Zastita Distribucije2008 PDF

OSNOVE NUMERIKE ZATITE
SUSTAVA ZA DISTRIBUCIJU ELEKTRINE ENERGIJE

Prof. dr. sc. Ante Marui, dipl.ing.
Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zavod za visoki napon i energetiku
Unska 3, 10000 Zagreb, Hrvatska
e-mail: ante.marusic@fer.hr
http://www.fer.hr/ante.marusic
1.
UVOD
Na kvalitetu odreene distribucijske mree, koja se prvenstveno mjeri pouzdanou isporuke

elektrine energije bitno utjee oblik mree, nain uzemljenja neutralne toke, vrste kvarova i smetnji,
te odabrana relejna zatita.
Postoji niz uzroka poremeajai u elektroenergetskoj distribucijskoj mrei. Najei uzroci su mehanika
naprezanja, elektrina naprezanja izolacije, oneienje izolacije, premotenja ili oteenja izolacije stranim
predmetima, te termiki i kemijski utjecaji na izolaciju zbog kojih ona postepeno stari i gubi svoja osnovna
svojstva. Potpuno otklanjanje uzroka kvarova je nemogue, te se zbog toga u distribucijska postrojenja ugrauju
zatitni ureaji sa zadaom da otkriju i dojave nastanak poremeaja, te brzo i selektivno izoliraju mjesto
pogoeno kvarom, od preostalog zdravog dijela elektroenergetskog sustava. Izvedba ovih zatitnih ureaja se
mijenjala tijekom vremena. Dugi niz godina su se ugraivali elektromehaniki i statiki releji (elektroniki
zatitni ureaji s analognom obradom signala, dok se danas proizvode i ugrauju digitalni, odnosno numeriki
releji (elektroniki zatitni ureaji s digitalnom obradom signala).
Razvoj i primjena pojedinanih digitalnih ureaja u elektroenergetskim postrojenjima (npr. daljinska stanica,
kronoloki registrator dogaaja, lokator kvara na visokonaponskom vodu, ureaji telekomunikacije) zapoela je
prije etvrt stoljea, kada je mikroraunarska oprema uspjeno uvedena u sustave automatizacije procesa, sustav
voenja pogona u elektranama i sustav daljinskog voenja pogona elektroenergetskog sustava.
Primjena centraliziranih sustava zatite i voenja u elektroenergetskim postrojenjima poela je prije petnaestak
godina. Paralelno s razvojem raunarske tehnike usavravale su se i proirivale zadae ovog sustava. To sustav
sa zaokruenom cjelinom koja objedinjuje funkcije zatite, upravljanja, signalizacije, nadzora i mjerenja.
Moderni sustavi voenja elektroenergetskih postrojenja su decentralizirani, s distribuiranim zadaama i
modularne izvedbe, te zadovoljavaju gotovo sve zahtjeve koji se postavljaju na ureaje zatite i voenja glede
pouzdanosti, funkcionalnosti i raspoloivosti. S obzirom na izvedbu, moderni koordinirani sekundarni sustavi
zatite i voenja omoguuju ugradnju i povezivanje numerikih releja razliitih proizvoaa, ali i kombinaciju s
postojeim, klasinim analognim relejima. Ovo je od osobite vanosti pri rekonstrukciji, modernizaciji ili
proirenju postojeeg postrojenja.
Potrebno je istaknuti da prijelaz sa statike analogne na digitalnu opremu u podruju zatite i voenja u
elektroenergetskim postrojenjima predstavlja radikalniju sustavnu promjenu nego svojedobno prijelaz s
elektromehanike na statiku analognu opremu. To nije samo promjena tehnologije i koncepcije zatite i
voenja, ve i potreba za promjenom u planiranju, projektiranju i odravanju sekundarnog sustava i postrojenja u
cjelini, uz neminovne promjene u strukturi organizacije, kako proizvoaa opreme tako i krajnjeg korisnika.
2.
OPENITO O ZATITI U DISTRIBUCIJSKIM TRANSFORMATORSKIM STANICAMA
2.1
Kvarovi i smetnje u pogonu energetskoga sustava
Odabrati relejnu zatitu za bilo koji element elektroenergetskoga sustava znai donijeti odluku o njenom opsegu
s obzirom na njegovu ulogu u elektroenergetskom sustavu, tj. na njegov znaaj s obzirom na nazivnu snagu i
nain prikljuka na mreu, te oekivane poremeaje. Stoga se moe rei da su elementi koji utjeu na opseg
relejne zatite slijedei: oekivani kvarovi i smetnje, nain uzemljenja zvjezdita, nazivni napon i oblik mree,
prikljuak tienog objekta na elektroenergetski sustav, snaga tienog objekta, odnosno duljina
visokonaponskoga voda, poloaj i uloga tienog objekta u elektroenergetskome sustavu, te prilike pri
kvarovima i smetnjama u mrei.
Osnovni je zadatak, prilikom pristupa izboru relejne zatite u elektroenergetskome sustavu, utvrditi oekivane
kvarove i smetnje za svaki tieni objekt. Energetski se transformatori, kao vani elementi elektroenergetskoga
sustava, tite pri unutarnjim i vanjskim kvarovima, te pri smetnjama.
Izolacija je energetskoga transformatora u pogonu izvrgnuta raznovrsnim naprezanjima i utjecajima. Na nju

djeluju mehanika naprezanja zbog vibracija i dinamikih sila kratkih spojeva, te zbog rastezanja i skupljanja pri
grijanju i hlaenju. Izolacija je takoer izloena termikim i kemijskim utjecajima zbog kojih ona postepeno stari
i gubi svoja osnovna svojstva. Na stanje izolacije mogu utjecati i ostali vanjski uzroci, kao naprimjer: taloenje
neistoa na povrini izolacije, mehanika oteenja pri postavljanju ili tijekom remonta transformatora. Osim
toga, izolacija moe biti u pogonu izvrgnuta previsokim elektrinim naprezanjima, do kojih moe doi zbog
atmosferskih ili pogonskih prenapona. Sva navedena naprezanja mogu samostalno ili u kombinaciji jedni s
drugim dovesti do proboja izolacije energetskoga transformatora.
Dakle, kvar je poremeaj u radu energetskoga transformatora pri kojem su znaajna odstupanja od normalnih
elektrinih prilika uzrokovana probojem ili preskokom izolacije. Uzimajui u obzir nain uzemljenja zvjezdita u
transformatoru se mogu pojaviti slijedei kvarovi:
kratki spoj izmeu pojedinih faza u transformatoru ili na izvodima iz transformatora,

kratki spojevi meu zavojima iste faze,
zemljospojevi namota ili pojedinih izvoda iz transformatora,
lokalna tinjanja izolacije usljed previsokih termikih i elektrinih naprezanja.
Prilikom raznih kvarova i smetnji u mrei mogu se pojaviti takvi pogonski uvjeti koji sami po sebi ne
predstavljaju kvar u transformatoru, ali koji dovode do nedozvoljeno visokih termikih, elektrikih ili
mehanikih naprezanja. Ukoliko se ne bi pravovremeno poduzele potrebne mjere da se takovo opasno pogonsko
stanje ukloni, moglo bi doi do teeg oteenja i pojave kvara na transformatoru. Prema tome, smetnje su
nedozvoljena odstupanja od normalnih elektrinih prilika u pogonu, koja nisu uzrokovana probojem ili
preskokom izolacije. Uzroci smetnji su najee ispadi drugih transformatora ili vodova koji napajaju isto
podruje. Nenormalna pogonska stanja opasna za rad transformatora su:
preveliko strujno optereenje transformatora,
prevelika struja pri kratkim spojevima u mrei koja tee kroz transformator,
nedozvojeno zagrijavanje.
S obzirom na vanost transformatora kao elementa mree, zahtijeva se sveobuhvatnost sa stanovita relejne
zatite, te to je mogue bre iskljuenje transformatora pri pojavi kvara. Meutim, postoji razlika izmeu
transformatora kako po snazi tako i po naponskim razinama mrea koje povezuju. Prema tome, podjela
transformatora na "velike" i "male" ima smisla.
Zatita transformatora, osim podjele prema snazi, razlikuje se i prema broju namota (dvonamotni, tronamotni,
autotransformator) i nainu pogona transformatora (spojni transformatori, distribucijski transformatori, paralelni
rad vie transformatora na iste sabirnice, blok transformatori).
Prema tome, u sluaju transformatora postoje dvije osnovne podjele relejne zatite: zatita od unutarnjih kvarova
i rezervna zatita od vanjskih kvarova. Kao zatite od unutarnjih kvarova transformatora mogu se primijeniti:
diferencijalna zatita transformatora,

Buchholz relej (plinska zatita),
kotlovska zatita,
zemljospojna zatita,
nadstrujna zatita bez vremenskog usporenja,
distantna zatita.
Za zatitu od nedozvoljenih struja preotereenja primjenjuju se toplinske zatite, a od struja vanjskih kratkih
spojeva nadstrujna zatita s vremenskim usporenjem ili distantna zatita. Za zatitu od prekomjenog zagrijavanja
koriste se termoprotektori, kontaktni termometri i termo slika.
2.2
Zatita transformatora 110/x kV
Prijenosnu i distribucijsku mreu povezuje transformator 110/x kV, odnosno 110/35(10,20) kV. Zbog toga se i
zatita u distribucijskim postrojenjima analizira od ovih transformatora prema niim naponskim razinama.
Diferencijalna zatita ovih transformatora (slika 2.1) pokazala se kao vrlo dobra zatita od unutranjih kvarova i
od proboja prema uzemljenim dijalovima ako je zvjezdite mree izravno uzemljeno.
Zbog mogunosti pojave veih struja neravnotee tijekom nornalnog pogona, nego pri zatiti generatora,
naroito kod regulacijskih transformatora, diferencijalna zatita podeava se na veu minimalnu proradnu struju,
uz vei utjecaj stabilizacije nego kod zatite generatora. Kod transformatora koji nisu regulacijski odabire se oko
g=20 % nazivne struje, dok je za regulacijske transformatore potrebno g=30-40%.
Na slikama 2.1 i 2.2 je prikazan oubiajeni opseg relejne zatite koji se primjenjuje u transformatorskim
stanicama 110/x kV Hrvatske elektroprivrede.
DV
Io > (51N)
Legenda:
I> (51),Ith
110 kV
Distantna zatita
Z< (21)
Nadstrujna zatita za viepolne kvarove

I> (51), I th (49)
Usmjerena nadstrujna zatita za viepolne kvarove

Nadstrujna zatita za jednopolne kvarove
Bu
Ts
Zk
PPZ
Io >>
(50N)
Usmjerena nadstrujna zatita za jednopolne kvarove
MT
Id
87T
Io >
(51N)
I> (51)
Io > (51N)
x kV
Id
Diferencijalna zatita transformatora
I th
Termika zatita (nadstrujna)
Bu
Plinska (Buchholz) zatita
Termika zatita transformatora
Ts
Termo slika transformatora
Zk
Zatita kotla transformatora
PPZ
Protupoarna zatita
35/20/10 kV
Slika 2.1 Uobiajena zatita u TS 110/35(10, 20) Hrvatske elektroprivrede

110 kV
I>
MT
I>>
I>>
I>
T1
T2
Io>
Id
MT
MT
Io>
Io>
Id
Io>
MT
Io>>
35 kV
Slika 2.2 Zatita transformatora u veoj TS 110/35/10 kV

2.3
Zatita distribucijskih transformatora
Opseg zatite distribucijskih transformatora znatno ovisi o veliini, tj. nazivnoj snazi transformatora. Pojedini
proizvoai ureaja relejne zatite nude razliite prijedloge za izbor zatite transformatora [7]. Manji
transformatori se u pravilu tite nadstrujnim i termikim zatitama, plinskim (Buchholz) relejem i kotlovskom
zatitom, dok se vei transformatori (u pravilu iznad 1 MVA) tite i diferencijalnom zatitom.
2.3.1 Zatita transformatora 35/10(20) kV

Distribucijski transformatori 35/10(20) kV povezuju dvije naponske razine srednjenaponske mree, te se po
svojoj snazi mogu razvrstati u vee transformatore. Prema tome, primjenjuje se sloeniji sustav njihove zatite.
Na slikama 2.4 i 2.5 je prikazan uobiajeni opseg zatite distribucijskih transformatora 35/10(20) kV u tzv.
statikoj, odnosno numerikoj izvedbi. Slikom 2.4 je prikazana zatita distribucijskog transformatora
35/10(20) kV uz pretpostavku da su obje mree neuzemljene, dok je slikom 2.5 prikazana zatita transformatora
ija je 35 kV-na strana uzemljena preko malog otpornika.
35(30) kV
35(30) kV
P1
U pom
///
Id
///
I>> I>
MT1
U pom
P1
DC/DC
DC/DC
AC/DC
Nestanak napona napajanja
///
Signalizacija diferencijalne
zatite
MT1
Bu
Signalizacija nadstrujne
zatite
Id
I>> I>

Signalizacija djelovanja
pojedinih zatita
Signalizacija kvara releja
KT
Iskljuenje prekidaa P1
I>> I>
///
P2
zatite
Io>
///
MT2
P2
10(20) kV
Slika 2.4 Zatita transformatora 35/10(20) kV
MT2
REF
Lokalna komunikacija
Daljinska komunikacija
10(20) kV
Slika 2.5 Zatita transformatora 35/10(20) kV
2.3.2 Zatita transformatora 10(20)/0,4 kV

