitosti i raznolikosti nadmauje istovremene kulture kao i
nadolazeugrkuantiku.

Utvrenigradovinakopnu
Utvrenjapredstavljajunajvanijezaetkeurbanogivota,dijelimoihna:
- utvrdepribjeita(mjestasklanjanjastanovnitvaodreeneregije.Stanovanjejeprivremeno,ali
jeutvrdatrajna)i;
- dinastikeutvrenegradove(osiguranjemoiodreenevladarskeloze)ukojimasenaseljavaju
obrtniciitrgovci.Uobiajenojedaseokogradaformiralopodgraeoddoseljenogstanovnitva,
tedaseionoutvrivalonovimzidinama.
Egejsko dinastiko sredite ili vladarski dvor karatkerizira kruni oblik zidina, prstenovi zidina i
megaron.

TrojaII
skupina s est megaron na vrhu brda, prvi put se pri gradnji vrata tip megarona probllikuje u
propilon;unutargradskihzidinanastajevelikiotvoreniprostorkojisluizaobrt,trgovanjeisl.,alii
kaopribjeitestanovnikakojiiveuniepoloenomotvorenomgradu.
TrojaII
podgraejeopasanogradskimzidinama,graevine.upodgrauodgovarajutipumeagronsnizom
varijantisvojimpoloajemkoncentrinosijedeoblikbreuljka;gradskizidzatienjekulama.
TermiV
skupine ugraenih megarona tvore gradske blokove; zidine grada naknadno opasuju gusto
izgraenustrukturu.
Polihoni
skupine ugraenih megarona povezane su proirenjima i produecima u svojevrsne prostorne
lance.
-

Mikenskeutvrde
Tiputvrdenauzvisiniiznadgradanajboljejeostvarenumikenskimutvrenimgradovima.
Na temelju tradicijske gradnje utvrenja na kopnu, potom kikladskih utvrenih gradova i minojske
arhitekturepalaaAhejciiJonjanirazvijajutipmikenskedinastikeutvrde(dinastikiburg).
Mikenskesuutvrdepandanminojskimpalaama,nozarazlikuodnjihonesepremavanzatvarajupoput
vrstihblokova,graenesunatekodostupnimmjestima,iskoritavajuprirodneobrambeneprednosti,
azidoveosnaujukiklopskimzidinamaibastionima.
Uunutranjostiutvrdejepalaa,estonanajviemumjestu.Njezinastepneastastrukturasastavljenaod
pojedinanihkockastihvolumenamegaronskogtipajasnojeralanjenaisraunatanamonumentalno
djelovanje.

Mikena
poloaj palae je takav da je prirodno zatiena; veliki zid palae proirene je iznatno ojaan na
krajukasnomikenskograzdoblja,ontitipalauinaseljeutvrdekojasluikaopribjeite;podgrae
(donjigrad)serazvijazapadnoodutvrde,sauvanojeteknetotemeljnihzidovanekolicinekuaiz
bronanogdoba;obrisivoenjeulicaprilagoenisuobrisimaterena;shemapravilneizgradnjenije
prepoznatljiva
Tirint

najboljesauvanautvrda,tlocrtnedimenzijeoko300x40/90m;trifazegradnje,jasnapodjelana
dva podruja: 1. zaravan donje utvrde gusto naseljeno podruje i 2. donja i srednja utvrda
izdignute u odnsu na prethodnu oko 4 m; zidine utvrde slijede oblik hrpta stijene, no briljivo su
ralanjene kako bi se iskljuili mrtvi kutovi. Prema jugu i jugoistoku podignuti su bastioni sa
kazamatama; na istonom boku ulazna rampa povezuje donju utvrdu sa gornjom, nakon prolaza
krozutvrduotvarasedvoritesakazamatamaivelikimpropilonomnazapadnojstranikrozkojise
pristupavanjskomdvoritupalae.Izovogdvoritasekrozunutarnjipropilonpristupaunutranjem
dvoritu palae s trijemom, u ovom dvoritu sve je podreeno simetriji; palaa stoji na najviem,
najirem i najjae utvrenom mjestu. Njeno sredite je prema tradiciji kraljev megaron koji je
uklopljenuskupinugraevina.
U planu palae prepoznaje se minojski utjecaj sustav dvorita, hodnika i stubita meusobno
povezuje dvije skupine prostorija, te je na taj nain prevladana tipina formalistika krutost
staroegejskihdinastikihutvrda,aliizbunjujuunedefiniranostminojskihpalaa.

Kupolnegrobnice
Na podruju Egeje sauvani su ostaci brojnih grobnih graevina krunog tlocrtnog oblika Orhomen,
Kikladi,Atika,Eubeja,TirintiLeukada.
NaKretiseproimajubliskoistoneisjevernoafriketradicijekrunihgrobnicakojesegradeurazliitim
tehnikamaidimenzijama.

Na kopnu se tek u kasnijem bronanom dobu poinju graditi kupolne grobnice. One spajaju bitne
elementeegejskegrobnegradnje:
krunioblik(tlocrt);
breuljkastioblik(tumulus);
konzolnukupolu;
dromosi;
rakuiligrobnukomoru.

Sreditegrobajekrunakupolaodkonzolnoizboenihredovakamenja.Upresjekuonaimaparabolini
presjek konice kakav je bi udomaen an obalama Male Azije ili Cipra. Grobnica se ugrauje u bok
breuljkailisezasipavanjemoblikujeukrunihumak(tumulus)
Dromos omoguava prilaz grobu, on zavrava pred suenim prolazom stomijem (stomion), koji se u
kasnom razdoblju oblikuje kao portal. Pokapanje se vri u rakama unutar kupole, iznimno kod manjeg
broja grobnica vrata iz kupolnog prostora vode u grobnu komoru. Ovaj tip grobnice proirio se cijelim
mikenskimpodrujem.
NajznaajnijiprimjercisupodignutinaPeleponezu,Beotiji,Tesaliji,aliinaotocimaiuMalojAziji.
Od otkopanih grobnica najvee i najreprezentativnije su Atrejeva riznica (Mikena) i Minijina riznica
(Orhomena).

Atrejevariznica(Agamemnonovagrobnica)Mikena(oko1.3001.250g.p.n.e.)
dimenzije: kupola promjera oko 14.5 m,
visoka je oko 13,2 m. Kupolu ine 33
prstenasta sloja kamenja. U svod su na
pravilnim razmacima umetnuti bronani
klinovikojiukraavajusvod.Dromosjedug
36m,irok6m.
materijal i tehnika gradnje identini su
onimanaLavljimvratima;
dvije monumentalne kamene ploe
pokrivajuulazukupolukojijesuenna2,7
m (vea ploa duga je 8 m, iroka 5 m i
visoka 1,2 m). Obje ploe rastereene su
konzolnim trokutastim svodom koji je
prama van zatvoren, gotovo bez reki,

visokom trokutastom ukrasnom kamenom

ploom;
ulazjevisok10,5m,odegasuvratavisine5,4miirine2,7m.Vrataselaganosuzujupremavrhu
tojeuskladusuobiajenimoblikomvratauEgeji;
plastinaobradaulaznogportalasimbolikipredoavaproeljepalae;
gotovo1.400godina,dogradnjePanteona118g.n.e.,ovakupolabilajenajveakrunakupola.

GRKA

Jedan od bitnih razloga savrenosti grke arhitekture jest ograniavanje na nekoliko tipova i oblika.
Poetkom arhajskoga doba razvoj dostie toku presudnu za daljnji tijek: hram s opbodnim trijemom
(peripter)kaogrkioblikreprezentativnesakralnegradnje.
Velike ranoarhajske drvene graevine odlikuju se gotovo potpunim jedinstvom konstrukcije i oblika,
kojeseprelaskomnamonumentalnukamenugradnjudijelomgubi.Jonskiidorskiredkojiproizlazeiz
konstrukcija drvenim potpornjima osiguravaju tijelu graevine ipak jedinstvo oblika. Vanije od
pronalaskanovihoblikajesuispravneproporcije.Njihovipomacioznaavajustilskirazvitak.Uklasicion
dovodidopotpuneravnoteesuprotnihelemenataforme.Siletoihoniutjelovljujunisukozmikeili
transcendentalne(kaonpr.uEgiptu),veiskljuivotektonske.
Logika grke arhitekture, pa i tamo gdje naputa stare konstrukcijske obrasce, poiva u itljivosti
funkcija.Noenjeioptereivanje,horizontalnostivertikalnostvidljivisubezalegorijskihilisimbolikih
asocijacija. Zid, potporanj, grede i krov uvijek su ono to jesu. Autonomija graevinskog tijela od
ranograzdobljautjelovljenaumegaronustoljeimajedominantnonaelogrkogagraditeljstva.Ono
se,dajuiprednostsakralnojgradnji,usredotoujenaoblikovanjepojedinanihgraevina.
Veliki projekti uvijek vode slobodnom rasporeivanju samostalnih graevinskih tijela. Njihov
meusobniodnosuprostorunijepodvrgnutnekojopevaeojshemi,negojeindividualnoodreen
volumenom graevine, prikladnim razdaljinama, te tradicijom i topografskim znaajkama pojedinog
mjesta. Svaka vana graevina dobiva vlastito postolje. Pri tome se prvenstveno koriste prirodne
teraseterena,apremapotrebiinasipavajuumjetneterase.
Objedinjenim orijentiranjem glavnih graevina (usporedne linije sljemena) sveukupni dojam pojedine
skupineodreujeonasnagausmjerenostikojaproizlaziizmegarona.Tausmjerenostdjelujekaojedan
odmalogbrojaimbenikakojiunosered.
Slobodno grupiranje nije prikladno kao vodee naelo za urbanizam. Nasuprot okupljanju bez pravila,
koje je svojstveno svakom "slobodnom rastu", u mnogim se gradovima uvode pravilni sustavi s
pravokutnim shematizmom. Ti rasteri funkcioniraju kao racionalni sustavi reda i organizacije. Kue,
javne (komunalne) gradnje, kazalita i javni trgovi ponajprije trebaju prostor s velikim iskoristivim
povrinama.Presudnipoticajizaoblikovanjeprostoraiovladavanjenjimenedolazeodsakralnenegood
profane gradnje. Nakon vrhunca dostignutog u sakralnoj arhitekturi klasike, grki arhitekti uspijevaju
stvoritiuzornetipovezgradaiuprofanojgradnji.
Uhelenizmunovigraevinskitipoviikompleksigraevinapridonosepoboljanjugraevinsketehnike.U
urbanizmu se trijemovi razvijaju u djelotvoran element. Njihovi dvoetani potezi koji postaju sve dulji
oblikujuzidoveulicaitrgovairokihipreglednihlinija.Utipuhelenistikeagoreprviputnastajujasno
omeeni trgovi grkih gradova. Istodobno oni pospjeuju pojavu tendencija koje djelomino ili posve
razgraujunaelavrijedeaudobaklasike,kojaihjeusavrilaunajveojmoguojmjeri.
irenjeeklekticizmasjednestraneznaikvarenjeklasinihredova,sdrugeonodonosioslobaanjeod
prijeteegukruivanja,kojesenaposezamjeujenakonzervativnomdorskompodruju.Osamostaljuje
seoblikovnikanonkojiserazvionasakralnimgraevinama.Buduidajesvojimproporcijamaneovisan
ocjelovitimsklopovima,moeseslobodnoifleksibilnoprimijenitikodnovihgraevinskihtipova,kakobi
sepostigloeljenodjelovanjenapredvienumjestu.Shelenizmomsepojaavainternacionalniutjecaj
grke arhitekture: ponajprije na graditeljstvo Rimskog Carstva, preko njega na ranokransko
graditeljstvo, a jo i u gotikim katedralama profili vanih dijelova graevine podsjeaju na grki
oblikovnikanon.Urenesansi,barokuiklasicizmuonodreujeralambuidekoracijuarhitekturekojase
uvelikeudaljilaodpretpostavkiizvornogagrkoggraditeljstva.

Konstruktivnioblici
Sustavielementigrkearhitektureoblikujuseusakralnojgradnji,njezinaglavnatemajehramsasvih
stranaokruemtrijemomsnizomstupovaperipter.Nakonpoetnoparalelnograzvojaiskristalizirala
su se dva reda (sustava). Na kopnu i u zapadnom dijelu Velike grke uvruje se dorski red, a na
otocimaiprostorimaMaleazijejonskired.

Dorskired
Veuranoarhajskodobaprelosesagradnjedrvetomnagradnjukamenom,isvielementisupoprimili
svojuformu,kojasedotjerujekrozslijedearazdoblja(arhajskoiklasino).
Ophodnim trijemom peristazom preobraena je jednostavna, osno usmjerena graevina
ranoarhajskog hrama u graevinu ralanjenu sa svih strana, te je tim jednostavnim (estetskim)
zahvatomostvarenapredodbaGrkaomjeri,reduisakralnojprezentaciji.

Pravilnooblikovanielementipodjeljenisuuetiripojasa:
krepidoma podgradnja (stereobat), sa tri stepenice odvaja peristazu od tla odnosno vidljivog
dijela temelja eutinterij. Najvii sloj krepidome je stilobat koji vezom kamena i rasporedom
ploaodgovaratlocrtuhrama;
stupovistojedirektnonastilobatu,plastikagraevineodreenajenjihovimrazmakominjihovom
vitkou(uarhajskodobamasivnijistupovinamanjemrazmaku,uklasinodobaravnoteaizmeu
svih elemenata, u doba helenizma vei razmak i vitkiji stupovi). Stup utjelovljuje statiku funkciju
potpornja. Trup s velikom povrinom oslanjanja osigurava raspodjelu tereta na stilobat.
Geometrijskakrutostinaglaenolaganosuavanjestupapremavrhuublaenojesa1620plitkih
konkavnihkaneliranaglaavajuvertikalitetstupailaganimuzdunimzadebljanjemstupaentaza
(entasis).
Navrhustupaobikujesekapitelijajesvrhapreuzimanjesilesaarhitravainjezinprijenosnastup.
Kapiteliizpredarhajskograzdobljastilizacijasudrvenognainagradnje(podlonadaska)preiroki
za izvedbu u kamenu. Kapiteli se sastoje od abaka kvadratine pokrovne ploe na koju jnalijee
arhitrav,ehinaplitkakrunajastuastaformaianulaplitkiprstenastireljefnamjestuzavretka
stupaipoetkakapitela.
trabeacija(epistil)tekahorizontalakojasesastojioddijelakojinosiarhitrava(glavnegrede)i
dijelakojijenoenfrizakojisesastojiodtriglifaimetopa.Triglifaoznaavapoloajkrovnihgreda,
metope su ukrasni elementi koji zatvaraju meuprostor izmeu triglifa. Svako polje stupova
podjeljenojeudvapoljatriglifama(odnosfizaiperistazeje2:!);

kroviznadfrizasenalazivijenac(geizon)ioluk(sima)elementiskojimapoinjekrov.Krovje
dvostreni, plitki plastian zahvaljujui obliku pokrovnih crijepova, koji se dodatno ukrauju iznad
vijenca posebno oblikovanim eonim crijepovima (antefiksi). Na zabatu se stvara jak okvir oko
plonogzabatnogtrokuta(timpan).Timpannaglaavaosnuusmjerenostkojajeunaravihrama,ali
neutjeenajednolikkarakterperistaze.

Tektonska shema poiva na uravnoteenju vertikalnih i horizontalnih sila. Suprotstavljanjem tereta i

potporanjanijeodreensamooblikcjeline,veistrukturapojedinanihelemenata.Npr:stupnjevanje
krepidome horizontalnost zbog stupnjevanja ini se zbijenijom ili proirenje stupa u kapitelu zbog
prihvatasileiliplastinaralambaepistilananosiveinoeneelemente.
Ova arhitektura je nastala primjenom naina gradnje kamenom na formu koja je izvorna raena iz
drveta. Tom promjenom nastalo je nekoliko problematinih detalja jedan od njih je tzv. Dorski
ugaonikonflikt,zakojiseukonanici(klasinorazdoblje)primjenjujudvatemeljnarjeenja:
difernciranapodjelazadnjedvijemetopeufrizurazmacinisuusklaenisrazmacimapreostalih
polja;
ugaonostezanjesmanjujeseosnirazmakstupovazadnjegpoljasamosabonestraneilisaobje
strane.
Takoer esto se kombiniraju obje metode koje se nadopunjuju zadebljanjem ugaonih stupova ili
njihovim naginjanjem prema hramu, te horizontalnim zakrivljenjem i drugim optikim korkcijama
pomoukojihsugrkuarhitektiproblemkojegsununomoralirjeitipretvoriliuvrlinu.

Dvaelementaodreujukarakterdorskearhitekture:stupitrabeacija.
Iznjihovaodnosamoguejeodreditistilskorazdobljekojemupojedinihrampripada.Razvojstilaoituje
sekakoupromjenamapojedinosti,takoiumijenjanjuproporcija.Odnosstupaprematrabeacijiosobito
je bitan. Kao mjerna jedinica (modul) za cijeli red je prihvaen donji promjer stupa (D) s njegovim
potpodjelama(1/2D=30partes).
- uarhajskojfazivisinatrabeacijedosee2,75D;
- uklasinojfaziproporcijajebriljivijeodvagnuta,onasekreeoko1,73Ddo1,81D
Proporcionalno se mijenjaju i odnosi arhitrava i friza, triglifa i metopa, odnosno svih elemenata koji
tvorecjelinu,paisamecjeline.Npr.naPartenonujeodnososistupa:triglif:krovnicrijepiznosi1:2:4.

Ukrasiseudorskomredustavljajunatonoodreenamjesta,gdjesuprilagoenitektonskojstrukturi
graevinetejesvojompostavomnaglaavaju.Ukrasneelementemoemopodijelitina:
- elementekonstrukcijetriglifi,teijeiregule,okapnicesmutulima,simusvodorigama;
- elementekojisuukljueniukonstrukcijukazeteustropnomgreu,metopeufrizu,ukrasne
trakeivrpcezaprofilacijuvijencaiproelja,eonicrijepoviiantefaks;
- istuornamentikukimatij(kima),meandri,spiraleiprepleti,palmeteilavljeglave,nadgrobne
steleitkaninu;
- kiparskadjelafiguralnifrizovi,zabatneskulptureiakroteriji.
IakoveidioornamentikepripadaoblikovnomnasljeuzajednikomitavojGrkojudorskomreduono
nanajstroinainostajevezanouzarhitektonskiokvir.

Jonskired
JonjaniiEoljanistarosjediocikojejeseobadoranapotisnulaizsvojihstarihnaseobina,suseuotonom
jonskom krugu i na Atici suoili s naelima dorske arhitekture i formirali svoj stil koji je oblikovno
slojevitijiidekorativniji.


Jonski red unutar racionalno odreenog konstrukcijskog sustava nudi vie mogunosti za oblikovanje i
kombiniranjeelemenata:
krepidoma krepidoma ima 2 ili 4 sloja, ophodni trijem moe biti na podgradnji bez stubita, sa
stubitemilinapodgradnjikojaimastubitesamonaulaznojstranihrama.
stupovisesastojeodbaze,trupaikapitela.
baza u rano doba stupovi se oslanjaju na stilobat preko plinte, koju u arhajsko doba zamjenjuje
spirastorom,oukonanicicijelabazajeralanjenanaplintu,tor,trohil,tor;
trupjevitkiji(812D)slaganimsuenjemientazom,kanelireseodvajajuuskimprugama,njihov
brojseodpoletnih48ustaljujena24;
kapitelizrazliitihpredoblikaipojedinanihelemenatastvorenjekonanitrolanioblikehin(s
kimom)obuhvaakrunipresjekstupa,nanjemupoivapplonijastukkojisesaobjestranesavijau
spiralne volute. Izmeu volute i arhitrava umetnut je ploni abak, ukraen jonskom ili lezboskom
kimom.

Volutekojesesusreunauglusaimajuseujednudijagonalnu ugaonuvolutukojajeorjentirana
premavanioprenajerjeenjuvidljivomsunutarnjestranekutagdjesevolutetvrdopresjecaju.
trabeacija je sauvala lakou drvene gradnje, arhitrav je ralanjenu tri lagano istaknuta pojasa
(fascije),Triglifeimetopezamjenjujejonskakimaizupastiukrasvujizubi(denticuli).
Kodjonskoatikevarijanteumjestozupastogukrasaumeesereljefnifrizskontinuiranimplastinim
prikazima.
kroviznadtrabeacijenalazisesnanoistaknutvijenac(geizon)nakojemjeoluk(sima)savijenusoblik
iukraenreljefomviticailavljimglavama.Krovjedvostrean,ponegdjeseosimbogatoukraenogoluka
pojavljujuantefiksa.
Jonskegraevinebogatosuukraeneskulpturama,slikarstvoiornamentprelazeinakonstrukcijske
elemente.
Ornament se pojavljuje na posrednikim meulanovima: kapitelima, abaku, vratu, i bazi stupa,
profilimazavrnihvijenacaistropovimakazeta.Najeeprimjenjivanisu:valovitilisnatiukras(kima)i
profilsazrnatimnizom(astragal).
Jonskakimaukrasnatrakaspresjekometvrtinekruga(profilsjajolikimnizom,ovuliistrelice).
Lezboskakimavariraistonaelosnizomsrcolikihlistovavodenogbilja.
Astragalnizzrnacaikrunihploicakojinaglaavavanesljubnicegraevine,naroitoprijelazeizmeu
tektonskihidekorativnihelemenata.

Povezivanjepomoukimaprofinjujeinaglaavaritamsuprostavljanjihelemenata,zrncasuuodnosu2:1
postavljena u odnosu na strelice kime. Jonska i lezboska kima se mogu pojavljivati samostalno,
zajedniki,sastragalomilibeznjega.
U dekorativni repertoar naravno spadaju i uobiajeni grki motivi:spirale, meandri, prepletne trake,
palmete,antemiji,viticeakantailjuskastiuzorci.
ErehtejAtena
ornamentalnatrakasjevernogtrijemazavravaukapiteluanteprimjergdjejeornamentaktivno
ukljuenutektonskustrukturugraevine.
ApolonovhramDidima
kapitelipilastranosezavrnivijenacnazidovima,aliiralanjujufiguralninizkojiteeispodnjega
sjevernogtrijemazavravaukapiteluanteprimjergdjejeornamentaktivnoukljuenutektonsku
strukturugraevine.
Korintskekapiteleupotpunostiodreujemotivakantovalia,kojisekaodovreneformepojavljujupri
krajuklasinogarazdoblja,kakosusasvihstranajednakiispravaseprimjenjujutamogdjejonskikapiteli
stvarapotekoe,adorskistupoviseiskljuujuzbogzbijenosti.
ApolonovhramuBasama
najstarijisauvanprimjerkorintskogkapitelapripisanjeIktinu;
kapiteljestajaonajedinomstupuuprolazuodcelepremaprostoruizanje.
ApolonovhramuDidimi
dvoranadvajustupovasakorintskimkapitelima.
Takoer znaajni sauvani primjerci kapitela iz tornja vjetrova u Ateni ili pilastra iz Euzine pokazuju
bogatstvo oblika i pokazuju da se plastika i slikarska punoa atike i jonske arhitekture povezuje s
osobnimrukopisomznaajniharhitekataikipara,odnosnodaarhitekturaizlaziizanonimnosti.

Urbanizam
Opaobiljejagrkoggradasu:
gradjedjelograana,aneposljedicavoljevladara;
izbor mjesta za grad odreuje se prema mogunostima obrane (nakon arhajskoga doba),
zadovoljenjagospodarskihiivotnihpotrebaiestetskomobiljeju;
razvijeno urbanistiko zakonodavstvo (potkraj arhajskog doba nastoje se unijeti elementi
graevnog reda, komunalne higijene, urbanistikog zakonodavstva te openito nametnuti
individualnimgraanskimslobodamaobavezeodopegkolektivnoginteresa).
Grkagradogradnjapredstavljatemeljkonstituiranjaeuropskogagrada,onojekonstantaueuropskom
iskustvu grada. Rimski, arapski, gotiki pa i moderni gradovi svjesno su oponaali tu konstantu (Aldo
Rossi,Arhitekturagrada).
PrveurbanistiketeorijesepojavljujuuGrkojuklasinodoba:
HIPOKRAT(460.377.g.p.n.e.)govorioutjecajupodneblja(klime),potrebidasegradsmjestinana
istonimpadinama(izloenostistonimvjetrovima);
PLATON (427.347. g.p.n.e.) razmatra ideju IDEALNOG KRUNOG GRADA ATLANTIDA. Grad
proizvoaa i ratnika pod upravom filozofa. 2025 tisua stanovnika grad dovoljno brojan radi
obrane, a dovoljno malen da se graani poznaju. U sreditu grada svetite/temenos sa hramom,
kipovima, fontanama, ribnjacima i perivojima. Gradski centar s javnim zgradama i vojarnama
(gimnazij,hipodrom,).Uokolosreditajestanovanjeipoljodjelskikrajolik;
HIPODAMIZMILETA(5.st.p.n.e.)optimalnaveliinagrada:10.000stanovnika.Neoterostropos
pravokutna mrea ulica, pravilni gradski blokovi. Teoretski model grada u obliku paukove mree
(vjerojatnonigdjeizveden);

ARISTOTEL(384.322.g.p.n.e.)Politika,knjiga3i7.Usvojimraspravamagovorioobrani,higijenii
prometu,prihvaaHipodamovuzamisaograda;istieprednostarhajskogagradauratnimuvjetima
kada postaje labirint za neprijatelje. Govori o funkcionalnom zoniranju grada sakralnoupravne
graevineubliziniagore,trgovakegraevinenarubugrada(jednostavnaopskrba).Veliinagrada
ovisiomogunostimaprehranestanovnika
Ugrkimgradovimamoguseiitatielementefunkcionalnogisocijalnogzoniranja.(Aristotelrazlikuje:
opi/javnidiograda(akropola,kulturniidrutvenicentar)iprivatnidiograda.).Funkcionalnoisocijalno
zoniranje grada se mijenja kroz povijest primjer akropole. Prostor akropole je promjenio nekoliko
funkcijaurazvojugrkoggrada:
u kretskomikensko i arhajsko doba (do 6. st.p.n.e.) akropola je utvrda na uzvisini stanovanje
vladaraipovlatenihpojedinacaisklanjanjeokolnogastanovnitva;
uklasinodoba(od6.st.p.n.e.)akropolajeposveeniprostor(svetite,prediohramova);
u novoosnovanim gradovimakolonijama potkraj klasinoga doba, i u helenizmu hramovi nisu
obveznonaakropolivemogubitiiudonjemgradu(grupiraniucentruiliraspreni.
Ulicegrkogagradaoblikujuseuskladusfunkcijomipoloajemugradu:
glavnaulica:33muAleksandriji,14,5muPireju;
stambene ulice planiranih gradova imaju prosjenu irinu od oko 4,5 m, za razliku od stambenih
ulicaspontanihgradovakojeimajuprosjenuirinuodoko1,2m.

Pretpostavka i simbol gradske neovisnosti jesu gradske zidine. Tehnika utvrivanja napredovala je
nakon klasinog razdoblja uvodi se tehnika dvostrukih ljuski. Obrambene kule pojaavaju zidove i
stratekiihosiguravaju,aigradskavratadobivajunovuformu.
MantinejaVIII/XIXst.p.n.e.,razoreniponovosagraen370g.p.n.e
graduravnici,zidineovalnogoblika;bazazidajeplitkizemljaninasip;podnojezidadebelejeoko
4,5msastojiseoddvijeljuskegraevnepologonalnimkamenjemiispunomodsitnijegkamenjai
zemlje;iznadpodnojasagraenjetakoerzidsadvijeljuske,aliizopeke;vieod100obrambenih
kula;gradskavratasedrejomikenskogprincipaulazjeformirankaoulaznauliica.
MesenaVIst.p.n.e.
graen na uzvisini, zidine slijede formu terena; obje ljuske gradskih zidina u debljini od 2 2,5 m
graene su kao zidovi od kamenih kvadara poloenih u ravnomjernim slojevima, ukruuju ih
kamene grede postavljene u zemljanoj ispuni zida. Orambeni hodnik na vrhu zida poploan je
kamenom; Arkadijska vrata (gradska vrata) primjer helenistike tehnike utvrivanja. Dvije kule
flankirajuulazizkogasenalaziulaznodvoriteukojemseneprijateljmoeokruitiinapastiodozgo.

Razlikujemotrifazerazvoja:
- arhajskaspontana(arhaioterostropos);
- klasinapravilna(neoterostropos)
- helenistika

Prvu (arhajsku) fazu karakterizira slobodan rast. Prva gradska sredita nastaju od starih akropola,
pojedine etvrti i ulice kojie ih okruuju slijede teren, podiu se svetita (esto na starim kultnim
mjestima) i ureuju se prostori za javne trgove. Arhajski urbanizam naslanja se na mikensko nasljee.
Iznimkauovojfazipredstavljajukolonijekojiseodranogarhajskogdoba(Selinunt628.g.p.n.e.),pod
utjecajemStarogaIstokaiEtruana,utemeljujukaoplaniranigradovisa:
- strogimgeometrijskimredom,ortogonalnommreomulica;
- upraviluetverokutnimobrisomnaselja;
- pravokutnimsustavompoljodjelskihparcela,putovaikanala;
-

- agoromnakrianjuglavnihulica.
Sauvanidokumentkojigovorionainuosnivanjatakvihgradovakolonijajesauvanakamenaploaiz
Lumbarde(otokKorula)psefizma.
Vaniji kolonijalni gradovi su Massalia (Marseille), Neapolis (Napulj), Posidonia (rimski Paestum),
Syracusa(Siracusa),Selinunt,Odessos(Odessa),Miletidrugi.

Drugu(klasinu)fazuneoterostropos(neoterizo=uvoditinovosti,mijenjati;tropos=nainivljenja)
karakteriziraju procesi kolonizacije i ratna razaranja koji zahtjevaju brzu izgradnju, za ljude koji su
jednakopravni lanovi zajednice, to olakava pravilnu i ujednaenu podjelu, kako gradskog, tako i
poljoprivrednogzemljita.
HipodamizMiletazagovornikjepravilnogurbanizmauteorijiipraksi,tegajeuinioopeobvezatnim.
Hipodamova zamisao grada temelji se na ortogonalnoj ulinoj mrei, neovisnoj o obliju terena, te
jednostavnost i preglednost plana. Agora je bogato oblikovana, arhitektonski definiran prostor, a
graevinejavnenamjeneihramovioblikujuielementigrada
Inzule (gradski blokovi) se planiraju kao pravokutni (bliski kvadratu) s odnosom stranica od 4:3 (Milet,
Priena)do5:2(Olint).

Miletrazoren494.g.p.n.e.,obnovapoela479.g.p.n.e.
nastaoporedstareakropolenapoluotoku,
novi plan grada saima sve teorije
pravilnog urbanizma i iskustva prikupljena
tijekom kolonizacije; pravokutna mrea
(raster) ulica razlae povrinu grada na
inzule. Raster je prilagoen obrisu
poluotoka koji je razveden; dvije dublje
uvale slue kao luke, apovezane su
potezomjavnihgradskihsadrajakojeine
agoreinizgraevinajavnenamjene.Nataj
nain je potezima sredinjih gradskih
funkcija grad podjeljen na tri etvrti
razliite veliine; sve ulice su uobiajene
irine od 4 4,5 m, osim nekoliko glavnih
ulicakojesuirine7,78,5m;oblikinzule
se mijenja prema etvrtima, blokovi june
etvrtisunajveitemeljnamjeraod29,5
x 51,5 m se ne primjenjuje kruto. Svaka
inzula se dijeli na parcele veliine od 380
do 1520 m2; javni trgovi i graevine
ukljueni su u sveopi red, potrebne
povrineutvrenesuprijepoetkagradnje,
a same graevine se grade u skladu s

raspoloivimsredstvima;
Ovaj plan postao je stoljeima okvir i temeljni obrazac za rast i povjesne promjene grakog velikoga
grada.Uvjerljiva racionalnost plana uinila ga je uzorom nizu drugih gradova: Pirej (jedini Hipodamov
gradnatluGrke),Turij,Priena,Olint,Selinunt,idrugi.

Grkikolonijalnigradovinatluhrvatske:
Issa (Vis) grad osnivaju doseljenici iz Sirakuze oko 389. g.p.n.e.; Pharos (Stari Grad, o. Hvar)
utemeljuju ga doseljenici s otoka Parosa, 384. g. p.n.e.; Knidska kolonija na otoku Koruli
utemeljena moda prije Isse i Pharosa, nepoznata lokacija; stanovnici Issae osnivaju u 3. st.pr.K.
naseljakolonije: Lumbarda (o. Korula), Tragurion (Trogir) i Epetion (Stobre), a Salona ilirsko
naseljepostajeglavniemporij(trgovakaluka).

Treu (helenistiku) fazu osim irenja grke kulture, karakterizira izraeno nastojanje da se grad
prostornooblikuje,uslikugradaseuvodeperspektivninaglascipoputglavnihosiidominanti.Gradovi
rastu, poveava im se: broj stanovnika, povrina i broj funkcija, imaju geometrijski (ortogonalan) plan
grada. Prve naznake tercijarizacija gradova (trgovina i obrt). Poveava se broj javnih zgrada i javnih
prostora, pojavljuje se decentralizacija sadraja, a urbana oprema gradova je sve brojnija i raskonija.
Arhitekturaseosobaastarihoblikovnihkanona,amjeovitistilodgovaraiambicijamavladaraipojavi
novihtipovagraevina,tenjihovompovezivajuumjeovitekomplekse.
Pergam
glavnigradmaloazijskogcarstvaAtalida,stratekipovoljno,alidotadabeznaajnomjestoproiruje
se u nekoliko navrata sa 9 ha na gotovo 90 ha. Grad objedinjuje niz sadraja u dolini nastaje
Askilepij (lijeilite), na srednjem dijelu padine: Donja agora, Gimnazij i Demetrino svetite a na
vrhu brijega smjetena je utvrda sa sjeditem vladara. Povezivanje niza raznih sadraja u jednu
cjelinu za grki urbanizam znai novi program u ijem se rjeavanju stare tradicije grko
mediteranskog graditeljstva spajaju s novim strujanjima, no ovdje se osim toga postie i slikovito
sveukupnodjelovanjekaorezultatperspektivnogpovezivanjanizaterasaigraevinananjima.
Iakojeugradnjiovogkompleksasvedovladavinerimljana(carHadrijan)sudjelovalovienarataja
arhitekataukrajnjemishodusvesugraevinepovezaneujedinstvenucjelovitukompoziciju.
Pravilni sustav gradnje gradova kolonija se iri na podruja visokorazvijenih kultura (Perzija,
Mezopotamija,Egipatidr.).
Aleksandrija
metropola helenizma, povrina oko 1300 ha s oko milijun stanovnika; utemeljena 332. g.p.n.e.
prema planovima arhitekata Deinokratesa i Kleomenesa, ima ortogonalnu shemu ulica i odnos
veliine stranica inzula od 6:5; smjetaj izmeu mora i jezera Mareotis, nasuprot otoku Pharu
(svjetionik);gradseiripremamoru,sanaglaenomglavnomulicom(uzdunaos)ulicaCanopus
kojajeiroka33m,oivienatrijemovima.
DuraEuropos
grad kolonija, utemljen u 3. st.p.n.e. na obali Tigrisa; grad za smjetaj vojske i civilnoga
stanovnitva;helenistikipravilanortogonalanplan,inzuleveliine70x35m,sasvimpotrebnim
javnimgraevinama,agorom,palaomguvernera,strategionom,idr.

Stambeneetvrtiseisprvarazvijajubezogranienja,koristeinasljeestaroegejskegradnjespretnose
prilagoavaju terenu. S poetkom kolonizacije, jo u arhajsko doba) razvija se novi nain pravilne
gradogradnje (kasnije obavezan tzv Hipodamski sustav gradnje). Temeljna jedinica grada je inzula
pravilnigraevinskiblokokruensetiriulice.
Opatemeljnanaelazaustrojstambenihetvrtiodreenasuveuarhajskodoba,auklasinodoba
supridodanaorganizacijskimnaelimapravilnogurbanizma:
osnivanjeistihstambenihetvrtibezzajednikihkompleksa;
gustinaingradnjespotpunimzauzimanjem(izgradnjom)parcela,zajednikigraninizidovi;
kuesuzatvorenepremavan,upravilusaunutarnjimdvoritem;
glavneuliceestousmjerusjeverjug,asporedneusmjeruistokzapad.

Delkazalinaetvrt
nastao u doba helenizma nain voenaj ulica, uklapanje i stupnjevanje graeviskih tijela ima
karakteristike staroegejskog naina gradnje; ulice irine 1,5 2,6 m formiraju nepravilne inzule s
proizvoljnimoblikomparcela.Ulicesupoploanekamenom;kuesuviekatne,estovisinedo12m
i otvorene su prema unutarnjem dvoritu; iznimno u prizemljima se otvoraju prodavaonice i
radionice,kojesuponegdjepovezaneupoteze.
Olintnovidiograda
nastao izmeu 440. i 430. g.p.n.e. nakon
razaranja starog grada; kao i Milet
sagraen je na uzvisini u blizini starog
grada. Teren je u blagom padu; glavne
ulice irine 7 m poloene su u smjeru
sjeverjugnameurazmakuodoko86,5
m.Popreneuliceirineoko5mpoloene
su na meurazmaku od 35,5 m, te su na
taj nain formirane pravilne inzule sa
odnosom stranica 5:2, kao temeljne
jedinice gradskog plana; po sredini inzule
(u duem smjeru) postavljen je prilazni
putirine2m,kojidijeliinzulunadva

blokaodpetkuanaparcelamairine17,3midubine16,75m.Parcelesemogupoveavatiili
smanjivati, ali samo unutar granica graevinskog bloka; ovaj sustav, nasuprot onom iz Mileta
znai napredak u smislu prihvaanja novih ideja i teorija: pravilan grad postavljenu skladu sa
stranamasvijetaiklimom,funkcionalnorazdvajanjeprometnihfunkcijapojedinihulica.

Agora(gr.agor=trg,zborite,javnomjesto;skuptina)jeusvakomgrkomgradusreditejavnog
ivota. Ona ne slui samo trgovini i obrtu, ve i svim drutvenim i politikim djelatnostima polisa
(grada drave). Izgradnja trgova prati i dokumentira sva politika razdoblja polisa, ali i promjene u
gradogradnji.
Postupno se sve vie istie opa drutvena i politika funkcija agore. Javne zgrade ine arhitektonski
okvirokotrga.Osimsakralnomgradnjomigradskimzidinamagradovisvojprestiiskazujukrozagorui
njezinegraevine.
Uarhajskodobaagoraimanepravilantlocrt,nemaoblikovanvanjskiprostoronajemjestookupljanja
ljudiizokolnihseoskihnaselja.
U klasino i helenistiko doba agora sredite politikog, drutvenog, kulturnog i trgovakoga ivota u
gradu.Pojavljujeseipodjelaagorapremafunkcijitrgovakaagora;politikaagora(Aristotel:Javnitrg
nikadaneebitiokaljantrgovinom,aobrtnicimaebitizabranjenulaz;dalekoodnjegaiposveizdvojeno
bitemjestonamijenjenotrgovini(Politika,knj.7).
Prva geometrijski pravilna agora kvadratnog oblika nastaje u Pireju prema projektu
Hippodamusa/Hipodama. Uobiajeni tlocrtni oblici: kvadrat, ee pravokutnik s odnosom stranica od
2:1do5:4.
Uhelenistikodobakodagorajesredinjiprostortrgaestoniiodokolnihstoaiispunjengraevinama
(hram,skulptureidr.)
Atenska agora je nastajala na povrini od oko 2,5 ha postupno tijekom nekoliko stoljea, bez
prethodnogaplana.
odsjeverapremajugupadazacca10m,adijagonalnojupresjecaPanatenskiput(dioprocesijskog
puta od Eluzine do Akropole). Tlocrtno ona je trapez dimenzija oko 110 x 170 m; najstarija i

najvanija skupina graevina nastaje na zapadnoj strani padini brijega buleuterija (gadska
vijenica), metroon, tolos, hram Apolona Patroosa i strategij, iznad koji je na vrhu breuljka
Hefestov hram; kroz due vremensko razdoblje agora je obrubljena trijemovima, na sjeveru su
sagraeneBazilejevestoa(VI/Vst.p.n.e.)iStoapoikile;

uhelenistikodobanastajuatalovastoaisrednjastoa,kojepotkrjepljujuhelenistikoopredjeljenje
za velike neprekinute poteze i prostrane komplekse trgova; atenska agora predstavlja simbiozu
razliitihelemenataujedinstvopunonapetosti.
Miletkodpravilnogurbanizmarazvojseodvijaunutarzadnogokviragradaiortogonalnograstera,no
shematizamulinograsteraneznaidaigradskosrediitemoraimatiidentianshematskikarakter.
centar nastaje kroz 200tinjak godina i postupno urasta u gradsko tkivo; izbjagava se formiranje
jedne osi, kao i presjecanje agore (odraaz staroegejske tradicije voenja prometa tangencijalno);
sredinomIIst.p.n.e.srediteMiletasesatojiodnizaotvorenihprostorakojiossjeverapremajugu
postajusvezatvoreniji;

Stambenekue
Stambena izgradnja sve do klasinog razdoblja zaostaje za opim razvojem arhitekture. Geometrijski i
ranoarhajskorazdobljepokazujuarolikeskromneprimjerestambenearhtekturekaotojenpr.ovalna
kua ili kua s apsidama. Kod oba tipa kua jo jednom se zbiva prijelaz ka megaronu koji svojom
formomodgovaragrcima,alikojinemoezadovoljitirazliitezahtjevegradskihstambenihkuakojima
bolje odgovara kumulativni staroegejski nain gradnje. Daljnji razvoj poiva na mediteranskoj kui s
dvoritem. U arhajsko doba glavni i sporedni prostori grupiraju se oko sredinjeg dvorita bez vrstog
sustava.Tekustrojpravilnogoblikagradskihinzuladovodidooblikovanjatemeljnihtipova.Pojedinani
tipovi ire se oko regionalnih sredita npr. kua s trijemom, kua s peristilom, kua s dvoritem i
megaronom.Tipovisemeusobnorazlikuju,aliutjeujedninadruge.
Kua s trijemom u Olintu i na Halkidici grade se na parcelama veliine 17 x 17 m, prilazi se s juga
sredinjimprilazomzastanare.Dvoriteimatrijemsamosulazneinasuprotnestrane,udvjemabonim
krililma(beztrijema)sugospodarskiprostori.Ulaznokrilovisinejejedneetae,anasuprotnodvije.
Delkuasperistilom
dvorite je sredite kue, peristil omoguava pristup svim krilima kue; spretna funkcionalna
organizacijauvierazinapotujemorfologijuterena.
Prienakuasmegaronom
ulazni hodnik vodi bono u unutranjost
kue, otvarajui se prema unutranjem
dvoritu; cijelim sklopom dominira
megaron koji se predvorjem nadovezje na
sredinjedvoriteiimanaglaendvostreni
krov; nema kontinuirane glavne osi
potvruje
se
staroegejski
sustav
tangencijalnogpristupa.

Javne(komunalne)graevine
Uz gradske zidine i svetita komunalne (javne) graevine predstavljaju tree teite arhitektonske i
gradograditeljskedjelatnosti.
Javnezradeusvrhupolitikogaivota:
buleuterijvijenicanakoncuVstoljeaoblikujesekaotipkvadratinadvoranaspolukrunimili
trostranopostavljenimstepenastimsjedalimapouzorunakazalite.
areopagvijenica
odeondvoranazasjednice
pritanejsjeditevisokihdravnihslubenika
strategijzavojskovoe
basilikeoikierezidencijavladaraivisokihslubenika
metroonarhiva,uAtenigradskavijenicadogradnjebuleuterija
Javnezgradeusvrhukulturnogaidrutvenogaivota
theatronkazalite
bibliothekeknjinica,udobahelenizma(Atena,Aleksandrija,Pergam)
teiseion,olympeion,delfinion
stoa univerzalna gradnja, sastajalite, ulica s prodavaonicama, izlobena dvorana. Do helenizma
umjerneuveliini,udobahelenizmarazvijajusedjeliminoiuviebrodneivieetanegraevine.
Onesvojomistomformomiveliinomdajukarakteragorama,odvajajuiihodusitnjenestambene
strukturekojaseskrivaizanjih.
Javnezgradeusvrhuportairekreacije
stadion
gimnasionvjebalite,njegovajezgrajepalestra(izvornogimnasionmjestogdjeueniciizvode
gimnastikevjebegoli(gimnosgo,nag)zaposmatrae,publiku,atakoeuealfabetiraun)
palaestrahrvalite,zarazlikuodgimnasionamoglojebitisamostalnagraditeljskacjelina
thermakupalite
Komunalnegraevine
arsenal Pirej, za opremanje 150 ratnih brodova. Zgrada dimenzija 118,40 x 16,25 m, sagraena
kaotrobrodnagraevina.
toranjvjetrovamonumentalniprirodnivodenisat
Sve ove graevine primjer su sposobnosti grkih arhitekata da savladaju zadani program, te da za
odreenunamjenusmisleiizveduuvjerljivtipgraevine.

Svetita
Kultovi povezani sa svetitima imali su vano mjesto u svakodnevnom ivotu grka. U svakom gradu
postojalasutijelakojaupravljajusvetitima,organizirajusveanostisprocesijama,rtvama,glazbenimi
sportskimnatjecanjima.Natakvesveanostidolazesudioniciizsvihpripadajuihdrava,ijarivalstvaza
todobamiruju.
FormirajusesvetitakojaimajupanhelenskiznaajprijesvegaOlimpijaiDelfi,aliiNamija,Del,teIstam
kraj Korinta. Neka svetita su takoer poznata kao proroita (Delfi, Dodona ili Didima), ljeilita
(Epidaur,Kos)ilimjestamisterija(Eleuzina).
Nestvarasesveenikistale,tojestvarkojaseprenosinasljednoilisestietemeljemnatjeaja.
Omiljena mjesta za ureenje svetita su u prirodi: sveti gajevi ili stabla, izvori, osobitosti u krajoliku,
pilje,augradugrobovi,paleheroja,stareakropole,teizdvojenainadvienamjestauzagoru.Svetase
mjestakaopodrujanakojimavladasamoboanstvogotovouvijekomeujuogradomtemenom,koji
uvijekslijedikonfiguracijuterenateraseipovienjapredstavljajudodatkeizkasnijihfaza.Najvanijidio
svetitajeoltarnanjemuseboanstvuprinosertve.Kultnikipoviihramovidolazekasnije,aunekim

svetitimaizostaju.
Poloajhramovausvetitimanedrisenikakveobvezujuesheme,meuodnosisedobivajuparalelnim
postavom vie hramova. Monumentalni ulazi se umeu u temen bez ikakva odnosa prema hramu.
Jedinojeglavnihramnajeeosnopovezanprekorampesoltarom.

SvetiteAfajeEgina
lokalnosvetitenaotvorenom,oko500g.p.n.e.dobivakonaanoblik;navrhubreuljkasagraena
jeterasakojaslijedipravokutnioblikhrama,osimnaistonojstranigdjeje(zbogsvetepilje)terasa
zakoena;hramjesosnopostavljenomrampompovezansoltarom;dosvetogprostorasedolazi
prekoulazneterasesasveenikimkuama,kojajeprekopropilonapovezanasasvetitem.
HerejSam
radijalni raspored procesijskog puta, kultnih svetita i hrama, te boni poloaj trga za sveanosti
rezultat je kultnog obreda; tek u helenistizmu izgradnjom Rekovog oltara uspostavlja se novo
prostornonaelo.
Olimpija
unutarsvetitajeprostorPelopejasvetiprostorograenustaromgaju(altis),postojikaojezgra
ovog svetita od I tisuljea p.n.e.; kultno sredite svetita je oltar od pepela posveen Zeusu, tri
glavna hrama stoje postrance od glavnog oltara bez ikakva odnosaradijalni raspored procesijskog
puta,kultnihsvetitaihrama,tebonipoloajtrgazasveanostirezultatjekultnogobreda;tekuIV
stoljeup.n.e.altisjezidomodvojenodskupinazgradaitrgovazanatjecanje.
AtenskaAkropola

povijesni razvoj star 5.000 godina; do 3.000. g.p.n.e. slui za sklanjanje stanovnitva; od 16.
st.p.n.e. utvreno sjedite heladskih vladara; u 6./5. st.p.n.e. pretvorba u svetite; 6. st.
pretvaranje Partenona i Erehteiona u kranske crkve; 17. st. razaranje mletakim granatama;
visoravan akropole uzdie se oko 40 m iznad svoje neposredne okoline; injenica da su Perzijanci
480.g.p.n.e.opustoiliAkropolu,dalajenakonzavretkaratasnaanpoticajdasesvetiteponovno
uredi.Veliki projekt raen u Periklovo doba sa arhitektima Iktinom i Mnesiklom; projekt je samo
fragmentarno izveden, ali je odredio sliku Akropole za kasnija vremena. Iz tog doba potjeu tri
glavne graevine: Partenon, Erehtej i Propileji, koja su ostvarena nakon 447. g.p.n.e. u vie
razdoblja; postavom Partenona u prostor premjeteno je arhitektonsko teitena junu stranu
Akropole,odaklesanovejuneterasePartenondominiraAkropolomipanoramomgrada,ruenjem
starog hrama ta dominacija se pojaala; na sjevernoj strani Erehtej s podrujem Pandroseja
obuhvaanajstarijasvetitautvrde;Ateninoltarkojijeostaonasvommjestuulazisnanijeuvidno

polje,pasepoprviputprekoobahramadobivairokopostavljeniarhitektonskiokvirplaniranjem
iz Periklova doba svojim svjesnim vertikalnim stupnjevanjem i naglaavanjem arhitekture, te
njenim uklapanjem u sveukupnu koncepciju prevladana je uobiajena autarkinost
(samodovoljnost) pojedinih graevina; ostala svetita se podreuju glavnoj skupini, jedino
sveenstvusvetitaAteneNikeuspjevazadratimalihramnazapadnojpadininautrbjunogkrila
Propileja; na trgu ispred Partenona smjeteno je Artemidino podruje i halkoteka, uz sjverni rub
podruja izmeu Erehteja i Propileja sauvana je kua Arefora (kua hramske posluiteljice);
slobodanprostorizmeugraevinaispunjavasekipovimaizavjetnimdarovima.

Hram
Poticajzagradnjuhramovadoaojetijekomprelazaizkultabezprikazaboanstavaukultsprikazima.
Unutar temena nastaju prva svetita za kipove ili skromne kue za obrede. Rani oblici geometrijskog
razdoblja preuzimaju tipove stambenih kua npr. ovalne kua i kue s apsidom. Pravokutne gradnje
dijelomsenadovezujunamegaronilinjegovuizduenuvarijantukuagospodara(Troja),kojaponekad
dobiva apsidalan zavretak (Termo Megaron A). U konanici odabran je izduen oblik hrama s
izduenomcelomhektatomped(hramijacelajedugakastotinustopa)kojipostajepolazitemza
monumentalnegrkesakralnegraevine.
Izostatakaprvihhramovavidljivisunaporiukojimaseizobiljaraznihoblikapostupnorazvijajutemeljni
tipovisakralnihgraevina.
Apolonov hram u Dreru (Kreta) VII st.p.n.e. zadrava oblik mikenskog megarona, u sreditu cele
nalazesedvastupaizmeukojihjeoltarognjite.Stupovinoselanternu(odvoddima),kratkastreha
leinaparudvostrukihpotporanja.
MegaronBTermusvojojjezgrikonzerviraojetipkuegospodaraizmikenskogdoba.UVIIIstoljeu
dobivaophodnitrijempotkovastogoblika.
Uovimhramovimavidljivisuzaecioblikovanjatemeljnihtipova.
Jednostavniji oblik je hram s antama ili njegova varijanta hram s dvostrukim antama, koji u kasnijim
fazamainijezgrukanonskoghramasophodnimtrijemom.
Temeljioblikhramauantamauvelikimsvetitimapredstavljajuriznicenpr.sikionskariznicauOlimpiji.
Hram Atene Nike Akropola, zbog skuenosti prostora sveden je na kvadratinu celu bez predvorja,
kojajeprematrijemupotpunootvorenapostavomdvajustupacaumjestonaglaenogotvorauzidu.
ArhajskiAfajinhramEgina,sagraenoko570.g.p.n.e.,unekimsegraditeljskimelementimainikao
predstupanjvelikihhramovascelama.Izaodmjerenogpredvorjasasnanimantamaslijedicelaukojoj
poprviputdvokatninizstupovadijeliunutranjiprostorutribroda.Izsrednjegbrodadvojavratavode
udvijekultneprostorijenastranjojstranihrama.

Hramovi ranog arhajskog razdoblja nisu samo individualna rjeenja za kultni prostor na
odgovarajuemmjestu,veivanistupnjevirazvojpremakanonskomobliku,kojiseutvrujukrajem
VIst.p.n.e.Nastojanjeokojasnihpravilaipoveanjemonumentalnostivodipremastvarnomstiluija
jecijenagubitakraznolikostiiindividualnosti

Uhramuukruenomtrijemovimasuprostavljenestrukturejednosmjernog,posvezatvorenogmegaronai
konstruiranogophodnogtrijema(peristaze)stapajuseuidealantipgrkesakralnegraevine.Mjestoi
vrijemesenemogutonoutvrditinopredajaupuujenaKorint,ijiseutjecajiridodorskogsredinjeg
prostora.UVIIst.p.n.e.peristazavienepredstavljaeksperimentalanoblik.Naosjeestohekatomped
(dugaak 100 stopa) sa peristazom, no u unutranjosti se pojavljuju kontinuirani jedan ili dva reda
stupova. Primjer razvoja vidljiv je na primjerima Apolonovog hram u Termu, Hereja u Olimpiji i
ApolonovoghramuKorintu).Apolonovhramiskupinasrodnihgraevinabliskisukanonskomtipukoji

jeuVst.p.n.e.dobiosvojkanonskioblikZeusovimhramomuOlimpiji.
Klasino doba se posveuje oblikovanju prostora, tek neznatno utjeui na vanjtinu kanonskog tipa,
variraseuprimjenistupova,zidnihistakailipolustupacauformiranjuunutarnjegprostoracele.Primjeri:
HefestovhramuAteni,ApolonovhramuBasamaiHramAteneAlejeuTegiji.
Velika Grka preuzima tip dorskog periptera, no drugaiji kultni obiaji vode do posebnih regionalnih
tipova.Celajesauvalasvojdrevniuskiobliksajednimstranjimnedostupnimprostorom(aditonom),a
ranodefiniranjekrovnihkonstrukcijavelikograsponapospjeilojeirenjeophodnihtrijemova.Osobito
prostoranieonitrijemoviisklopotvorenihstubitanasuprotoltaranaglaavajuusmjerenostgraevine.
Dimenzijesuvelike,proeljasa8ili9stuipovanisurijetkost.Primjeri:HerinhramuPaestumu,HramCu
SelinuntuiHramGuSelinuntu.
Neortodoksna primjena dosrkih elemenata bolje odgovara ozraju kolonijalnih gradova nego strogo
kanonskooponaanjehramovamatinezemlje.

ZeusovhramuOlimpijioko470456g.p.n.e.

sagradio ga je arhitekt Libon iz Elide, s ovim hramom dorski tip hrama s ophodnim trijemom
(peripter) dobiva svoj kanonski oblik; autarkinost hrama vidljiva je iz njegova poloaja unutar
svetita. Zbog loeg tla podgradnja hrama je izdignuta oko 3 m iznad terena skojim je spojena
zemljanim nasipom. Na taj nain se hram kao geometrijsko tijelo sueljava sa slobodnim rastom
prirode, hram je samostalani i u odnosu na druge graevine temena; tlocrt je simetrian i po
uzdunoj i po poprenoj osi, peristaza ima klasian odnos od 5:12 interkolumnija na stranama
hrama, odnosno 6:13 stupova. U taj odnos naos se simetrino uklapa, ali sa drugaijim odnosom
stranica koji odgovara 3:9 stupova; u celi je obostrano postavljen red dvokatnihg stupova koji
suuju prostor cele i i usmjeru panju u dubinu gdje je smjeten kultni kip; hram je i kao
graevinskotijeloodreendijalektikomodnosaizmeunaglaeneusmjerenosti(naos)iritmikog
svestranog ponovljanja (ophodni trijem) koje u igri svijetla i sjene daje graevini homogeni
plasticitet; klasian karakter Zeusova hrama poiva na briljivu usaglaenju svih dijelova u
organizam savrene ravnotee. Prvi su put i cjelina i dijelovi graeni na temelju jedinstvene
mjerne jedinice njena mjera od 16 dorskih stopa odgovara ~ 5,22 m, ona odgovara osnom

razmaku normalnog traveja (polja svoda ili osnomn raznmaku stupova); u vertikalnoj projekciji
ophodnog trijema proporcijsko naelo je vidljivo u usklaenosti pojedinih dijelova i konkordanciji
sljubnicaodstilobatasvedokrovnihcrijepova.Elemntikojistojejedanpoviedrugogauvijekstoje
uodnosu1:2,takojeodnosinterkolumnij:frizsmetopama:oluk(sima):crijep=1:2:4:8.Nadalje
u istoj osistoje osstupa, reka arhitrava, triglif, vodoriga na oluku i crijep pokrova. U presjeku je
vidljivo da je taj kanon optiko geometrijske prirode i da se u nekim dijelovima ne poklapa sa
konstrukcijom; kanonski tip postignut na ovom hramu oponaa niz hramova: Istam (Korint),
Paestum,Akregantidrugi,kojinisudoseglinjegovudojmljivuujednaenost.
Partenon
iakoatenjanisponosomistuusvojejonskopodrijetloonisvojevelikehramovegradeudorskom
reduglavnihramboiceAtenegradisekaodorskiperipter;prvufazugradnjePartenonaoko465.
449.g.p.n.e.vodiKalikrat,hramjeplanirankaodorskiperiptersaodnosominterkolumnija16:6
(17:7stupova);drugafazagradnjuzapoinjeoko449.g.p.n.e.podIktinomiFidijom,neposredno
nakondolaskanavlastPeriklakojipridobivaskuptinuzavelebniprogramnaAkropoligdjeglavna
graevina postaje Partenon; u tlocrtu je ravnotea izmeu peristaze i naosa dostignuta kod
klasinog hrama promjenjena u korist naosa, a odnos interkolumnija je promjenjen u 16 : 7;
umjestoprodubljivanjaprostorainjegovapostupnogsuavanjakodPartenonaseprovedenobono
proirivanje i stapanje prostora, tako je dobiven veliki proelni trijem, (ali bez ume stupova kao
kodjonskihhramova);osjeajzairinuprostoraosibitojevidljivuceliunutarkojejepostavljensa
tri strane dvokatni red stupova i formirana neka vrsta idealnog prostornog okvira za Fiidijin kip
Atenedjeviceizvedenodzlataislonovaevisokoko11m;plastikikaraktervanjtinegraevinene
trpizbogprostranogproirivanja(vanjskedimenzijestilobatasu33,88x69,5m);iakojedojamda
se u odnosu na Zeusov hram Partenon odlikuje veom zatvorenou volumena; svaka shematska
krutost prevladavana je dobro odmjerenim odstupanjima (horizontalno zakrivljavanje, postepena
korekcija razmaka interkolumnija). Tim kombinacijama pravilnog i nepravilnog oivljeno je veliko
graevinsko tijelo na slian nain n akoji odreeni pomaci u proporcijama oivljavaju onodobno
kiparstvo(Poliklet,Fidija);gradnjomPartenonapoinjeklasinoatikorazdoblje;
Suverenoophoenjestradicionalnimoblikovnimnasljeeminjegovopretapanjeuoriginalnetvorevine
ogranieno je, ini se, na uski krug arhitekata koji stoje u blizini s graditeljskom kolom Akropole
Iktin,MnesikloiSkopas

Jonskihramovi
Jonskaarhitekturasenamaloazijskojobalibrzorazvijauznaajnuvarijantugrkeumjetnosti.VeuVII
st.p.n.e. nastaju prve velike graevine ija je odlika racionalnost konstukcije. Pojedinane faze ravzoja
mogusedobrorekonstruiratinaHerejuuSamu,gdjespoetkomVIIIst.p.n.emalasvetitazamjenjuje
prvivelikihramHerejI.
HerejI
hekatomped(duljine100stopa=32,86m)sliiprvimhekatompedimaskopna(Apolonovhramu
Termu); dugaka kua od opeke oblikuje nepodjeljenu celu; niz potporanja u sredini nosi sljeme
krova;kultnikipskrivenizazadnjegpotpornja.
IzaovogtipapostojiHerej1ahramujedodanophodnitrijem
HerejIIuovomsuhramujasnorazvijeneosobinejonskogdiptera
stupovi postavljeni sa svih strana (kasnije udvostrueni = dipter); formirani su duboki proelni
trijemoviuperistazi;naglaenajeusmjerenostgraevine;poklapanjesvihkonstukcijskihosi.
U Hereju III jonsko graditeljstvo dostie divovski format koji od tad postaje karakteristian za glavne
hramovepokrajine.Oko570.g.p.n.e.arhitektiRekiTeodorpoinjugradnjuvelikogdipteranastilobatu
od 100 x 200 samskih lakata (52,5 x 105 m). Hram je stradao u poaru pa njegovu koncepciju u jo

monumentalnijojverzijipreuzimaHerejIV.
HerejIVPolikratovdipter
stilobatjepoveanna55x112mzbogproelnihtrijemovasatrostrukimredomstupova;postolje
podgradnje na ulaznom proelju dobiva u svoj irini stubite kojim je naglaena usmjernost
graevine.