Distribucijski transformatori 10(20)/0,4 kV povezuju srednjenaponsku mreu s niskonaponskom mreom za
distribuciju elektrine energije, te se po svojoj snazi mogu razvrstati u manje transformatore. Prema tome,
primjenjuje se jednostavniji sustav njihove zatite.
Zatita distribucijskih uljnih transformatora 10(20)/0,4 kV obino je vrlo skromna i svodi se na zatitu od
kratkog spoja (najee VN i NN osiguraima) i zatitu od preoptereenja nadtemperaturnim relejem (kontaktni
termometar ili termoprotektor) ili nadstrujnim relejem. Obje zatite, svaka za sebe, ne tite transformator od
previsokih temperatura najtoplije toke namota i prebrzog toplinskog starenja izolacije [19]. Sama zatita od
kratkog spoja nije dovoljna, ukoliko se transformator eli ekonomino koristiti s obzirom na mogua
preoptereenja u skladu s IEC preporukama [21]. Zbog toga je tipizacijom za TS 10(20)/0,4 kV kabelske izvedbe
propisano da se transformator titi od tetnih preoptereenja pomou termoprotektora ugraenog u dep za
mjerenje temperature ulja na poklopcu transformatora. Teorijskom analizom pokazano je da samo
nadtemperaturna zatita termikim protektorom nije dovoljna za zatitu transformatora u svim radnim uvjetima,
pa zatitu treba nadopuniti nadstrujnim relejem [20].
Zatita transformatora u tipskoj TS 10(20)/0,4 kV sastoji se od SN rastavne sklopke s okidaem i oprunim
mehanizmom, tri SN visokouinska osiguraa s udarnom iglom, termikog protektora i NN osiguraa.
Poboljanje postojee zatite izvodi se zamjenom termoprotektora kontaktnim termometrom, te ugradnjom
bimetalnog nadstrujnog releja, koji se spaja na postojee strujne mjerne transformatore [20], a rjeenje je
predoeno slikom 2.6. Kontaktni termometar se moe podesiti, ima mjernu skalu za pokazivanje trenutne i
najvee postignute temperature ulja, te ima niu cijenu od termikog protektora. Ukupna cijena ovakve sloene
nadtemperaturne zatite je nia od cijene zatite samo termikim protektorom [20].
Prilikom izgradnje modernih TS 10(20)/0,4 kV kabelske izvedbe zahtjevaju se male dimenzije, neosjetljivost na
utjecaje okoline, visoka raspoloivost i pouzdanost. Gotovo idealno rjeenje, koje e zadovoljiti sve ove
zahtjeve, je izgradnja transformatorske stanice sa SN postrojenjem u metalom oklopljenom kuitu i izolirano
SF6 plinom. Zatita transformatora u izvodi se pomou numerikih nadstrujnih releja i kontaktnog termometra,
koji pri poremeajima djeluju na SN prekida [20]. Preko istog releja mogu djelovati i druge zatite
transformatora (naprimjer plinski relej). Slikom 2.7 predoena je shema zatite od kratkog spoja i preopreteenja
za nove TS 10(20)/0,4 kV. Isto rjeenje se moe primijeniti i na druge izvedbe novih transformatorskih stanica.
Na slikama 2.8 i 2.9 je prikazan uobiajeni opseg zatite distribucijskih transformatora 10(20)/0,4 kV u
numerikoj izvedbi. Slikom 2.8 je prikazana diferencijalna i nadstrujna zatita distribucijskog transformatora
10(20)/0,4 kV uz pretpostavku da se titi vea transformatorska jedinica.
Slika 2.6 Shema poboljane zatite u TS 10(20)/0,4 kV

kV
Slika 2.7 Zatita u novim stanicama TS 10(20)/0,4
Slikom 2.9 prikazana je zatita malih transformatora 10(20)/0,4 kV kod kojih se ne isplati ugradnja skuplje
zatite transformatora. Zatitu od unutranjih kratkih spojeva preuzima nadstrujni relej bez vremenskog
usporenja. Da zatita ne bi nepotrebno djelovala pri kvarovima na odvodima nieg napona, potrebno je da
proradna struja releja bude vea od struje kratkog spoja za sluaj kratkog spoja na sabirnicama nieg napona. S
obzirom da zatita djeluje bez vremenskog usporenja, mjerodavna je poetna vrijednost struje kratkog spoja.
10(20) kV
U pom
P1
////
MT1
DC/DC
AC/DC
Signalizacija zatite
transformatora
Id I>
Bu
KT
Io>
Lokalna komunikacija
Daljinska komunikacija
///
MT2
P2
0,4 kV
10(20) kV
P1
U pom
////
KT
I>,>>
t/k
Nadstrujna zatita
(iskljuenje prekidaa P1 i P2)
Io>,>>
t/k
Zemljospojna zatita
Lokalna komunikacija (RS232)
Daljinska komunikacija (RS485)
Ostale
zatite
ZZP
P2

DC/DC
AC/DC
0,4 kV
Slika 2.8 Zatita veeg transformatora 10(20)/0,4 kV

2.4
Ukljuenje prekidaa P1
Zatita od zatajenja prekidaa P1
Slika 2.9 Zatita transformatora 10(20)/0,4 kV
Zatita srednjenaponskih vodova
Temeljna karakteristika elektrinih mrea je njihova rasprostranjenost. Zbog toga su elektrine mree dio
elektroenergetskoga sustava na kojem se pojavljuje relativno veliki broj kvarova. Kvarovi nastaju zbog
previsokih elektrinih naprezanja izolacije, zbog previsokih mehanikih naprezanja (vjetar, snijeg, ledena kia i
sl.), zbog oneienja izolacije, zbog premotenja ili oteenja izolacije stranim predmetima ili ivotinjama, kao i
zbog pogrenih ukljuenja u postrojenjima.
Osim kvarova, u pogonu elektrinih mrea javljaju se i opasna pogonska stanja koja bi mogla izazvati kvar
ukoliko se pravovremeno ne bi poduzele mjere za uklanjanje takvog poremeaja. Opasna pogonska stanja su:
preoptereenja vodova prilikom ispada vodova koji paralelno prenose energiju, te zemljospoj u SN mrei s
izoliranim zvjezditem, ro dovodi do povienja napona u zdravim fazama, te mogueg proboja ili preskoka na
izolaciji.
Zatitni ureaji elektrinih mrea mogu se openito podijeliti na:
zatite sa stupnjevanom karakteristikom (osigurai, nadstrujna zatita, usmjerena nadstrujna zatita),
diferencijalne zatite (uzduna i poprena diferencijalna zatita),
uzdune zatite s faznom usporedbom i koritenjem komunikacijskih veza.
Osigurai predstavljaju najjednostavniji oblik zatite od struja pri kratkom spoju. Oni predstavljaju temeljni
oblik zatite u niskonaponskim mreama.
Zatita vodova u SN mrei predoena je nizom primjera u statikoj izvedbi (slike 2.11 do 2.15) i numerikoj
izvedbi (slike 2.10 i 2.16 do 2.22).
Grupna dojava zemljospoja u izoliranoj mrei ostvaruje se nadnaponskim relejem na nulti napon, koji se
prikljuuje na tercijar naponskog transformatora s namotom spojenim u otvoreni trokut (slika 2.10).
Nadstrujna zatita je najjednostavnija i najee primjenjivana zatita u srednjenaponskim mreama s radijalnim
(zrakastim) napajanjem (slike 2.11 i 2.12). Selektrivnost nadstrujne zatite sa strujno zavisnom (inverznom) ili
nezavisnom karakteristikom djelovanja postie se vremenskim stupnjevanjem od kraja mree prema izvoru
napajanja.
10(20) kV
SN
U pom
DC/DC
AC/DC
///

U<,<<
t/k
Podnaponska zatita
U>,>>
t/k
Nadnaponska zatita
Uo>,>> t/k
DC/DC
///
I>> I>
zatite

Signalizacija zemljospoja
Iskljuenje prekidaa P
Slika 2.10 Zatita od zemljospoja i nenormalnih naponskih

stanja na SN sabirnicama
Slika 2.11 Zatita kabelskog radijalnog voda u

izoliranoj mrei
SN
U pom
SN
U pom
///
DC/DC
I>> I>
zatite
U pom
DC/DC
///
I>> I>
zatite
Konani isklop
Blokada
APU
Automatski ponovni uklop
Io>, t
Signalizacija
zemljospojne zatite
Slika 2.12 Zatita nadzemnog radijalnog voda u

izoliranoj mrei
Slika 2.13 Zatita kabelskog radijalnog voda u

uzemljenoj mrei
SN
SN
P
P
U pom
///
/
Blokada
DC/DC
I>> I>
zatite
Io>, t
APU
U pom
DC/DC
///
I>> I>
zatite
//
Signalizacija
zemljospojne zatite
Konani isklop
//
Automatski ponovni uklop
/
/
IR
UST
I>
IT
URS
I>
Io>, t
Signalizacija usmjerene
nadstrujne zatite
Signalizacija usmjerene
zemljospojne zatite
Slika 2.14 Zatita nadzemnog radijalnog voda u

uzemljenoj mrei
Slika 2.15 Zatita voda u uzamenoj uzemljenoj

srednjenaponskoj mrei
Razlika izmeu rjeenja na slikama 2.11 i 2.12 se oituje u primjeni ureaja za automatsko ponovno ukljuenje
nadzemnog SN voda kod kojeg je mogua pojava prolaznog kvara, za razliku od kabelskog voda.
SN
U pom
SN
DC/DC
AC/DC

///
I>,>>
t/k
Nadstrujna zatita
///
I>,>>
t/k
Nadstrujna zatita
Io>,>>
t/k
Zemljospojna zatita
Io>,>>
t/k
Zemljospojna zatita
Usmjerena zemljospojna zatita

Ukljuenje prekidaa
Io cos

Ukljuenje prekidaa
APU
Automatsko ponovno ukljuenje
APU
ZZP
Zatita od zatajenja prekidaa
ZZP
Io sin
Blokada
U pom
Blokada
Slika 2.16 Numerika zatita nadzemnog radijalnog

radijalnog voda u izoliranoj mrei
DC/DC
AC/DC

Slika 2.17 Numerika zatita kabelskog

voda u uzemljenoj mrei preko otpora
SN
U pom
DC/DC
AC/DC

///
I>,>>
t/k
Nadstrujna zatita
Io>,>>
t/k
Zemljospojna zatita
/
Blokada
SN
///

Ukljuenje prekidaa
APU
ZZP
Io sin
U pom
Blokada

radijalnog voda u izoliranoj mrei
DC/DC
AC/DC

I>,>>
t/k
Nadstrujna zatita
Io>,>>
t/k
Zemljospojna zatita
APU

Ukljuenje prekidaa
ZZP

voda u izoliranoj mrei
SN
U pom
///
/
/
Blokada

DC/DC
AC/DC
I>,>>
Io>,>>
t/k
Nadstrujna zatita
t/k
Zemljospojna zatita
SN

Ukljuenje prekidaa
APU
ZZP
Io cos

radijalnog voda u uzemljenoj mrei preko otpora
U pom
DC/DC
AC/DC

///
I>,>>
t/k
Nadstrujna zatita
Io>,>>
t/k
Zemljospojna zatita
APU

Ukljuenje prekidaa
ZZP
Blokada

voda u uzemljenoj mrei
Selektivna zatita voda u uzamenoj uzemljenoj SN mrei mogua je jedino uz primjenu usmjerene nadstrujne
zatite za zatitu pri viepolnim kvarovima i usmjerene nadstrujne zatite pri jednopolnim kvarovima (slika
2.15).
Selektivnu zatitu nadzemnih vodova u uzemljenoj (rasprostranjenoj) prigradskoj mrei s velikim brojem otcjepa
nije mogue lako ostvariti. Zatitni ureaji postoje na poetku razgranate mree (slika 2.22) u SN polju
distribucijske stanice. Oni utvruju kvar na odreenoj grani, meutim, bez dodatnih informacija ne mogu
selektivno odrediti vod (otcjep) pogoen kvarom.
Uz pomo inditatora kvara odreuje se otcjep koji treba sekcionirati iskljuenjem linijskog rastavljaa u
beznaponskoj pauzi ureaja za APU koji djeluje na prekida u vodnom polju postrojenja (slika 2.22).
Koordinacija djelovanja izvodi se pomou komunikacijskog radio sustava (s ili bez repetitorskih jedinica).
SN
Legenda
Nadstrujni relej bez i s trenutnim
lanom (I> ili I> + I>>)
P1
S
(APU)
Nadstrujni relej na nultu struju (Io>)

Usmjereni zemljospojni relej (Qo>)
(pojedinana dojava zemljospoja)
Nestanak (faznog) napona (U<)
Grupna dojava zemljospoja (Uo>)
ponovno ukljuenje P1
APU Automatsko
(tropolno s jedan ili dva ciklusa)
Mjesto sekcioniranja mree

(daljinski upravljani rastavlja)
S
S
Ureaj za sekcioniranje mree

(daljinsko upravljanje u el.
distribucijskoj mrei)
Indikator kvara u mrei
Slika 2.22 Zatita nadzemnih vodova u uzemljenoj prigradskoj mrei