Iudrugimsevelikimjonskimgradovimapodiuvelikihramovi.ArtemijuEfezuobjedinjujetipdiptera
razvijenoguSamusobzidanimdvoritem(sekos)svogstarijegsvetita,ukojemstojeoltarimalihram
zbog veliine i raskoi ovaj se hram ubrajao u antici u sedam svjetskih uda. Njegova koncepcija se u
temeljnimcrtamasauvalauApolonovuhramuuDidimi.Namjestusvetitanastajeskromnisekos,oko
640g.p.n.e.slijedigradnjaStarogdidimejakojiseuraskoiiveliininadmeesauzorimaizSamaiEfeza,
onjerazoren494.g.p.n.e.
MladiApolonovhramnastaonatemeljimaStarogdidimeja
u sreditu sklopa stoji naiskos (mali hram) s kultnim kipom u niem irokom prostoru (sekos). To
dvoritesavisokimzidomkojijeralanjenpilastrimapredstavljacelu,Apolonovudvoranutolei
podvedrimnebom(hipetralnihram);pristupuunutranjosthramaimajusamopovlateneosobe;
izvana je hram jonski dipter, dostruka peristaza (red stupova) zasniva se na jedinstvenoj mjeri
travejaod5,3m.Vanjskedimenzijehramasu10x21stup.

Standardnioblicihramovanisuuvijekmoglizadovoljitiraznovrsnekultovegrkereligije,stogazanjih
arhitektiuvodeizmjeneukanonskeoblikeiliihnadomjetajuindividualnimrjeenjima
Erehtej
ubrajasemeunajstarijakultnamjestakojajetrebaloukljuitiuprilikomobnoveAkropole;glavno
krilohramaorjentiranoistokzapadpreuzimatradicijuAteninoghramanaterasiutvrdenaijemje
temelju podignut; u istonoj celi s trijemom sa est stupova stoji Atenin kip cilj panatenske
povorke; na zapadnoj strani hrama glavni prostor Erehteja je u osnom odnosu prema sjevernom
trijemunakojemjeznamenjePosejdonovogtrozubaijunimtrijemomskorama(karijatidama),to
uspostavlja optiku i obrednu vezu s terasom Akropole; sjeverni trijem slui kao predvorje
Erehtejevekue,kaopropilonzaPandrosejibaldahiniznadznamenitogtrozupca.

Grka elja za kompozicijskom homogenou savreno je postignuta kod krunoga hrama. Tip tolosa
postojiodprapovijestiiGrcigapreuzimajuzajednoskultomrtavaiheroja.Sauvanisubrojniostaciiz
svihrazdobljaiuraznimvarijantama.

FilipejOlimpija<oko3338.g.p.n.e.
neka vrsta heroona za makedonsku kraljevsku obitelj, koja se ovom graevinom stavlja u red
bogovaiheroja;nakrepidomistoje tristube,aperistazaod18 jonskihstupovaobuhvaa krunu
celu; u unutranjosti niz od 9 polustupova ralanjuje zid, a polukruna baza nasuprot ulaza nosi
kipoveodzlataislonovae.
TelesterijEluzina
razvija se u vie faza, od malog mikenskog hrama do velike graevine u V st.p.n.e.; na tri strane
kockastogvolumenapodvojavratavodeukvadratinudvoranudimenzijaoko54x54m.Uzasve
zidove proteu se tribine sa 8 stuba, za oko 5000 sudionika; sa stranje strane, koja je bila
ugraevnaupadinubrijega,dolazisedogalerijenagornjemkatu;stropdvoranenosiestredovasa
posedamjonskihstupova;usreditustojianaktoroncelahramasasvetimkipom;uIvst.p.n.e.
dograenjetrijemsa12stupova.

Propilon
Propilon je u arhajsko doba predstavljao vrata svetita od drveta ili otvor u zidu ojaan stupcima.
Tijekomstoljeaiztihseoblikarazviloposebnomalograevinskotijelo.
TrojaIIpojavljujesenekavrstaskraenogmegarona,srdinjiprolazniprostorasdvapredvorjaizmeu
bonihzidova(anti).
Tirintpropilonsesastojioddvapredvorjasastupovimauantamaisredinjimzidomukojemsuulazna
vrata.
Afajino svetite Egina kvadratian tlocrt, prednji i stranji trijem, stupovi u antama, no zabat nije
postavljenuosiulaza,veparalelnosasredinjimzidompropilona.
Tijekompovijestiulaznavratapreuzimajusveviepojedinostiarhitekturehramova,takosepropiloniu
svetitima sastoje od prednjeg i stranjeg trijema sa po jednim nizom dorskih ili jonskih stupova i
pregradnim zidom, sa obaveznim trokutastim zabatom krova u osi trijema, kako bi se ve na ulazu u
svetiteistaknuojedanodglavnihmotivasakralnegradnje.
PropilejiMnesiklo437.g,p.n.e.
Jedanodulaznihsklopovakojinadilaziprethodnoopisanushemu.
jouarhajskodobasupodignutavratasproeljemirokim19msetiristupaipregradnimzidoms
petprolazazavelikusveanuPanatenskupovorku;Mnesiklopovezujezahtjevesloenesituacijana
Akropoli sa promjenjenim shvaanjem uloge propileja u rasporedu svetita, te propilon i njegove
sporednezgradeukljuujeujednugraevinskuskupinukojajestupnjevanapoirini,dubiniivisini;
podreivanjem Partenonu propileji pojaavaju njegovo djelovanje, te optiki zatvaraju prazninu
premamanjemErehteju;procesijskiputjenaglaenurezivanjemustubeiproirivanjemsrednjeg
traveja(polja);uzdunaospropilejaparalelnajesosimahramovaiusmjerenapremaneizgraenom
dijelusvetita;Mnesiklovplannijeostvarenucjelininisuizgraenastranjakrila,aodjunogkrila
izgraenjesamobonitrijem,kakobiostalomjestazahramAteneNike

Oltari
Oltarjesreditertvenogina,njegoviobliciodgovarajurazliitimtipovimakulta:krunioltariuobliku
velikihkamenovihprstenovairtvenistolovinjihoveraneoblikespadajurtvenioltariistijeneoltari
naotfvorenom,teoltariognjita(eshara)uunutranjostiranihhramova
Glavni oltari najee su povezani s hramovima istog boanstva, te su s njima usklaeni oblikom i
veliinom.Kaoikodarhitektureoblikujuseodreenitipovi:
OltarAteninahramaPaestum
velikioltardorskogtipa,skrajaarhajskograzdoblja;rtvenistoloblikapravokutnikadimenzijaoko3
x 15 m; postolje je kao i kod hrama odignuto od zemlje, irina podgradnje odgovara irini
krepidomeoblinjeghrama;rtvenistolsatristraneograenzidomvisine2m,nauimstranama
formirane dvije plitke nie u kojima su kipovi boanstava; postolje za sveenika ispred rtvenog
stola;
Jonija,kaoiugradnjihramova,oblikujesvojevlastitetipove,elementioltarskogstolasekombinirajuna
razliitenaineiusklaujusakolosalnimformatomhramova.Uzavrnojfazijonskivelikioltaripostaju
samosalnegraevine,kojeestoveliinomnadmaujusamehamove.
RekovoltarHerejuSamu
viestoljetno svetite na kojem su vidljive sve faze razvoja jonskog velikog oltara. Od skromnog
rtvenog stola ispred svetog ligovog drveta, koje se dograuje da bi u konanici prilikom
preureenja svetita dobilo monumentalan oblik visoki zid sa istaknutim zavrnim vijencem
obavijapostojetlocrtnedimenzijeoko30x14m,unutarkojegsenalazedrvoirtvenistol.Veliki
helenistikioltariuznapredovalisudozatvorenogarhitektonskogsklopa.

ZeusovoltarPergam
oltar poput jezgre ograenog trga (temen) stoji na posebnoj terasi akropole, pod otvorenim
nebom;tlocrtnedimenzijepodgradnjeiznoseoko36,4x34,2mspetophodnihstuba,satristrane
testubezavravajuzidom,asazapadnestranesevelikootvorenostubieteuspinjepremapodestu
nakojemjeoltarnistol;trostranizidsenalazinapodestuisatristranejeobavijennizomstupova
kojisepredpristupnimstubitemnastavljajukaotrijem.Podestnakojemsenalazioltarnistoljena
taj nain postao dvorite sa stupovima; u pojasu izmeu podesta i pete stube oploje zida je
ukraenoreljefomznamenitipergamskifriz.Reljefnipojasvisineje2,3miduineoko115m,na
njemu su prikazani prizori iz gigantomahije teme koja je bila rezervirana samo za zabatna polja
(timpane)hramova.
Pergamski oltar je tipian primjer helenistike arhitekture, ona se vie ne pridrava kanonskih pravila
klasinihredova,veslobodnospajanjihoveelmentenanovnainkakobipostigladojmljivijedjelovanje
(individualnioblikioriginalnostkompozicijenadvladavajuobjektivnustrukturuikanonskitip).

Kazalite
Grko kazalite je vjerska pozornica. Iz povezanosti kulta i igre nastaju oba oblika drame: tragedija i
komedija. Dionizijev kult ustanovljava praksu odvijanja drame sa glumcima, korom i govornikom.
Pozornicaigarapostajedionizovosvetite.Oblikgrkogkazalitarazvijaseizizvoakeprakse.
Kao povrina za igru slui orkestra; scena odvaja orkestru od pozadine, zatvara mjesto radnje. U
poetkujescenaprivremenogkaraktera,akasnijepostajesezamjenjujetrajnomdrvenomilikamenom
graevinom; prostor za gledaoce kavea okruuje orkestru, u poetku poligonalno(trapez), a kasnije
polukruno sa stupnjevitim izdizanjem sjedala. Nakon loih iskustava s drvenim tribinama kazalita se
postavljajunapadinubrijega,koljkastaformasedokazalazbogdobrepreglednostiiakustinosti.
Torik,Afrika
kazaliteizranograzdoblja;trapeznaorkestra,sahramomioltarom,gledaliteuoblikustlaenog
lukaiskopanoupadinu.
Idealan oblik kazalita Grci postiu koncentracijom na glavne elemente, te njihovom geometrizacijom.
Oko420.g.p.n.e.UAteniseorkestraizdvajaizsklopahrmaioltaraistvarasenjenkoncentriniustroj.
Izgradnja u kamenu poinje u Periklovo doba i dovrava se 330. g.p.n.e. Ovo atensko Dionizijevo
kazalite postalo je prototip kojeg oponaaju sve kazaline graevine grakog svijeta, razlike su tek u
nebitnimpojedinostima.
EpidaurIIIst.p.n.e.
znamenitoveuanticizbogsvojesavrenosti;okokruneorkestrepromjera2030mpodignutoje
geometrijski pravilno kazallite. Osnovica konstrukcijske sheme je pravilan peterokut upisan u
orkestru, ija osnovica lei u istom potezu s proscenijom. Stariji dio gledalita podjeljeno je u 12
segmenata(kerkides)naznaujuidvadeseterokutrazvijenizpeterokuta;gledalitesesastojiod34
redaizvedenauprvojfazii20redovakojisudodanikasnije.Gledalitesapojednimsegmentomsa
svakestraneprekoraujepolukrug.Pristupugledalitejemoguizsrednjegigornjegprstenastog
prolaza; iza orkestre se, kao u svim starim kazalitima sve do klasinog doba, nalazi dvoetana
scenska graevina koja zatvara kazalite. Jonski trijem postavljen ispred nje slui kao proscenij .
Izmeustupovamoguseumetnutislikekulisa.

Stapanjemistogeometrijskeartificijalneformesotvorenimkrajolikomgrkasearhitekturaugradnji
kazalitasuprotstavljakoncepcijihramakojijeautonomanuodnosupremaprirodi,

Rim/Politikamoi,organizacija,civilizacija

Koncem VI. st. pr. Kr. Rimljani ukidaju vlast kraljeva i oslobaaju se tutorstva Etruana. Poinje
neprekidnoirenjegradadraveRIMA.
Sveobuhvatna rimska civilizacija razvija se zahvaljujui vojnoj sigurnosti, visoko razvijenoj tehnici i
privrednom prosperitetu. Iz glavnoga grada ona se iri u provincije. S druge strane, iz provincija Rim
dobiva znaajne poticaje, prije svega iz Grke i s helenistikog istoka. IMPERIUM ROMANUM prvi put
stvara naznake jedinstvene europske kulture ije je ishodite u prostora Sredozemlja. Arhitektura i
urbanizam isprva se dre etruanskih i grkih uzora. Od II. st. razvijaju se vlastiti graevinski tipovi u
kojima se meusobno povezuju koncepcija, odreena namjenom, nova graevinska tehnika i
reprezentativno oblikovanje. Hramovi na postolju, bazilike, terme, kazalita graevine predstavljaju
prostorne elemente koji u rimskim gradovima dominiraju trgovima (forumi, fora). Njihov prostorni
raspored rimljeni su pretoili u sustav shemu rimskog logora (castrum Romanum), koji i dan danas
odreujekaraktermnogihgradovauEuropiinaBliskomistoku.

Rim/KonstruktivniobliciI
Stup i luk izraz su razliitih oblikovnih poimanja i konstrukcijskih naela, uvjetovanih graevnim
materijalom,kaoikoddrugihtadanjihsuvremenikastupiarhitravpotjeuodgradnjedrvom.
Stup Tuskiki (toskanski) red preuzima poticaje dorske arhitekture, no ne dostie njezinu
monumentalnujasnou:
stupovisuupravilunekanelirani,stojenabazikojunajeeineploaizaobljenje(plintaitor);
kapitelise nadovezujuna dorskiuzor. Uzdvaglavnalanka,pokrovnuplou (abak)ijastuk(ehin)
pojavljuju se i meduprofili, koji stupu daju ukrasni karakter, ali umanjuju snagu arhitektonskog
izraza. Taj oblik Rimljani prenose u kamen, ne mijenjajui bitno proporcije drvene gradnje, a sve
viepreuzimajugrkeredovestupova.

U doba Republike omiljen je dorski red, u doba Carstva osim jonskog prije svega korintski Stupovi na
maloazijskoj ili atikoj bazi najee su po uzoru na jonske vitki, uski i duboko kanelirani. Kod nekih
graevina tijelo je, meutim, glatko i od materijala koji se kontrastno istie pred pozadinom (obojeni
mramor,porfir,granit).
Luknjegovakonstrukcijskalogikaimavelikuizraajnusnagu,kojapoivanaopreciizmeuzatvorenog
zida i otvora u geometrijski istom obliku polukruga. Rimska arhitektura uvelike primjenjuje masivno
zie. Iz uporabne arhitekture Rimljani prenose luk i u reprezentativnu gradnju, ako ona nije sakralna.
Presudno za stabilnost konstrukcije i snagu izraza jest uklapanje luka u zidni vez. Etruani zbog
raspodjele pritiska esto upotrebljavaju udvostrueni luk, pri emu oba luka, zidana od umjereno
velikih kamenova klinasta oblika, kao koncentrini polukrugovi polaze iz iste uporine toke. Rimljani
usavravaju tehniku rezanja kamena, te meusobno usklauju tok reki i oblik klesanca. Umjesto
dvostukoglukaupotrebljavajuseveipojedinaniklesancikojisnanonaglaavajuradijalnipravacreki.


Kodlukaodpreciznoobraenogakamenareskesunajeeravnipotezitankipoputvlasiestobez
buke.Kamensereeueljeniklinastioblik.Nasuprottomelukodopekesastojisepravokutnihuskih
ploa.Poravnanjeomoguujureskeuklinastomobliku.Lukoviodopekenazidanimstupcimapojavljuju
seikaootvorenearkadeikaoslijepearkadeistaknuteodzidovailiuvueneunjihkatkadobukane,
katkadsvidljivomzidnomgradom.Tearkadetakoerslueizakonstrukcijskoojaavanjeizaplastiku
ralambu graevinskih masa i povrina, najprije kod substrukcija, potpornih zidova i tehnikih
graevina,kasnijeikodjavnihgraevina,naroitoukasnojantici.
Iz opreke luka i zida rimski arhitekti izvlae daljnje mogunosti diferencijacije. Na prijelazu klinastih
kamenova i radijalnih reski luka u horizontalni povez zida (s dodirnim i nalijenim rekama) takozvana
tokaupiranja(impost)pruaprirodnipovodnaglaavanjuvijencemiliprofiliranomtrakom,odkojihluk
jasno odskae. Zahvaljujui ralambi rubova uz otvore vrata odnosno stupaca arkada pilastrima ili
izboenim ugaonim klesancima, nastaje arhitektura okvira, koja je isprva vezana uz povrinu stijene
odnosnotijelozida,nopostupnoseosamostaljuje.Postupnodolazidopovezivanjaluneiarhitravne
gradnje,prikojojsearhitravzamjenjujepolukrunimprofiliranimarhivoltima.
Povezivanjestupailukaukonstrukcijskomsmisluinisenerazumnim,norimljanigaostvarujuizisto
formalnih razloga, otvarajui mnotvo mogunosti za dekorativno ralanjivanje novih graevinskih
tipova. ista luna konstrukcija potvruje se ponajprije kod velikih tehnikih graevina (mostova,
akvedukata, substrukcija). Sakralne i reprezentativne graevine dre se grkog uzora gradnje sa
stupovima. Povezivanjem arkade i kolonade nastaju novi sustavi ralambe. Njima se Rimljani
oslobaaju prinude klasinih redova stupova. Njihovi elementi nisu vie u vezi s unutranjom
strukturom, nego su pridodani nosivoj lunoj konstrukciji kao okviri i kulise. Vee mogunosti
ralanjivanjaplaenesugubitkomjedinstvakonstrukcijeiforme.
TabularijRim,78.g.p.n.e.
dravni arhiv na dominantnom ploaju na padini Kapitolija zatvara Forum Romanum prema
sjeveroistoku. U unutranjosti trijema s arkadama gornje etae, pravokutni istaci ispred stupaca
nose poprene lukove. Nastaje niz nadsvodenih pojedinanih traveja. Poklapaju se konstrukcija i
oblik.
Flavijevskiamfiteatar(Kolosej),posveen90.g.
tri niza arkada to stoje jedan iznad drugog ine vanjski prsten prvotnoga sklopa. Stupci su
postavljeni na razinu svakog kata. Visinsku razliku do sljedeeg niza stupaca konstrukcijski
nadoknauju iroki pojasevi masivnog zida u zoni svodova i stropova. Optiko rastereivanje te
teke horizontalne mase preuzima trokatni niz stupova. On ralanjuje luni zid reetkom
horizontala i vertikala vitkijih oblika. Dugake horizontale dvostrukih vijenaca zamjenjuju klasini
arhitrav.

Terme i Maksencijevoj bazilika pojedinani kolosalni stupovi stoje slobodno pred velikim stupcima
srednjegabrodastupnijesamostatiki,veoptikiisimbolikinosasvoda.
S vremenom se arkade (stupci) ne povezuju samo s elementima klasinih redova (stupovi), nego se i
kolonadaproimasarkadomHadrijanovavilauTIvoliju.Takoer,arkadesastupovimasasvihstrana
okruujuforumuafrikomgraduLeptisMagna,dovren216.g.Stupoviumjestoravnogarhitravanose
nizlukova,adekorativnimedaljonisidealiziranimglavama{clipeaureljefu)ukraujuumetke,trokutna
poljaizmeulukovaiarhitrava.
Lukprodireiusakralnuarhitekturu.Kodtzv.sirijskogzabataarhivoltkojipolaziiztrabeacijepremouje
srednjiinterkolunijispodtrokutastogzabata,kakobiseistaknulaosulazau svetite(motivvrata).Taj
oblikzabatapojavljujeseiucarskojpalaiuSplituiznadpoasneloenaPeristilu.

U posljednjim stoljeima antike slabi strogi kanon klasinih stupova i njihovih redova, nastaju novi
tipovigraevinainovikonstrukcijskisustavi,astvaranjenovihgraevinskihoblikairalambiodvija
seuglavnomudvapravca:
raclonalnofunkcionalnommasivnomstilu.Iztehnikezidanjautilitarnihgraevinanastajustupcii
zidniistaci,lukoviislijepilukovi,potporniirasteretnilukovi,pojedinaniprozoriiskupineprozora.
Onise,kaoisvodnekonstrukcije,odnosnotehnikalijevanogcementa,prenosenareprezentativne
velikegraevine.Iakosuuglavnomobloenidekorativnimelementima,ponekadsepojavljujuposve
isti,sasvjesnimodbacivanjemformalistinihdodataka(terme,Maksencijevabazilika,idr.);
reprezentativnim dekorativnom stilu neovisnom o nosivoj konstrukciji i tipu graevine. Njegovi
elementipretenopotjeuodklasinihredova,npr.stupovi,polustupovi,pilastrinakombiniranim
bazama i postoljima, vijenci i dijelovi trabeacije, edikule i ukrasni zabati. Dekoraciju dopunjuje
oblaganjezidovaipodovamramornimploama(opussectile),kamenimozaik,kipoviizidneslike.
Slobodno raspolaganje elementima ralambe omoguuje ralanjivanje fasada i prostora lanom
arhitekturom, neovisnom o nosivoj konstrukciji, odnosno oblaenje konstrukcije u formalno
autonomno oploje. Pri tome je njezin karakter esto vie odreen proizvoljnim oplojem nego
praktinom namjenom. Arhitektura postaje kulisom. Stilski pravci istonog helenizma i potreba za
raskoivladaradiadohapovezujusesrimskomsklonouvelikojgestiipredstavi.

Trijumfalniipoasnilukovi
Od II. st, za Republike njih na istaknutim mjestima u gradovima podiu vojskovoe, u carsko doba
podie ih senat, a kasnije i sami carevi. Kod prvotnog oblika slavoluka s jednim prolazom dva iroka
stupca i polukruni bavasti svod nose teku atiku s posvetnim natpisom i kipom odnosno
etveropregom aene osobe. Taj temeljni oblik ralanjuje se od Augustova doba stupovima i
trabeacijom,aosimvarijantesjednimprolazompojavljujuseivarijantesdvainaposestriprolaza.
TrajanovslavolukuuTimgau(Alir)podignutukoncemII.st.
masivna gradnja prolaza dobiva etiri korintska kolosalna stupa na zasebnim postoljima; obrati
vijenacasplitkimsegmentnimlukovimapovezujuihuparovimaiznadbonihprolazaunekuvrstu
monumentalnihedikula.Izmeulukovaprolazaivijencaumetnutajezidnaniauokvirenamanjim
analogno postavljenim stupovima; lana arhitektura izmjenom svjetla i sjene daje graevinskom
tijeluivuplastinostijisedojammijenjatijekomdana.

Proeljakulise
Rezultat su elje za dojmljivim oblikovanjem proelja zgrada, napose onih koja okruuju trgove,
Graevinsko tijelo dobiva mjere, raspored prozora, vrata i katova u skladu sa zahtjevima izvedbenog
programa.Zahvaljujuielastinostiralambevanjskoseproeljenaeljennainuklapauslikugradaili
uodreenusituaciju.

CelzovaknjinicaEfez(115.g.)

visokadvoranabibliotekestrokatnomgalerijomuoblikudobivadvokatnufasadu;trojavratas
nadsvjetlimaitriprozorauravnomjernimrazmacimaprekidajuzid.Isprednjeganaudaljenostiod
1,50 m u dva kata stoji red korintskih stupova na zasebnim postoljima; u skladu s osima vrata
odnosnoprozorafasadajeugornjemkatustupovimapodijeljenautriira,audonjemuetiriua
polja. Umjesto neprekinutog poteza stupova, obrati izmjenino istaknute i uvuene trabeacije u
prizemljuoblikujuetirianakatutrimeusobnoizmaknutejediniceslineedikulama.Uprizemlju
one su ispunjene niama s kipovima, na katu prozorima. Nad njima izmjenjuju se dva zabata
segmentnoglukasjednimtrokutnimzabatom,ijivrhnaglaavasredinjuos,jednakokaoneznatno
viavratausredini.
Poistomnaeluizgraenisuiplastikioblikovanizidovipozornicaurimskimkazalitima(scenaefrons).

Urbanizam
Urbanizam i urbana civilizacija u Italiji presudne poticaje duguju Etruanima i Grcima. Svoja vana
naseljaiutvrenjakultureVillanovanauzvisinamaizmeuARNAiTIBERA,EtruaniodIX.st.izgrauju
uutvrenegradove.Ubrzodostiuvrlovisoktehnikistandardprigradnjigradskogzida,vrata,mostova,
ulica, kanala i vodovoda (gradnja velikim klesancima, svodovi). Do konsolidacije njihove vlasti nije
ustanovljena nikakva planska shema. Pri osnivanju novih gradova Etruani prelaze na pravilni
urbanizam.Plannekogagradasmatraseisjekomiodrazomkozmikogreda(disciplina).Priosnivakoj
ceremonijinjegovasenaelaprenosenabuduigrad:tokgradskihzidinaodreujebrazda,pomerium,
povuenabronanimplugom,odvajajuipovrinugradaodokolia.Cardo(ossjeverjug)idecumanus
(osistokzapad)dijelegradujednakomjerneetvrti,teodreujumjestagradskihvrata.Usreditugrada
kruna rtvena jama (mundus) uspostavlja vezu s podzemljem (vertikalna os). Terasa sa svetitem
gradskih boanstava orijentirana kao osno kriite nadvisuje stambene etvrti. Tom svetitu
pridruujusedruganadrugimmjestima.Nekasuizvangrada,jednakokaoineketrniceodnosnojavne
ustanove.
Lokalnetradicijeitopografijadoneklemodificirajuidealnushemu.

MarzabottopodignutogpoetkomV.st.p.n.e.junoodBOLOGNEpovierijekeRENO.
jedan kardo i tri dekumana irine oko 15 m slue kao glavne ulice. Sporedni kardi dijele etvrti u
izduene inzule; pored veih i manjih stambenih kua niu se, prvenstveno uz glavne ulice,
obrtnike radionice i prodavaonice; sjeverni dekuman vodi prema svetom podruju, "akropoli".