2.5
Automatsko ponovno ukljuenje prekidaa
Statistika analiza kvarova na nadzemnim vodovima, s obzirom na njihov karakter i trajanje, daje slijedee
rezultate:
Prolazni kvarovi
Polutrajni kvarovi
Trajni kvarovi
80%
10%
10%
Prolazni kvar je npr. povrinski preskok preko izolatora koji se rjeava trenutnim iskljuenjem prekidaa, te se
po ponovnom ukljuivanju prekidaa, nakon podeenog vremenskog kanjenja, kvar ne ponavlja. Polutrajni kvar
je npr. uzrokovan padom grane drveta na vod. Ovdje se uzrok kvara ne moe odstraniti trenutnim isklapanjem
prekidaa, ali se zato moe odstraniti ponavljanjem uklapanja prekidaa sve dok se grana ne spali i na taj nain
kvar otkloni. Oigledna je stoga prednost automatskog ponovnog uklopa (APU) prekidaa u vidu skraivanja
vremena prekida opskrbe potroaa elektrinom energijom. Dodatna je korist mogunost ouvanja stabilnosti
sustava to svoju primjenu nalazi na VN dijelu sustava, tj. prijenosnoj mrei.
O problemima vezanim za primjenu shema automatskog ponovnog uklopa moe se raspravljati odvojeno o:
APU na srednjem naponu, gdje je temeljni cilj neprekidnost opskrbe elektrinom energijom.
APU na visokom naponu, gdje su od presudne vanosti problemi vezani za stabilnost i sinkronizaciju.
2.5.1
APU na srednjem naponu
Prednosti automatskog ponovnog uklopa na srednjenaponskim mreama su slijedee:
Prekidi opskrbe potroaa svedeni su na najmanju moguu mjeru, a prekid traje tek nekoliko sekundi. To
vrijedi samo za prolazne kvarove koji su meutim prema statistikama i najei.
Eliminira se troak koji bi se morao izdvojiti za pogonsko osoblje kao i za vrijeme potrebno za runi
ponovni uklop u transformatorskim stanicama bez ljudske posade.
Na srednjenaponskim zranim vodovima esto se koristi viekratni APU prekidaa. Najee je to dvokratni i
trokratni APU ija su podeenja:
Prvi uklop je vrlo brz. Na taj nain se obino oiti oko 80% prolaznih kvarova.
Drugi uklop se izvodi nakon odreene vremenske odgode koja se podeava na trajanje od 15 do 45 sekundi
(u HEP-u se najee podeava na 40 s). Time se oiti oko 10% preostalih prolaznih kvarova.
Trei uklop se izvodi nakon vremenske odgode podeene na trajanje od 60 do 120 sekundi. Time se oisti
2% prolaznih kvarova.
Nakon treeg uklopa, ako kvar jo uvijek nije otklonjen, ureaj za automatski ponovni uklop se blokira.
2.5.2
APU na visokom naponu i APU na srednjenaponskoj uzamenoj mrei
U svim shemama koje se koriste na veini prijenosnih vodova rabi se vrlo brzi, jednokratni automatski ponovni
uklopi, to znai da se nastoji samo jednom oistiti kvar i zadrati vod u pogonu. Razlog tome su jaine kvarova
na tim naponskim razinama koje su vrlo visoke, pa osim velikih naprezanja koje prekida mora pritom podnijeti,
udarac za sustav, te opasnost od ispada generatora iz sinkronizma to vodi u nestabilnost, progresivno rastu u
viekratnim shemama.
Uspjena primjena vrlo brzog jednokratnog automatskog ponovnog uklopa na visokonaponskom spojnom vodu
koji povezuje dva sinkrona sustava, ovisi o slijedeim imbenicima:
Maksimalnom vremenu dozvoljenom od strane sustava za isklapanje ili uklapanje prekidaa na svakom
kraju spojnog voda prije nego to ta dva sustava ispadnu iz sinkronizma i dou u nestabilnost.
Brzini uklapanja i isklapanja prekidaa.
Vjerojatnosti da e da e prolazni kvar dozvoliti vrlo brzi APU na spojnom vodu bez ponovnog javljanja
kvara.
Vremenu koje mora biti osigurano kako bi se staza luka deionizirala da ne bi dolo do njegovog ponovnog
paljenja pri ponovnom uklapanju prekidaa na spojnom vodu u kvaru. Tipine vrijednosti vremena
deionizacije luka za razliite naponske razine elektroenergetskih vodova su:
Nazivni napon (kV)

Vrijeme deionizacije (s)
10
0,04
20
0,05
35
0,07
66
0,10
110
0,145
132
0,17
220
0,28
400
0,50
U praksi se obino radi kompromis izmeu ovih suprotnih zahtjeva tako da ne bi dolo do gubitka stabilnosti, te
da vrijeme prekida opskrbe potroaa bude to krae. Istina je da je neuspjean ponovni uklop vie tetan za
sustav nego da je ponovno uklapanje izostalo.
Zatita na oba kraja tienog spojnog voda mora biti vrlo brza. To nije mogue ostvariti konvencionalnim
shemama distantne zatite s tri stupnja. Potrebno je ostvariti komunikacijsku vezu izmeu releja na oba kraja
tienog voda tako da kvarovi budu oieni na oba kraja trenutno i istovremeno.
Vrijeme ponovnog uklopa se openito definira kao vrijeme potrebno da prekida isklopi i ponovno uklopi vod te
se mjeri od trenutka uzbuivanja isklopne opruge prekidaa do trenutka kad kontakti prekidaa obnove krug
preko spojnog voda. Vrijeme ponovnog uklopa obuhvaa vrijeme potrebno za samo iskljuenje prekidaa i
vrijeme potrebno za deionizaciju (tzv. mrtvo vrijeme).
2.6
Zatita srednjenaponskih sabirnica
Sabirnice transformatorskih postrojenja u vrlo vaan element elektroenergetskog sustava. Kvarovi na

sabirnicama nisu tako rijetki kao to se obino smatra, posebno na srednjenaponskim sabirnicama. Najei
uzroci kvarova su proboji izolacije naponskih mjernih transformatora, preskoci na samoj izolaciji sabirnica ili
aparata prikljuenih na njih, visoka mehanika naprezanja, neodgovarajui spojni materijal, te premotenja
izolacije koja izazivaju ivotinje (ptice, glodavci, kune, make i sl.).
Kvarovi na sabirnicama praeni su vrlo velikim strujama kratkog spoja koje izazivaju teka razaranja na mjestu
nastanka kvara, ukoliko se struja kvara brzo ne prekine. Bez primjene posebne zatite kvarovi na sabirnicama se
otklanjaju djelovanjem, naprimjer, nadstrujne zatite u susjednim postrojenjima (slika 2.23).
Na slici 2.24 je prikazana mogunost rjeenja zatite srednjenaponskih sabirnica pomou nadstrujnih releja
transformatora i odvoda. Prednost ovakvog rjeenja je u jednostavnosti i koritenju postojeih zatita. Uvjet je
postojanje nadstrujnog poticajnog lana s trenutnim djelovanjem (kontaktom) i nadstrujnog lana s vremenskim
usporenjem djelovanja, odnosno primjena numerikih releja. Na ovaj nain se postie relativno brza zatita SN
sabirnica.
Da bi se izbjeglo vremensko usporenje djelovanja opisanih sabirnikih zatita, mogue je primijeniti
diferencijalnu zatitu. Meutim, diferencijalne zatite srednjenaponskih sabirnica su vrlo skupe i sloene zbog
velikog broja dovoda i odvoda sa SN sabirnica, te sekcioniranja i udvostruenja sabirnica. Zbog toga se ovakva
vrsta zatite koristi samo za zatitu visokonaponskih sabirnica, pa se prema tome nee dalje razmatrati.
VN
I> I>>
B
Blokada
I>, t 1
I>, t 2
SN
t
t 1 = t 2+ dt
(2 - 4 s)
I> I>>
t2
I> I>>
Slika 2.23 Zatita sabirnica nadstrujnim relejima

u susjednim postrojenjima
2.7
Sl. 2.24 Nadstrujna zatita SN sabirnica
Zatita od otkaza prekidaa
Zatita od otkaza prekidaa (ZZP) je zatitna zadaa koja, u kombinaciji s djelovanjem ostalih zatitih funkcija
numerikog releja, djeluje pri zatajenju prekidaa. Ukoliko traje pobuda zatite, tj. prekida nije prekinuo struju
kvara nakon djelovanja releja za iskljuenje prekidaa, zatita od otkaza prekidaa djeluje nakon podeenog
vremena na izlazni relej, preko kojeg se djeluje na rezervni isklopni svitak prekidaa ili na prekida dovodnog
voda.
2.8
Zatita visokonaponskih motora
U Hrvatskoj elektroprivredi i industriji do sada je ugraeno nekoliko tipova numerikih motorskih zatitnih
releja. Svi releji imaju mogunost daljinske komunikacije, ali se ona u veini sluajeva ne koristi jer u
postrojenjima u kojima su ugraeni ne postoje nikakvi nadzorni sustavi u koje bi se mogli ovi releji ukljuiti s
punim iskoritenjem njihovih funkcija. Zatitne zadae releja za zatitu visokonaponskih motora najee su:
3.
Zatita od preoptereenja (na bazi najvee struje triju faza ili sloene struje od direktne i inverzne
komponente) kod koje se primjenjuju dvije termike karakteristike, jedna koja normalno prati kratkotrajna i
dugotrajna preoptereenja i druga koja prati termiku povjest, te jedna vremenska konstanta zagrijavanja i
jedna vremenska konstanta hlaenja za stanje mirovanja motora.
Nadzor termikog stanja motora, u postocima maksimalnog dozvoljenog, s dva stupnja, jedan za blokadu
idueg pokretanja motora, a drugi za alarm.
Kratkospojna zatita sa strujno nezavisnom vremenskom karakteristikom prorade.
Zatita od nesimetrije u faznim strujama, zatita od nestanka faze i zatita od krivog redosljeda faza (na bazi
razlike minimalne i maksimalne vrijednosti faznih struja ili inverzne komponente struje) imaju strujno
ovisnu vremensku karakteristiku prorade.
Zemljospojna strujna zatita sa strujno nezavisnom vremenskom karakteristikom prorade.
Zatita od predugog zaleta na bazi I2*t ili nadstrujne zatite sa strujno nezavisnom vremenskom
karakteristikom.
Zatita od koenja rotora tijekom rada motora.
Vanjski nalog za isklop (od podnaponske ili podfrekvencijske zatite).
Podstrujna zatita.
Ogranienje ukupnog trajanja pokretanja unutar odreenog vremena.
Mogunost blokiranja termike karakteristike da bi se omoguio start nekih motora.
RELEJNA ZATITA U UZEMLJENOJ SREDNJENAPONSKOJ MREI
Tehnikim propisima [9] odreene su granine kapacitivne struje zemljospoja distribucijskih mrea do kojih se
tolerira pogon s izoliranom neutralnom tokom pojnih transformatorskih stanica. Kada kapacitivna struja
zemljospoja premai najvei dozvoljeni iznos, preporua se prelazak na rad s uzemljenom neutralnom tokom.
10
Transformatorske stanice 110/35 kV i 35/10 kV koje napajaju distribucijsku mreu Hrvatske, u pogonu su
uglavnom s dva transformatora kojima je neutralna toka uzemljena po shemi jedan otpornik po
transformatorskoj stanici. Primjenom navedenog rjeenja uzemljenja neutralne toke distribucijske mree, te
primjenom tipskog rjeenja zatite [10] maloomskog otpornika, moe doi do pogrene prorade zatite otpornika
prilikom ukljuenja transformatora u paralelni pogon.
Posljedica pogrenih prorada zatite u pravilu je iskljuenje svih transformatora ukljuenih na iste sabirnice pa
dolazi do prekida napajanja cijele distribucijske mree.
Pogrene prorade zatite navode na drugi uzrok ispada to dodatno oteava pogonskom osoblju brzu uspostavu
napajanja potroaa. Ukljuenje transformatora u paralelan rad je uobiajeni pogonski dogadaj koji se provodi u
doba veih optereenja s ciljem poveanja sigurnosti napajanja i prilikom redovnih godinjih odravanja. Takav
pogonski manevar ne smije dovesti do bilo kakvog pogrenog iskljuenja uslijed prorade zatite.
Predloeno je rjeenje zatite otpornika primjenom digitalnih releja koji objedinjuju vie zatitnih funkcija u
jednom ureaju ime se postie kvalitetna zatita otpornika koja pravilnim parametriranjem u potpunosti
onemoguava pogrene prorade zatite.
3.1
Uzemljenje neutralne toke distribucijske mree
Nain uzemljenja neutralne toke distribucijskih mrea je osnovni problem koji prouzrokuje niz tehnikih i
ekonomskih rjeenja elektroenergetskog sustava koja imaju veliku ulogu u osiguranju kvalite tnog pogona tih
mrea. Nema jedinstvenog rjeenja tog problema ve postoji raznolikost pristupa u raznim zemljama, odnosno
elektroprivrednim organizacijama.
Prema postojeim propisima u Hrvatskoj [9], srednjenaponske mree mogu raditi s izoliranom neutralnom
tokom uz uvjet da kapacitivne struje zemljospoja ne prelaze vrijednosti prema tablici 2.1:
Tablica 3.1. Granine vrijednosti dozvoljene kapacitivne struje
Nazivni napon mree Un (kV)
10
20
35 (30)
Kapacitivna struja Ic (A)

20
15
10
U sluaju da kapacitivne struje prelaze navedene veliine, preporua se razdvajanje mrea ili uzemljenje
neutralne toke. Osim veliine kapacitivne struje, u 20 kV mreama postoji i dodatni kriterij koji uvjetuje
provedbu uzemljenja. Naime, ako se 10 kV oprema koristi u pogonu pod naponom 20 kV, tada je nuno provesti
uzemljenje zvjezdita radi smanjivanja razine unutranjih prenapona.
Neutralna toka u pojnoj transformatorskoj stanici moe se uzemljiti na razne naine. U Hrvatskoj
elektroprivredi je zasad je usvojeno tehniko rjeenje uzemljenja preko otpornika. Zbog toga e se u nastavku
razmatrati samo ovakav nain uzemljenja. Uzemljenjem neutralne toke distribucijskih mrea posredstvom
otpornika postiu se sljedee prednosti:
smanjenje razine unutranjih prenapona,

smanjenje opasnosti od pojave visokih intermitirajuih prenapona,
smanjenje pojave dvostrukih zemljospojeva,
brzo i selektivno djelovanje zatite od jednopolnih kvarova,
mogunost ugradnje sustava za automatski ponovni uklop vodova.
U distribucijskim mreama 35(30) kV redovito nema problema s provedbom uzemljenja neutralne toke. To je iz
razloga to za 35 kV-ne mree propisi ne zahtijevaju odranje odreene razine potencijala na uzemljivau, a
naponi dodira unutar i u okolini TS 110/35 kV i TS 35/10 kV mogu se jednostavno odrati u propisanim
granicama. Distribucijska mrea 35(30) kV je u pogonu s uzemljenom neutralnom tokom na cijelom teritoriju
Hrvatske. Pogonska iskustva uglavnom su pozitivna.
Distribucijske 10(20) kV mree u Hrvatskoj veim dijelom su u pogonu s izoliranom neutralnom tokom.
Provedba uzemljenja distribucijske 10(20) kV mree je nezadovoljavajue. Razloge treba traiti u tekim
uvjetima uzemljenja, odnosno u visokim naponima dodira kod potroaa i transformatorskih stanica 10(20)/0,4
kV. Tehniki propisi, na toj naponskoj razini, definiraju apsolutne iznose potencijala koji se, u ovisnosti o
vremenu isklapanja, smiju pojaviti na uzemljivaima TS 20(10)/0,4 kV. Pri izboru struje u prvom redu treba
zadovoljiti kriterije sigurnosti u mrei 0,4 kV uvaavajui pri tome nain izvoenja uzemljenja (zdrueno,
odvojeno) i primjenu zatite.
11
3.2
Izbor veliine otpornika za uzemljenje neutralne toke
Prilikom izbora veliine otpornika za uzemljenje neutralne toke distribucijske mree potrebno je uzeti u obzir
dva osnovna kriterija:
naponi dodira na uzemljivaima trebaju biti u dozvoljenim granicama,

smanjenje unutranjih prenapona.
Izbor nazivne struje otpornika (IR) prvenstveno ovisi o tehnoekonomskim mgunostima ispunjavanja uvjeta
bezopasnosti u distribucijskim postrojenjima i kod potroaa. Preporua se izbor nazivne struje otpornika [13] uz
uvaavanje kriterija:
IR 3 I C
(3.1)
Ispunjavanjem gornjeg uvjeta ostvaruje se niskoomsko uzemljenje neutralne toke distribucijske mree.
U tekim uvjetima uzemljenja, uz nemogunost ispunjavanja kriterija (3.1) uz prihvatljive trokove preporua se
izbor nazivne struje otpornika koja zadovoljava kriterij:
IR 1,5 IC
(3.2)
Ispunjavanjem navedenog uvjeta ostvaruje se visokoomsko uzemljenje neutralne toke.