Jedinstveno planiranje povezuje ga sa stambenim dijelom grada u vrstu cjelinu; ulice imaju
poploanekolnike,nogostupeikanale.Sredinjisabirnikanal(cloacamaxima)odvodiotpadnevode
u rijeku. Odvodu otpadne vode odgovara sustav raspodjele pitke vode iz sabirnog bazena ispod
akropole;naperiferijiiskopanisuostacidvijunekropola.
Etiko i religiozno uklapanje u kozmos zadaje etruanskom urbanizmu estetsku koncepciju na strogo
geometrijskojpodlozi.Unatoprividnompodudaranju,usvomosnomustrojuiprostornimodnosimato
iznjegaproizlaze,tajurbanizamnijeidentiansgrkim.
OvajjevekoncemVIII.st.prisutannatlujuneItalije(CUMAE,TARENTUM),gdjesepodrujenjegova
utjecaja presijeca s etruanskim. Pravilni sustavi tu nastaju ranije nego u matinoj zemlji. Nasuprot
kasnijem hipodamskom urbanizmu oni se esto temelje na osnom kriitu. S italskim i etruanskim
plemenimauspostavljaseredovitaiivatrgovakaikulturnarazmjena,obostranoseprenoseutjecaji,
dolazi do proimanja. Tijekom stoljea Grci gube svoje gradove, koji naposljetku bivaju pridrueni
rimskojdravi.
Pompeji
gradjenastaonavisoravnioko40miznad

uarijekeSARNO,vidljivjepovjesnirazvoj
grada i djelovanje raznih utjecaja; sve do
VI. st. pod grkim je utjecajem, a u V. st.
potpada pod etruanski. Nakon jo
jednoga kraeg grkog razdoblja, grad
osvajaju SAMNICANI, a 80. g.p.n.e. postaje
rimskom kolonijom; u ulinoj se mrei
jasnoistiestrukturastarogagrada,kojisu
ETRUANI okruili bedemima te su u
nepravilni oval upisali osni kri. U sjecitu
kardaidekumanarazvijasekasnijeforum.
Zidni prsten samnianskoga helenistikog
proirenja s 12 tornjeva i osam vrata u

veemopseguponavljastari,obris.
Proizvoljno voenje ulica iz prvog pojasa proirenja zamijenjeno je hipodamskim sustavom.
Produecikardaidekumana,tejednavelikaparalelnaulicairine7do8,50mineglavnearterijeu
helenistikojmreiulica.Paralelnidekumaniirineoko5mralanjujunovidiogradau7pojaseva,
a3mirokepopreneulice(vici)dijeleihuuskegraevinskeblokove(insutae).Staraurbanajezgra
ostajeteitegrada.Forumseobogaujetrijemovimaijavnimgraevinama.OkostarogaHeraklova
hramarazvijasenajugoistokuforumtriangulareskazalitemipalestrom,premagrkomobrascu.
Nagranicipremastambenomdijelugradanastajuterme.Urimskodobastvarasenovoteitena
istokusamfiteatrominovomvelikompalestrom,sagraenimaukutugradskihzidina.
Izgled Pompeja pokazuje presudni utjecaj helenizma na italski urbanizam juno od etruanske zone
utjecajasvedorazdobljaranogacarstva.Temeljitopreoblikovanjeuduhurimskearhitektureitehnikih
graevinasprijeilajeprovalaVezuva79.g.Katastrofajekonzerviralagradurazdobljubrzogusponai
povijesnogpreokreta.
Rimseodprapovijesnihseoskihpoetakauspinjedosreditaimperija.Ubrzanoprerastanjeumilijunski
gradusvimjerazdobljimaonemoguavaloprovedbubrojnihplanovazanjegovoureenje.Meutim,u
svimprovincijamaRimjeosnivaopravilnegradove.Gotovosvudapoivajunaistojprovjerenojshemi,a
tojeCastrumRomanum.
Rimski vojni logor tijekom dugotrajnih ratova bitan je imbenik sigurnosti. Trajni logori osiguravaju
dopremu pojaanja ili prezimljavanje. Garnizoni i utvrde na vanim tokama zatita su granica i

stratekogsustavacesta.Posvudaistinainpodizanjalogorastonoutvrenimmjestimaifunkcijamaza
dijeloveetaautomatskijamisigurnureakcijuusluajunapada.PrekologorasamjeRimprisutankao
sila reda, kao organizacija, kao tradicija. U njegovu ustroju spajaju se vojna svrhovitost i etruanska
vjerskatradicijaurbanetopografije.

Novesija(NEUSSnaRajni)oko30.g.
utvrenilogorosiguravaojelimesdonjeRajne;opkopizidomeujupravokutnikstraninihduina
oko600x400m.irokapoprenaos(decumanus)iliviaprincipalisdijeligauuskiprednjiodsjeak
zvan praetentura, i iri stranji odsjeak, zvan retentura. Uzduna os (cardo) ili via praetoria dijeli
oba odsjeka u zrcalno jednake polovine radi olakavanja izlaska u borbu; u retenturi nastambe
vojnika,podijeljenihpremadesetkohorti,kaozatitniblokokruujutehnikiiorganizacijskicentar.
Njegova jezgra, koja se sastoji od simetrino postavljenih principija (odnosno pretorija) i palae
legata odnosno kvesture, okruena je arsenalom, lazaretom, forumom i prostorom za vozila; u
pretenturiseduglavneulice,izanekevrstekolonadesprodavaonicama,niuprostranekueviih
asnika, kojima se sa strane nalaze kola i zatvor. S obje strane karda (via praetoria) kao eoni
blokovilogoranalazesenastambepomoniheta.
Za civilne graevine u logorima nema mjesta. Meu prve graevine podignute izvan logora spadaju
amfiteatri, kasnije esto dopunjeni kazalitem i cirkom. Pored njih naseljavaju se trgovci, obrtnici i
obitelji vojnika. Ta naselja za opskrbu uz logor (canabae) brzo izrastaju u civilne gradove. Njihova
nepravilnostunapadnojjeoprecipremacastrumu.
Uska isprepletenost vojne i civilne uprave i karijere, te istodobno praktian i normativan nain
razmiljanja dolaze do izraza i u slinom naelu planiranja civilnih gradova. Kolonije i gradovi u
provincijama kao sredita trgovine i uprave predstavljaju imperij s njegovom nadmonom tehnikom i
civilizacijom. Pravilni kompleksi prilagouju se lokalnim odnosima i posebnim zadacima grada. Osim
novoosnovanih poluvojniki ureenih veteranskih kolonija i postojea se naselja preoblikuju prema
rimskomkonceptu.Domaestanovnitvojaeilislabijesudjelujeuprocesuurbanizacije. Usvakomse
sluajusnanonameenadmonarimskastrukturaplaniranjaigraenja.
AugustaTreverorum(TRIER)
prstenzidinanadilaziopsegunutranjegalogorskogsklopa.Forumjeokruenkolonadamaijavnim
zgradama, zauzima prostor est inzula; velike carske graevine uglavnom stoje na rubu prvotne
kolonije: iza zidina na obali rijeke Mozel spremita za ito i Barbarine terme, na istonom rubu
gradacirkusiamfiteatar,ukljuenugradskeutvrde;palaeseprostirenapovienojterasi;ublizini
Gradskih vrata (Porta Nigra) nalazi se konstantinska palaa, velika aula palae ("bazilika") i
dominantnopozicionirankomplekscarskihtermi;uusjekudolineAltbachapridruujesepodruje
hramova TREVIRACA izgraeno na rimski nain. Poput mnogih rimskih gradova sklop TRIERA ini
podlogu kasnijem srednjovjekovnom biskupskom gradu. Urbanizacija Europe polazi od rimske
carskegranicenaRajniiDunavu.

Zidine i gradska vrata kod ETRLIANA i drugih ITALSKIH PLEMENA simboli gradske nezavisnosti u
Rimskom Carstvu reprezentiraju mo i red imperija. Rimska tehnika graenja utvrda objedinjuje
etruanskeiitalsketradicijegradnjeobrambenihzidinaspoticajimaizgrkohelenistikogurbanizmai
vlastitim tehnikim razvitkom. Ona obuhvaa sve vrste obrambenih graevina od nasipa i opkopa do
gradskihzidinaopremljenihkulama.
EtruaniiItalciusavrilisustaromediteranskutehnikugradnjevelikimkamenjembezbuke.Tipinoje
poligonalnozie,ijisublokoviuvreninekomvrstomsnanihrasteretnihlukova.Tuprastarutehniku
zamjenjujeracionalnijeiestetskiskladnijepravilnozieodkamenihklesanaca,tegradnjasdvijeljuske
koju su poznavali Grci. Rimljani uvode peenu opeku i cementnu gradu. Mijeane tehnike omoguuju
racionalnuuporaburaspoloivagraevnogmaterijala.
SauvaniostacietruanskihiitalskihzidinaANSEDONIA,VOLTERRA,ALATRI,SEGNI,FERENTINUMidr.
ServijevzidRim(VI.st.p.n.e.)
njihovimopsenimmladimdijelovimaspoetkaIV.st.pripadaaggerservianus,zemljaninasipirok
oko42m;unutardvajuobruaklesanacaodtufanjegovasevisinapenjeodoko2,60m(gradska
strana)naoko910m(poljskastrana).
Tipian zid s dvije ljuske prema helenistikom uzoru opasuje samnianske Pompeje: debeo je do 6 m,
visok do oko 8,5 m, ojaan kontraforima. Unutranja zidna ljuska poviena je za oko 3 m, kako bi
zaustavilaneprijateljskehicekojisunadletjelivanjskiobru.
Ukasnomcarstvustvarasejedinstvenatehnika:masivni,alineodvedubokitemelji,2,53mdebelo
zidnotijeloodcementnestrukture(opuscementicium)izmeuljusakaodopekailimjeovitogobzida
(opus mixtum), visokih pet do deset metara, uglavnom s natkrivenim ophodom, i prsobranom s
krunitimaistrelnicama.
Tom tipu pripada Aurelijev zid, sagraen za zatitu Rima nakon 270. g., viekratno obnavljan i
nadograivan. Kao zid glavnoga grada osobito je snane strukture: na unutranjoj strani su luni
trijemovi, a njegovi su obrambeni ophodi dijelom zasvoeni. U zidni obru" ukljueni su dijelovi
akvedukata,logorkonjanikegardeitvravapretorijanacatojujepodigao'Liberije.

Kule
U ranom razdoblju su rijetke i malene. U III. st. preuzimaju se iz grkog urbanizma kao graevine za
ojaanjeibonuzatitu,tekaoplatformezastrijelce.Poetnioblikpravokutnikaucarskodobaestose
zamjenjuje obrambeno pogodnijim krunim ili polukrunim oblikom. Na poetku su kule, u skladu s
konfiguracijom zemljita, meusobno vie ili manje udaljene, kasnije se grade u pravilnim razmacima,
npr. kod Aurelijeva zida svakih 100 rimskih stopa = 29,60 m. Strukturom uglavnom odgovaraju grkim
uzorima.

Gradskavrata.
Temeljnioblikbavastonadsvedenogprolazakrozzidsauvaosejounekimetruanskimgradovima
(FALERI, VOLTERRA, PERUGIA, FERENTINUM i dr.). Suprotnost izmeu zidne povrine i nadsvedenog
otvora djeluje elementarnom snagom, arhitektonsko oblikovanje ogranieno je na briljivu obradu
eone strane luka i zidnog oploja. Variranje i daljnja obrada tog monumentalnog motiva postalo je
jednomodglavnihtemarimskogieuropskogagraditeljstva.
TemeljnitipvratasjednimglavnimlukomodraosesvedokasnograzdobljaCarstva.estojedopunjen
s jednim ili dva sporedna prolaza s manjim lukovima za prolaz pjeaka. Kod jako prometnih ulica
uobiajena su dvostruka vrata. (Katkad se broj prolaza penje na tri do etiri.) Duboki otvori lukova na
vanjskoj se strani najee zatvaraju pokretnom reetkom, na unutranjoj strani vratnim krilima.
Istaknutekulepreuzimajubonuzatitu.Toosjetljivomjestoestosedodatnoosiguravaidogradnjom
ulaznogdvorita.Kasnijeseprekogornjegkatauoblikugalerije,ulazibonitornjevipovezujuuutvreni

blok koji nadvisuje sama vrta. Tom tipu pripadaju mnoga vrata Aurelijeva zida, npr. porta Ostiensis ili
portaAppia.
Kako bi se poveala obrambena snaga, odsjeci zidova povezuju se s obje strane koso ili luno (npr.
ARLES,TRIER:Mozelskavrata).Takosenadiruineprijateljmoesasusjednihkulagaatiisboka.
PortaNigrauTrieru
- najvea sauvana rimska gradska vrata primjer su pretvaranja dvostrukog ulaza u
reprezentativnugradnju;nadvisujepotezzidinazanekolikokatova.Sredinjedvoriteotvarasei
premavanjskojipremagradskojstranisapodvaulaznalukakojinosedvokatnugaleriju;bone
kule u obliku izduenih pravokutnika na vanjskoj su strani oblikovane kao polucilindri, na
unutranjojkaoplitkirizalitiispredpotezasulazom,nadvisujuisredinjegalerijezajedankat.

Forum
Tijekomvremenatrnicasepreobraavaupozornicudrutveneidravnereprezentacije,samotrgovanje
premjetasenadrugamjesta.UGrkojtajrazvitakvodikoblikovanjuagore,uItalijiforuma.
Italskorimskiforumisprvaseoblikujepouzorunagrkuagoru.Uetruanskimgradovimanisudosad
ustanovljene naznake niti predstupnjevi foruma. Forum oigledno pripada elementima italskog
urbanizmapodgrkimutjecajem.URimskomCarstvusvakigrad,svakautvrdaimaprostornamijenjen
forumu.
Pompejimoguserekonstruiratirazliiterazvojnefazeoditalsketrnicedorimskogaforuma.
nepravilnu trnicu istono od Apolonova
svetita okruuju kue, prodavaonice i
trgovake tezge, ETRUANI zapoinju
preureenje uline mree. Cardo i
decumanuskriajuseujugoistonomkutu
trnice, potom je SAMNIANI preoblikuju
prema helenistikim uzorima proiruju je
u smjeru sjeverjug na razmjerno uskom
potezuizmeuApolonovahramaikarda;u
ranorimskocarskodobanasvimstranama
oko tog foruma nastaju javne graevine i
svetita; iako su proelja zgrada raznoliko
oblikovana i nisu okrenuta prema trgu
dvokatni trijemovi sa stupovima obilaze
forum sa svih strana, pretvarajui ga u

jedinstvenooblikovanotvorenprostor;
trgom u rimskom duhu, kao jedina slobodnostojea graevina, dominira hram Jupitera
Kapitolijskogapostavljenna3mvisokopostolje;nasuprotnojstranitrgaokupljenesuu politiko
sredite javne graevine, postavljene pod pravim kutom jedne prema drugima: velika bazilika, tri
kurije za gradsko vijee i visoke slubenike, te komicij kao izborno mjesto. Na istonoj uzdunoj
strani nalaze se dvije velike profane graevine i dva manja svetita; na sjeveroistonom kutu
foruma, u blizini novoga dijela grada, nalazi se macellum, trnica ivenih namirnica s
prodavaonicamanavanjskojstraniitezgamauunutranjosti.
Unato preuzimanju helenistikih proelja s kolonadama (stoa) to preoblikovanje nadilazi koncepciju
grke agore grka arhitektura prije svega tei ravnomjernom oblikovanju graevinskih tijela, rimsko
italskaoblikovanjuprostora.
Rijejeoanticipacijirazvitkarimskogagrada.KodkasnijegurbanizmauRimskomCarstvuforumisu
vepriprvompremjeravanjupredvieniusustavurimskoglogorakaozatvoreniosnosimetrinitrgovi.

ForumAugustaRaurica(44.g.P.n.e.)
pravilni sklop grada prilagoen je obrisu uzvisine na uzdignutoj obali Rajne; njegove glavne osi
presijecajusenaforumuispredJupiterovahrama(Kapitolij).Cardo,ovdjeiznimnousmjeruistok
zapad,kaoidealnasimetrijskaosprolaziodsreditahramaprekooltaradosredinjetokekrune
kurije.Decumanusmaximus,glavnaulicagradausmjerusjeverjug,probijasobjestranekolonade
foruma,dijeleiganasakralnopodrujekapitolijainaistinskiforumsazgradamadravneuprave;
zagradskiforumostavljenesuumatricigradadvijeipolinzuleodoko40x51m,pojednainzulaza
kapitolijisredinjitrg,polainzulezabaziliku;poteziprodavaonicaikolonadeodvajajuforumkao
idealnuireprezentativnuzonuodostalihgradskihetvrti;cjelokupnakoncepcijaforumaodgovara
slubenojarhitekturitopolaziodrazvojagradaRima.
Nastojanje oko obvezujuih normi i vrstih pravila kod ustroja gradskih trgova vodi stvaranju
temeljnog tipa s varijantama. V1TRUVIJE od njega izmeu ostalog zahtijeva odgovarajuu veliinu u
odnosupremabrojustanovnika,pravokutnitlocrtsodnosomstranica2:3,tedvoetanetrijemovesa
irokimrazmakomizmeustupova,priemujenjihovgornjiredzaoko1/3niioddonjeg.
Forumromanum
U samom Rimu pravilni je kompleks trga ostvaren razmjerno kasno, za Cezarove vladavine. Prije toga
javniseivotstoljeimakoncentriraonaRimskomforumu(ForumRomanum).PoeciurbanizacijeRima
jasnoseoitujupoetkomVI.st.pr.Kr.uustrojutrganastalogisuivanjemudolineizmeuKAPITOLIJA,
KVIRINALAiPALATINA.Zbogdinaminapolitikograzvojanjegovoseoblijeneprestanomijenja.Nakon
pobjede nad KARTAGOM, sredite grada gubi provincijalni karakter, dimenzije zgrada rastu. Pri kraju
republikeForumdostiesvojkonanioblik.

CarskiforuminastajuzbograstereivanjaRimskogforuma,onisenanjeganadovezuju,preuzimajui
kako reprezentativne, tako i komercijalne funkcije. Zajedno s hramom Mira (templum Pacis) oni u
kaosustarogagradaoblikujuskupinuidealnopravilnihotvorenihprostora.Usporednoilipodpravim
kutom meusobno se spajaju poarnim zidovima, povezani samo uskim prolazima. Svaki trg ima
vlastituossimetrijeivlastitudominantu.

JULIJE CEZAR je 51. g.p.n.e. sagradio Forum Iulium. Njegov je ulazni atrij povezan u jedinstveno
ulino proelje s novoizgraenom Julijevom kurijom (curia lulia), koja ulazi u prostor Rimskoga
foruma. Iza ulaza otvara se trg, omeen dvobrodnim trijemovima, osno usmjeren prema hramu
VenereRoditeljice(VenusGenetrix);
AugustovforumnadovezujesenabonipotezJulijevaforuma,NakrajutrgaistiesehramMarsa
Osvetnika (MarsUltor),njegovstrmizabatzaklanja visokpoarnizidnapadiniKVIRINALA.Trgje
oblikovankaojedinstvenprostor,motiveksedrijepotisnutudrugiplan;
izmeu oba foruma i hrama Mira, podignutog pod VESPAZIJANOM, prolazi Argiletum kao
povezujua ulica. Njegova pregradnja u Nervin forum poinje u doba VESPAZIJANA. Zbog
nedostatkaprostora,umjestopravihkolonadapojavljujesekulisnaarhitekturaodmonumentalnih
korintskihstupovasobratimavijenacaiukrasnimfrizomispredpoarnihzidovasobjestrane.Ulini
prostoroptikiseproirujeuForumtransitoriumsMinervinimhramomkaopravomdominantom;
graditeljskeidejeovihtrgovasaimavelikikompleksTrajanovaforuma,imonumentaliziraihnizom
otvorenih i zatvorenih prostora koji su dijelom nastali izravnavanjem padina izmeu KAPITOLIJA i
KVIRINALA.Namjestuuobiajenoghramanadominantnompoloaju,ovdjesepojavljujepopreno
postavljenaUlpijevabazilika.Objenjezineapsideponavljajumotiveksedri.Uuzdunojosiforuma
kao efekt iznenaenja slijedi malo dvorite s Trajanovim stopom, bono omeeno dvjema malim
knjinicama.Polukrunekolonadeobuhvaajuuodijeljenomsakralnompodrujuhramcara.
Carski forumi pak strogo se odvajaju jedan od drugoga i od grada. Mogunost da ih se povee u niz
gradskihprostorasizmjeninimritmomprolazaiprostornihcjelina,opaaseuzametkukodTrajanova
foruma, no u cjelini nije provedena. Na forumima prema obvezujuoj shemi Rimljani ostvaruju
homogeni prostor monumentalnog djelovanja. Ponavljanje posvuda jednakoga imperijalnog obrasaca
karakterizirarimskudravnuarhitekturu.

Stanovanje
Izranograzdobljapakteknekolikotlocrtnihfragmenata,aprijesvegaurneuoblikukolibepronaeneu
grobovima,omoguavajupriblinurekonstrukcijuprijelaznihoblikakueizkrunekolibeupravokutnu
kuu s ognjitem. GRCI u junoj i ETRUANI u srednjoj Italiji grade prve gradske stambene kue. Na
etruanskom podruju, nema mnogo uporita za rekonstrukciju kua s vie prostorija u ranom
razdoblju. U Marzabottu pravilne se inzule stambenih etvrti dijelom sastoje od kua ije su skupine
prostora rasporeene oko sredinjeg dvorita. Ulazni atrij prema ulici i glavna prostorija u stranjem
dijelu najee su u sredinjoj osi. U gradu i u kui na snazi su slini prostorni i osni odnosi, kao izraz
vjerskimotiviranogredakojiproimasvapodrujaivota.
Problem, povezivanja praktinih potreba stambene kue s konstrukcijom racionalne drvene gradnje,
rijeenjeukuisatrijem,kojaseuIV.st.p.n.e.uvrujekaosveitalskitip.Razliitiobliciatrijarazlikuju
se po krovnoj konstrukciji. Kod tuskikog atrija {atrium tuscanicum) stropne grede slobodno
premouju prostor, kod tetrastilnog atrija (atrium tetrastylicum) etiri stupa podupiru gredu oko
otvora trijema. Umnoavanjem potporanja nastaje korintski atrij (atrium corinthicum) slian peristilu.
Uobiajen krovni otvor jest compluvium, ije se sve krovne plohe nagnute prema atriju zbog dovoda
kinice.Zarazlikuodnjega,kodstarijegdispluvijakrovnesuplohenagnutepremavan.
Tlocrt je osnosimetrino rasporeen oko atrija. Na uzdunim stranama nalaze se male spavaonice,
cubicula,anaprednjojistranjojstraniveestambeneigospodarskeprostorije.Dvabonakrila,alae,
omoguujupristupprostorijamaporedtablinuma,zvanimoeci.Uskiprolazvodiuvrt.Oblikkrovakues
atrijem omoguava stupnjevanje visine prostora i osvjetljenja. Visoki prostor atrija iri se postrance,
najeepunomvisinomubonakrila,uspostavljajuilaganudistancupremaskupiniprostorijanavrtnoj
strani.Tablinseiromotvarapremaatriju,asvrtomgapovezujevelikiprozor.Ostale,nieprostorije,
zatvorene su prema atriju vratima. Na vanjskom su proelju prozori rijetki. Tablin (tablinum) spoetka

slui kao roditeljska soba s branim krevetom, kasnije kao primai prostor. U atriju stoje kuni oltar,
ognjiteistolzajelo,kuhinjasekasnijeodvaja,jedanoecusuredujesekaosobazajelo,estoveikao
triklinij(triclinium).
Poveani zahtjevi i raslojavanje prostornih funkcija uvjetuju proirenje prostornog programa prema
ogranienjimakojanalaestrogashemakuesatrijem.Kodpovezivanjaviekuajednauglavnomslui
reprezentaciji,ajedna ilivienjihobiteljiiposlovima.Prijelazpremanovom rasporedudonijelaje tek
kombinacijaspokretnimsustavomhelenistikekuesperistilom,kojiseproirioizKampanije.Prednosti
obajutipovaneobjedinjujuseunovojmijeanojformi,negosenjihoverazlikepojaavajususljednom
primjenomijednogidrugogtlocrta.
NajboljeprimjeretepreobrazbetijekomrazdobljaIII.st.pr.Kr.nudePompeji.
Ranapompejanskakuausvomustrojuodgovararanorimskoj.Prostoriuzulinoproeljenajeeslue
kao radionice i prodavaonice (tabernae). Jednostavno proirenje dodavanjem peristila pokazuje tlocrt
kuezvane"CasadicapitelliUgurati".
VelikevileheleniziranogavisokogstaleaSamnianaestozauzimajuitavudubinuinzule.
"CasadelFauno"zauzimairinudvijuuobiajenihparcelaasastojiseoddvijekuesatrijem,spojene
sredinjimstambenimperistilom,kojimajedodanivrtsperistilom.Svakaodteetiriprostorneskupine
samostalna je; sredinje prostore meusobno povezuju samo uski prolazi. Njihov slijed odreen je
izmjenomprostornihosi,testupnjevitimpoveavanjemirineprostorijaijainesvjetlostiuzistodobno
smanjivanje njihove visine. On ujedno oznaava prijelaz iz strogog, gotovo monumentalnog karaktera
atrija u vedar i idilian vrt s peristilom. "Casa del Fauno" unato svojoj prostranosti zadrava karakter
gradskekuezatvoreneunutarinzule.Postupnoolakavanjeiotvaranjegraevinskogtijelaprovodiseu
velikimvilamaizcarskograzdoblja.

Viestambenaizgradnja
OdII.st.p.n.e.brojstanovnikaRIMAsvebreraste.Posljedicesuraslojavnjestanovnitva,pekulacije
zemljitem, stvaranje slamova i stalna nestaica stanova. Gustoa stanovnika u Rimu carskog doba
procjenjujesenaoko80000pokm2,azagradskujezgrujoimnogovie.Zamasustanovnitvastvaraju
se novi tipovi: gradske najamne kue. Prve od tih "inzula" nastale su pregradnjom, nadograivanjem i
spajanjemkuasatrijem.Skupineniskihprostorijaokovisokogatrijadobivajudodatnikatdokojegse
dolaziodvojenimstubama,akojijepodijeljenunajamnestanove(cenacula).Udijeluprizemljanalazese
prodavaonice i radionice. Da bi se postigla to vea dobit zemljinim pekulacijama, poveava se broj
katova. Atrij postaje dvorite za svjetlo. Prelagane konstrukcije esto uzrokuju uruavanje, nedovoljno
osiguranje od poara uzrokuje poare s katastrofalnim posljedicama. Standard stanovanja i sanitarni
uvjetivrlosuoskudni.
Carski graevinski zakoni nastoje uvesti red: npr. vie je puta odreena najvea doputena visina
najamnihkua,posljednjiputzacaraTRAJANAna60rimskihstopa=17,60m.Unatotomestambena
gradnjauRimuostalajekaotina.
Ostija graevinski propisi i pravilna mrea ulica pospjeuju izgradnju novih tipova gradskih inzula.
Jedinstveno planiranje graevinskih blokova zamjenjuje stare sklopove kua s atrijem. Prizemlja kao i
dosad slue kao prodavaonice, radionice i staripvi koji su s njima povezani. esti trijemom s lukovima
tite prolaznike i robu od sunca. Iznad niskoga meukata (mezanin)u 1. katu slijede uglavnom vei
stanovi za imunije najamnike (piano nobile). Vii katovi sadre manje stanove i pojedinane sobe u
kojimasetiskajunajamniciizniihslojevaiposluga.
Iskopavanjagradskihetvrtipokazujutipoveinzulasrazliitimsustavimapristupaistanovanja:
1. Uskeinzulesjednimsrednjimhodnikomuuzdunomsmjeruipotezimasobasobjestrane.
2. Uskeinzulesuzdunimsrednjimnosivimzidom.Nagornjimkatovimauzasvakiuzdunizidpojedan
nizsoba,asvakomsepristupaposebnimhodnikomistubitem.Tipianblokstakvimstanovimaza

skromnijenajamnikejest"CasadiviadellaFontana".
3. Uska ili srednja inzula s nosivim uzdunim unutranjim zidom. Na obje uzdune strane po jedan
gotovo zrcalno jednak veliki stan (kua s dva proelja): u uglovima velike sobe s vie prozora,
povezane jednako osvijetljenim hodnikom, iza kojeg se nalazi skupina prostorija s indirektnim
osvjetljenjemizraenjem,stubinipristupkaokodtipabr.1.
4. iroka inzula s unutranjim dvoritem iz kojeg se na razliitim etaama preko arkada, galerija ili
hodnika prilazi prodavaonicama i stanovima. Mogua je viestruka iskoristivost sa stanovima
razliiteveliineibaremdjelominodvostranogosvjetljenja.
CasadiDiana

ugaonakua,naspojudvijustranavelikeinzule,dobivadnevnosvjetlosamosjedneboneijedne
eone strane; ekscentrirano unutranje dvorite dovodi svjetlo i zrak prostorijama u unutranjem
dijelukue.Sasvakeulicepojedanhodniksastubitemomoguujepristupunutranjostigraevine,
tree stubite uspinje se iz unutranjeg poprenog hodnika. Stanovi obuhvaaju jednu do etiri
prostorije sastoje se dijelom od jednostavnih nizova soba, a dijelom od apartmana s glavnim
prostorijamaorjentiranimpremauliciisporednim,neizravnoosvijetljenim.Kodstanovaokrenutih
unutranjem dvoritu veina je soba neizravno osvijetljena. Arheoloka istraivanja dokazala su
postojanjenunikauprizemljuifontanaudvoritu,nonemadokazaopostojanjukuhinja.
CasadiSerapideprimjerosobitokomforneinzule
sredinje dvorite za svjetlo s arkadama slui na svim katovima kao horizontalni pristup
prodavaonicama i stanovima to se nalaze na vanjskoj strani. Vertikalnom povezivanju slui
sredinje stubite. Ispred prodavaonica uz glavnu ulicu protee se prigradeni niz arkada, koje u
dugim potezima odreuju izgled ulice du velike inzule. Nasuprot glavnom ulazu, u osi dvorita
visokizasvedeniprostoruprizemljupodsjeanatablinkuesatrijem.
Takuapovezanajezajednikimtermamasaslinom,samojoveomCasadegliAurighi"imese
stanovnicimanudinjegatijelailuksuzkupanjausamojkui.
Velike su stambene kue sastavni dijelovi sveobuhvatne organizacije javnog ivota u Carstvu, u koji
spadaju i trgovake ulice javne kuhinje i terme. Taj velegradski stil ivljenja nakon propasti Carstva
ponovojedosegnuttekukasnomXIX.st.

Vilaipalaa
Rimskagospodarskakua,villarustica,smatraseishoditemmnogihtipovagradskihiizvangradskih
vila. U njoj, kao sreditu poljoprivrednog imanja, povezana je gospodarska i stambena gradnja. Njezin
oblikiveliinaoviseoveliinidobra,vrstiiopseguproizvodnje,topografijiiklimi.
Kod velikih imanja (latifundije) stambene se zgrade odvajaju od gospodarskih, natjeui se s gradskim
vilama.GospodarevukuunapoljoprivrednomdobruVitruvijezove"villaurbana".Uzorjojje,meutim,
villa suburbana, stambena kua pripadnika visokoga gradskog sloja u okolici grada. Medu razliitim
tipovimatlocrtajednaseskupinanadovezujenahelenistikevilesperistilom,kakvajeCasadelFaunou
POMPEJIMA. Za razliku od nje vile s trijemom najee se sastoje od pravokutne izduene jezgre s
prigradenimtrijemovimaizmeurizalitnoistaknutihbonihkrilailipaviljona.Tajirokorasprostranjeni
tiposobitoodgovaraklimiusjevernimprovincijama.

Nennigvila(palaa)
naluksemburkompodrujurijekeMozel,sagraenavjerojatnouII.st.Usredozidanogvrtairokog
610 m stupnjevito se na visokom postolju (basis villae) die skupina graevina simetrina po
sredinjoj osi. Jednoetani trijemovi sa stupovima proteu se oko stranje strane i bonih fasada
glavnezgrade,tesdvijezrcalnojednakesporednegraevineoblikujuprednjedvoritestupnjevano
poiriniipovisini.Naglavnojzgraditrokatnabonakrilasasvojimzidanimpovrinamausnaanom
sukontrastusdvoetanimtrijemomglavnogproelja,tegotovopoputtornjevaoznaavajuuglove
graevine.Simetrinostvanjtinenastavljaseiuunutranjosti,usredinjojdvoranikojaseprotee
krozobjeetae.Poloajetiriugraenaperistilasaskupinamastambenihigospodarskihprostorija
odgovarauslojenomprostornomprogramu.
Individualni programi sve ee daju peat arhitekturi vila. Sustavi podnog grijanja ublaavaju otrinu
klime, ostakljeni prozori oslobaaju prostore ovisnosti o atriju i peristilu, omoguavajui izrazitiju
orijentacijupremakrajoliku.

Villa imperialis slui kao privatna ljetna vila ili kao sporedna rezidencija s veim ili manjim brojem
dvorjanika. U skladu s namjenom i osobnim stilom vladara ona moe biti ladanjska kua ili palaa.
HadrijanovavilauTivolijunajedinstvennainpredoujeobaaspekta
Hadrijanjujegradiokaosvojurimskurezidencijuoko118138.g.utrifaze.Njezinpoloajnablagoj
uzvisini ispred june padine Sabinskog gorja (costa calda) odlikuje se blagom zimskom klimom.
Arealvelikoko300hapruasepremajuguizmeudvijuudolinaspotocima,uzvisinskurazlikuod
oko53m,ralanjenprostranimterasamasvrtovima,gajevima,alejamaibazenima.
etiri kompleksa graevina slijede, svaki s vlastitom orijentacijom, konfiguraciju zemljita: palaa
usporedna s padinom sjever istok, velika terasa s akademijom i "Timonovom kulom" na
nasuprotnom kraju, usporednom s padinom jug zapad. Poikile, neka vrsta foruma s vrtom
okruenim trijemovima, prua se u smjeru istok zapad na padini koja se sputa prema sjeveru.
Njezinu orijentaciju preuzima i skupina graevina oko "stadiona". Kompleks termi povezan
trijemovima slijedi smjer duboke meudoline, u ijem se suenom i sputenom dijelu nalazi
umjetno jezero zvano Kanop sa Serapejem. Veliki dio graevina odreen je elementima rimske
dravne arhitekture analogno palaama na Palatinu. Neke, meutim, pokazuju tipino
"hadrijansku"arhitekturu,prijesvega"Piazzad'Oro"uzpalau,ivilanaotoku,poznatakao"Teatro
marittimo";Hadrijanovprivatnistudiosekaolanakneutralanogusmjerenjanalaziizmeupalaei
poikile u polukrunom ribnjaku, pristupaan samo preko okretnih mostova sa zidovima koji se
konveksno i konkavno povijaju, s niama, stupovima i kupolama, te slikovitim bogatstvom
unutranjihvizura,onapredstavljasrprivatneladanjskearhitekturesmjeteneusredrezidencije.

UdobamonarhijeoblikvladavinesemijenjaodAugustovaprincipataudominat,apsolutnuvladavinu
kraljapremahelenistikomuzoru.Privatnakuavladara(princeps)proirujeseucarskupalau.
SkupinakuatojujenaGermalu,sjeverozapadnojglaviciPalatina,kupioAugust,josliivilamadrugih
otmjenih Rimljana (Casa di Livid). No ve je Tiberije na Germalu podigao prostrani kompleks Domus
Tiberiana. Njegovi su ga nasljednici proirili sve do Foruma. Neron je sa svojom Domus transitoria
planirao lanac vrtova, kolonada, paviljona i vila sve do Eskvilina. Nakon poara 64. g. pod vodstvom
njegovih arhitekata Severa i Celera nastaje Domus aurea. Od nje je izmeu ostaloga iskopano 370 m
dugakokrilosdvoritemkojeimaeksedruidvoranuskupolom.
Nakonkatastrofalnogpoara80.g.DomicijanovarhitektRabirijezamiljaiztemeljanovukoncepciju.
Domicijanovapalaaoblikovanajeuskladusautoritarnimnainomvoenjadravnihposlova.Najunoj
glavicipalatinskogabrijega(Palatium)poravnavanjemigradnjomsupstrukcijanastajeplatformaodoko
160x200mzadvausporednakompleksagraevina:tosuDomusFlavianasjeverukaovladarskapalaa

i Domus Augustana na jugu kao stambena palaa. Obje su ustrojene prema naelu peristila. Domus
Flaviasjedinjujeetiriprostranagraevinskakrilaokosredinjegperistila.Istonokrilotvoriskupinastri
dvorane, 30 m iroka (!) Aula Regia za dravnike poslove, na ijem se boku nalazi bazilika za
savjetovanjaiaudijencije,telararij,'kapela"zaboanstvacarskekue.Trijemokovisoketerasepalae
(basis villae) objedinjuje trojnu skupinu zajednikim proeljem. Iz njega se na palatinski prostor (area
Palatina)pruajutribalkonanakojimasecarpojavljujepredposlanstvimaiskupovima.
U zapadnom krilu kao pandan auli die se velika dvorana za gozbe, "Coenatio Jovis", izmeu dvaju
dvorita s vrtovima. Od dvaju povezujuih krila sjeverno slui kao ulazna dvorana sredinjeg peristila
vladarskepalae,ajunokaoprolaznagradnjapremajednakomperistiluupalaiDomusAugustana.
Stambenapalaasvelikimbrojemprostorijastupnjevitosedienavisokimsupstrukcijamajugozapadne
padine.Izaslubenerezidencijeuzglavniperistil,12mnie,okouputenogdvoritasvrtom,nalazise
carevprivatnistan.
RaznolikgraevinskiprogramDomicijanovepalaepoivanasustavudvostrukogosnogkria.Uzdunai
simetrijska os kojoj je polazite Domus Flavia protee se preko poasnog balkona na palatinskom
prostorudonieudvoranizagozbe.Priodavanjupoasti,prisveanimdravniminimailikodgozbecar
se najee nalazi na povienom postolju uokviren apsidom, prema kojoj je usmjerena prostorna os.
PrekonjeistodobnoseuspostavljaidealnavezasastarimsreditemRima,Forumom(ForumRomanum).
UsporednaglavnaospalaeDomusAugustanapruasetonousuprotnomsmjeruodportalauvelikoj
eksedri preko donjeg peristila kroz rezidencijalnu palau sve do eksedre u istonom gornjem vrtu s
peristilom. Toke krianja s poprenom osi lee u sreditu obaju centralnih peristila s prilazima i
prolazimaodvanjskogophodasvedostadiona.DomicijanovPalatium,izijegimenaproizlaziopinaziv
palae,ostajeslubenosrediteimperijasvedoDioklecijanovereformecarstva293/97g.n.e.
Palae tetrarha u novim upravnim gradovima Nikomediji, Sirmijumu, Mediolanu (Milano), Augusti
Trevorum(Treier)iEboraku(York)varirajuprostorneskupineitipovegraevinapoznatesPalatina.
Dioklecijanovapalaa
odraava ugroenost Carstva i ratni
karakter epoheodabirom sheme vojnikog
logora kao tlocrtnog predloka za carsku
rezidenciju.; na kopnenim stranama
istaknute su kule koje tite bokove
obrambenih zidina visokih 18 m; vrata
osigurana propugnakulima obiljeavaju
zavrne toke osnog kria. Cardo i
decumanus kao ulice s kolonadama dijele
podruje utvrde na etiri etvrti: sjeverne

sluezasmjetajvojneposadepalaei
uprave,junekaookvirmauzolejaikaosakralniforum.Oneseotvarajupremakarduproirenomu
peristil, koji je ujedno prednje dvorite palae. Kardo na jugu zavrava dvoetanim vestibulom s
proeljem kakvo ima hram.Ispod luka umetnutog u zabat pojavljuje se car koji prima poasti kao
"dominuset deus".Dvoranasastupovimavodipremaarkadamanamorskojstrani. One su,kaoi
kod velikih vila s trijemovima istodobno etnica uz more i pristup u palau. U njezinu zapadnom
krilunalazesedvijeusporednedvoranesapsidama:AulaRegiaidvoranazaaudijencije,nakojuse
nadovezuje privatni stan s termama. U istonom krilu nalazila se vjerojatno dvorana za gozbe sa
sporednimprostorijama.Izdonjeetaesazasvoenimpotpornim"podrumima"Portamarinavodi
duglavneosidopristanita.

Bazilika
Rimska bazilika je komunalna vienamjenska graevina reprezentativnog karaktera, slui kao
zatvorena trnica, banka i burza, kao sudnica i kao ope sastajalite. Obino se gradi na rubovima
otvorenih trnica, na kojima se najveim dijelom odvija ivot mediteranskih gradova. Prema
urbanizmucarskogdobabazilikaulaziustandardniprogramsvakogforuma.
Poeci nastanka raznih tipova bazilike do sada su nerazjanjeni. Preobrazba helenistikih tipova
graevinautipsdvoranom(aulom),odreenoblikomunutranjegprostorauvelikejeuznapredovalau
II.st.p.n.e.Meuprvimadokumentiranesusljedeebazilike:uRimubasilicaPorcia189,b.Aemilia179,
b.Sempronia170.pr.Kr.Gotovoistodobnoslijedeskromnedvoranskegraevineuitalskimkolonijama:
ARDEA,COSA,ALBAFUCENSidruge.
Na temelju sauvanih ostataka graevina pretpostavlja se da je nosilac razvitka bila Kampanija, njezin
najbolje sauvani primjer je bazilika u Pompejima, to su je oko 130. g.p.n.e. podigli Samniani. U
formalnomsmislunasljedujusehelenistiketradicije,noosnausmjerenost,tepravilnostizatvorenost
prostorapripadaju,kaoiforum,italskimprostornimkoncepcijama.
BazilikaumjestuCosa
suprotnostbaziliciizPompeja,sagraenajesredinomII.st.p.n.e.Graevinskotijelozatvorenonatri
strane,irenegodue,otvaraseprekounutranjegophodnogtrijemacijelomirinomprematrgu.
Nasuprotnojstraniniaustranjemzidupreuzimaulogutribunala.
BazilikaumjestuFanu(arhitektjeVitruvijeve)oko27.g.p.n.e.
malena forumska bazilika. Presjek tipian za takve dvorane: sredinji prostor, natkriven
dvostrenim krovom i slobodnonosivim krovnim poveznicama, izdie se iznad dvoetanih bonih
prostora,aprozorskipojasiznadjednostrenihbonihnagibakrovaomoguujeosvjetljenjeodozgo.
COSAiPOMPEJIvarirajuistetemeljneelemente:poviensrednjiprostor,ophodskolonadama,iznad
njega istovrsne galerije, u glavnoj osi tribunal izoliran od glavnog prostora. Razlike poivaju u
naglaavanju osi u POMPEJIMA uzduna os, u COSI poprena os, nadalje, u dodatnim elementima,
poputodvojenogpredvorja,teupojedinanimoblicima.Tijekomrazvojapoveavajusedimenzijeibroj
brodova. "Vitruvijanski" tip gubi na znaenju, bazilike rastu prije svega u duljinu. Jednako su esti
pristupiipouzdunojipopoprenojosi.

JulijevabazilikauRimuposljednjavelikadvoranskagradnjanaRimskomforumu
sluikaosudnica,noispunjavaistarufunkcijutrnice:tabernaeveterespremjetenesunanjezinu
stranjustranu,teseotvarajupremavanjskomprolazu.Premasvimostalimstranamadvoranaje,
kao natkriveni produetak foruma, otvorena. Umjesto helenistike arhitekture kolonada javlja se
iznutraiizvananizrimskiharkadasbavastimsvodovimauophodima.
BasilicaUlpiauRimu,arhitektAPOLODORizDAMASKA
najvea po tlocrtnoj povrini u sveukupnom sklopu carskih foruma. Ona vie nije samostalna
graevina,negojeplaniranakaodiocjelineTrajanovaforuma.Njezinouzdunoproelje,poloeno
popreno na glavnu os foruma, dominira njegovim prostorom. Konstrukcija sa stupovima i
arhitravompokazujeuvrijeenushemubazilike,alipoveanihdimenzijaispetbrodova.Kaonovi
elementpreuzetajeizforumskearhitekturepolukrunaeksedra(apsida).Onanaobaeonakraja
oblikuje zasebne graevinske dijelove, izolirane od unutranjeg prostora, samostalne i s vanjske
strane.Njezinuzornasljedujubrojneforumskebazilikeuprovincijama.
BazilikaumjestuAugustaRaurica
ponavlja se i popreni poloaj prema forumu i tlocrt Basilice Ulpie. Apside su iznutra prostorno
samojolaganoodijeljene,izvanasuveposvesjedinjenestijelomgraevine.Ophodjereduciran
samo na dva bona broda du uzdunih strana. Kasnije se u poprenoj osi pridruuje kurija kao
samostalnaprigradnja.Naelouzdunostizadravaidaljesvojuvanost.

BazilikauAspendu
dobiva monumentalan karakter zahvaljujui kvadratinom predvorju s velikim lunim vratima.
Trobrodan unutranji prostor dijelom se iri zahvaljujui dodatnom bonom brodu. Dug i strog
potez kolonada usmjeren prema apsidi pojaava karakter jednoznano orijentirane graevine.
Ovdjepoinjerazvitakranokranskiharhitektonskihoblika.

NakondovretkaUlpijevebazilike,carskasegraditeljskadjelatnostuRimuprijesvegaokreepodizanju
palaaitermi.
Napredak u tehnici gradnje svodova omoguava naputanje postave stupova i lukova s uskim
razmacima, te prijelaz u koncepciju prostora velikih dimenzija. Novi dvoranski tip razvija se u velikim
termalna za frigidarije i kaldarije. rije je o visokim dvoranama s velikim krinim svodovima i bonim
prostorima s popreno postavljenim bavastim svodovima, ije eone strane i gornji pojas zida imaju
velike prozore. Velika dvorana toga tipa prvi put nastaje u Trajanovim termama, istodobno kad i
Ulpijevabazilika.
Maksencijevabazilika,posljednjavelikaprofanadvoranskagraevinakasnoantikogRima.
slijedi,kaoikasnijeterme,hadrijanskiuzor.Njezinajegradnjazapoeta306.podMaksencijem,a
dovrena je 312. pod Konstantinom. Stoji na sjeveroistoku Foruma, na podruju koje je prije
zauzimalaDomusAureaizmeuhramaMira(TemplumPacis)ihramaVenereiRome.Tipolokii
konstrukcijskitajebazilikaslobodnostojeadvoranskagraevinaizvuenaizuobiajenogkonteksta
pouzorunavelikedvoraneutermama.Odtipatradicionalneforumskebazilikesauvaoseutlocrtu
uzduni osnosimetrini slijed predvorja, srednjeg prostora i apside (Pompeji, Aspend). Umjesto
bonih trijemova pojavljuju se na svakoj uzdunoj strani tri samostalna prostora, posve otvorena
premasredinjemprostoru,meusobnopovezanairokimprolazima.

Konstantin se odluuje za novu orijentaciju. Na junoj uzdunoj strani dograuje portik s otvorenim
stubitem kao reprezentativni ulaz sa Svetog puta, a u poprenoj osi dodaje jo jednu apsidu kao
tribunal.Unutranjiprostorvieneodreujunizovistupova,kojiprostornoodvajajuophodeigalerijeu
tradicionalnojbaziliciodsrednjegbrodapouzorunaperistil.Promijenioseodnospojedinanihlanaka
premasveukupnomprostoru.
Prostornojedinstvopostignutoponavljanjempojedinanihelemenatajednakevanostizamjenjujese
jedinstvom sveukupne mase. Ona je saeta u nekoliko velikih, dijelom plastikih, dijelom plonih
elemenata,ukojimaseneposrednoopaakonstrukcijamasivnegradnje.
Obje uzdune strane otvaraju se s tri visoka i iroka luka prema bonim prostorima s bavastim
svodovima. Ispred stupaca tih divovskih arkada stoje pojedinani kolosalni stupovi. Njihovi korintski
kapitelinosekonzole,izboeneuodnosunastupacuporinetokezatrikrinasvodairokograspona.
Rastereivanjezidovasaimanjemirazvoenjemtlanihsilaunekolikotoakaomoguavavelikeotvore
uzidovima.Nazidovimabonihprostorarasporeenojepoestpolukrunihprozoraudvanizajedan
iznad drugog. Gornji pojas srednjeg zida gotovo je potpuno rastvoren trodijelnim prozorima u obliku

segmentnog luka, kroz koje u dvoranu prodire obilje priguenog svjetla. U oblaganju zidnih povrina i
stupaca obojenim mramornim ploama (opus sectile), u jednakoj obradi poda te u ornamentalnim i
plastiki obraenim kazetama, iskazuje se rasko kasnog carskog razdoblja. Kolosalni Konstantinov kip
visok 10 m, u apsidi eonog zida naglaava glavnu os prostora. Na vanjtini graevine vladaju iste
velebne mjere i povrine kao i unutra, uz gotovo nemarni odnos prema klasinim antikim sustavima
ralanjivanja.Tijelograevineistovremenojekonstruktivnooblikovanamasaiprostorniomota.
Maksencijeva bazilika nema izravnog nasljednika u tipolokom razvoju. Kranstvo koje je za
Konstantina postalo dravnom vjerom stvorilo je svoj tip bazilike, sluei se prvenstveno
konvencionalnimoblicima.

Terme
Terme,tj.kupalitasrazliitozagrijanimbazenimazakupanjeiplivanjespadajuodcarskogdobamedu
dravneustanoveusvimgradovimaImperija.Izobinihgraevinaogranienihdimenzija,namijenjenih
tjelesnoj njezi, razvijaju se centri za rekreaciju stanovnika velikih gradova: reprezentativni golemi
kompleksizaport,igru,kupanjeidrutveniivot.Preteerimskekupalinekulturejesugrkakupalita,
povezana prije svega s gimnazijima i palestrama, sreditima tjelesnoga i duhovnog razvitka. Uz njih
nastajubazeniiparnekupeljisprostorijamazamasauiodmor(OLIMPIJA,V.st.).
Uvoenje podnog grijanja (hipokaust) omoguuje djelotvorno i ravnomjerno zagrijavanje u svakom
godinjemdobu.Vevrloranopojedinciigradovi,naposeuKamapniji,iskoritavajuprednostimnotva
toplih izvora vulkanskog podrijetla. Ve u II. st. privatne terme sastavni su dio graevinskog programa
velikih vila u priobalnim mjestima (Pompeji, Baje, Herkulanej, Stabije). Terme u Pompejima ve
objedinjuju bitne prostorne skupine koje kupalite pretvaraju u zdravstvenu ustanovu: palestru s
prostorijama za presvlaenje i odmaranje, otvoren bazen (natatio) i skupinu zagrijanih kupalinih
prostorija sa svlaionicom (apodyterium) i toplom kupelji (caldariurri), kojima je najee pridruena
hladna kupelj (frigidarium) te parna kupelj (sudatoriuni). Prema tlocrtu i organizaciji prostora te rane
termepripadajutipuunizu:ukupalineprostoreulaziseredomiredomihseistimputemnaputa.
StabijsketermePompeji
smatraju se najstarijim termama, na parceli priblino trapezoidnog oblika na sjevernom rubu
staroga grada; dva ulaza, izmeu prodavaonica u dvjema glavnim ulicama, vode u centralnu
palestru.Nanjezinojzapadnojstraninalaziseotvorenbazensprostorijamazaodmoripresvlaenje
s obje strane. Na istonoj strani iza trijema sa stupovima nalazi se krilo s kupeljima. Njegova dva
dijela, odvojena prostorijama za loenje, oznaavaju se kao kupelji za mukarce i za ene. One se
sastojeodjednakognizaprostorija:apoditerijtepidarijkaldarij.
Odpoetkacarskograzdobljatermeseukljuujuuopuorganizacijuivotavelegrada.Prostorniplanovi,
tehnika i dimenzije poveavaju se do reprezentativnog mjerila slubene dravne arhitekture. Za velike
komplekserazvijajuserazliititipoviplaniranja.Onisenadovezujunatipunizu,najeestendencijom
osnoj simetriji, karakteristinom za rimsku arhitekturu. Udvostruavanjem prostornih skupina,
djelomino i cijelih sklopova, nastaje tip dvostrukog niza. Njegove nedostatke izbjegava prstenasti tip,
prikontinuiranomprijelazuizjednogprostoraudrugi,putodpolazitamoevoditiudvasmjeraiopet
sevratitinapoetak.
Velikiimalitipcarskihtermiobjedinjujuveinuprednostirazliitihtipovaujednomvelikomkompleksu.
ZaRimljanesvihslojevakupanjeitjelesnanjegavanasudjelatnostuslobodnovrijeme.
VezaAugustapoinjetradicijacarskihtermi,kojihjeunjegovodobauRimubilooko170.Onasubila
zasnovananaprivatnojinicijativi:dijelomistokomercijalnenaravi,dijelomzakladezbogprestia.
Augustinov zet Agripa sagradio je 25. pr. Kr. kupalini kompleks prema pompejanskom uzoru ali
uveanih dimenzija. Kao prve terme s osnosimetrinim tlocrtom nastale su oko 64. Neronove terme,
kojesemogusmatratipreteomtipavelikihcarskihtermi,kojijenauzorannainostvarenuTrajanovim

termama,otvorenim109.g.gdjeseprviputusimetrijskisutavukljuujuiokolnivrtovi.
TajtipvarirajuiobogaujudivovskegraevineKarakalinihiDioklecijanovihtermi.
Prostorni plan nudi raznolike mogunosti za fiziku i intelektualnu rekreaciju, povezane s drutvenim
ivotomizbivanjima:
za osobnu njegu tijela: pojedinane kupelji, prostorije za masau i odmor: za skupne kupaline
aktivnosti: velike dvorane s bazenima s razliitim temperaturama vode, od frigidarija preko
tepidarijadokaldarija;
zaport:bazenzaplivanje(natatio)ipalestra,uznjihslobodnepovrineuvrtovima;
zadrutvenesusreteirazonodu:dvoraneitrijemovizaetnju,vrtovisgraevinamapoputnimfeja,
paviljonaitaberni;
za obrazovanje: knjinice i predavaonice. U njima se pored umjetnike opreme u mozaicima,
mramornim intarzijama (opus sectile), zidnim slikama i arhitektonskim ukrasima nalaze i
pojedinanaumjetnikadjela,prijesvegaoriginaliikopijeznaajnihgrkihkipara.
Podizanje i odravanje velikih kompleksa mogue je samo zahvaljujui opoj organizaciji velegradskog
ivotasnjegovimtehnikimdostignuimaiuslugama:vodovodima,kanalizacijom,ulicamatecarskomi
gradskom upravom. Sam kupalini pogon zahtijeva radnu snagu i tono isplaniran raspored za dovoz
goriva,grijanje,ienjeinadzor.
Graevinska tehnika nadmono rjeava problem podizanja velikih graevinskih masa i natkrivanja
irokihprostora.Tekamasivnost ranijihgraevinakodtermisezamjenjujelakomiralanjenijom
strukturom.Uporabacementnegraeomoguujeizvedbubavastihikrinihsvodovavelikograspona
sasustavomraspodjeleteretanamalenbrojtoaka.
Paljivo usklaena visina pojedinih dijelova zdanja u zonama najjaeg pritiska svodova odgovara
postupnom podupiranju (bazilikalni presjeci). U sredinjem podruju dvorane su vrlo visoke, irokog
raspona i velikih otvora (usp. Maksencijeva bazilika). Protuteu stvara nii, vanjski prostorni pojas s
manjim prostorijama niih svodova i masivnim vanjskim ziem. Najosjetljivije toke, poput uzdunih
proelja frigidarija okrenutih bazenima na otvorenom, ojaane su velikim stupcima ili su osigurane
upornimlukovima(kontraforima).

Sposobnost rimskoga carskog doba da stvara nove tipove poiva na punom ovladavanju
graevinskomtehnikom,kojasenovimgraevinskimprogramimasvevieodvajaodgrkihuzora.U
velikim termama u potpunosti se razvijaju naela rimske arhitekture: racionalnost, ekonominost,
oblikovanjeprostora,aksijalnost,simetrinostimonumentalnost.Velikicarskitiptermisveobuhvatno
spajanizoveprostora,kombinirajuiihsdrugimvrstamagraevinskihsklopova.

DioklecijanovetermesagraeneusjeveroistonomdijeluRimakaopukokupalite
Onestojeslobodnosredvrtnepovrinevel.356x316m=oko11ha.Vijenaceksedriipaviljonaodvaja
taj slobodni prostor od gradskih stambenih etvrti. Uzduna simetrijska os slijedi orijentaciju
sjeveroistokjugozapad,uvrijeenuodTrajanovihtermi:odulaznihvratadosreditavelikeeksedrekroz
sredinjuskupinuvelikihkupalinihdvorana.Onapresijecapoprenuosufrigidariju,kojijeovdjecella
media,glavnovoritesvihputovaismjerovapogleda.
Posjetiociserasporeujuodglavnogulazailipremavrtovimailipremaulazimakojisenalazesastrane
otvorenogbazena(natatio).Oddvausporednaputajedanvodikrozulaznudvoranu(predvorje)bono
odbazenazaplivanjeuprostorijezaprijamizmeupalestreifrigidarija,adrugikrozvestibuluapoditerij
a odande u palestru, u posebne kupelji i u prostorije za odmor, odnosno sa strane prema bazenu za
plivanje.Poprenevezeomoguujuprelaenjeiliobilazakpovoljiposjetioca.Simetrijaiaksijalnostnisu
samo estetski, ve su istodobno i funkcionalan i praktian sustav reda, koji u graevinskom sklopu
veliinegradskeetvrtiomoguujelakosnalaenjezahvaljujuitransparentnostiarhitekture.


Iuprovincijamanastajusklopovipremaistomuzorku(npr.Kartaga,Trier).Obiajgradnjetermiijavnih
kupalitairiseizRIMAcijelimCarstvomzahvaljujuimonojorganizacijiitehnici.Osimgradnjetermiu
vojnim logorima i u gradovima iskoritavaju se i ljekovita vrela na mjestu njihova postojanja, te se
opremajuodgovarajuimljeilinimgraevinama.NjihovatradicijaumnogimmjestimatrajeiuXX.st.
RimskokupaliteuBadenweilerupodignutovjerojatnooko70.g.podVespazijanom
tlocrt pokazuje zbijen dvostrani sklop tipa u nizu. Njegovu jezgru ini skupina od etiri kupaline
dvorane sagraene neposredno iza izvora, u kojima su termalni bazeni. Dva zavrnuta stubita
povezujuihsusporednomskupinommanjihkupelji,kojesesastojeodjednehladneijednetople
kupelji, te od zajednike parne kupelji. Strogoj podjeli ovih skupina prostorija po sredinjoj osi
odgovaraustrojdvajuozidanihulaznihdvorita.Odprostorazapresvlaenjesobjestranevestibula
onajsesjevernimoezagrijavatizahladnogvremena.

Kazalite
TradicijajekazalitauRimurazmjernomlada.Prvi"ludiscaenici"premagrkomuzomodranisu240.
g.p.n.e.(dramatiar:LivijeAndronik).ZarazlikuodGrkeigranijepovezanasvjerom,predstavajeod
samogpoetkanamijenjenazabavipublike.
Prvekazalinegraevinesastojeseodprovizornihdrvenihpostoljaspozornicom,izaijegsestranjeg
zida nalazi prostor za presvlaenje glumaca. Godine 154. g.p.n.e. odustalo se od gradnje kamenog
kazalita;68.g.p.n.e.gradisedrvenazgradaspolukrunimuzdizanjemnizovasjedala,auKAMPANIJIje
veuobiajenagradnjaodkamena.Tek5552.g.p.n.e.PompejnaMarsovupoljugradivelikokazalite
odkamenapremagrkomuzoru(Mitilena).TajprototipnasljedujuMarcelovokazalite,togajeodluio
graditi Cezar, a izveo August izmeu 13. i 11. g.p.n.e., te gotovo istodobno Balbovo kazalite. Taj tip
kazalitabrzoseiricijelimCarstvomteseudomaujeinahelenistikompodruju.
Rimsko kazalite preuzima sve vane elemente grkog kazalita, prevodei ih u novu koncepciju
kazalinogprostora.UGrkojjekazaliteuklopljenouorganiniprostorprirode,kodRimljanaonoje
unutranji prostor samostalne graevine, potpuno odvojene od okolice (autarkian prostor).
VITRUVIJE prenosi shemu, koju u osnovnim crtama potvruju sauvane kazaline graevine. U
koncentrinim polukrugovima gledalite (cavea, auditorium) obuhvaa orkestru reduciranu takoer na
polukrug, koja se gotovo i ne upotrebljava kao povrina za nastupe. Na njoj su najee sjedala
magistrata. Kao pozornica slui proscenij (proscenium), na obje strane neznatno proiren i straga
omeenproelnimzidomscene(scenaefron),asbokovanjezinimistaknutimkrilima(versurae).Grki

proscenij, koji polukruna orkestra tek dotie u jednoj toki, sa strane je slobodan i odvojen od
gledalita. U rimskom kazalitu krug opisan oko sredita dijelom prolazi iza zida scene.