Struja jednopolnog kvara u bilo kojoj toki mree 10(20) kV rauna se:
I1 = ( I1R2 + IC2 )0,5
I1R - radna komponenta struje jednopolnog kratkog spoja
IC - kapacitivna struja zemljospoja
(3.3)
Sa stanovita unutranjih prenapona dosadanje analize provedene pomou raunala daju pozitivne rezultate za
oba kriterija (3.1) i (3.2). Naime obzirom da podnosivi koeficijent prenapona za novu izolacijsku opremu iznosi:
k = 4,04 za Un = 10 kV
k = 3,61 za Un = 20 kV
Faktori unutranjih prenapona ne prelaze vrijednost k =2,5.
Prema tome, u potpunosti je ispunjen kriterij smanjenja unutranjih prenapona.
Mogunost provedbe kriterija (3.1) i (3.2), uvaavajui kriterij visine napona dodira, u mrei 35 kV je neupitna,
meutim u mrei 10(20) kV ovisi o sljedeim uvjetima:
specifinom otporu tla,

vrsti prikljuene mree (kabelska, nadzemna, mjeovita),
visini kapacitivne struje zemljospoja.
Via kapacitivna struja i vii specifini otpor tla uvjetuju visoke trokove poboljanja uzemljivaa
TS 10(20)/0,4 kV. Ukoliko su uvjeti uzemljenja takvi da se uz razumne trokove ne mogu provesti niti
niskoomsko, niti visokoomsko uzemljenje zvjezdita, tada treba koristiti kombinirani sustav zasnovan na
upotrebi kompenzacijske prigunice i otpornika. Tipizirane karakteristike otpornika za provedbu uzemljenja
zvjezdita u distribucijskoj mrei su prikazane u tablici 3.2.
3.3
Osnovne karakteristike otpornika
Uzemljenje neutralne toke distribucijske mree Hrvatske elektroprivrede provodi se uglavnom metalnim
otpornicima. Osnovne karakteristike metalnih otpornika sadrane su u zahtjevu da oni moraju biti tako
projektirani da podnose visoke nazivne struje na visokim temperaturama s relativno malom promjenom nazivnog
otpora [11]. Otpornici za uzemljenje moraju apsorbirati veliku energiju za kratko vrijeme. Obzirom na uvjete
smjetaja to se postie koritenjem materijala s velikim specifinim otporom i to veim presjekom kako bi se
dobio veliki toplinski kapacitet.
12
Tablica 3.2 Tipizirane vrijednosti metalnih otpornika za uzemljenje neutralne toke mree
Nazivni napon
mree
Un (kV)
Nazivni napon
otpornika
Un (kV)
35 (30)
21 (18)
20
12
10
Nazivni otpor
otpornika
R ()
21
70
40
80
20
40
Nazivna struja
In (A)
t = 5 sek
1000
300
300
150
300
150
Doputena struja
I (A)
t = 10 min
20
20
20
20
20
20
Doputena trajna
struja
I (A)
5
5
5
5
5
5
Za vrijeme jednopolnog kvara u mrei kroz otpornik tee znatna struja, tako da se velik dio elektrine energije
pretvara u toplinsku energiju. Otpornik treba tako dimenzionirati da se previe ne zagrije kako ne bi dolo do
velike promjene otpora, a uslijed toga i promjene struje jednopolnog kvara.
Navedene karakteristike su ujedno osnovni parametri prema kojima je potrebno izvriti odabir i podeenje
relejne zatite.
3.4
Izbor jednopolne sheme
Prilikom odreivanja jednopolne sheme, kojom e se provesti uzemljenje neutralnih toaka energetskih
transformatora, potrebno je analizirati sljedee injenice:
dostupnost neutralne toke zbog razliitih grupa spoja transformatora,

nain pogona transformatora (paralelni rad, odvojeni rad),
pogonske osobine pojedine jednopolne sheme,
dosadanja iskustva s uzemljenim pogonom,
cijena opreme glavnog postrojenja.
U pogonu se nalaze transformatori razliitih grupa spojeva (Yy0d5, Dy5, Yd5). Iz razloga sigurnosti i
efikasnosti, pogon je uglavnom s paralelnim radom transformatora. Analizirajui navedene injenice za sve
distribucijske transformatorske stanice proizlazi da su mogue dvije razliite sheme uzemljenja:
jednopolna shema s dostupnom neutralnom tokom transformatora,

jednopolna shema s nedostupnom neutralnom tokom transformatora.
3.4.1
Jednopolna shema s dostupnom neutralnom tokom
U transformatorskim stanicama s vie transformatora gdje je dostupna neutralna toka transformatora, mogue
su dvije sheme uzemljenja neutralne toke:
jedan otpornik po transformatoru,

jedan otpornik po transformatorskoj stanici.
Shema (slika. 3.1) jedan otpornik po transformatoru je jednostavna i pregledna, a uvjeti rada relejne zatite su
jednoznacno odreeni. Nedostatak ove sheme je da nije mogu prijelaz s odvojenog rada u paralelni i obratno.
Shema (slika 3.2) jedan otpornik po transformatorskoj stanici je jeftinija, a u pogonu omoguuje prijelaz s
paralelnog rada na odvojeni. Nedostatak sheme je da nije pregledna i tee je odravanje otpornika.
Razmatrajui sve uvjete pogona u distribuciji Hrvatske je usvojeno sljedee:
Kod uzemljenja neutralne toke mree 35 kV, u TS 110/35 kV u pravilu se primjenjuje shema "jedan otpornik po
transformatorskoj stanici". Grupa spoja transformatora je Yynd5. Pogon mree je uglavnom s paralelnim radom
transformatora.
Kod uzemljenja neutralne toke mrea 20 (10) kV u TS 110/20(10) kV u pravilu se primjenjuje shema "jedan
otpornik po transformatoru". Grupa spoja transformatora je Yyn. Pogon mree je odvojen.
Kod uzemljenja neutralne toke mrea 20(10) kV, u TS 35/20(10) kV u pravilu se primjenjuje shema "jedan
otpornik po transformatorskoj stanici". Grupa spoja transformatora je Dy5. Pogon mree je uglavnom u
paraleli.
13
Slika 3.1 Uzemljenje neutralne toke SN mree

po shemi jedan otpornik po TR
3.4.2
Slika 3.2 Uzemljenje neutralne toke SN mree

po shemi jedan otpornik po TS
Jednopolna shema s nedostupnom neutralnom tokom
U transformatorskim stanicama s jednim ili vie transformatora gdje nije dostupna neutralna toka
transformatora, uzemljenje mree se izvodi formiranjem umjetne neutralne toke preko posebnog transformatora
za uzemljenje, s niskom nultom impedancijom.
Uzemljenje posredstvom transformatora za uzemljenje se koristi u sljedeim postrojenjima:
Pri uzemljenju neutralne toke mrea 10 kV, u TS 110/35/10 kV (koritenje tercijara transformatora). Grupa
spoja transformatora je Yynd5.
Pri uzemljenju neutralne toke mrea 10(20) kV u TS 110/20(10) kV. Grupa spoja transformatora je Yd5.
Pri uzemljenju neutralne toke mrea 20(10) kV, u TS 35/20(10) kV. Grupa spoja transformatora je Yd5.
Transformator za uzemljenje moe biti jednonamotni i dvonamotni. Jednonamotni imaju samo funkciju
oblikovanja umjetne nul toke, dok dvonamotni moe sluiti i kao transformatoru za napajanje vlastite potronje
u TS.
Kod odabira sheme uzemljenja mogue su varijante:
uzemljenje posredstvom jednog transformatora za uzemljenje,

uzemljenje posredstvom dva transformatora za uzemljenje sa zajednikim otpornikom,
uzemljenje posredstvom dva transformatora za uzemljenje sa zasebnim otpornicima.
U distribucijskoj mrei najee se koristi uzemljenje zvjezdita preko dvonamotnih transformatora koji se
koriste i za kunu potronju. Usvojene su sljedee sheme uzemljenja:
3.5
U transformatorskim stanicama 110/35/10 kV gdje se uzemljuje zvjezdite 10 kV koristi se sve tri navedene
sheme. Meutim to je samo prijelazno stanje jer je iz pogonskih razloga usvojena koncepcija s dva kuna
transformatora i dva otpornika. Ova koncepcija je usvojena i za transformatorske stanice 110/20 kV.
U transformatorskim stanicama 35/10(20) kV koristi se iskljuivo shema jedan kuni transformator s jednim
otpornikom.
Relejna zatita u mreama s uzemljenom neutralnom tokom preko otpornika
Osnovni parametri koji utjeu na izbor relejne zatite su stanje neutralne toke i konfiguracija mree. Promjena
tih parametara zahtijeva promjenu ili bar nadopunu postojee zatite. Nain uzemljenja mree ne utjee na izbor
i podeenje zatite od meufaznih kvarova i ona je ista u mreama s izoliranom i uzemljenom neutralnom
tokom. U nastavku izloit e se izbor i podeenje zatite od jednopolnog kvara u srednjenaponskim mreama s
uzemljenom neutralnom tokom preko otpornika.
3.6
Kratki prikaz osnovnih kriterija za izbor relejne zatite od jednopolnih kvarova
Kvalitetna zatita, automatika i signalizacija bitno utjeu na pouzdanost isporuke elektrine energije. Odabir iste
izvodi se na osnovu kriterija, a koji se prvenstveno odnose na prilike u mrei pri jednopolnom kvaru u
uzemljenoj mrei i karakteristikama otpornika za uzemljenje. Osnovni kriteriji za izbor i podeenje zatite su:
14
prijelazni otpor na mjestu kvara,

utjecaj struje zdravog voda,
termike karakteristike otpornika za uzemljenje,
minimalne struje strujnih transformatora,
veliina nultog napona.
3.6.1
Utjecaj prijelaznog otpora na mjestu kvara na struju jednopolnog kratkog spoja
Budui da prijelazni otpor na mjestu kvara utjee na rad zatite, razmatrat e se veliina tog otpora [13]. U
kabelskim mreama prijelazni otpori u pravilu su niski i ne utjeu bitno na osjetljivost zatite od jednopolnog
kratkog spoja. Kod nadzemnih mrea mogu se oekivati pojave veih prijelaznih otpora. Ovdje do jednopolnih
kratkih spojeva dolazi najee preko elektrinog luka koji se uspostavlja izmeu faznog vodia i stupa kao
posljedica prenapona i zaprljanosti ili oteenja izolatora. Visoki prijelazni otpori nastaju i pri padu vodia na
zemlju. Na osnovu dosadanjih istraivanja karakteristika luka, u mreama s uzemljenom neutralnom tokom,
vrijednost otpornosti luka je u pravilu manja od impedancije uzemljenja, te su takvi kvarovi za rad zatite
visokoomski. Pri kvarovima uzrokovanih padom vodia postoji mogunost pojave visokoomskih kvarova, kao
to su naprimjer dodir granja, kvarovi na drvenim stupovima i pad vodia na kamenito tlo. Navedena skupina
visokoomskih kvarova koji se moraju isklopiti, postavljaju otre zahtjeve na osjetljivost zatite. Statistiki podaci
analize pogona Francuske elektroprivrede na ukupno 6000 registriranih kvarova prema zemlji, s otpornou
manjom od 100 bilo je 82%, s otpornou od 100 do 200 bilo je oko 2% i 1% kvarova s otpornou od 300
. Ni u jednom sluaju nije bilo iznad 600 [6].
3.6.2
Utjecaj struje zdravog voda
Pri jednopolnom kvaru teku kapacitivne struje ne samo po vodu u kvaru ve i u zdravim vodovima.
Karakteristika ovih struja je da im je smjer prema sabirnicama i da im je veliina proporcionalna kapacitetu
zdrave dionice.
U nadzemnim distribucijskim vodovima kapacitivne struje su male i kreu se u granicama od 0,03 0,08 A/km,
pa unato relativno dugih dionica ne mogu utjecati na rad zatite. U kabelskoj mrei te struje dostiu znatne
vrijednosti (tablica 3.3), te se moraju uzeti u obzir pri proraunu podeenja zatite.
Tablica 3.3 Vrijednosti maksimalnih kapacitivnih struja u distrubicijskim mreama
Vrsta odvoda / izolacija
Napon (kV)
Presjek (mm2)
3I0c (A/km)
Nadzemni vod / zrak

10
20
35
95
95
95
0,03
0,08
0,105
10
150
1,69
Kabel / papir
20
35
150
150
3,81
5,65
10
150
1,36
Kabel / PVC
20
35
150
150
2,8
3,4
Za podeenje zatite na zdravim vodovima koritenjem neusmjerenih releja koristi se izraz:

(3.4)
Ir = Ioc ( ks / ( kp pi ))
gdje je: Ir - struja podeenja releja, Ioc - kapacitivna struja zdravog odvoda, ks - koeficijent sigurnosti (1,2),
kp povratni koeficijent releja, pi - prijenosni omjer strujnih transformatora.
Zbog prijelazne komponente struje, koja traje 10 15 ms potrebno je djelovanje releja odgoditi minimalno 0,1 s.
Vea osjetljivost se moe postii primjenom usmjerene zatite od jednopolnog kratkog spoja.
3.6.3
Utjecaj termikih karakteristika otpornika za uzemljenje
Otpornik mora biti u stanju da podnese bez oteenja i prijevremenog starenja, pri temperaturi okolnog zraka,
neogranien broj ciklusa rada pri jednopolnim kvarovima prema zemlji. Maksimalna stacionarna struja koja tee
kroz otpornik pri jednopolnom kvaru ovisna je o otporu kvara. Struja koja tee trajno kroz otpornik pri bilo
kojem jednopolnom kvaru mjerodavna je za termiko naprezanje otpornika. Karakteristine veliine otpornika
su:
doputena struja u trajanju 5 s, In = 150 - 300 A,

deset minutna dozvoljena struja I10 = 20 A,
trajna struja Itr= 5 A.
Navedene veliine su strujne i vremenske granice kojih se treba pridravati prilikom odabira i podeenja zatite.
3.6.4
Minimalna struja strujnih transformatora
Struje nesimetrije u sumarnom krugu triju strujnih transformatora uvjetovane su nelinearnim i neidentinim
karakteristikama magnetiziranja strujnih transformatora i nesimetrijama u primarnoj struji. Strujna greka moe
15
biti dosta velika pri kratkim spojevima u mrei. Zatita treba biti podeena iznad tih struja i u praksi se obino
rauna da podeenje mora zadovoljiti uvjet:
Ipr ks Ins 0,06 ks In
(3.5)
gdje je:Ins = kns In - struja nesimetrije strujnih transformatora, kns - koeficijent nesimetrije u praksi je usvojena
maksimalna vrijednost kns = 0,06, In - nazivna struja strujnog mjernog transformatora, ks - koeficijent sigurnosti
(1,2).
Pri prikljuku zatite na obuhvatni transformator problem minimalnog strujnog podeenja s ovog gledita ne
postoji. Struja djelovanja releja potpuno je nezavisna od struje optereenja, te se moe prikljuiti osjetljiviji relej.
3.6.5
Veliina nultog napona
Nulta komponenta napona mjeri se na otvorenom trokutu triju naponskih transformatora. Proradni napon
naponskog odnosno vatmetarskog releja mora biti vei od ukupnog nultog napona koji se pojavljuje kada je
mrea bez kvara. Taj napon se odreuje mjerenjem. U praksi iznosi oko 5 V. Nulti napon se u mreama s
uzemljenom neutralnom tokom uglavnom koristi za signalizaciju zemnog spoja na sabirnicama.
3.7
Zatita otpornika za uzemljenje neutralne toke
Relejna zatita otpornika za uzemljenje neutralne toke distribucijske mree ima zadatak da titi otpornik od
kvara i nedozvoljenog preoptereenja. Istodobno, to je osnovna zatita sabirnica i rezervna zatita vodova od
jednopolnih kvarova.
Tipsko rjeenje relejne zatite [10], u shemi uzemljenja neutralne toke jedan otpornik po TS, prikazano je na
slici 2.2. Navedeno rjeenje je primijenjeno u gotovo svim TS 110/35 kV Hrvatske distribucije. To je iz razloga
to su u svim navedenim transformatorskim stanicama instalirani tipski transformatori grupe spoja YnYn0d5.
Isto rjeenje zatite je primijenjeno i u TS 35/10(20) kV s dostupnom neutralnom tokom [6].
Zatita otpornika, rezervna zatita SN vodova i zatita sabirnica realizira se nadstrujnim relejem s vremenskim
zatezanjem. Relej se spaja u krug neutralna toka otpornik. Tipizacijom rjeenja, preporuka za strujno i
vremensko podeenje navedene zatite je sljedea:
I0 >
t
20 % vie od 10 minutne doputene struje otpornika

vrijeme iskljuenja prekidaa odabire se 0,5 s iznad najdueg vremenskog usporenja zatite na vodovima
Zatita od premotenja otpornika realizira se primjenom nadstrujnog releja s vremenskim zatezanjem. Preporuka
za strujno i vremensko podeenje ove zatite je:
I>>
t
20 % vie od nazivne struje otpornika

vrijeme iskljuenja prekidaa odabire se od 40 ms 0,5 s
Zatita od visokomskog kvara realizirana je nadstrujnim relejem u kombinaciji s vremenskim relejima. Spaja se
na strujni transformator koji moe biti ispred ili iza otpornika. Podeenje navedene zatite je u dva stupnja i to:
Prvi stupanj Ivk1>
t
Drugi stupanj Ivk>
t
trajno dozvoljena struja otpornika

relej radi na signalizaciju
trajno dozvoljena struja otpornika
vrijeme iskljuenja prekidaa 10 minuta
Na slici 3.3 je prikazana zatita otpornika u uvjetima nedostupne neutralne toke transformatora. U tom sluaju
se koristi kuni transformator za formiranje umjetne nul toke. Navedeno je jedno od tipskih rjeenja u
distribucijskoj mrei Hrvatske. Kod ovog rjeenja uzemljenja, zatita od premotenja, zatita otpornika, rezervna
zatita vodova i zatita sabirnica spajaju se na strujne transformatore na primaru kunog transformatora. Zatita
od visokoomskog kvara se spaja u krug otpornik neutralna toka. Podeenja relejne zatite su ista kao u shemi
s dostupnom neutralnom tokom. Zatitu kunog transformatora od kratkog spoja i jednopolnog kvara obavlja
gore navedena zatita otpornika.
16
Slika 3.3 Zatita otpornika u shemi uzemljenja preko otpornika primjenom umjetne nul tocke.
4.
UKLJUENJE TRANSFORMATORA NA MREU
4.1
Openito o struji ukljuenja
Uspostavljanje bilo kakvog pogonskog stanja transformatora ne moe se dogoditi trenutno, ve mora trajati neko
vrijeme. Prelazak iz jednog radnog stanja u drugo predstavlja prijelaznu pojavu. Ukljuenjem transformatora na
mreu pod naponom dolazi do prijelazne pojave pri kojoj struja magnetiziranja, odnosno struja ukljuenja, moe
porasti na viestruko veu vrijednost od nazivne struje transformatora [12]. Prijelazna pojava traje do
uspostavljanja stacionarnog stanja pri kojem struja magnetiziranja iznosi svega nekoliko postotaka vrijednosti
nazivne struje malih transformatora, odnosno nekoliko promila nazivne struje velikih transformatora. Struja
ukljuenja moe izazvati niz neugodnosti u mrei kao to su:
pogreno djelovanje zatitnih ureaja,

utjecaj na druge transformatore prikljuene na iste sabirnice,
poveanje buke transformatora uslijed velikog iznosa struje,
pojava padova napona u mrei (i do 20%).
Prijelazna pojava u transformatoru sastoji se iz elektrikih i magnetskih veliina koje ne postoje u stacionarnom
stanju. Potrebno je poznavati osnovne prijelazne pojave kako bi se izvrio pravilan odabir i podeenje zatitnih
ureaja transformatora i mree. Pri prouavanju prijelazne pojave ukljuenja transformatora pogodnije je prvo
odrediti magnetski tok u magnetskom krugu, a zatim odrediti struju. Objanjenje navedene pojave razmotrit e se
na sluaju ukljuenja jednofaznog neoptereenog transformatora. Primar transformatora s N zavoja, otpora
zavoja R i induktiviteta zavoja L, ukljuuje se na sinusni napon primarne mree:
u (t) = Um sin (t + )
(4.1)
gdje je fazni kut koji odreuje trenutnu vrijednost napona u trenutku ukljuenja.
4.2
Vrijeme trajanja prijelazne pojave struje ukljuenja
Trajanje prijelazne pojave struje ukljuenja transformatora se mjeri vremenom 50 potrebnim da se njena
amplituda smanji na polovicu. Vrijeme 50 raste sa snagom transformatora. Udarna struja ukljuenja obino se
izraava kao viekratnik amplitude nazivne struje, koji opada s poveanjem snage transformatora.
Mjerene vrijednosti iznosa viekratnika struje ukljuenja Iuklj/In (Iuklj tjemena vrijednost struje ukljuenja
transformatora, In nazivna struja transformatora) i vremena trajanja 50 navedeni su u tablici 4.1 [6].
17
Tablica 4.1 Maksimalne vrijednosti i vremenske konstante struje ukljuenja za razliite transformatore
Sn (kVA)
Iuklj /In
50 (s)
4.3
500
15
0,16
1000
14
0,2
5000
10
1,2
10000
10
5
50000
9
72
Ukljuenje transformatora na sabirnice s ve prikljuenim transformatorima
Ukljuenjem transformatora na sabirnice na koje su ve prikljueni ostali transformatori, moe se pojaviti

uzajamno djelovanje svih transformatora na istim sabirnicama. Ova pojava uzrokuje produeno trajanje
prijelazne pojave ukljuenja uz poveanu buku svih transformatora u pogonu. Ako se jednofazni transformator
T2 ukljuuje u prazni hod na sabirnice na koje je ve prikljuen jednofazni transformator T1 u pojavu se
ukljuuje i transformator T1 i svojim karakteristikama znaajno doprinosi toku pojave. Struja ukljuenja sada
traje znatno due, a buka oba transformatora pokazuje da se u oba transformatora dogaa slina pojava.
Fizikalno se pojava moe objasniti na sljedei nain [6].
Transformator T2, ovisno o trenutku ukljuenja, karakteristici magnetiziranja i remanentnom toku diktira iznos i
oblik struje ukljuenja koji dolazi iz izvora. U prvom trenutku ta struja se ne razlikuje od struje ukljuenja za
sluaj kada T1 nije ukljuen. Istosmjerna komponenta u struji ukljuenja izaziva na radnom otporu voda i izvora
Rv istosmjerni pad napona, koji predmagnetizira transformator T1 suprotno od predmagnetiziranja T2 kojega
uzrokuje struja ukljuenja. Posljedica predmagnetiziranja istosmjernom strujom transformatora T1 je pomak
radne toke na njegovoj krivulji magnetiziranja, tako da sada i transformator T1 zahtijeva asimetrinu struju
magnetiziranja kao da je on ukljuivan. Budui da su istosmjerne komponente u strujama magnetiziranja
transformatora T1 i T2 suprotnog smjera, te da se struja ukljuenja transformatora T2 smanjuje tijekom vremena
poveava se istosmjerna komponenta struje transformatora T1, istosmjerna struja izvora postaje sve manja. Ona
nestaje u trenutku kada se istosmjerne struje kroz transformatore izjednae, tada ostaje kruna istosmjerna
komponenta koja opada puno sporije.
Ukljuenjem transformatora vremenska konstanta je odreena preteno nelinearnim induktivitetom namota
transformatora koji se ukljuuje i radnim otporom voda i izvora. U sluaju ukljuenja transformatora T2 u
paralelu iz kruga ispadaju vod i izvor, a ukljuuje se transformator T1, tada, budui da je otpor transformatora
mnogo manji od otpora dugih vodova, a da je induktivitet povean, vremenska konstanta ove prijelazne pojave je
viestruko dua. Navedena pojava u praksi je poznata pod nazivom "sympathetic inrush" [1].
5.
IZBOR I PODEENJE RELEJNE ZATITE OTPORNIKA ZA UZEMLJENJE NEUTRALNE

TOKE TRANSFORMATORA
Transformatorske stanice 110/35 kV i 35/10 kV koje napajaju distribucijsku mreu Hrvatske, u pogonu su
uglavnom s dva transformatora kojima je neutralna toka uzemljena po shemi jedan otpornik po TS. Veliina
struje i duina trajanja prijelazne pojave pri ukljuenju transformatora u paralelan rad transformatora, te veliina
otpora na mjestu jednopolnog kratkog spoja, bitni su parametri koji uvjetuju ispravan rad relejne zatite
otpornika. Analizom pogonskih dogaaja otkrivena su pogrena djelovanja relejne zatite [6]. Kako bi se
izbjegle pogrene prorade, inenjeri koji se bave relejnom zatitom iskustveno su poveavali struju i vrijeme
prorade zatite. Poveanjem struje podeenja zatite smanjuje se osjetljivost na kvarove uslijed jednopolnog
kvara preko otpora, to moe dovesti do oteenja otpornika uslijed prekomjernog zagrijavanja. Poveanje
vremena trajanja struje uslijed premotenja otpornika moe dovesti do visokih napona dodira u mrei, te do
oteenja uzemljivaa naroito ako se radi o strujama od nekoliko kA.
Saznanja o karakteristikama otpornika, prilika u mrei pri jednopolnim kvarovima, te pojave prilikom
uspostavljanja pogonskih stanja transformatora, navode na drugaiji pristup odabiru zatite otpornika, a sve s
ciljem potpune zatite otpornika i naravno smanjenja prekida u napajanju potroaa. Za primjer je analiziran
maloohmski otpornik proizvoaa "Konar". Iz prospekta proizvoaa [16] dobiva se podatak da je otpornik
izgraen iz elemenata od nehrajueg materijala CrNi. Struja jednopolnog kvara u 35 kV mrei ograniena je
strujom nazivne vrijednosti 300 A. Struja jednopolnog kvara u 10(20) kV mrei ograniena je strujom 150 A u
mjeovitoj i 300 A u kabelskoj mrei.
5.1
Primjena inverznih I-t karakteristika za zatitu otpornika za uzemljenje SN mree
Dananji digitalni releji sadre etiri internacionalne standardne inverzne strujnozavisne grupe krivulja. Odnos
izmeu struje i vremena u skladu je sa standardima BS 142 i IEC 255-4 i definiran je izrazom 5.1:
18
(5.1)
gdje je: t - vrijeme prorade releja, k - vremenski multiplikator (od 0,05 do 1,00), I - vrijednost struje kvara,
I> - podeena proradna vrijednost struje, i Konstante ovisne o vrsti karakteristike (tablicai 5.1).
Tablica 5.1 Vrijednosti konstanti i
Grupa strujno vremenskih krivulja
Inverzna (Normal inverse)
Vrlo inverzna (Very inverse)
Ekstremno inverzna (Extremely inverse)
Dugotrajno inverzna (Long time inverse)
0,02
1,0
2,0
1,0
0,14
13,5
80,0
120,0
Slikom 5.1 predoen je primjer izbora inverznih strujno-vremenski zavisnih karakteristika za zatitu otpornika
nazivne struje 300 A [6].
Slika 5.1 Izbor inverznih karakteristika za zatitu otpornika