Upisani dvanaesterokut odreuje u zidu scene pet vrata (portali) nasuprot pet stubita donjeg dijela
gledalita kavee. Podloga te egzaktne ali pomalo krute geometrije jest sustav osi koje se sijeku u
sredinjojtoki.
Rimska se tradicija jo izrazitije potvruje u unutranjem prostoru i vanjskom obliku graevine. Kod
VITRUVIJAsespominjujoitrokutastekuliseraokretanje,tostojekosouuglovima.Zasveaneulaske
ili masovne prizore predvieni su lukovi prolaza koji vode ispod gledalita, a koji se spajaju bono od
orkestre.Iznadnjihnalazesetribunali,otvoreneloezaslubenikekazalitailizavisokegoste.
Izvana visoki prsten zida s viekatnim arkadama obuhvaa ljevkasto gledalite. Ono poiva na sustavu
nadsvedenih, koncentrinih hodnika, radijalnih stubinih krakova te potpornih zidova. Brojevi koji
obiljeavajuraznehodnikeistubitaodgovarajuoznakamanaulaznicamaposjetilaca.Kazalitesetako
puni i prazni u kratkom roku. Kod slobodnostojeih kazalita ulazi rasporeeni oko cijelog polukruga
vodeizravnonastubitazaodgovarajueredovegledalita.
KazaliteuAspendu,togajeuII.st.podMARKOMAURELIJEMpodigaoarhitektZENON,spadamedu
najbolje sauvana kazalita u provincijama. Prsten gledalita i scenska graevina kao zatvorene
graevinske mase stoje visoko iznad grada. Zatvoreni prostor za oko 7.000 gledalaca u potpunosti se
usredotoujenapozornicuivisokuscenskupozadinu.Bogataarhitekturaeonogzidasceneobjedinjuje
prostorkazalita.Konzolenavijencuzavrnogtrijemanosenizjarbolazarazapinjanjejedaraplatnenog
krova.Slina konstrukcijajarbolainapeteuadipodravadrvenirezonantnipoklopaciznad pozornice.
Tri(rjeepet)portalauzidusceneipojednanabonimkrilimaslueglumcimazanastupe.
NakonpropastiRimskogCarstvaipobjednikognastupakranstva,tradicijaantikogkazalitaposveje
zamrla.Kadjeudobarenesanse,poslijegotovojednogtisuljea,obnovljena,rimskojekazalitesluilo
kaopolaznatokanoveeuropskekazalinearhitekture.

Afiteatar
Od predstava i svakovrsnih igara rimsko su gledateljstvo najvie oduevljavale borbe gladijatora (ludi
gladiatorii). Njihovo je podrijetlo u etruanskim pogrebnim igrama, a 264. g.p.n.e. ule su u rimsko
drutvo kao spomenigre posveene preminulim lanovima otmjenih obitelji. Senat ih 105. g.p.n.e.
proglaava slobodnom predstavom za opinstvo. Od 186. g.p.n.e. pridruuju im se hajke na ivotinje
sline lovu (venationes), a kasnije i pomorske bitke (naumachiae). Igre se najee zbivaju u
amfiteatrima.

Oblik amfiteatara nastaje kao i kod kazalita od provizornih drvenih tribina, koje su na poetku
opasivaleborilitenaforumu,akoseigrenisuodravaleucirkusnjegovimpovienimtribinama.URimu
je pod CEZAROM KURIJE MLAI podigao takozvani dvostruki teatar od drva, kod kojeg su se dva
polukrunaprostorazagledaoceokretanjemmoglaspojitiukrunogledalite.
AmfiteataruPompejimaizmeu8070.g.p.n.e.
nastajevrstokazaliteza20000gledalaca;tagraevinaodkamenaizemljenajstarijijesauvani
primjerak,ukojemsejasnorazabirutemeljnioblikiorganizacijskonaelotogitalskorimskogtipa
kazalita,npr.:ovalanoblikareneigledalita,voenjegledalacakrozgaleriju,podizanjeprvogniza
tribinauoblikupostoljairazdjelnogprstenaizanjegakaoprstenakojiprimaoptereenjevisokoga
gledalita, ukruivanje vanjskog zida visokim lunim niama izmeu zidanih stupaca, konzole na
krunituzidazajarbolekojinoseplatnazazatituodsunca.
AmphitheatrumFlavium(Colosseum)Rim(7080g.)
pompejanski koncept dosegao je punu zrelost i monumentalnost, podigli su ga carevi Flavijevci
VESPAZIJANiTIT;dimenzijeamfiteatrasu:duljina187,75,irina155,60,visina50,75m.Kapacitet
oko50000gledalaca.Ovalarene,oko49x79,35msastavljenjekaoiuPOMPEJIMAodsegmenata
kruga. Povrina za predstave poiva na podzemnoj etai dubokoj 712 m s hodnicima, rampama,
stubama,dizalima,kavezima,odajamaiarsenalomzatehnikuopremuipomagala;

kavea je, kao i u kazalitu, sagraena oko arene u prstenovima koji se koncentrino uspinju.
Gledaociseraspodjeljujupremadrutvenompoloaju:nakrunompostoljusudobnimsjedalimai
bogatoukraenomogradomsjedeuglednici,lodeupoprenojosinamijenjenesucaruitribunima.
Potomnasveudaljenijimsjedalimapremagoreslijedeimunigraani,srednjistale,eneimasa
puka. Puku su uglavnom namijenjena stajaa mjesta ispod trijema na 5. katu. Na vijencu stoji niz
jarbolazaplatnenezaslone.Nakrunituzidajarbolepridravajukamenekonzole.Skupinamornara
s krova trijema pomou konopaca usmjerava platneni krov. Struktura graevine analogna je onoj
kazalitaupoveanommjerilu.Zakrivljenaplohagledalitakojaseuspinjepodkutomod37poiva
nasustavuod7koncentrinihprstenovaarkadasastupcimakojesuuviekatovapostavljenejedne
iznaddrugih,slinoakveduktima.Izmeunjih80radijalnihzidovaprimatlanusilusvodovainizova

sa sjedalima u gledalitu. Meusobno su oni povezani bavastim svodovima. Iznad i ispod njih
stubitavodepremarazliitimpojasevimatribina.Primijenjenisusvitipovisvodovatoihpoznaje
rimskagraevinskatehnika:bavastiikrinisvod,koseploheokamena,opekeicementnegrae.
Kao statiki kostur u ziu od opeka slui oko 560 stupaca od travertina, meusobno uvrenih
rasteretnimlukovima.Velikikameniblokoviotrihbridovapostavljenisubezbuke,povezanisamo
metalnimkopama.Potisnojsiligledalitaunjegovukosomusponusuprotstavljaseovalniprsten
postoljairokoko3,6miniskinosaiarkadaunutranjeghodnikakaopotpornjaci.Sgornjestrane
ophodni trijem najvieg sloja tribina slui kao vertikalno kompenzacijsko optereenje. Monolitna
struktura pokrova gledalita od cementne grade pridonosi raspodjeli pritiska. Statiki sustav slui
istodobno i usmjeravanju struje posjetilaca. Kao u kazalitima brojevi na ulaznicama posjetilaca
odgovarajuonimanastupcimaiznadhodnikaistubita,tevodepremaulazimaiizlazima.
Arhitektonska ralamba uglavnom se poklapa s konstrukcijom. Stupci arkada nemaju nikakve
statike funkcije, kao kod gradnje arhitravima, ve slue samo ralanjivanju masivne arhitekture.
Sitnipojedinanioblicisvjesnoseizbjegavaju,jerbiseumasigraevineizgubili.Sustavralambe
tri donja kata ne nastavlja se na etvrtom, gdje je zidna ploha ralanjena plonim pilastrima i
malimprozorima.
AmphitheatrumFlaviumstvoriojemjerodavantiprimskogamfiteatra.Onpostajeuzoromzavelika
kazalita u gusto naseljenim i bogatim gradovima Italije i svih provincija, npr. Pozzuoli i Verona u
Italiji,ElDjemuAfrici,ArlesiNimesujunojFrancuskoj,PulauHrvatskoj.

Graevinezatrgovinuiobrt
Sauvanesutekmalobrojneproizvodnezgrade.NekolikomlinovazamaslineuTunisu(npr.uBrisagneu,
II/III. st.), odnosno jedan veliki mlin u junoj Francuskoj (Barbegal, IV. st.) pokazuju da je rimska
graevinskatehnikasvojimkonstrukcijamadoraslatipovimagraevinasgolemimprostorijama.
Trgovinisupotrebnavelikaspremita(horrea),azaprodajunamaloprodavaonice(tabernae).Onesu
smjeteneuprizemljimanajamnihkuaduglavnihulica.Narubovimatrnicanajeesuokupljeneu
cijele nizove ili blokove prodavaonica, esto iza trijemova. Odreene trgovake grane katkad imaju
vlastitegraevine.PoznatisuprimjerinaforumuuPompejima:macellumkaotrnicaivenihnamirnica
iEumahijinazgradazatrgovinusuknom.
UlukomgraduOSTIJIopaaseoko150.g.prijelazizistegradnjespremita(horrea)utipslianrobnoj
kui. Takav su primjer i "Horrea Epagathiana", sjedite privatne uvozne tvrtke. U trokatnom bloku
graevinaokosredinjegdvoritasarkadamaokupljenjevelikbrojprostorijazaskladitenje,upravui
prodaju. Uz ulina proelja u prizemljima zgrada niu se potom za Ostiju uobiajene taberne. U
sveukupnom dojmu arhitektura od opeka odgovara istodobnoj gradnji stanova u velikim viekatnim
blokovimanajamnihkua.
TrajanovatrnicauRimupoveliiniiznaenjunadilazisveprivatnegraevinskekompleksetevrste,
dovrenajeoko110.g.zajednosTrajanovimforumom.
trnicadijelompodupirezapadnupadinuKvirinala;njezinajefunkcijapovezanasgradnjomizrazito
reprezentativnog foaima utoliko to preuzima brojne prodavaonice, radionice i urede, to su se
nalaziliutomgustoizgraenomdijelugradskejezgre,akojisumaknutisforuma;sustavpotpornih
zidova,terasa,pristupnih ulicaistubitastvaraprostorzaoko150prodavaonica,ureda,skladita
dijelom ugraenih u padinu i za jednu veliku dvoranu; est katova stepenasto postavljenih jedan
iznad drugoga Via Biberatica dijeli u dva jasno odvojena odsjeka: jedan iznad, drugi ispod ulice.
Donji su katovi na irokoj ulici koja obilazi oko foruma i brzo su dostupni kroz portal njegove
eksedre, iji polukruni oblik ponavlja dvoetano arkadno proelje s pojedinanim tabernama. Iza
njihpadinomvodiViaBiberatica,kojunastranipremaforumuobrubljujuzgradesprodavaonicama
nakat.Nastranipremabrijegusauvalaseivelikazatvorenatrnica(aulacoperta,aulaTraiani),ija

tona funkcija nije poznata. U njoj se spajaju dva graevinska trakta, nalik drugim zgradama s
prodavaonicama,akojiinastraniudolineinastranibrijeganastavljajustepenastopodizanjecijelog
sklopa.Slijepaulicakojavodiizmeunjihzasvedenajesaestvelikihkrinihsvodova.Iznadtaberni
poredanih s obje strane, a ispred uvuenih gornjih etaa, popreni se lukovi svodova otvaraju na
galerijesprodavaonicama.

Cjelokupniskloptrnicekaoisamapojedinanagraevinazatvorenetrnicedvoraneodlikujuse
usklaenou funkcije, konstrukcije i forme. Polukruni oblik trnice ne preuzima samo izvana
polukruni oblik eksedre na forumu, ve ojaava snagu upiranja o bok brijega. Radijalno
rasporeene taberne s bavastim svodovima oblikuju meusobno sapinjue odjeljke tlanog
prstenakojiodolijevapritiskuzemlje,aistodobnopreuzimajuvertikalnipritisaketaesterasom.U
arhitekturuslukovimaodopekeugraenisukontrastnielementiokvirnekonstrukcijeodsvijetlog
kamena. Na putu prema racionalnoj i svrsishodnoj arhitekturi najdalje je otila zgrada zatvorene
trnice.estkrinihsvodovaodcementnegraepoivanakonzolamaodkamena,istaknutimna
stupcimaodopeke.Otvorenipotpornilukovipremoujuulicesprodavaonicamanagornjojetai,
odvodeipotisaksvodovanazidovegornjegnizaprodavaonica.
U Trajanovoj trnici jasno se vide obrisi novog specifino rimskog stila masivne gradnje. Njemu
vie nije potreban helenistiki kanon oblika, on volumene ralanjuje jednostavnim, tehniki
uvjetovanimformamanastalimnatemeljunovihkonstrukcijskihodnosa.

Ininjerskegradnje
ZaorganiziranjeRimskogCarstvabilajepotrebnamreaprometneikomunalneinfrastrukture:putovina
zemljiivodi,luke,mostovi,vodovodiikanalizacija.Izgradnjastratekemreecestapoinje312.g.p.n.e.
sApijevomcestom(ViaAppia)odRimadoKapue.
Mostovi
Mostoviseisprvagradesamonamalombrojuprijelazaprekorijekaidolina.
U Rimu u V. st.p.n.e. most od debelih brvana prema etruanskom uzoru, Pons sublicius, zamjenjuje
skelu kojom se prelazio Tiber. 55. g.p.n.e. CEZAR je u deset dana dao premostiti RAJNU mostom od
brvana,uvrenimpotpornimipoprenimgredama.
Navanimprijelazimamostoviodkamenihstupacaskolnicimaodbrvanazamjenjujudrvenemostove,
npr. u Rimu, 179. g.p.n.e. Pons Aemilius. Takve se konstrukcije rabe tijekom itave antike, npr. za
KONSTANTINAuTRIERUiKOLNU(15stupaca,duljina420m).
Napredakutehnicigradnjesvodovaomoguujegradnjukamenihlunihmostova.142.g.p.n.e.svodove
najprijedobivaPonsAemilius.Slijediga62.g.p.n.e.danasjoposvesauvanPonsFabricius,prijelazna
Tiberski otok. Njegova dva geometrijski savrena polukruna luka dopunjena su ispod rijeke
protulukovima,takodaoblikujupunikrug.OblikomkonstrukcijeoniodgovarajuVITRUVIJEVOJteoriji.
Luni mostovi sauvani ili rekonstruirani u Italiji i provincijama pojavljuju se kao varijante jednog
osnovnogoblika.Njihoveglavneznaajkejesu:

1. Lukovi oblikovani kao isti polukrugovi odnosno segmenti kruga. U nekim sluajevima lukovi su
protulukovimadopunjeniupunikrug.
2. Kolnikkojisepenjepremasreditu,prianjajuitojemoguetjenjeuzluk.
3. Stupcimostovanisuposebnonaglaeni,plonisuzidanielementiizmeudominantnihlukova.Kod
stupaca izloenih struji dograeni su kljunasti valobrani. Nema naglaavanja potpornjaka niti
funkcijenoenja.
4. Rasteretnilukoviuziduiznadstupacaizloenihstrujiipotpornjakanaobalisluezaprolaznabujalih
voda.
Odreenioblikmostaproizlaziizbrojaislijedatihelemenata,auskladusa:
a) irinompodrujakojevaljapremostiti=brojiirinalukova
b) razlikom u razini izmeu ceste i povrine vode, odnosno dubinom doline = visina lukova i nagib
kolnikadotjemenetokemosta.
Osim tih konkretnih pretpostavki presudne su i proporcije luka i stupaca. Dominantan element
uobiajenih mostova gotovo je uvijek luk. Stupac je veinom u drugom planu. Kao snaan naglasak
katkaddjelujesamovalobranprigradenusmjeruizkojegdolazistrujarijeke(npr.uVERONI).Odnosse
mijenjakoddubokihdolinagdjevisokistupcimorajupodiilukoveiznaddnadoline.Tadalukoviistupci
inejedinstvenuarkadu,avijenacoznaavauporinuzonu.

Akvedukti
ee nego kod mostova takve su arkade karakteristine za akvedukte. Zidani vodovodi dovode pitku
voduugradoveestosudaljenihizvoraubrdima.Zbogslabog,alikontinuiranogpada,dolinenanjihovu
putumogusepremostitijedinopomouvisokihmostova.TijekomstoljeaRimjezasvojestalnorastue
potrebe izgradio 24 vodovoda. Najstariji medu njima, Aqua Claudia, nastao je u doba cenzora Apija
KlaudijaistodobnokadiApijevacesta.Uvizurigradajasnoseistiuestoviekatnearkadeakvedukata.
PontduGarddiojevodovodasagraenogoko15.g.p.n.e.zacaraAUGUSTA,

njimejeugradNIMESdovedenavodaizudaljenostiodoko50km,spadomod0,30,4%;dvoetani
akveduktpremoujedolinurijekeGARDONuduljiniodoko275minavisiniodoko49m.Donji
redarkadasastojiseodestlukovavisokihoko20m,rasponaodoko15,7521,50m.Otvoriznad
ljetnog rijenog korita osobito je irok. Drugi red arkada neznatno je nii, no njegovih 11 lukova
odgovaradonjima.Ozidanikanalzavoduvisok1,85m,irok1,20mpoivanaosobitoniskomnizu
arkadas35lukova,ijajepostavastupacausklaenasvelikimarkadama.Takvapostavalukovane
proizlazi ni iz kakve tehnike nunosti, ve ponajprije slui poboljanju cjelokupne proporcije
akvedukta. Osobitost su kameni blokovi koji slino konzolama izbijaju iz luka iznad vijenaca
uporita(imposta).Tijekomgradnjeonisusluilizapodravanjegraevinskihskela,aposlijenisu
otklesani,bilozbognamjeredaihseiskoristikodkasnijihpopravaka,bilozbogeljezaritmizacijom
stupova. Zie arkada od obraenih klesanaca vezano je bez buke i bez metalnih kopi, kanal za
vodusazidanjeodopekeiobloenvodootpornombukom.Slinooblikovanjearkada,ukljuujuii
konzolnekamenove,pokazujemostuNarnijuuUmbriji,sagraentakoerzaAugusta.
Paljivo proporcioniranje tih namjenskih graevina nije samo znak "augustovskog klasicizma", ve
prijesvegadokazkakosuvisokoznaenjeRimljanipridavaliarhitekturitehnikihgraevina.

Svetita
Rimska svetita svojim ustrojem oponaaju etruansku shemu gdje svako svetite predstavlja
templum:omeenu,posveenupovrinu,sasjecitemosiorijentiranimpremajuguilipremaistoku.
Templumdopunjujekuailijednostavnijehramzakultnikipilirtvenioltar.
NasuprotraznolikostigrkihsvetitaEtruanistvarajujednutemeljnushemugdjesestrukturastarijih
prirodnih svetita prilagoena terenu nadomjeta strukturom prema geometrijskim pravilima.
PodudarnostpravilnogurbanizmaisvetitadokazanisuuMarzabottuuVI.st.p.n.e.Iznimni,Jupiterovo
svetite na Kapitoliju u Rimu, sagraeno za etruanske vladavine, prilagodava se obliku breuljka
bremenitogtradicijom.
KodrimskihsvetitatuIzvornuslobodnupovrinuoniomeujuuprostortrga,kojimdominirahramna
postolju.Svetitetakopoprimaobliksakralnogforuma.Nasliannainsvakigradskiforumdobivajedan
hramkao dominantu. Slinostobajutipovatrgai istovjetnostpolitikogaisakralnogforumaodgovara
uskojisprepletenostijavnogaivotaikulta.
Preuzimanjem grkih oblika arhitekture rimsko graditeljstvo istupa iz italskog provincijalizma, te se
ukljuuje u jedinstvo mediteranskohelenistikog svijeta oblika. Na koncu republikanskog razdoblja, u
Sulinodoba,sagraenasuterasastasvetitakaozaecispecifinorimskemonumentalnearhitekturena
novoj tehnikoj podlozi. U Palestrini, Tivoliju, Terracini i Sulmonu tip pravilnog svetita s hramom na
postolju, trijemovima i Otvorenim stubitima po helenistikom uzoru povezuje se s novorazvijenom
supstrukcijskomarhitekturom.
SvetiteHerkulaPobjednika(HerculesVictor)uTivoliju
glavna terasa poiva na visokoj podgradnji od potpornih zidova, nasutih dijelova i bavasto
nadsvedenih prostora, koje presijeca tunel jedne od glavnih rimskih cesta ("Via Tiburtina").
Dvoetani trijemovi, od kojih su gornji uvueni, ine arhitektonski okvir iz kojega hram izlazi kao
ominanta.Napostoljehramauvisinigornjegtrijemavodiirokootvorenostubite.Isprednjega
uputenjeuterasustepenastipolukrugsliankazalinojkavei,kojiopasujemalitrgslianorkestri.
Nanjegasesrazineulicesobjestraneuspinjustuhinerampe.Visokaproelnagradnjapoputzida
scenezatvaratrgiterasu.Istodobnoonakaoprotuteahramudominiranjegovimpredprostorom.
JupiterovosvetiteuBaalbekunajveisakralniforumrimskogIstoka
rimskohelenistika shema povezana je s
tradicijom sirijskog kulta boga Baala.
Neuobiajeno velik hram, pseudodipter
premajonskomaloazijskomuzoru,stojina
visokom podiju sa irokim otvorenim
stubiem. Trg je okruen dvobrodnim
trijemovima s nizom ugraenih eksedri i
dvorana. Oko estostranog prednjeg
dvorita podignuta je skupina graevina
kaoominantavanjskogprostora.

Prolazstrojimvratimavodiudvoritehrama.Oscijelogkompleksanaglaenajeodpredvorjapado
unutranjostihramairimrazmakomsrednjihstupovaodnosnootvoravrata.Unatozaprecitoje
ini visoki toranj oltara s promatrakom kulom prema sirijskoj tradiciji, dosljedno je provedena
aksijalnost, ralamba prostornih nizova i stupnjevanje visina. Sredinje podruje Jupitera
Heliopolskog dopunjujeskupina daljnjihsakralnihgraevina.DjelovanjeJupiterovahramaosobito
jepojaanousporednompostavomjednakog,alinetomanjegBakhovahramanajunojstrani.

Hram
U rimskoj sakralnoj graevini stapaju se staroitalski, etruanski i grki elementi. Grki uzor djeluje
formalnonapojedinostiarhitektureiplastikogoblikovanja.NekadanjojprevlastiEtruanaodgovara
njihovutjecajnavjerskeobrede,organizacijasvetitaitemeljnioblikhramova.
Prve kue za kultne kipove potjeu vjerojatno od praoblika egejskog megarona. Podjela graevine u
glavni prostor i predvorje odrala se sve do kasnog razdoblja; jednako tako i tipine znaajke drvene
gradnje,npr.irokapostavanosaapredvorjauravninisazidovimacele:
svietruanskihramovistojenapodiju,upadljivoizdignutiiznadsvetogpodrujaiokolnihzgrada;
naproelnojstraniirokootvorenostubitepenjesepremapredvorjusastupovima;
umjereno nagnut dvostreni krov sa svih je strana izrazito naputen. Njegov pokrov od peenog
glinenog crijepa na strehama i na eonoj strani zavrava raskonim ukrasnim crijepovima. Na
proelnomzabatuestostojeplastikiiveskupinefiguraodterakote.
ZatlocrtVITRUVIJEprenosiodnosduljinepremairini=6:5,celaipredvorjezauzimajupopoladuljine.U
produetku zidova cele stoje po 2 stupa, na kojima poivaju glavne grede krovita. Tako uz trodijelnu
celu nastaje predvorje sa est traveja i etiri proelna nosaa. Sredinji traveji, proireni kao i srednja
cela, naglaavaju usmjerenje hrama. Poznati su i etruanski odnosno staroitalski hramovi s tlocrtom
izduljenogpravokutnikauodnosu2:1,sjednomprostranomcelomipredvorjems2ili4proelnastupa,
bezunutarnjihnosaa.
Rimskihramovipreuzimajunavedeneelementehramanapostoljuspredvorjemiotvorenimstubitem.
Naglaavanjeusmjerenjaifrontalnostestosepojaavaumetanjemhramautrgsvetita,kojijeslian
forumuhelenistikiutjecaj.
HramJupiteraKapitolijskogposveen509.pr.Kr.
unadmetanjusgrkimgradovima(CUMAE,TARENTUM)dobivaproeljesaeststupovainastavak
stupova na stranama, ime nastaje neka vrsta ophodnog trijema. Trodijelna cela, prostrano
predvorje i pun stranji zid, krovna konstrukcija i dekoracija imaju naglaeno etruanskorimski
karakter.Hramjesauvanutlocrtuijezgrizgradeprisvimobnovama,dokseoblikovanjevanjtine
promijeniloucarskodobauduhuhelenistikogstila.

Od II. st. pr. Kr. sve se vie opaa utjecaj grkih sakralnih graevina. Drevni nain gradnje drvetom sa
svojim tekim, zdepastim proporcijama uzmie pred stroom izvedbom i preuzimanjem grkih redova,

prijesvegakorintskog.Mijenjajuseitlocrti.Straniniodnospovrinepostoljapomiesenaoko5:3do
4:2. Poveavanje duine najvie se odraava na celi. Umjesto trodijelan, prostor cele najee je
jednodijelan,ananjegasenadovezujeprostranopredvorjebezunutranjihnosaa.Temeljnimsetipom
smatra hram s jednodijelnom celom i predvorjem s etiri proelna stupa (tetrastylos) u dubini od 23
jarma. Razmak izmeu srednjih stupova prema staroj tradiciji najee je povean. Proelje je esto
proirenonaeststupova(bexastylos)sbonimtrijemom(ald)koji,slinokaokodgrkoghrama,vodi
dubonihstranadostranjegzidacele.
Prinedostatkumjestaikodmanjihhramovadogaasedanizpolustupovailipilastara,prislonjenuz
zidcele,kaoslijepaarhitekturanastavljaredstupovaizpredvorja(NIMES).
U carskom razdoblju pojavlju se kombinirani tipovi i kolosalne dimenzije, prije svega u Rimu i na
helenistikomistoku,gdjesesklonostraskoispajasrimskompotrebomzareprezentacijom.Proeljas
osamilidesetstupova,oponaanjegrkogperipteranavisokompostolju(Baalbek),umetanjeapsideu
stranjizidcele,bavastisvodueli,razniobliciplastikeslijepearhitekturenanjezinimzidovimasve
su to znaajke razliitih epoha, iji je stil presudno odreen voljom pojedinih careva. (FLAVIJEVCI,
SEVERI,"sirijskibarok").Uproporcijamaosobitosuskladnihramovispoetkacarskograzdoblja.
MaisonCarreeuNimesu,hramnastaozanamjesnitvaAugustaiAgripe
dobrosauvanprimjertog"augustovskogklasicizma";tlocrtsesastraninimodnosomodoko1:2i
brojem stupova od 6:11 pribliava grkim uzorima. Red vitkih korintskih stupova kao slijepa
arhitektura obilazi graevinu i sa stranje strane; s visokim postoljem, prostranom celom, te
predvorjemistubitemkojeseuspinjedonjegaonjepotpunourimskojtradiciji.
Poseban oblik ine hramovi s popreno poloenom celom, predvorjem ispred svetita i otvorenim
stubitem, koji se diu na razliitim mjestima u RIMU (stari Panteon, Hram Sloge na Forumu, Vejovov
hramnaKapitoliju).Njimavaljapribrojitiinizkrunihhramova

Graevinekrunog(centralnog)tlocrta
Tehnika i oblici prapovijesnih krunih graevina s kulturnim su strujanjima dospjeli iz istonoga u
zapadno Sredozemlje, gdje su, stoljeima nakon propasti mikenske kulture, njihove prostorne ideje u
rimskim centralnim graevinama dobile novi zamah. Isprva Rimljani od Grka preuzimaju oblik tolosa,
krunoghramascelomkrunogoblikaiophodnimtrijemom.
VestinhramnaForumuRim
krunitlocrtniobliksemoetumaitikaoprenoenjestarolatinskekrunekolibeumonumentalni
kameni oblik, povezan s oblikom rimskog hrama na postolju; sauvani hram predstavlja inaicu u
graditeljskom stilu razdoblja III. st. Stupovi korintskog reda stoje na zasebnim postoljima, koja se
istiu na krunom podiju. Otvoreno stubie izmeu istaknutih zaslona daje centralnoj graevini
znaajkuusmjerenja.Plitkastepenastapodgradnjajojednomizvanaopisujekrunuliniju.
Za svoje monumentalne grobnice Rimljani od Etruana preuzimaju staromediteranski tip krunoga
grobnoghumka,tumula.TajtipsvojnajveidometpostieuAugustovumauzoleju,visokomoko44m.
OdsredineI.st.pr.Kr.oblikhumkazamjenjujesemonumentalnopoveanimzidanimvaljkom,naijem
se vrhu, iznad nadsvedene grobne komore, nalazi zemljani humak pokriven raslinjem. Prototipom se
moesmatratigrobCECILIJEMETELE.KodHadrijanovegrobnice(danasCastelSant'Angelo)zidnivaljak
na10mvisokomkvadratinompostoljudostiepromjerod64m.
Gotovo istodobno s velikim zidanim prstenovima, zahvaljujui razvoju tehnike gradnje svodova
(cementna graa), nastaju kupolasto nadsvedeni centralni prostori. Oni se u sve veim dimenzijama
nameu kao prostorne dominante i kod velikih profanih graevina, prije svega u carskim vilama.
Povezivanje zidnog valjka s kupolasto nadsvedenom dvoranom vodi k novim oblicima samostalnih
centralnihgraevina,akaoiznimanuzor118.g.nastajePanteongolemakrunakupolaizvanasetek
jedvaopaaonaoptikitoneuzidniomota.Njezinistupnjevitiprstenomsluekaoprijelazizvaljka

u kupolni oblik. Pretprostorom vie dominira predvorje (pronaos) slino hramu sa stupnjevito
udvostruenimtrokutastimzabatom,negosamakrunagraevinaizanjega.
Panteon Rim (oko 118.g) ideja centralnog prostora u potpunosti je ostvarena u Panteonu
graevinitojujeoko118.g.zapoeocarHADRIJAN.
oblik kupole svojom slojevitom simbolikom odgovara povezanosti kulta i dravne funkcije, koja je
tipina za rimski nain miljenja. Trg pred hramom nasuprot njemu omeivala je Neptunova
bazilika. U njegovoj sredini stajao je oltar. Kod Hadrijanova sklopa to mjesto zauzima kupolna
gradnja, a na mjestu starog hrama nalazi se njezino predvorje. Ono je sad okrenuto na sjever,
prematrgukojijeslianforumuodoko60x120m,idrisepoznateosnesheme;nasuprotulaznim
vratima die se predvorje. Njegovo zabatno proelje s osam stupova stoji na podiju sa stubama.
Sedam jarmova rasporeeno je na dva bona trijema i jedan iri sredinji, svaki nadsveden
bavastim svodom s pozlaenim bronanim kazetama; boni trijemovi zavravaju apsidama za
kipoveutemeljiteljaAUGUSTAiAGRIPE,srednjitrijemvodipremaulazuukupolnugradnju.Jedan
meuprostorsluikaoprijelazurotundu;uantikodobatoproeljenalikhramudominiratrgom,
dok rotundu i kupolu gotovo sasvim skrivaju okolne zgrade. Tek na kraju kolosalnog predvorja
otvarasedivovskakupolnadvorana;

kuglaivaljakkaoosnovnigeometrijskilikovi,proizlazeiizistogatlocrtnogkrugapromjera43,30m,
odreuju prostorni dojam u idealnoj proporciji od 1:1. Gornja polovina kugle ini svod valjka, a
njezina donja polovina kao nevidljiva sfera dotie tlocrtni krug tono u sreditu; dva prstenasta
vijenacadijelezidudvijezone.Udonjojzoniizmjenjujusedubokepolukruneipravokutnenies
nosivim dvostrukim stupcima, te tvore idealan "zidni potez", du krune linije. Edikule s kipovima
istiu se kao plastiki naglasci. Red gornje zone s istovrsnim nizom skupina pilastara i prozorskih
nianadvajemjestaprekinutodsjecimabavastogsvoda,iznadulazaiiznadnjemunasuprotne
glavnenie,ukojojzavravauzdunaossvetita.
zavrni gornji vijenac naglaava zaetak kupole. Pet kazetnih prstenova doarava i uspon prema
tjemenuivrtnjuokovertikalneosi.Unajviojpetinisvodjegladak.Unutarnjestepenastosuavanje
140 kazeta nije centrirano prema sreditu kugle u polovini visine prostora, ve prema sreditu
njezinatlocrtnogkruga.Timuklanjanjemperspektivnogiskrivljenjakazetnastrukturaupunojmjeri
djeluje na promatraa, a istodobno kupola prua gotovo dojam lebdenja. Njega pojaava kruni
otvor(opaion)utjemenukupole(promjer8,72m)kaojediniizvorsvjetla.

Panteonjemasivnagradnja,ijakonstrukcijaostajeskrivenapromatrau.Unjojsuprimijenjena
svatehnikaiskustvarimskihvelikihgradnjikupolasesastojiodunutranjeivanjskeljuskeod
cementne grae. Dodavanjem razliitog materijala (plovuac, mljevena opeka, sadra) ostvaruju
se razliiti stupnjevi potrebne lakoe i vrstoe. Prihvaanje sila pritiska osigurano je sustavom
rebaraodopeke.Uzdunarebratoseradijalnouspinjuprematjemenuojaanasuhorizontalnim
poprenimrebrima.Skupinerasteretnihlukovasluedodatnomojaavanju.Svjetlosniotvordjeluje
kao gornji tlani prsten, dok donji pojas kupole prelazi u zidni sustav. Njegov pritisak to djeluje
premavanizjednaenjeokomitimteretomstupnjevanihprstenovanavanjskojljuscikupole.
Rotundajevaljaksdvijeljuskeodzidauopeciskamenimojaanjem,otpornimnapritisak.Osam
dvostrukihstupacapreuzimateretkupoleraspodijeljenprekovelikihrastretnihlukova.
Stupci su meusobno takoer razuprti pomou lukova, u njihovoj unutranjosti krune se nie
suprotstavljajusilamahorizontalnogpritiska.Izmjenastupacainiaudonjojzonipoivaupravona
toj raspodjeli tereta. U gornjoj zoni radijalni prstenovi i rasteretni lukovi dodatno dijele prostor
izmeuzidnihljuskiukratkeodsjeke.Oniineodjeljkevelikogpotpornogprstenakoji,analogno
prstenusvjetlosnogotvora,primapotisakkupole,anjezinokomititeretravnomjernoraspodjeljuje.
Temu formuliranu u Panteonu Rimljani su varirali u mnogim sakralnim i profanim graevinama, a
osobito elegantna inaica nastala je u kasnom carskom razdoblju u takozvanom hramu Minerve
Iscjeliteljice(MinervaMedica)deseterokutnacentralnagraevinapromjeraoko25m,sagraenaoko
320.,izdieseiznadjednogdograenoganadsvedenogpredvorjaidvajubonihnimfeja.Donjijepojas
rastvoren zidnim stupcima izmeu kojih se razvijaju svodovi devet nia konveksno ispupenih prema
van, neke su prolazima izmeu stupova otvorene prema nimfejima. U gornjem pojasu deseterokuta
nalaze se veliki prozori s polukrunim lukovima. Izvana je prijelaz u kupolu postignut stepenastim
prstenovima; iznutra se na krunoj kupoli istiu rebra od opeke za pojaanje, izmeu kojih se deset
segmenatakupolegotovoneprimjetnopovezujesdeseterokutomzida.Jakorastvaranjezidnogomotaa
ugrozilojegraevinu,pasudogradenikontraforikojiprihvaajupritisakkupole.
Centralni prostor s kupolom poinje prevladavati i kod kasnoantikih carskih mauzoleja, zamjenjujui
tradicionalantravnatihumakiznadmasivnogagrobnogvaljka.IzIV.st.uRimususauvaninpr."Torde'
SchiaviiMauzolejcariceHelene,uSolunuGalerijevmauzolej.
DioklecijanovmauzolejuSplitu
u novoj sintezi objedinjeni su zidni valjak
iji je unutranji prostor nadsveden
kupolomitolosokruenstupovima,uhram
i grobnicu za diviniziranog cara. Oktogon
sliankulikaojezgragraevinezamjenjuje
uobiajenzidnivaljak.Uunutranjostidonji
pojas zida ralanjen je naizmjeninim
pravokutnim i polukrunim niama; gornji
ostaje gladak. Dva reda superponiranih
stupova, postavljena ispred zida,
odgovarajudvjemavanjskimetaama.

Istodobno oni prostoru oduzimaju teinu i naglaavaju prijelaz u kruni oblik, u zavrnu ljusku
kupole. Visoku jezgru graevine izvana obavija jednoetani osmerostrani prstenasti trijem na
povienompostoljus8x4stupaispodjednostrenogkrova.Predvorjes4stupaiplitkimtrokutnim
zabatomupuujenasklonostosnomusmjerenjuakikodcentralnegraevine.Dopredvorjauosi
zabata vodi usko, uputeno stubite. Povezivanje razliitih tipova, eklekticizam oblika i razliitih
tradicijaznakovisukasneantike

KASNAANTIKAIRANOKRANSTVO

Uspon kranstva iz tajnosti i ilegalnosti do dravne religije traje oko 300 godina. Nov nauk iri se
misionarskimdjelovanjemapostolainjihovihuenikaveuprvojpoloviniI.st.uPalestini(judeokrani),
SirijiiMalojAziji.TijekomdrugogamisionarskogputovanjaapostolaPAVLAstiedoGrkeiprodiresve
do Rima, gdje godine 64. PETAR i PAVAO postaju rtve NERONOVA progona. Brzo irenje kranstva
pospjeujumeduostalimavelikombrojuidovskihzajednicaudijasporikojesubilerasadnicikranstva,
jedinstvenojorganizacijiRimskogCarstva(sigurnecesteibrzekomunikacije),povoljnomtluzarazvijanje
religije spasenja i osloboenja ovjeka i drutva medu niim drutvenim slojevima i ope rairenoj
toleranciji te vjerskom i filozofskom sinkretizmu kasnoantikoga rimskohelenistikog drutva. Progoni
kranapodcarevimaDecijem,ValerijanomiDioklecijanomodsredineIII.st.pokuajisudasedravni
interesi nametnu upotrebom apsolutne sile. Meutim, trajne represije nad sve veim skupinama
stanovnikaoslabilesuCarstvovienegobijeoslabilatolerancija,takoerCarstvoistodobnougroavaju
pokretipograninihnarodaigospodarskekrize.
Nakon propasti Dioklecijanove reforme Carstva, Konstantin Veliki, u nastojanju da obnovi jedinstvo
Carstva, nastavlja izgraivati DIOKLECIJANOVU apsolutistiku dravu, povezujui je i s duhovnom
snagom sve jaeg kranstva, uspostavljajui ponovo antiko jedinstvo drave i vjere. Milanski edikt o
toleranciji313.doputapunusloboduvjeroispovijesti.Tajjein,uzslubenoukidanjedravnogakulta,
pogodovao kranstvu koje carska kua otvoreno zatiuje. Godine 333. Konstantin premjeta sjedite
Carstva: Konstantinopol kao opreka poganskom Rimu postaje "drugim Rimom". Time se politiko
teite Carstva premjestilo na Istok koji je brojniji stanovnitvom i jai privredom. Godine 391.
TEODOZIJEnareujezatvaranjehramova,akranstvoproglaavadravnomvjerom.Neposrednonakon
njegovesmrtiCarstvojepodijeljenonadvaneovisnadijela.Objesferemediteranskogsvijeta,zapadna
rimskaiistonahelenistika,kojejeImperiumRomanumpolitikiiorganizacijskiobjedinjavao,opetsu
serazdvojile,najprijepolitiki,apotomivjerski.DuhovniugledIstokasastarijomkranskomtradicijom
inedostinomgrkomfilozofijombiojenadmoniji.Zapadzaostajeukulturnomipolitikomsmislu,te
padapodvlastgermanskihdravaproizalihizseobenaroda.
Kranstvoserazvijauokvirurimskohelenistikogdrutvai kulture kasneantike,skojimaseproima
tijekomviestoljetnogprocesa.Dravnoidrutvenoureenjesasvojimsocijalnimsuprotnostimaisvijet
oblikakasneantikeisprvasenemijenjaju.NakonEdiktaotoleranciji,gornjislojevisveviepreuzimaju
visokecrkveneslube,kojesadznaeipolitikiutjecaj.Hijerarhijskoustrojstvokasnorimskogcarstvas
vladaremkojiseizjednaujesboanstvom,aodsadsapostolima(isoapostolos)poBojojmilosti,spaja
se s novom crkvenom hijerarhijom. Taj vii, imuan i visokoobrazovan sloj, nainom ivota oponaa
obiajecarskekue.
Crkvaisprvaneteizastvaranjemposvenoveumjetnostiiarhitekture."Sakralnugraevinu"utipologijii
stilu "poganskih hramova" ona tovie odbija. Kranske zajednice za svoje potrebe prihvaaju tipove
kasnoantike profane arhitekture, esto u pojednostavnjenim inaicama. U Konstantinovu razdoblju
dolazi do preorijentacije. U unutranjosti velikih i malih crkava vrlo jednostavnog oblika dravna crkva
razvijamaterijalnisjajcarskeprofanearhitekture.Hijerarhizacijaiklerikalizacijamijenjajuiuarhitekturi
raznolikostoblikaprvihstoljea.Meutim,drutvenoraslojavanjedobivailiturgijskioblik.Prvotnakua
kranskezajednicepostajecrkvomkojasedijelinaprostorezaklerizavjernikeitakosestvarajunovi
tipovigraevina.Izraznolikostioblikakasneantikenastajesamosvojnakranskaarhitektura.
Opsena graevinska djelatnost kranstva zapoinje u IV. st. nakon Milanskog edikta. U glavnim
gradovima Carstva i na najvanijim mjestima kranske tradicije nastaju velike graevine i briljivo
planiranecjeline,kojezamjenjujuheterogene,nesustavnoizraslesakralnesklopoveizprvihstoljea.
Pobjednikavjerapreuzimanaela,tipovezgradaigraevinskeoblikerimskeprofanearhitekture.

Konstruktivnioblici
Kranske zajednice za svoja okupljanja i liturgijske sveanosti preuzimaju tipove i oblike kasnoantike
profanearhitekturekojemijenjajuuskladusnovomnamjenom.Njihovoskromnooblikovanjeusvjesnoj
je opreci prema "poganskom" hramu s raskonim izvanjskim platem klasinih redova. Crkve
Konstantinova doba izvana pruaju sliku svrsishodnih graevina dvoranskog tipa. Velike, gotovo
neralanjenepovrinezidovaobavijajuunutranjiprostorjednostavnekompozicije.Osobitostmudaje
koloristikisjajmaterijalaidekoracije,topodsjeanaprofanebazilikeitermekojeuvelikenadmauju
crkvepobogatstvuprostornogoblikovanjaikonstruktivnimzahvatima(svodovi).
SnaandojamtogaostavljaunutranjiprostorbazilikeKonstantinovadobapoivanaprostranosti,
jasnoiiveliinipovrina.Plohekojeomeujuprostorpodovi,zidovi,aunekimsluajevimaistropovi
dopunjuju se u koloristiki cjelovitu sliku u kojoj se razliiti dijelovi prostora, "srednji brod" i "boni
brodovi", meusobno povezuju iroko razmaknutim arkadama ili kolonadama u zoni nosaa. Uglaani
kamen u boji svojim odsjajima oduzima stupovima materijalnu teinu. Budui da galerije (matroneji)
estoizostaju,ostalojedovoljnozidazafreskeili mozaikesfiguralnimciklusimaizkranskepovijesti
spasenja.Tazonaslikaproteeseiznadstupovainastavljaizmeuotvorazasvjetlouprozorskojzoni
sve do ispod krova. U pojedinim sluajevima krovite je obloeno oslikanim drvenim stropovima s
jednakompodjelomnapoljakakvuimaipod(Akvileja,Ravenna).UV.st.slikarstvoidekoracijazidnih
plohaodgovarajuraskonomstilurimskeprivatneijavneizgradnje.TijekomV.st.pojavljujesesklonost
spiritualizaciji, simbolizaciji i dematerijalizaciji, koja vrhunac dosie poetkom VI. st. pod Justinijanom,
prijesvegauKonstantinopoluiRavenni.Utodobastakleniizlatnimozaicisvojimnematerijalnimsjajem
zamjenjujufreskeikamenemozaike.

Impostni kapitel u V st. odvija se i preobrazba antikih oblika kapitela u impostni kapitel. Spajanje
irokihzidanihlukovanauporinojploi(abaku)klasinihkapitelakojisuprvobitnonamijenjeniprihvatu
arhitrava, postaje teko izvedivo. Kod trapezoidno suenog imposta uska donja strana prilagodava se
oblikukapitela,irokagornjastranauporitulukova.
Stupovi kasnog V. st. u Sant' Apollinare Nuovo, koji su iz BIZANTA stigli u RAVENNU, imaju impost u
oblikujednostavnogatrapezoidnogkamenogblokanakorintskomkapitelu.
Kapiteli crkve San Vitale, zapoete 526/527. g., pokazuju novi bizantski oblik: impost, element koji
prihvaa optereenje, jo uvijek je laganim ukrasnim profilom tektonski jasno ocrtan, dok se koarasti
kapitel ve potpuno udaljio od klasinog uzora. Njegov osnovni oblik odgovara trapezoidnom bloku
imposta, a njegova povrina upljikavo je obraena i ukraena stiliziranim listovima akanta. Takvo
rastvaranje povrine opreno je zatvorenu volumenu imposta. Neto kasnije u Svetoj Sofiji koarasti i
zvonolikikapitelistapajusesimpostomujedanelement.upljikanjepovrineprenosiseovdjeakina
lukovearkada.

Prozor konstruktivni se elementi graevine dematerijaliziraju kako bi se pojaao transcendentalni

dojamprostora.Dabisjajibojasnanijedjelovaliuprostoru,potrebnojedovestisvjetlokrozprozore.
Kod svih se graevina kao standardni oblik pojavljuje prozor polukrunog luka pojedinano ili u
skupinama. Jake drvene reetke najee su ispunjene ploama od stakla, alabastra, mramora ili
kalcita. Druga vrsta prozorske ispune jesu tranzene, velike ploe od drva ili prozirnog mramora,
perforiranepoputreetkepravokutnimilikrunimotvorima.Velikiprozorisegmentnoglukanajeese
nalaze u eonim zidovima velikih presvodenih graevina, koji nisu izloeni pritisku svoda (terme,
Maksencijevabazilika,SvetaSofija).Tankikamenielementidijeleotvorezakljuenesegmentnimlukom,
napojedinanapoljakojasenajeezatvarajudrvenimreetkama,takodajesvjetloprigueno.Rimsko
jestaklonajednojstranihrapavoimutno,mramorneploeposvojojsupriroditekslaboprozirne.

Vanjtinacrkavaostajejednostavna.Izmjeninouslojavanjegraeoivljujeikoloristikistrukturirazid.
Na Istoku uglavnom se zida klesancima (Sirija, Armenija, Mala Azija), na Zapadu, napose u Ravenni,
njegujesetradicionalnarimskagradnjaopekom.
Tuserazvijaposebanplonistilsplitkimralambama,razvijenimizzidnogveza:plonelezeneilune
nieilislijepearkade.Antikajetrabeacijanestala;jednostavnezidoveralanjujusamolaganoistaknuti
vijenci ili posve plitke trake ukrasnih frizova od normalnih opeka postavljenih na ugao ili od malih
dvobojnihopekakoje,izmjenjujuise,tvoreornament(baptisterijSanVitale).

Ranioblicikranskihgraevina
Prvikraniokupljajuseuprivatnimkuama.Buduidanjihovavjeranijeslubenopriznata,onipomou
toneupadljivijihpregradnjinastojestvoritiskromanokvirzaivotzajednice.Takonastajubrojnekune
kapele.
DuraEuroposu(oko232g.)
zauzima donji kat jedne kue helenistikoorijentalnog tipa; razliiti prostori okupljeni su oko
kvadratinog dvorita. Uklanjanjem jednoga razdjelnog zida nastaje prostor za okupljanje od oko
4,5x11,5m.Odopremenemaniegtobiupuivalonakultnufunkciju.Samojeprostorzakriterije
jasnoobiljeenniomskrsnimzdencemiodgovarajuimzidnimoslikom.
Rimodraznihtitularnihcrkava(titulus,natpissimenomvlasnikakuenanjezinuproelju)sauvanaje
kuakranskezajednicepoznatakao"TitulusEquitii"izIII.st.Prostranadvoranauprizemljunatkrivena
jekrinimsvodomnazidanimstupcima.irokostubiteizmeusporednihprostorijavodiusadasruen
gornjikat.Niovdjenitaneupuujenakranskobogosluje.
Usporedno s rastom zajednica nastaju i prve samostalne crkvene graevine, uglavnom kao crkve
dvorane;radiseojednostavnim,velikimprostorimakojisusamostalniiliprigradeniuzkuezajednice.
Zurzachu(Tenedo)galorimskacrkvaizIV.st.
unutarprostoraantikevojneetvrti;sastojiseodnepravilnedvoranestranineduineoko911
m,sairokomapsidompovienomza40cm.Boniulazvodipremaprostoruzakrtenjenastalom
natkrivanjem prvotno otvorenog prostora izmeu zida dvorane i gradskog zida koji se ovdje lomi
podtupimkutom.
Vee crkve slinih jednostavnih oblika nastaju u gradskim biskupskim sjeditima. Zamjetna je gradnja
dvojnihcrkava,vjerojatnokaoposljedicamasovnogpokrtavanjanakonMilanskogedikta.Uzopinskei
biskupskecrkveprislonjenajeiposebnacrkvazapodukuobraenika(katechumenon).
Biskupske crkva Akvileji pokazuje dvije usporedne pravokutne dvorane jednake konstrukcije na
razdaljini od oko 30 m. U obje po est stupaca nosi krovite, odnosno ravni strop. Sudei po podnom
mozaiku, na istonom je kraju cijelu irinu dvorane zauzimao prezbiterij, prvi znak liturgijskoga i
hijerarhijskog razdvajanja klera i zajednice vjernika. Obje crkve povezane su istovjetnim poprenim
prostoromkojisluiikaopredvorje(narteks)ikaokrstionica(baptisterij).Sporedneispojneprostorije
vodeubiskupovstan.
ini se da su idovske zajednice jo prije krana za svoje sinagoge preuzele tip rimske vienamjenske
dvorane(aule),bazilike.PrvesinagogetogatipanastajupoevodII.st.uSirijiiPalestini;okosredinjeg
prostorakojiisprvanijepoviennalazeseboniprolaziigalerije,akasnijeiapsida.KodsinagogeuEl
Hamtnahuophodigalerijeufunkcijimatronejaokruujuirokisredinjiprostorstristrane,anaetvrtoj
jepremavanistaknutairokaapsida.Pristupkrozuskiprolazibonopredvorjeuvjetovanjeugradnjom
sinagogeugustoizgraenugradskuetvrt,nokaotakavuskladujeisistonimtradicijama.Vjerojatno
jepostojaoutjecajtakvogtipasinagoganakuekranskihzajednica,amodasuutjecajibiliiuzajamni.
Memorijeimartirijinastajuumjestimadjelovanjailinagrobovimaapostola,prvihbiskupaimuenika
kaojednostavne,estotekprovizornekapeleispomenobiljeja.Odmahpozavretkuprogonairise
intenzivankultmuenikaisvetaca,zbogkojegsepodiemnotvomemorijalnihcrkava.

JednoodranihuporitaeuropskogakranstvanalaziseuglavnomgraduDalmacijeSaloni(Solin)juno
od koje car DIOKLECIJAN podie svoju palau. Tamonja kranska zajednica bila je pod Dioklecijanom
izloenavelikimprogonima.Kranisuseumalimskupinamaokupljalinaimanjimaizvangradagdjesu
pokopanemnogertveprogona,aidragilanovizajednice.
MANASTIRINESalonaIVst
izvornojednamemorijaustarijojapsidisgrobommuenika;ubrzoje,inise,dodanperistilsdvije
apsidenasuprotnojstrani,tejenastaomalisakralnikompleks.
MARUSINACgrobasv.Anastazija(Stasa)otprilikeistodobnokaoiManastirine
formira se sloen graevinski sklop;
mauzolej se sastoji od kripte iznad koje je
kao memorijalna crkva podignuta visoka
presvodena dvorana. Svodne pojasnice
prelaze u vertikalne zidne istake, lezene,
koje se s vanjske strane pojavljuju kao
kontrafori. Peristil na mjestu ranijega
groblja istodobno slui kao atrij bazilike.
Usporedno s njom nalazi se dvorite u
obliku bazilike (basilica discoperta), koje
nadomjetastariju,manjugraevinu,iznad
kojevisokaeksedrasdvabonanatkrivena
krila oblikuje neku vrstu "transepta"
odnosnotrikonhalnogprostora.

Nesputanost u preuzimanju i povezivanju kasnoantikih graevinskih oblika, povezana s izrazitom

autonomijom ivota u raznim provincijama, stvara raznolike sakralne komplekse. U IV. stoljeu, pod
utjecajem velikih graevina nastalih po narudbi carske obitelji, ta raznolikost uzmie pred sve jaom
tipizacijom.

Svetita
Za razliku od rimskoga sakralnog foruma, kranska svetita su ouvala svoju mnogolikost, uvjetovanu
posebnou obreda i razlikama u lokalnim tradicijama. Najvanije graevine su velike dvorane za
okupljanje zajednice (ecclesia), koje uglavnom preuzimaju tip bazilike, dok su memorijalne crkve
(memorije, martiriji) i krstionike crkve (baptisteriji) uglavnom centralnog tlocrta. Velika svetita na
mjestima kranske povijesti u osobitom se broju i veliini nalaze u Palestini. Uz crkvu Roenja u
BETLEHEMU sklopovi najveeg znaenja jesu crkva Svetoga groba i crkva Uskrsnua u Jeruzalemu.
Velebnedimenzijetrijemovaihodnikaakiuzvelikibrojhodoasnikaomoguavajuodvijanjebogatoga
liturgijskog programa s bogoslujem i procesijama (osobito za Uskrs). Slinih razmjera su i mnoga
svetitaugustonaseljenimprovincijamaBliskogistokaisjeverneAfrike.
SvetiteimunaStiliteuQalaatSemanuSirija(oko480g.)
utemljen na vrhu breuljka sadri unutar zidina slinih utvrenju, razne skupine graevina; glavni
sklop, "martirij", ine etiri bazilike, rasporeene u obliku kria oko zajednikoga sredinjeg
prostora ili dvorita. Jo dvije dodatne crkve povezane su s prostorima za sveenike i goste, te s
jednimbaptisterijem.
Za opskrbu hodoasnika na putu do svetita brinu se manastiri. Monaki nain ivota, drugaiji od
openitoantikog,oitujeseurazliitimorganizacijskimoblicimakojiuvjetujuigraditeljskeprograme.
NahodoasnikomputuusjeverenojSirijiprojektmanastiraosimcrkve,prijesvegaukljuujezgradeza
zbrinjavanjehodoasnika.Velikisakralnikompleksi,takoernastajuiusjevernojAfrici,gdjekranstvou

dobavelikihteologadoivljavasnaanprocvat,takonpr.bazilikaimanastiruTebesigraenisuuvie
faza tijekom V. i VI. st. Jezgru kompleksa ini bazilika s galerijama, s jednom apsidom ugraenom na
sirijskinainizmeudvijeboneprostorije,potomatrijipredvorjesastubitem,kaouvelikimrimskim
crkvama.Crkvastojinavisokompostolju,okruenaelijamamonahakojesujednadodrugeporedane
uz njezine zidove. Na istonoj uzdunoj strani nalazi se graevina centralnog tlocrta u obliku trolista
(trikonhos),izravnopovezanasbazilikom.Bazilikaitrikonhosslinobizantskomtipumanastira,lavri
nalaze se u prostranom manastirskom dvoritu koje tite obrambene zidine i kule. Osna orijentacija i
uzornaorganizacijaoitujutradicijerimskecarskearhitekture,kojuBizantnastavlja.

Bazilika
Nakon dovrenja Maksencijeve bazilike, gradi se izmeu 313. i 319.g. u doba cara Konstantina, prva
velikadvoranazaokupljanjekrana:bazilikauLateranskojpalaiuRimu.Uzorisujojbazilikerimskog
Forumaiidovskesinagogebazilikalnogtipa.
Rasporedom prostora i arhitektonskih elemenata Konstantinska bazilika oznaava novi prototip
kranskerimskecarskearhitekture,kojiseuLateranskojbaziliciodmahpojavljujeumonumentalnoj
veliini.Izapoprenopostavljenogpredvorja(narteks)slijediirokadvoranastriilipetbrodova.Visoki
iroksrednjibroddjelujegotovokaonatkrivenaulica,trgilidvorite(aula).Laganearkadeilikolonade
omeuju sredinji prostor, no istodobno, kao u trijemovima foruma, pozivaju na zastajanje i kretanje
bonim brodovima. Granini zidovi sredinjeg prostora diu se tek iznad zone nosaa. Na potezu zida
ispred krovnih streha bonih brodova protee se zona slika. Zidne slike i ornamenti nastavljaju se i u
prozorskoj zoni iznad bonih brodova. S gornje strane prostor esto zakljuuje otvoreno krovite ili
kasetirani strop. Drvene grede poloene u osima nosaa slobodno se pruaju od zida do zida (nema
svodova). Pod je pokriven mramornim ploama ili kamenim mozaikom u ornamentalnim poljima.
Polukrunaapsidaugotovocijelojvisiniprostorazakljuujesrednjibrod.Bonibrodovidobivajusvjetlo
kroz visoko postavljene prozore na vanjskim zidovima. U odnosu prema srednjem brodu oni nisu
podruje tame, ve prostori u polusjeni, prigueno osvijetljeni. Kod rimskih bazilika, iji je uzor
Lateranskacrkva,dvoranastupnjevanauvisinu(bazilikalnipresjek)zavravauirokomtranseptu,kojije
visok koliko i srednji brod, a na stranama iri od bonih brodova, te podsjea fla poprena krila (alae)
rimske antike kue s atrijem. Uzduni bazilikalni prostor brodova slui okupljanju zajednice, dok
transept slui crkvenim funkcijama: liturgiji, vijeanju prezbitera, primanju izaslanstava i procesija.
Hijerarhijskapodjelazajedniceoitujeseusmjetanjubiskupskekatedreisjedalazasveenike(thronosi
syntbrono) u apsidu, glavnu toku prema kojoj je usmjerena unutranjost graevine. U njezinoj
golukupoli okupljenu zajednicu vjernika s iskupom na poasnom mjestu nadvisuju simboliki prikazi
Kristova kraljevstva. Prijelaz iz uzdunog broda u transept tvori trijumfalni luk, visoki luni ulaz u zidu
transepta. Dva velika stupa ili dva zidna istaka postavljena poput pilastara nose ukraen arhivolt.
Simbolikezidneslikekraseeonizidiznadtjemenaluka.Ispodnjega,aiznadvisokogciborijaglavnog
oltara,otvarasepoglednaoslikanisvodapside.
Kaookupljaliteiprijelazizmeuuliceicrkvenogprostorasluiatrij,peristilnodvoriteispredbazilike,
najee s fontanom u sredini. U slijedu atrija, narteksa, uzdunih brodova, transepta i apside, rimska
osnasimetrijadjelujekaokompozicijskonaelosvedosrednjegvijeka.
UzorLateranskebazilikeuRimuoponaajusljedeevelikegraevine:Sv.PetariSanPaolofuorilemura
(Sv. Pavao izvan zidina). Kod velikih bazilika u istonim provincijama najee nedostaje "rimski
transept",jernjegovaliturgijskafunkcijaoiglednonijepresudnazaivotzajednice.Veinaregionalnih
inaicarimskogaosnovnogtipauglavnomseodnosinazonuprezbiterija(kora).