Zatita maloomskog otpornika u podruju vrijednosti struja do 300 A, podruje termike zatite otpornika,
izvedena je dugotrajno inverznom karakteristikom definiranom parametrima k=1 i I=15 A. Vidljivo je da
izabrana karakteristika cijelim podrujem prati termicku karakteristiku maloomskog otpornika ne dopustivi
nedozvoljena preoptereenja istog. Zatita maloohmskog otpornika u podruju vrijednosti struja iznad 300 A,
zatita od premotenja otpornika, izvedena je extremely inverse karakteristikom definiranom parametrima
k=0,05 i I=200 A. Vidljivo je da porastom struja kroz otpornik iznad 300 A dolazi do prorada relejne zatite tim
bre to su struje vee. Prilikom izbora karakteristike za zatitu otpornika od preoptereenja potrebno je obratiti
pozornost na selektivnost zatite u odnosu na zatitu jednopolnog kratkog spoja u vodnim poljima.
5.2
Primjena numerikih releja za zatitu otpornika
Problematiku ukljuenja energetskog transformatora u paralelan rad, prijelaznih pojava koje nastaju prilikom
jednopolnih kvarova u mrei, te visokoomskih kvarova mogue je rijeiti primjenom vie elektromehanickih ili
statickih releja razliitih strujnih karakteristika, te razliitih strujnih i vremenskih podeenja. Takvo rjeenje je
prilino skupo. Upotrebom digitalnih releja u kojima je u jednom ureaju objedinjeno vie funkcija mogue je
pojednostaviti, a samim time i pojeftiniti rjeenje spomenute problematike uz istovremeno smanjenje
nepotrebnih prorada zatite.
Digitalne releje mogue je konfigurirati i podesiti tako da se istovremeno koriste inverzno zavisne I-t
karakteristike i vremenski nezavisne I-t karakteristike uz istovremeni nadzor uklopnog stanja elemenata
elektroenergetskog postrojenja vanih za logiku djelovanja relejne zatite.
19
Spomenuta problematika rijeena je primjenom numerikih releja za jednu TS 35/10(20) kV ugraenih na

nienaponskoj strani energetskih transformatora, to je prikazano slikom 5.2 [6].
Slika 5.2 Shema spoja numerikih releja za zatitu otpornika [6]

Numeriki releji su istodobno prikljueni na strujne mjerne transformatore nienaponske strane energetskih
transformatora i u seriju na obuhvatni strujni mjerni transformator u postrojenju maloohmskog otpornika. Releji
su konfigurirani tako da iskljue pripadajui prekida energetskog transformatora u ovisnosti o poloaju
sekcijskog 10(20) kV-nog rastavljaa i poloaju rastavljaa u polju maloohmskog otpornika. Izborom zatitnih
blokova unutar digitalnih releja ostvarene su sljedee zatite:
zatita od visokoomskog kvara upotrebom I-t vremenski nezavisne (definit time) karakteristike sa strujnim
podeenjem 5 A i vremenima:
VK1 - 10 sekundi - signalizacija,
VK2 - 5 minuta - iskljuenje pripadnih energetskih transformatora,
termika zatita maloohmskog otpornika upotrebom inverzne I-t karakteristike: long time inverse, k=1 I=15
A (slika 5.1),
zatita od premotenja maloohmskog otpornika: extremly inverse, k=0,05 I=200 A (slika 5.1), rezervna
zatita voda od jednopolnog kvara upotrebom I-t vremenski nezavisne karakteristike sa strujnim podeenjem
100 A i vremenom 5 sekundi, zatita 10(20) kV sabirnica od kratkog spoja upotrebom I-t vremenski
nezavisne karakteristike sa strujnim podeenjem 900 A i vremenom 0,2 sekunde, zatita od preoptereenja
nienaponske strane energetskih transformatora upotrebom I-t vremenski nezavisne karakteristike sa
strujnim podeenjem 492 A i vremenom 1,8 sekundi.
Saznanja o karakteristikama otpornika, prilikama u mrei pri jednopolnim kvarovima, te pojava prilikom
uspostavljanja pogonskih stanja energetskih transformatora navode na novi pristup u odabiru i podeenju zatite
otpornika za uzemljenje neutralne toke. Na osnovu dosad razmatranog konstatira se da je smanjenje pogrenih
prorada zatite mogue postici na slijedece naine:
prepodeenje postojee relejne zatite u smislu poveanja proradne struje i vremenskog zatezanja,
koritenje releja s inverznom I-t karakteristikom,
koritenje releja s blokadom 2. harmonika,
koritenje digitalnih (numerickih) releja.
Poveanjem vrijednosti struje podeenja rezervne zatite otpornika smanjuje se osjetljivost na kvarove uslijed
jednopolnog kvara preko prijelaznog otpora, to moe dovesti do oteenja otpornika uslijed prekomjernog
zagrijavanja.
Prepodeavanjem postojee zatite ne eliminira se problem pogrenih djelovanja u potpunosti buduci da je
potrebno ispuniti dva suprotna zahtjeva: s jedne strane trai se visoko podeenje struje i vremena prorade, a s
druge brza rezervna zatita vodova i zatita otpornika.
Pouzdanu zatitu otpornika postie se primjenom releja s odgovarajucom inverznom I-t karakteristikom i/ili
blokadom drugog harmonika. Primjenom digitalnih releja koji objedinjuju vie zatitnih funkcija u jednom
ureaju, uz pravilno parametriranje i konfiguriranje, postie se potpuna zatita otpornika u skladu s njegovom
termickom karakteristikom.
20
6.
NUMERIKI ZATITNI UREAJI
Numeriki zatitni ureaji su elektroniki zatitni ureaji s numerikom obradom signala, te pripadaju
posljednjoj generaciji relejne zatite. Zahvaljujui intezivnom razvoju mikroprocesora, u relativno kratkom
vremenskom periodu su razvijeni, ispitani i puteni u pogon numeriki releji. Razvoj komunikacija je omoguio
distribuciju informacija do mjesta gdje su neophodne za uspjeno obavljanje nadzora i upravljanja
elektroenergetskim sustavom.
U poslijednjih nekoliko godina numeriki ureaji relejne zatite potpuno su istisnuli iz ugradnje
elektromehanike i statike izvedbe. Razlog lei u u postupnom kretanju ka potpunoj automatizaciji pogona
elektroenergetskog sustava. Numeriki ureaji relejne zatite sastavni su dio tih sustava koji omoguavaju
znaajne pogodnosti u voenju, zatiti i nadzoru rada cjelokupnog sustava:
kontinuirani samonadzor rada vlastitog sklopovlja, to znaajno poboljava pouzdanost i raspoloivost
zatite,
komunikaciju s ostalom numerikom opremom u postrojenju,
zapis trenutnih vrijednosti struja i napona pri kvaru ili smetnji,
kronoloki zapis svih promjena uklopnog stanja aparata, te djelovanja ostalih zatitnih ureaja,
mjerenja i obradu analognih mjernih veliina.
1
Prema
staninom
raunalu
ili
Optiki
meusklop
Komunikacijski
meusklop
DC
DC
Informacijska
sabirnica (IS)
Legenda:
1. Oklopljeni kabel
Centralna
procesna
jedinica
Sabirniki
meusklop
Lokalno
suelje
Sabirniki
meusklop
IS
Centralna
procesna
jedinica
IS
A/D
pretvornik
Binarna U/I memorija
2. Optiki kabel
3. Ulazni meutransformatori
Filter
Filter
3
4. Optiko suelje
(optokopler)
Galvansko
odvajanje
5. Izlazna pojaala
6. Izlazni releji
I RSTO
V RSTO
Stanje
aparata
Komande
Srednjenaponsko polje
Sl. 6.1 Pojednostavljena struktura releja u numerikoj izvedbi
Sl. 6.2 Shema djelovanja numerikog nadstrujnog releja
Struktura numerikog releja openito se sastoji od vie zasebnih sklopovskih cjelina. Takva konstrukcija
jedinstvena je za sve oblike zatite, a pojedina zatitna zadaa ostvaruje se primjenom odgovarajueg algoritma i
programske podrke. Na slici 6.1 je prikazana pojednostavljena struktura numerikog releja, na kojoj se mogu
uoiti svi vaniji elementi sklopovlja zatitnog ureaja, dok je na slici 6.2 predoena strukturna shema djelovanja
numerikog nadstrujnog releja. Uoava se potpuno galvansko odvajanje od sekundarnih strujnih krugova
srednjenaponskog polja, te veze prema lokalnim i udaljenim komunikacijskim sueljima.
Prednja ploa releja predstavlja komunikacijsku jedinicu prema korisniku. Svjetlee diode (LED), kao svojevrsni
indikatori, signaliziraju pobudu odreenog vremenskog lana, proradu pojedine zatite, djelovanje na isklop ili
signalizaciju, kvar u radu releja, te stanje samoispitivanja. Posebna tipka predviena je za vraanje releja u
poetno (ustaljeno) pogonsko stanje.
Pojedine promjene u podeenjima, te oitanja zapisanih veliina uglavnom su ostvariva na dva naina.
Numeriki relej je opremljen zaslonom s tekuim kristalima (LCD) na kojemu se mogu oitati podeenja,
trenutne mjerene vrijednosti, stvarno vrijeme, podaci o djelovanju releja i karakteristine veliine samonadzora
releja. Pripadnom tastaturom mogu se releju mijenjati podeenja.
Na prednjoj ploi izvedeno je i serijsko suelje RS 232C za lokalnu komunikaciju putem prijenosnog raunala.
Stoga se svi zapisi i podeenja releja mogu lako prenijeti na memorijske jedinice raunala, gdje su prikladni za
detaljnije analize. U suprotnom smjeru, sve promjene podeenja mogu se obaviti pomou programske podrke na
raunalu, a te preko serijske veze prenesu na relej. Isto suelje koristi se i za prikljuak ispitne opreme.
21
6.1
Openito o zadaama numerikih releja
Numeriki relej, u odnosu na prethodne generacije zatitnih ureaja, imaju sloeniju strukturu i mnogobrojnije
zadae. Zadae numerikih releja se mogu podijeliti u nekoliko zasebnih cjelina i to: zatitne zadae numerikih
releja, mjerne zadae releja, upravljake zadae releja, nadzorne zadae releja, komunikacija s relejem, nadzor i
samonadzor numerikih releja.
Potrebno je istaknuti da numeriki zatitni ureaj osim primarne zatitne finkcije moe obavljati i neke zadaa
nadzora i upravljanja koje su do sada bile rezervirane za opremu sustava daljinskog voenja. Pri tome
numeriki relej mora obaviti svoju primarnu zatitnu zadau bez obzira na poremeaje koji mogu nastati na
komunikacijskom podsustavu.
6.1.1
Zatitne zadae numerikih releja
U pravilu, numeriki zatitni ureaj obavlja vie zatitnih zadaa. Tako se, naprimjer, u sloenijim numerikim
zatitama istovremeno moe nai vie zatitnih funkcija, kao to su: distantna zatita, nadstrujna (usmjerena)
zatita, zemljospojna (usmjerena) zatita, podstrujna zatita, podnaponska/ nadnaponska zatita, APU, lokator
kvara, zatita od otkaza prekidaa, toplinska zatita , te zapis dogaaja pri kvaru.
Zapisiva valnih oblika pri kvaru obino pohranjuje oko 100 ms zapisa prije nastanka kvara, trajanje kvara, te
oko 100 ms nakon kvara. Najee je ukupno mogue vrijeme zapisa 5 - 10 s, pa zapisiva u skladu s tim moe
memorirati nekoliko uzastopnih kvarova.
Osim kvarova, ova jedinica kontinuirano prati i zapisuje sve promjene u radu releja i dijela elektroenergetskog
sustava u njegovom okruenju. Te promjene predstavljaju npr. promjena podeenja releja, signali s binarne
ulazno/izlazne jedinice, djelovanje zatitnog algoritma, djelovanje samonadzornih krugova. Zapisiva je
opremljen satom koji, uz stvarno vrijeme, prikazuje i relativno vrijeme izmeu dva zapisa.
6.1.2
Mjerne zadae releja
Numeriki relej, za pogonske potrebe voenja sustava, moe dati korisne informacije o strujnim i naponskim
prilikama na mjestu njegove ugradnje. Uobiajene mjerne zadae su mjerenje faznih struja i napona, mjerenje
nultih struja i napona, mjerenje djelatne i jalove snage, odreivanje faktora snage, mjerenje djelatne i jalove
energije, mjerenje frekvencije, te harmonika analiza strujnih i naponskih veliina.
6.1.3
Upravljake zadae releja
Numeriki zatitni ureaj moe obavljati i neke upravljake zadae, kao to su: upravljanje prekidaima i
rastavljaima, blokade aparata na razini polja i postrojenja, te omoguavanje lokalnog ili daljinskog upravljanja s
aparatima.
6.1.4
Nadzorne zadae releja
Osim signalizacije djelovanja zatitnih funkcija, numeriki releji najee imaju mogunost nadzora aparata i
ureaja u pripadnom polju. Na digitalne ulaze releja mogu se dovesti informacije o stanju prekidaa i rastavljaa
u postrojenju, stanju tlaka zraka ili SF6 plina, te signali iz Buchholz releja. Ove se informacije preko
komunikacijske veze prenose do staninog raunala i dalje do osoblja koje je zadueno za praenje, analizu i
upravljanje pogonom.
6.1.5
Komunikacija s relejem
Komunikacija s relejem se najee izvodi pomou serijske komunikacijske veze, pri emu medij za prenos
podataka moe biti iani ili optiki kabel. Pojedini proizvoai koriste razliite komunikacijske protokole, to
oteava, odnosno onemoguava meusobnu komunikaciju numerikih ureaja razliitih proizvoaa.
6.1.6
Nadzor i samonadzor numerikih releja
Numeriki releji imaju mogunost (zbog svoje digitalne strukture), provjeravanja obavljenih radnji i vlastitih
karakteristika, odnosno provjere ispravnosti svojih funkcija. Ukoliko relej otkrije neispravnost u svojem radu,
blokira svoje (mogue) neeljeno djelovanje, te istovremeno dojavljuje kvar i novonastalo stanje. Dojava o
poremeaju u radu numerikog releja prenosi se pomou komunikacijske veze do upravljakog centra, gdje se
prati ne samo rad rasklopnih postrojenja ve i numerikih releja. Slika 6.3 prikazuje pojednostavljenu strukturnu
shemu numerikog releja i njegove mogunosti nadzora ureaja i dogaaja u svojoj okolini, te samonadzora, tj.
nadzora svojih sklopova i programa.
U pravilu se nadziru sve vane funkcije numerike zatite i to: ispravnost mjernih naponskih transformatora (s
pripadnim osiguraima), trofaznost ulaznih (mjerenih) napona, djelovanje A/D pretvornika, tj.
analogno/digitalna (A/D) pretvorba struja i napona, napajanje releja (vanjski izvor i djelovanje DC/DC
pretvornika), izvrenje algoritama tj. programa rada numerikog releja na temelju analize djelovanja
22
mikroprocesora (CPU), stanje memorija za pohranu programa (ROM) i podataka (RAM), te lokalna i daljinska
komunikacija sa sustavom za voenje (SCS, SMS) i inenjerom za zatitu (PC).
NADZOR
I SAMONADZOR
IZVRENJE
PROGRAMA
DIGITALNI RELEJ
SAT
ZAPIS KOMUN.
DALJINSKA VEZA
SCS
KVARA JEDINICA
NAPONSKI
TRANSFORMATOR
CPU
RAM / ROM
3 f NAPONI
BI
S/H
FILTER MUX
I
RAM
CPU
RAM
CPU
A/D
ROM
CPU
U/I
JEDINICA
ROM
BU
A/D
PRETVORBA
NAPAJANJE
DC
AC
DC
NAPAJANJE
+ 5V
+ 15 V
- 15 V
+ 24V
LED RESET KOMUN.