Kaostandardnitipustaljujeseposvuda,painaZapadu,bazilikabeztranseptastriilipetbrodova.Jedan
odprvihprimjerajeSantaMariaMaggioreuRimu(graena352.366.g.),trobrodnadvorana,ijisrednji
brodgotovocijelomirinomprelaziupolukrunuapsidu,doksubonibrodoviravnozavreni.
U istom obliku taj tip, osim mnogih drugih crkava u Rimu i u provincijama, utjelovljuju bazilike u
Ravenni(od402.g.prijestolnicaZapadnogaRimskogCarstva).
BazilikaSant'ApolinareinClasse,posveena549.g.

pokazuje strukturu koja se ve potvrdila u Rimu: zona arkada, iznad nje zona slika. Ona poinje
nizomkrunihmedaljonapoviekojihtrakemozaikadijelezidnupovrinuupoljaunutarkojihjei
prozorska zona. Donja zona slika (jo izraenija u Sant'Apoliinare Nuovo, pojaava usmjerenost
premaapsidi.Kompozicijakorauravenatskimcrkvamaspoligonalnomapsidomibonimprigrad
njamapastoforija,prostoranamijenjenihsvesloenijojkultnojslubi,upuujenaistoneutjecaje.

Graevinski volumen bazilike u svom strukturiranju potpuno odgovara slijedu unutranjih prostora,
tvoreisamojednostavniomotaunutranjegprostora.
Kod rimskokonstantinskog tipa vanjski je oblik odreen kontrastom izmeu visokog bloka transepta i
ralanjenekompozicijeuzdunihbrodova.Kodtipabeztranseptabazilikalnostupnjevanpresjekcijelom
duinom odreuje vanjtinu graevine. Na srednji brod s plitkim dvostrenim krovom prislonjeni su
ispodprozorskezonejednostrenikrovovibonihbrodova.Uskladusregionalnimtradicijama,apsidai
sporedniprostoriprikljuenisukaosamostalnidijeloviilisuukljueniujedinstvengraevinskivolumen.
Bazilikaseustaljujekaoopiosnovnioblikbiskupskihiopinskihcrkava.Pokrajrimskogastandardnog
tipa nastaju, napose u istonim pokrajinama Carstva, inaice i posebni oblici. Brodovi najee
odgovarajurimskomuzoru:sklopodtridopetbrodovasairokimivisokimsrednjimteuskiminiskim
bonim brodovima. Stupnjevani presjek omoguuje ravnomjeran prodor svjetla, boni brodovi
olakavajukretanjeposjetilacaiodvijanjeprocesijakojeirenjemkultapostajusveuestalije.Transeptu
rimskomoblikugotovoposvudaizostaje.Uzdunibrodoviizravnosupovezanisapsidama.Prezbiterijje
takoer spojen s apsidom. Ugraena sjedala, propovjedaonice, amboni i ograde oblikuju posebno
podruje za liturgijske obrede i za kler. Arhitektura odraava unutarnju hijerarhizaciju kranstva i
uspostavudrutvenihpreprekaizmeu"vjernikogpuka"ikleranakonproglaenjakranstvadravnom
vjerom.Raznolikostobredailokalnihtradicijaodraavaseubrojniminaicamaprezbiterijalnezone.
Bazilika Svetog Petra i Pavla u Gerasi (sjeverna Palestina) predstavlja rani primjer usporednog postava
triju apsida, takoer osebujan regionalni tip ine mnoge crkve na uzvisini Binbirkilise u Maloj Aziji ili
bazilikesdvostrukimkoromizsjeverneAfrikeipanjolske.
Bazilikesgalerijama(matronejima)odgovarajuantikojtradicijirimskeforumskebazilike.URimusu
galerije(matroneji)ponovojavljajutekuVI.st.{SantaAgnese,SanLorenzofuorileMura).

PeterobrodnabazilikaSv.DimitrijauSolunu
bogatoralanjenprostorivertikalnastrukturasdvanizaarkadagotovojednakevisineuzidovima
glavnog broda, boni brodovi su visinski stupnjevani, a svaki od njih ima vlastite matroneje.
Dodatnoobogaenjeunosiritmizacijapostignutaizmjenomnosaakojiralanjujuobanizaarkada
utripoljasapoetiriodnosnopetlukovanastupovima.Uprozorskojzoniumetanjemjojednog
stupcaritamseprilagoavamanjojvisiniprozorskiharkada.Sobjestranesrednjegbrodaprezbiterij
se preko dva iroka luka dvostmke visine proiruje poput transepta u visoke bone prostore u
kojima se nastavljaju matroneji. Ispod te posebno oblikovane prostorne skupine nalazi se kripta
naslovnogsveca.
Ta "bazilikamartirij" projektirana je oigledno za posebne potrebe velikih hodoaa. U
povezivanjusporednihiglavnihprostorausloencjelovitorganizam,teuizmjenikonstruktivnih
elemenata, oituje se posebnost razvoja bizantske arhitekture i njezina razliitost nasuprot
linearnomprostornomslijedurimskihbazilika.
Isustavnekihmanastiraodreenjesaimanjemprostorazarazliiteliturgijskefunkcijeujedancjelovit
kompleks.
BijelimanastirkodSohagaugornjoegipatskojpustinji,utemeljenpoetkomV.st.
obuhvaa unutar zatvorenog pravokutnika zidina veliku baziliku s predvorjem, izduenu bonu
crkvu, krstionicu, te razliite sporedne prostorije i stubita. U velikom graevinskom bloku,
zatvorenomstrmimkosimzidovima,joivitradicijaegipatskihhramova.Ubazilicibonibrodoviu
oblikuslovaUokruujudugakiglavnibrodkojiseprekotrijumfalnoglukaotvarautrikonhalnikor
podignutiznadgrobaenutea,utemeljiteljamanastira.Tajkorgotovojesamostalansklop,izgraen
pouzorunanekememorijalnecrkve(Tebesa,baptisterijuRavenni).Njegovobogatooblikovanjes
dvokatnom slijepom arhitekturom u opreci je prema jednostavnoj bazilici. Bijeli manastir pripada
regionalnomtipu.
Postavbazilikekaoprostornogaiduhovnogsreditasveukupnogkompleksanaelojezajednikogotovo
svimmanastirimaisamostanima.

Graevinecentralnogtlocrta
Ukasnojanticigraevinecentralnogtlocrtatvorevelikutipolokuskupinu.Ranokranskasearhitektura
prigradnjibrojnihkrstionicaimemorijalnihcrkavanastavljanakasnoantikutradiciju.
Nakon slubenog priznavanja vjere, pored biskupskih crkava za sve vei broj krtenika grade se
krstionike crkve. Nakon jednostavnih pravokutnih prostora s posudom za krtenje na eonoj strani,
slijede graevine kvadratnog i krunog tlocrtnog oblika s bazenom za krtenje (piscina) uputenim u
sredini poda. Omiljen je oblik od V. st. oktogon, zasnovan vjerojatno na kranskoj simbolici brojeva.
Temeljnioblik,osmerokutniprostorokruenjednostavnimzidovima,natkrivenkupolomiliatorastim
krovom, pojavljuje se u razliitim inaicama, povezan s drugim graevinskim elementima. Slijepa
arhitektura uokviruje zidne slike i mozaike, nie razliitih oblika i veliina plastiki modeliraju zidni
plat.Piscina,srediteprostora,odvojenajestupovimaodophoda.Stupovinoseilivisokciborij,koji
slobodnostojiuprostoru,iligornjikat,kojiseslinolanterniilitornjudieiznadophoda.
Prvi baptisterij nastaje u Rimu pored Lateranske bazilike pregradnjom termalnog zdanja: jednostavan
kruni prostor Siksto III. zamijenio je (432.440.g.) osmerokutnom novom gradnjom s unutranjom
kolonadomokopiscine.URavennijeodbaptisterijaortodoksnihSanGiovanniinFontesauvanasamo
jezgra slina tornju, koju je prvotno okruivao ophod, odnosno jo jedan nii oktogon u koji su ulazile
apside. U imunovu svetitu u Qalaat Semanu debeli kvadratini zidni plat s pravokutnim i krunim
niamaiapsidomnaistonojstraniobavijacentralnioktogonkojisedieiznadkvadratinogprizemljas
predvorjimaisporednimprostorijama.Sklopjeosnoorijentiranpremastranamasvijeta.

Memorijeimartiriji,posveeniuspomenimuenikaidrugihvanihosobaizranograzdobljakranstva,
podignuti su iznad njihovih grobova ili mjesta njihova djelovanja. Bogatstvom oblika nadmauju
baptisterije,jernisuvezaniuzuvijekistiobredniin.Primjeriizravnognastavljanjacarsketradicijejesu
mauzolejiprvihkranskihcareva.
GrobnacrkvaSveteKonstanceuRimu,mauzolejKonstantinovekeri
unutranjikrugod12radijalnorasporeenihparovastupovapovezaniharkadamanosipresvodeni
zidani valjak sredinjeg prostora. Njega u prizemlju okruuje zidni prsten s vijencem nia. Tako
nastali ophod presvoden je prstenastim bavastim svodom. Ophod se samo na jednom mjestu
otvara prema popreno postavljenom predvorju s bonim apsidama, pridajui graevini tipinu
rimsku frontalnost i orijentaciju du glavne osi koja se produuje sve do nie sa sarkofagom. Na
predvorje se sa strane nadovezuje kruna kolonada trijema, u kojem jo ivi tradicija antikih
krunih hramova. Volumen graevine stupnjevanog presjeka jasno istie unutranju strukturu;
vanjskijeobliktekjednostavniomotaunutranjegprostora.
SirenjekultasvetacaisvebrojnijahodoaadajuodIV.st.povodaosnivanjumemorija.
MarijinacrkvanabrduGarizimkoncemV.st.podigaojujecarZenon
sredinji oktogon s unutranjim ophodom preuzima tlocrt Marijine crkve u Jeruzalemu, no
obogauje ga okruenjem sporednim prostorima. Predvorja i kapele naizmjence se nadovezuju,
oblikujuivanjskioktogon.Otvaranjemunutranjegoktogonanaistonojstranipremavelikojapsidi
s prednjim travejem, nasuprot dubokom predvorju na zapadnoj strani, i ta graevina centralnog
tlocrtadobivaosiorijentacijuuskladusrimskomtradicijom.Raznovrsniseprostorisaimajuizvana
u jedinstven zatvoren volumen graevine. Ta sklonost zatvaranju esta je znaajka crkava u
PalestiniiSiriji,paionihbazilikalnogtipa.

Trikonhalne crkve (crkve s tri kora) javljaju se kao samostalne pojedinane crkve, u sklopu veih
kompleksa(Tebesa)ilikaokornekebazilike(Sohag).Triapsideiliseuskopovezujuuobliklistadjeteline,
ilioblikujuprostranikorkaozavretakdvajuukrienihbrodova.Prijelaznistupanjinecentralniprostori
suskimbonimtravejimaispredbonihapsida.
CrkvaSv.IvanaKrstiteljauJeruzalemu
samostalnagraevina,sglavnomapsidomistaknutomnaistonojstrani.Trikonhosjecentriranna
sredinji kvadrat, ija kupola poiva na etiri pojasna luka (usp. Sveta Sofija). Lagano razdvajanje
bonih traveja zidnim istacima, te poloaj predvorja i ulaza odreuju orijentaciju prema glavnoj
apsidi.MotivtrikonhosasporadinosepojavljujeinaZapadu.

UV.iVI.st.dolazidosvejaepolitikeicrkvenepolarizacijeizmeuistonogizapadnogdijelaRimskoga
Carstva.UarhitekturionaseizraavasveveomsamosvojnouisveintenzivnijimrazvojemnaIstoku.
Isprva predvode regionalne graditeljske kole, npr. u Siriji, Armeniji i Maloj Aziji. Koncem V. st.
Konstantinopol postaje stjecitem istonih arhitektonskih koncepcija, koje osobito nastoje oko
rjeavanjaproblemapresvodenjavelikihprostora.
ZavladavineJustinijana(527.565.g.)zapoinjeiznimnojakagraditeljskadjelatnost,kakobisevelikimi
prestinimgraevinamapokazaosjajCrkveiCarstva.ProstornijeidealJustinijanovadoba,zarazlikuod
rimskebazilikeKonstantinovadoba,crkvaskupolomsnanogaprostornoguinka.
CrkvaSv.SergijaiBakhapodignuta527.537.g.napodrujucarevepalae
PrvijeprimjerrealizacijeJustinijanoveideje,unutarzidanogkubusaneznatnonepravilnihstranica,
osam visokih zidanih stupaca oblikuje unutranji oktogon. Arkade u dvije etae odvajaju ga od
ophoda i galerija {empora) iznad njega. Pojasnice koje se pruaju od stupca do stupca nose
krikastukupolu(uoblikukiobrana)s15segmenata,kojisunaizmjenceravniilikonkavni;uosam
ravnihsegmenataurezanisuluniotvoriprozorskogvijenca.

Udijagonalnimsuosimaskupinestupovapostavljenetakodaoblikujupolukrunenienatkrivene
polukupolama, koje istodobno preuzimaju potisak sredinje kupole. Tim niama odgovaraju etiri
polukrunenieuuglovimavanjskogazidnogetverokutakojegaprilagoujusredinjemoktogonu,
sluei istodobno i kao konstruktivno ojaanje uglova graevine s obzirom na potisak svodova.
Zidanilukovikojisuhorizontalnoprueniiznadpresvodenihprolazauvrujustupceoktogona.
Iz kubino zatvorenog tijela graevine istie se samo poligonalna apsida, koja zajedno s
predtravejem,presvoenimodsjekombavastogsvoda,oblikujeprezbiterij,otvorenupunojvisini
obijuetaapremasredinjemprostoru,dajuimujasnousmjerenje.
MemorijalnacrkvaSanVitaleuRavenni,nastalagotovouistodoba(oko526.547.g.)

u vanjski oktogon relativno tankih zidova upisan je unutranji oktogon od poligonalnih zidanih
stupaca.Spolukrunimlukovimakojiihpovezujuonioblikujudvoetanearkade,nakojimapoiva
kupolarastvorenasosamprozora.Unutarvelikihlukovanalazesedvijeetaearkadanastupovima,
polukrunoispupeneuophododnosnouempore.Iznadsvodovaophodaodstupacaoktogonado
vanjskih zidova zrakasto su prueni zidani lukovi, koji preuzimaju sile potiska i konstruktivno
uvruju graevinu. Prezbiterij poput visokog "kora" s bavastim svodom, vertikalno prolazi kroz
ophod i empore, dopirui sve do vanjskog zida, koji je iznad jednoetane apside otvoren velikim
trodijelnimprozorom.Pastoforije,uobiajeneuRavenni,ovdjesudodaneoktogonukaosamostalni
polukruni volumeni s pravokutnom niom. Izmeu njih i apside umetnuta su sporedna stubita.
Ispred oktogona u irini dva traveja ophoda poloeno je predvorje s bonim apsidama. Trokutni
spojni prostori vode u sredinji prostor i omoguuju s obje njegove strane pristup krunim
tomjevima sa zavojitim stubitima koja vode do empora. Graevinski volumen ostaje u tradiciji
rimskoravenske arhitekture u opeci. Razvedenost vanjtine odgovara znalakoj i vieslojnoj
ralambiunutranjosti.Izdvoetanogvanjskogoktogonajasnoseizdiegornjikatslianlanterni,
pokriven atorastim krovom koji prekriva kupolu. Svi sporedni i pridrueni prostori, pa i vani
konstruktivnielementi,meusobnosujasnorazlueni. Ne gubeisamostalnost,svisepovezuju u
vielaniorganizam.
Unutranjost Crkve Sv. Sergija i Bakha i Memorijalna crkva San Vitale odgovara novom bizantskom
prostornomidealukojinizjasnoomeenihpojedinanihprostorazamjenjujecjelovitimorganizmom.
Karakterpojedinihprostoraodreenjesamoulogomkojuimajuuunutranjemprostom,anjegovaje
cjelovitostpostignutaprikrivanjemiublaavanjemkontrasta.Presudnidoprinosdojmunematerijalnosti
daju povrine obloene obojenim mramorom i pozlaenim mozaikom, jednako kao i sjaj poliranih
mramornihstupovaimekaniobliciupljikastoobraenihkapitela.
SanVitale,zapadnavarijanta,iznutrajeiizvanajostroiucentralnostiauoblikovnomsmisluvrhunski
dotjeran. U vitkijim proporcijama unutranjeg prostora i prizmatino jasnom uoblienju vielanog
volumena (prikrivanje kupole) naznaen je zaokret koji e uslijediti u srednjovjekovnoj arhitekturi
zapadneevrope.

CrkvaSv.SergijaiBakhaupojedinostimadjelujejopomalosputanoiucjelininedovoljnocentralizirano.
Tijelo graevine kao zatvorena i nepokretna masa nosi kupolu. Unutranji prostor djeluje prostranije i
nie.Ulaganojizmjeniravnihpotezaarkadasastupovimanabonimstranamaipresvoenimniamau
uglovima, koje proiruju prostor i konstruktivno ga uvruju, nasluuje se ideja povezivanja
orijentiranogicentralnogprostorapodjednimgolemimsvodom.NetokasnijeonajeostvarenauSvetoj
Sofijiiudrugimbizantskimbazilikamaskupolom.

Bazilikaskupolom
Bazilike i graevine centralnog tlocrta razvijaju se u IV. i V. st. neovisno jedne od drugih, sukladno
odgovarajuim funkcijama. Bazilika, uobiajena za opinske ili biskupske crkve, svojim jednostavnim
sklopom zadovoljava dodue liturgijske zahtjeve, ali ne odgovara visokorazvijenim mogunostima
kasnoantike graevinske tehnike i potrebi dravne crkve za reprezentacijom. Bogati oblici graevina
centralnogtlocrtaneodgovarajupotrebamacrkvekranskihzajednica.UV.st.umnoavajusepokuaji
povezivanjabazilikalnogauzdunogbrodaskoromcentralnogtlocrta,dokkodgradnjicentralnogtlocrta
jaatenjadaseorijentacijaodrediodgovarajuimoblikovanjemprezbiterijskogpodruja.Povezivanje
obaju tipova osobito se brzo ostvaruje u istonom dijelu Carstva, gdje se tehniki usavrava i gradnja
svodova.ZbrojsvihtehnikihiumjetnikihiskustavaieksperimenataiskazujeseuKonstantinopolupod
Justinijanomizgradnjomvelikihbazilikaskupolom.
Crkva Sv. Sergija i Bakha, zapoeta 527.g., naznaava program i rjeenje koji e biti ostvareni neto
kasnijeucrkviSveteSofije.
CrkvaSveteSofije,532.537.g.arhitektiAntemijizTralaiIzidorizMileta

vanjski pravokutnik, gotovo kvadrat, odreuje tlocrt cjeline. Sredinji kvadrat proiren je u
uzdunom smjeru u dva trapeza, tvorei tako centralizirani longitudinalni prostor. Na njegovim
uglovima die se osam velikih stupaca, odnosno skupina stupaca, koji tvore konstruktivni kostur.
Izmeu njih arkade sa stupovima u dvije etae razgraniuju sredinji prostor od bonih prostora.
Stupovi na bonim stranama kvadrata poredani su tono po unutranjoj liniji stupaca. Na kosim
stranicamatrapezapostavljenisu,meutim,kaopolukrunenie,tetakobonoproirujuuzduni
prostor u tokama u kojima bi s obzirom na osnovni geometrijski lik trebalo nastupiti njegovo
suavanje. Ispred apside na taj nain nastaje neka vrsta trikonhosa oko prezbiterija. Nasuprot
njemuuuzdunojseosipremaprednjemnarteksuiprostranomatrijuotvaraglavnitrodijelniulazs
carskim vratima. Umjesto uobiajenih izduenih bonih brodova glavni je prostor okruen nizom
relativno samostalnih bonih prostora. Parovi stupaca koji razdvajaju bone prostore odreuju
usmjerenje prema sredinjem prostora od kojeg su optiki odvojeni arkadama sa stupovima, no
kojem su podreeni liturgijskom funkcijom. Na tom tlocrtu i na konstruktivnom kosturu koji na
njemuvrstopoiva,prostorseoblikujeduuzduneosistupnjevitimvertikalnimuzdizanjem.Kao
bonoomedenjeiznaddvoetaniharkada,obavljenihtamnimomotaembonihprostoraiempora,

aispodbonihpojasnihlukovauzdiesezonabonihzidovadijafragmi.Njihovojakorastvaranje
skupinama prozora (usp. Maksencijeva bazilika) najavljuje intenzivno osvjetljenje prozorskog
prstenaubazikupole,nakojojsediesredinjakupola,utjemenuvisoka55,6m.
Nasuprot jasnom bonom omedenju, prostor se po uzdunoj osi otvara punom visinom prema
udubinama polukupola, koje pak poivaju na pojasnim lukovima i apsidalnim konhama kora
odnosno ulazne strane. U tom prividno besteinskom dizanju i sputanju prostornih obrisa iznad
uzdune osi i njihovu koncentriranju u vertikalnoj osi poiva lebdea ravnotea toga golemog
prostora,kojemususedivilivesuvremenici.
SvetaSofija,velikadravnaidvorskacrkva,ubizantskocarskodobanemaizravnognasljednika,alije,
jednakokaoimanjacrkvaSveteIrenesdvijekupole,potaknulaizvedbupojednostavnjenihreplikau
provincijama.
Osobito je znaenje za daljnji razvoj bizantske arhitekture imao tip crkvi krinog tlocrta s kupolom.
Proimanjem dva broda nastaje tlocrt u obliku grkog kria s kvadratinim sredinjim travejem i etiri
jednakabonatraveja.Svakitravejnosipojednukupolu,asredinja,svijencemprozora,obinojevia
oddrugih{crkvaspetkupola).
Prva velika graevina tog tipa je crkva Svetih Apostola u Konstantinopolu podignuta 536.546.g.
(sruena1462).NjezinuzortijekomsrednjegvijekanaZapaduslijedeSv.MarkouVeneciji1063.g.iSt.
FrontuPerigueuxu1120.g.,anaistokuveuVI.st.crkvaSv.IvanauEfezu(premaPROKOPIJUistakaoi
crkva Svetih Apostola). Produivanjem jednoga kraka kria za jedan travej nastao je u ovom sluaju
orijentiran uzduni brod. Ralamba i ritam odgovaraju sustavu razraenom u Konstantinopolu. Veliki
nosivistupcitvorespojasnimlukovimakonstruktivnikostur,kojinosikupoleiodtereujebonezidove
dijafragmesaskupinamaprozoraotvorenihupotkupolnomprostoru,kaoisdvoetanimarkadamana
stupovima. Krakove kria sa svih strana okruuju ophodi i empore. Kontrafori i lukovi osiguravaju
uzduni zid od potiska svoda. Dva velika kvadratina prostora s obje strane rezbiterija slue kao
pastoforije. Bona krila atrija ispred zapadne strane crkve nastavljaju se du vanjskih zidova kao
natkriveniprolazisvedokrakovakria.
U provincijama Bizantskog Carstva uzori velikih graevina iz Justinijanova doba pojednostavnjuju se i
stapajuslokalnimgraditeljskimtradicijama.Bogatrazvitakprekinutjeprodoromislama.

Novaorijentacijaantikeumjetnosti
Rimska arhitektura svoj specifian karakter stjee razmjerno kasno. U povijesti razvoja kultura Italija
zaostajezaegejskimpodrujem.Meuitalskimplemenima,EtruanimaiGrcima,Rimljanisumanjina.
Tek njihova stoljetna ekspanzija stvara rimskoitalski kulturni prostor u kojemu se vlasti te tradicije
stapaju s preuzetim utjecajima. Na tim povijesnim pretpostavkama poiva vieslojnost rimske
arhitekture.Etruanski,grkiiistonohelenistikielementipreslojavajutemeljnamediteranskoitalska
naelaodkojihjenajvanijeprimarnopoimanjearhitekturekaoprostora.Zarazlikuodgrkoga,rimsko
poimanje arhitekture kao prostornog omotaa pre sudno je za oblikovanje trgova zatvorenih sa svih
stranaidavanjeprednostilukuisvodu.
Rim je sklon prostornoj organizaciji koja se zasniva na simetriji i aksijalnosti. Sjecite osi karda i
dekumanabilojeveosnovicaetruanskogplaniranja.Njegoveseanalogije,jednakokaoiorijentacija
premastranamasvijeta,nalazeuistonimvisokorazvijenimkulturama.Rimljanigakaonaelorasporeda
primjenjujuumalimivelikimgraevinskimkompleksimateuurbanizmu.Izboromjedneoddvijuosiza
ossimetrijenaglaavaseorijentacija.Ukuisatrijemonaseoitujekaoorijentacijaprematablinu,kod
hramapremaceli,kodforumapremahramu.UrimskomtaboruViaPraetoriakaookosnicaorganizacije
tabora oznaava smjer prema neprijatelju, odnosno, obratno, prema pretoriju ili kapitoliju. Toka
usmjerenjaosinajeejeistaknutakaodominanta.Veetruanskihramnavisokompodijunadvisuje
svojuokolicu.Urimskimgradovimaondjelujekaoorijentacijskatokatrgovaokruenihkolonadama.

Takvopovezivanjeelemenatauvjetujefrontalnostikompozicijufasada.Fasadesuponajprijeelement
oblikovanja urbanog prostora, one su obodne plohe prostora na otvorenom (forum, teatar), a ne
jednostavna oplata manje vrijednih graevina. Razlaganjem klasinoga grkog oblikovnog kanona
elementi koji su dotada strogo uvjetovani odreenim odnosima, mogu se rabiti u slobodnim
kompozicijama.
Taj postupak zapoinje u II. st. pr. Kr. na podruju istonog helenizma: naznaka temeljite preobrazbe
mediteranskearhitekture.Naelagrkearhitekture:plasticitetarhitektonskihelemenata,ujednaenost
graevinskih tijela sa svih strana, slobodno grupiranje graevinskih tijela, postupno gube znaenje.
Istodobno u Rimu nastaju novi arhitektonski sustavi i novi graditeljski tipovi: zgrade za opskrbu, za
upravu i za stano vanje sve veeg broja stanovnika, te repre zentativne zgrade za obavljanje funkcija
glavnoga grada cijelog Sredozemlja. Vane arhitektonske teme nisu vie Sakralni graevine, ve
urbanizamiuRimuiuprovincijama,tereprezentativnakomunalnagradnja,sverazvijenijaizgradnji
bazilika,teatara,amfiteatara,forumu,akasnijeosobitovelikihtermi.UdravnojarhitekturiRimskoga
Carstvaproimajusemediteranskiosjeajzaprostor,italoetruanskismisaozared,helenistikiveliki
prostori i formalizam, te rimska konstrukcija i organizacija. Rimska "inenjerijska gradnja" iskustvima
steenim pri izvoenju vodovoda, mostova obrambenih zidina pridonosi razvoju nove tehnike
graenja masivnim zidovima, kontraforima, lukovima i svodovima od kamena, opeke i cementne
grade Ova posljednja tehnika omoguuje gradnju svodova u dotad nepoznatim dimenzijama i
prilagodavanjenejednakimoptereenjimakojasenarazliitimmjestimapojavljujuugraevini.Rimska
masivna gradnja razvija se u slojevit sustav, u kojem se graevni materijal upotrebljava upravo prema
svojim statikim svojstvima. Pomno proraunata raspodjela pritiska omoguava olaka vanje i
rastvaranje isprva tekih i zbijenih graevinskih masa lukovima i svodovima velikog raspona, velikim
prozorimaiskupinamaprozora.
U doba kasne antike jednakim stvaralakim snagama postiu se novi konstruklivni i oblikovni dometi.
Visokorazvijena tehnika omoguuje ostvarenje monumentalnih graevinskih volumena i prostora
Konstruktivni uvjeti masivne gradnje odreuju i formalnu kompoziciju koja u vanjtini pojedinih
graevina,npr.carskihtermiuRimuiTrieru,MaksencijevebazilikeuRimuiliaulepalaeuTrierudostie
gotovo pretjeranu strogost. Graevinski volumen dosljedno je izveden kao omota prostora i kao
konstruktivnikostur.Umjestonizanjaplastikisamostalnihelemenataprovodiseralambacjelokupne
graevinskemaseRimskaracionalnostorijentirasepremastvarnosti,anepremaidealu.Ranokranska
arhitektura isprva se u potpunosti razvija u okvirima te kasnoantike tradicije. Krani odbacuju
"sakralnu arhitekturu" po uzoru na antike hramuve. U bazilikama koje shvaaju kao dvorane za
okupljanje odriu se i tehnike svodenja, te se zadovoljavaju jednostavnim kutijastim prostorima pod
otvorenim krovitem ili ravnim stropom. Tek u V st. pod utjecajem Istoka, ponovo se uvodi gradnja
svodova.
UvelikimJustinijanovimgraevinamauKonstantinopolunaposeuSvetojSofijiantikaarhitektura
dostie u VI. st. svoj posljednji, a kranska svoj prvi vrhunac: dematerijalizacija i spiritualizacija
prostora,tejasan,velebanvolumengraevine,kojimdominiraistoblikvelikekupole.