LCD
MEMORIJE
LOKALNA VEZA
JEDINICA
PC
PRIJENOS
PODATAKA
Slika 6.3 Opi prikaz nadzora i samonadzora numerikog releja

Sredinja procesorska ploa, odnosno sredinji mikroprocesor numerikog releja sadri program sa zatitnim
zadaama koje su okupljene oko takozvanog djelitelja (nadzornog programa). Ovaj djelitelj poziva zadatke
prema prioritetu, a aktivira se prekidima u konverziji koji se primaju poslije svakog koraka uzorkovanja strujnih
i naponskih veliina. Ako se u trenutku aktiviranja djelitelja obavlja zadatak nie vanosti, procesor se prebacuje
na zadatak dodjeljen od djelitelja i nakon obavljenog zadatka vraa se tamo gdje je bio prekinut.
Ovakva shema omoguava da se zadae niskog prioriteta obavljaju kada procesor nije zauzet vanijim
zadaama. Akcije su inicirane prekidima i to spontano i ne obavljaju se kruno (cikliki). Kruno se obavljaju
zadaci: itanje i provjera uzoraka s A/D pretvornika, nadoknaivanje zaostajanja signala (kanjenja) izmeu
kanala, izvoenje digitalnog filtriranja, proraunavanje udaljenosti dom mjesta kvara (za distantnu zatitu),
generiranje komandi za iskljuenje prekidaa, nadzor svjetleih (LED) pokazivaa, dodatne zatitne zadae,
nadzor serijske veze (RS232) s raunalom, nadzor veze s prednjom ploom, nadzor veze s komunikacijskim
podsustavom, nadzor samoprovjeravanja.
Ukoliko se otkrije kvar na releju pokree se program koji izvodi slijedee zadae: odreuje ozbiljnost kvara,
analizira vrstu kvara i alje odgovarajui signal upozorenja, ako je kvar ozbiljan, onemoguava komande
iskljuenja prekidaa, te upravlja odravanjem dijaloga s relejem.
7.
REVITALIZACIJA RELEJNE ZATITE DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA
U posljednje vrijeme je izgradnja novih transformatorskih stanica srednjeg napona gotovo zanemariva, pa se
pozornost posveuje revitalizaciji opreme u postojeim elektroenergetskim postrojenjima. Naprimjer, tako se
posljednjih desetak godina, u HEP DP Elektra Zagreb, nije izgradila niti jedna nova transformatorska stanica
srednjeg napona, a prosjena starost postrojenja je iznad 20 godina, pa prema tome, revitalizacija zatite u
distribucijskim postrojenjima poprima sve znaajnije mjesto pri ukupnoj revitalizaciji ili obnovi SN postrojenja.
Razlozi revitalizacije zatite su uglavnom: starost zatite, nedovoljna kvaliteta ili elja za kvalitetnijim nadzorom
nad postrojenjima i dogaajima u pripadajuim elektroenergetskim postrojenjima.
U veini distribucijskih transformatorskih stanica izgraenih u radoblju od 1960. do 1970. godine narueni su
osnovni zahtijevi za pouzdan i siguran rad sustava relejne zatite. To je razlog da se krene u postepenu
revitalizaciju sekundarnog sustava relejne zatite uvoenjem novih tehnologija i koncepcijskih rjeenja, a sve s
ciljem poveavanja kvalitetnog napajanja potroaa. To znai da treba koristiti numerike ureaje u kojima su, u
veem ili manjem obimu, integrirane funkcije zatite, upravljanja, nadzora, signalizacije i mjerenja. Spomenuti
23
ureaji dio su integriranog sustava zatite i voenja koji u distributivnoj transformatorskoj stanici ostvaruje svoje
funkcije na tri razine: razina polja, razina transfomatorske stanice i razina distributivnog podruja.
Razinu polja ine numeriki ureaji koji osim funkcija zatite sadre i funkcije prikupljanja podataka za potrebe
voenja. Numeriki ureaji mogu biti isporueni u obliku pojedinanih releja ili kao jedinstven ureaj za zatitu i
voenje cijelog polja. Razinu stanice ini stanino raunalo na koje se povezuju numeriki ureaji s razine polja.
Razinu distribucijskog podruja ini dispeerski centar DP-a
7.1
Procjena potrebe revitalizacije sekundarnog sustava
Kriterij procjene ivotne dobi su pogonsko stanje opreme i njezina pouzdanost. Sukladno srednjeeuropskoj
praksi, oekovana ivotna dob analognih sekundarnih sustava je, uz dobro odravanje 30 - 40 godina. Indikator
za donoenje zakljuka o kraju ivotne dobi opreme je vjerojatnost kvara, odnosno faktor rizika opreme. Odluka
o revitalizaciji treba poivati na tehniko-tehnolokim kriterijima, koje donosi nadleno povjerenstvo za relejnu
zatitu. Pri donoenju odluke o revitalizaciji relejne zatite, potrebno je za svaki pojedini sluaj krenuti od
stvarnog stanja postrojenja, te uvaiti ope prihvaene kriterije za odabir postrojenja za revitalizaciju:
7.2
nedovoljna pouzdanost i selektivnost,

ogranienje u ostvarenju zahtjeva i pojava novih tehnikih zahtjeva na rad relejne zatite,
pojava veeg broja otkaza i kvarova, te problemi u odravanju i popravcima,
tehnika dob ureaja relejne zatite,
revitalizacija cijelog postrojenja ili dijela postrojenja a kojeg je zatita sastavni dio,
problemi pri uvoenju relejne zatite u sustav daljinskog nadzora.
Revitalizacija sekundarnog sustava
Revitalizacija sekundarnog sustava u jednom srednjenaponskom postrojenju se moe provesti kao:
revitalizacija cijelokupnog sekundarnog sustava,

revitalizacija funkcije relejne zatite,
revitalizacija relejne zatite jednog ili vie polja.
Revitalizacija cijelokupnog sekundarnog sustava podrazumijeva revitalizaciju funkcija relejne zatite, lokalnog
nadzora i upravljanja, daljinskog nadzora i upravljanja, signalizacije i mjerenja. Revitalizacija funkcija relejne
zatite provodi se ugradnjom numerikih ureaja. Revitalizaciju relejne zatite jednog ili vie polja treba
provoditi kao nunost, a primjenjuje se pri popravcima, te pri rjeavanju nekih posebnih zahtijeva.
S obzirom na smjetaj sekundarne opreme u distributivnim transformatorskim stanicama razlikuje se:
centralizirani smjetaj (ormari sekundarnih ureaja),

decentralizirani smjetaj (posluni niskonaponski ormarii polja, itd).
Prilikom projektiranja treba dati prednost izvedbi sekundarnog sustava koji zahtjeva najmanji obim radova na
montai i oienju u samom postrojenju. Naroito je vano posvetiti pozornost sigurnosti radova i pouzdanosti
napajanja potroaa elektrinom energijom tijekom izvoenja revitalizacije. Takav pristup ima za posljedicu
optimalni opseg ispitivanja i putanja u pogon uz najmanje trokove, no stoga zahtjeva detaljnu pripremu prije
poetka izvoenja radova.
Funkcije zatite se odabiru prema potrebi, odnosno prema zahtijevima mree i njenim parametrima odnosno
aktualnoj konfiguraciji mree i karakteru pogona. Za distribucijsku mreu odnosno naponske razine 35 , 20 i
10 kV funkcije relejne zatite se djele na: zatitu transformatora, zatitu maloomskog otpornika, zatitu vodnog
polja, zatitu mjernog polja, zatitu polja kompenzacije, zatitu spojnog polja, zatitu kunog transformatora,
zatitu polja MTU, zatitu sabirnica i zatitu od zatajenja prekidaa.
Osim funkcija zatite treba predvidjeti i optimalno, odnosno maksimalno koritenje ostalih funkcija u zatitnim
ureajima, a to su funkcije mjerenja, blokada, upravljanja i ostale nadzorne funkcije. Funkcije mjerenja se mogu
koristiti za lokalne potrebe i potrebe nadreenog centra u smislu pokaznih, energetskih mjerenja, snage i
energije. Naime najee se u ureaje novijih generacija prikljuuju i struje i naponi. U postrojenjima je mogue
koristiti blokade u samom polju i na razini objekta. Ovisno o situaciji u postrojenju mogue je koristiti
kombinacije postojeih ianih blokada i novih programskih. Takoer je mogue obavljati u funkcije upravljanja
iz terminala. Nadzorne funkcije se najee koriste za posredno praenje stanja prekidaa u ovisnosti o
isklopljenoj struji. Nadalje je mogue korisiti razne oblike nadzora struja i napona, lokatora kvara, itd. Posebno
je interesantno praenje i oscilografiranje struja i napona, kao i interna lista dogaaja. Komunikacijske
mogunosti ureaja treba iskorisiti te ih povezati ne samo na stanino raunalo ve i u ured inenjera za zatitu.
24
7.3
Zatitne funkcije transformatora
Za relejnu zatitu pojedinih elemenata srednjenaponske mree dane su potrebne funkcije relejne zatite za
odreene tipove polja. Slijedi pregled zatitnih zadaa energetskih transformatora:
Vienaponska strana:
diferencijalna zatita,
nadstrujna zatita,
kratkospojna zatita,
zatita od jednopolnog kvara.
Nienaponska strana:
nadstrujna zatita,
kratkospojna zatita,
zatita od jednopolnog kvara.
Ureaj relejne zatite transformatora treba prihvatiti informacije o proradi primarnih zatita:
Buchholz zatita iskljuenje,

Buchholz zatita signalizacija,
termometar iskljuenje,
termometar signalizacija.
Ukoliko je transformator uzemljen preko malog otpora ureaj relejne zatite na nienaponskoj strani
transformatora mora imati zatitne funkcije koje tite maloomski otpornik.
7.4
7.5
Zatitne funkcije maloomskog otpora

zatita od premotenja (nadstrujna neovisna i ovisna karakteristika)
rezervna zatita vodnog polja
termika zatita (nadstrujna ovisna karakteristika)
zatita od visokoomskog kvara, drugi rezervni stupanj.
Zatitne funkcije vodnog polja
nadstrujna zatita ( bar dva stupnja),
kratkospojna zatita ( bar dva stupnja),
zemljospojna zatita s mogunou podeenja kuta izmeu struje i napona kvara (tretman zvjezdita).
zatita od nesimetrije struja.
automatski ponovni uklop.
zatita od visokoomskog kvara, prvi osnovni stupanj
Nadstrujne i kratkospojne zatite trebaju biti koordinirane sa zatitama transformatora, odnosno zatitom
sabirnica.
7.6
7.7
7.8
Zatitne funkcije polja kompenzacije

nadstrujna, frekventno neovisna (50 400 Hz) zatita ( bar dva stupnja),
kratkospojna zatita (bar dva stupnja),
zemljospojna zatita s mogunou podeenja kuta izmeu struje i napona kvara (tretman zvijezdita),
zatita od nesimetrije struja,
balansna ili diferencijalna zatita izmeu poluzvijezdi,
nadnaponska zatita,
podnaponska zatita.
Zatitne funkcije mjernog polja
nadnaponska zatita
Zatitne funkcije polja MTU
nadstrujna zatita ( bar dva stupnja; nadstrujna neovisna i ovisna karakteristika),
kratkospojna zatita ( bar dva stupnja),
zemljospojna zatita s mogunou podeenja kuta izmeu struje i napona kvara (tretman zvijezdita),
25
7.9
7.10
Zatitne funkcije spojnog polja

nadstrujna zatita ( bar dva stupnja; nadstrujna neovisna i ovisna karakteristika),
Zatita sabirnica i zatita od zatajenja prekidaa
Zatita sabirnica se ostvaruje povezivanjem svih zatitnih ureaja prema odreenim zakonitostima. Koristit
se logika blokade tzv. kratkospojnih nadstrujnih zatita u transformatorskim poljima. Ovisno o tipu
postrojenja mogue je ostvariti selektivnost prema svakom sustavu sabirnica u postrojenju srednjeg napona.
Zatitu od zatajenja prekidaa treba realizirati koritenjem funkcije unutar ureaja. Ovisno od ukljuenosti
spojnog polja mogue je selektivno iskljuivati sustave sabirnica i znatno skratiti vrijeme trajanja kvara.
7.11
Dokumentacija i odravanje
Slijedei problem pri revitalizaciji relejne zatite primjenom novih tehnologija je dokumentacija. Kako napraviti
itljivu tehniku dokumentaciju pri koritenju crnih kutija predstavlja nemali problem. Jednako teko je i
kreirati odgovarajue izvjetaje o ispitivanju i podeavanju takvih ureaja koji sada osim zatitnih funkcija imaju
cijeli niz korisnih mogunosti koje treba koristiti, a koje se mogu ostvariti na razne naine. Izrada tih izvjea je
vrlo upitna. Rjeavanje ovih problema je u tijeku no jasna se rjeenja jo ne naziru.
Svakodnevni pa moe se rei i viegodinji poslovi na raznim oblicima rekonstrukcija, modernizacija, traju.
Napori inenjera u koji sudjeluju na tim poslovima usmjereni su na dobivanje uvijek to kvalitetnijih rijeenja.
Ta rijeenja su sintetizirana na osnovu iskustva u ovom specifinom poslu, praenja novih trendova zatite kod
proizvoaa i drugih elektroprivreda i vlastitih ideja.
Meutim, moe se rei da ne postoji dokument koji bi olakao izbor relejne zatite za distribucijske mree.
Takvim dokumentom ujednaio bi se sustav relejne zatite, olakalo izradu tenderske dokumentacije, a
potencijalnim ponuditeljima omoguilo bi se tipizaciju opreme, jer bi im unaprijed bilo poznato kakvi e zahtjevi
pred njih biti postavljeni.
Vano je napomenuti potrebu za osmiljavanjem novog pristupa redovnom odravanju spomenutih numerikih
releja glede metoda i rokova ispitivanja, a sve u skladu sa sadanjim trenutkom tehnolokog razvoja relejne
zatite i lokalnog upravljanja. Naime zaivio je trenutak postojanja novih zatita, ali sa starim zakonskim
obvezama. Tu se prije svega misli na jednogodinje ispitivanje svih funkcija zatite. Neke funkcije e se bez
obzira na sve morati ispitivati u tim intervalima, dok za neke ne postoji opravdan razlog za ispitivanjem svake
godine. Izrada novog pravilnika o odravanju relejne zatite u numerikoj tehnologiji ubrzala bi rekonstrukciju i
obnovu relejne poto bi se naao i ekonomski razlog za te aktivnosti, a ne samo tehniki koji se esto istie.
8.
Praktina zapaanja o dananjim tehnikama zatite
8.1
Dokumentacija
S obzirom na sve vei tehnoloki napredak vrijeme konstrukcije novih releja se sve vie smanjuje. Proizvoai
opreme, s obzirom na komercijalne pritiske, sve vie pouruju vlastite razvojne timove. Dodatni problem
predstavlja injenica da proizvoai, s obzirom na sloenost strukture releja, ne daju dovoljno dokumentacije
koja bi olakala shvaanje i samu upotrebu releja [22]. Iz prirunika numerikih releja vidi se da se skoro 95%
sadraja odnosi na konfiguriranje i veliku paletu izbora, dok se ostatak odnosi na principe zatite. Postoji trend
da se u prirunicima osnovna zatitna funkcija izjednai i u biti izgubi u masi dodatnih funkcija koje relej nudi.
Upotrebom numerikih releja shematski zatitni dijagrami postaju stvar prolosti, jer za razliku od prolih
generacija releja, numeriki releji zahtjevaju sloena podeenja koja se ne mogu realizirati na taj nain.
Konfiguriranje jednog relativno malog numerikog releja odgovara odreivanju oienja za cijeli panel
elektromehanikih ili statikih releja.
Treba istaknuti da ne postoji meunarodni standard za tipsko ispitivanje. Obavljana su intenzivna ispitivanja u
VN postrojenjima i laboratorijima na sustavima zatite i voenja, posebno s obzirom na elektromagnetsku
kompatibilnost. Pokazalo se da je mogue koristiti opremu temeljenu na mikroprocesorima ak i u neposrednoj
blizini VN rasklopita. Kvalitetna dokumentacija je od najveeg znaenja za korisnika. Jasna i kompletna
dokumentacija je vrlo vana za dobru primjenu releja.
8.2
Releji i programska podrka
Kvaliteta releja je usko vezana s kvalitetom programske podrke koja dolazi uz sam ureaj. Tako se esto dogodi
da relej, iako sklopovski dobar, nema prolaznu ocjenu jer kvaliteta programske podrke nije odgovarajua. Iako
se temelji na MS-Windows okruenju ne znai da je laka za upotrebu.
26
Prednost numerike tehnologije znai da se kompletno konfiguriranje pojedinog releja moe napraviti na
raunalu u uredu prije nego to se pristupi releju u postrojenju. Svi podaci mogu se pohraniti na disketi ili poslati
TK vezom. Funkcije koje relej ima su razliito programski rijeene od jednog do drugog isporuitelja opreme
[22].
8.3
Mogui problemi
Glavni dio svakog numerikog releja je procesor. Procesori, iako jaki, imaju ogranien kapaciteti pa se esto
dogodi da releji ne mogu istovremeno izvriti sve svoje deklarirane zadae. U takvim sluajevima se pravi lista
prioriteta. Kada je mnogo funkcija ugradi u jedan ureaj moe se dogoditi da je stvarna koliina izlaznih ili
ulaznih podataka puno manja od traenih.
Numeriki relej moe djelovati samo ako radi njegov zatitni algoritam. Prekinemo li algoritam vie nee biti
zatite. Ako se taj prekid podudari s visokonaponskim kratkim spojem posljedice mogu biti teke, jer taj relej
nee djelovati na iskljuenje prekidaa. To je svojstvo koja nije karakteristino za elektromehanike i statike
releje. Algoritmi se vrte na procesoru na naponskoj razini od 3 do 5 volta i frekvenciji od oko 20 MHz. Uz to,
releji su smjeteni u podruju izraenih elektromagnetskih polja. to je nii napon i vea frekvencija vei su
uinci elektromagnetske interferencije. U sluaju ispada interni broja (watch-dog timer) e pokuati ponovno
startati procesor. To moe trajati od nekoliko sekundi do minute zavisno o sposobnosti ureaja. Vjerojatnost ovih
sluajeva je malena, no konana, tako da su zabiljeeni i u praksi [22].
Numeriki releji imaju intenzivni samonadzor. S obzirom na djelovanje razlikujemo funkciju akciju iskljuenjablokade i dojavu alarma. No uvjeti koji su programirani da uzrokuju restartanje ne mogu razlikovati manje od
veih dogaaja. Vei i vaniji zahtjevi su procesiranje glavnih zatitnih funkcija, dok se manje vani zahtjevi
odnose na nekritine dodatne funkcije. Time moe doi do kanjenja procesiranja glavnih funkcija, tako da je
sve aktuelnije pitanje koliko dodatnih funkcija treba biti integrirano u ureaj ija je glavna funkcija zatita.
Primjena numerike tehnologije je sloena zadaa za krajnje korisnike. S obzirom na konceptualnu razliku
izmeu numerikih i ranijih generacija releja, te na mali broj proizvedenih releja nuan je oprez. Iskustva
pokazuju nunost osiguravanja zalihosti zatite primjenom releja razliitih proizvoaa, a time i koncepcije.
Netonost i propusti u dokumentaciji o relejima i nadalje predstavljaju opasnost. Vrlo je vano postavljanje
minimalnih zahtjeva koje releji moraju zadovoljavati. Praksa da se izvjee o tipskom ispitivanju namee kao
obavezni dio procesa obrade ponuda nije nita vie do ulijevanja lanog osjeaja sigurnosti.
27
LITERATURA
[1]
[2]
[3]
[4]
[5]
[6]
[7]
[8]
[9]
[10]
[11]
[12]
[13]
[14]
[15]
[16]
[17]
[18]
[19]
[20]
[21]
[22]
[23]
[24]
W. A. Elmore: Protective Relaying Theory and Applications, ABB Power T&D Company Inc. Relay
Division Coral springs, Florida 1994.
H. Ungrad, W. Winkler, A. Wiszniewski: Schutztechnik in Elektroenergiesystemen, Springer Verlag,
Berlin, 1991.
Electricity Training Association: Power System Protection; Volume 3: Application, IEE, Short Run
Press Ltd., Exter, UK, 1995.
S. H. Horowitz, A. G. Phadke: Power system relaying, Research Studies Press Ltd. 1992.
A. Marui: Osnovne znaajke koordiniranih sustava zatite i voenja na razini postrojenja, Seminar:
Sustav za upravljanje energijom,MIPRO, 1997.
S. Drandi: Smanjenje pogrenih prorada relejne zatite u uzemljenim mreama srednjeg napona,
magistarski rad, FER, Zagreb, 2001.
Alstom: Protective Relays, Application Guide, Alstom Protection & Control Limited, Stafford,
England, 1995.
G. agovac: Mikroprocesorski ureaji za zatitu, upravljanje i nadzor, te mogua primjena u
distributivnoj TS 11=/10(20) kV, Drugo savj. HK CIGRE, ibenik, 1995., 34.02
S. Megla: Zbirka propisa iz podruja elektrotehnike, biblioteka NADING, Zagreb, 1998.
S. utobradi, B. Filipovi-Gri: Tipizacija rjeenja za provedbu uzemljenja zvjezdita mrea
srednjeg napona, Institut za elektroprivredu, Zagreb,1993.
J. Nahman: Uzemljenje neutralne toke distribucijskih mrea, Nauna knjiga, Beograd, 1980.
L. Brki: Struja ukljuenja transformatora, magistarski rad, FER, Zagreb 1992.
B. Filipovi-Gri, S. utobradi: Optimiranje struje jednopolnog kratkog spoja u srednjenaponskim
mreama ugradnjom maloomskog otpornika, studija IE, Zagreb 1981.
P. Debevec: Transformatori za uzemljenje, Elektrotehniki vjesnik, Ljubljana 1997.
M. Lethonen, T. Hakola: Neutral Earthing and Power System Protection, ABB, Vaasa, 1996.
Koncar: Otpornici prospekti, Zagreb 1996.
Z. erina: Pojave lanih diferencijalnih struja s naglaskom na pojavu simpateticnog ukljuenja
energetskog transformatora, CIGRE R 34-09, Cavtat, 1997.
S. utobradi , V. Ravli: Suvremene tendencije u razvoju otpornika za uzemljenje zvjezdita
elektroenergetskih mrea, Energija br.1, Zagreb, 1991.
Z. Godec: Zatita uljnih distributivnih transformatora od preoptereenja, Energija, 1992, br. 5, 303309
Z. Godec: Prijedlog zatite distributivnih uljnih transformatora od preoptereenja, Prvo savjetovanje
HK CIGRE, Zagreb, 1993., I34.05, 265-269
IEC Publication 354: Loading guide fo oil-immersed transformers, 1991.
J. Monaghan: Sensible observations on present day protection tehniques, Energija, Br. 2, 1999., 71-81
M. Krepela: Pristup revitalizaciji sekundarnog sustava VN postrojenja, CIGRE, Cavtat, 2000
N. Baranovi, J. Stepinac, J. Kljai, B. Filipovi, D. Babi: Revitalizacija sustava zatite, upravljanja,
mjerenja i telekomunikacija, Energija, Br. 2, 1999., 101-111
28

Zastita Distribucije2008 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Zastita Distribucije2008 PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zastita Distribucije2008 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

OSNOVE NUMERIKE ZATITE

SUSTAVA ZA DISTRIBUCIJU ELEKTRINE ENERGIJE

Na kvalitetu odreene distribucijske mree, koja se prvenstveno mjeri pouzdanou isporuke

OPENITO O ZATITI U DISTRIBUCIJSKIM TRANSFORMATORSKIM STANICAMA

Kvarovi i smetnje u pogonu energetskoga sustava

Izolacija je energetskoga transformatora u pogonu izvrgnuta raznovrsnim naprezanjima i utjecajima. Na nju

kratki spoj izmeu pojedinih faza u transformatoru ili na izvodima iz transformatora,

diferencijalna zatita transformatora,

Zatita transformatora 110/x kV

Nadstrujna zatita za viepolne kvarove

Usmjerena nadstrujna zatita za viepolne kvarove

Usmjerena nadstrujna zatita za jednopolne kvarove

Diferencijalna zatita transformatora

Termika zatita (nadstrujna)

Plinska (Buchholz) zatita

Termika zatita transformatora

Termo slika transformatora

Zatita kotla transformatora

Slika 2.1 Uobiajena zatita u TS 110/35(10, 20) Hrvatske elektroprivrede

Slika 2.2 Zatita transformatora u veoj TS 110/35/10 kV

Zatita distribucijskih transformatora

2.3.1 Zatita transformatora 35/10(20) kV

Nestanak napona napajanja

Nestanak napona napajanja

Slika 2.4 Zatita transformatora 35/10(20) kV

Slika 2.5 Zatita transformatora 35/10(20) kV

2.3.2 Zatita transformatora 10(20)/0,4 kV

Slika 2.6 Shema poboljane zatite u TS 10(20)/0,4 kV

Slika 2.7 Zatita u novim stanicama TS 10(20)/0,4

Nestanak napona napajanja

Signalizacija kvara releja

Nestanak napona napajanja

Slika 2.8 Zatita veeg transformatora 10(20)/0,4 kV

Slika 2.9 Zatita transformatora 10(20)/0,4 kV

Zatita srednjenaponskih vodova

Nestanak napona napajanja

Nestanak napona napajanja

Daljinska komunikacija (RS485)

Slika 2.10 Zatita od zemljospoja i nenormalnih naponskih

Slika 2.11 Zatita kabelskog radijalnog voda u

Nestanak napona napajanja

Nestanak napona napajanja

Automatski ponovni uklop

Slika 2.12 Zatita nadzemnog radijalnog voda u

Slika 2.13 Zatita kabelskog radijalnog voda u

Nestanak napona napajanja

Nestanak napona napajanja

Automatski ponovni uklop

Slika 2.14 Zatita nadzemnog radijalnog voda u

Slika 2.15 Zatita voda u uzamenoj uzemljenoj

Nestanak napona napajanja

Usmjerena zemljospojna zatita

Usmjerena zemljospojna zatita

Automatsko ponovno ukljuenje

Automatsko ponovno ukljuenje

Zatita od zatajenja prekidaa

Zatita od zatajenja prekidaa

Slika 2.16 Numerika zatita nadzemnog radijalnog