NAPONSKI MJERNI TRANSFORMATORI

1.

Uvod

Neposredan
prikljuak
ureaja
za
voenje
i
zatitu
elektroenergetskog sustava na vodove visokog napona zahtijevao bi
izgradnju vrlo skupih i glomaznih mjernih instrumenata i releja zbog visokih
napona (dimenzije instrumenata radi izolacije) i velikih struja (presjek vodia,
sile meu vodiima) ime to postaje nepraktino i gotovo neizvedivo. Radi
toga se koriste mjerni transformatori koji mjerene napone i struje svode na
veliine koje omoguuju upotrebu instrumenata izgraenih za nazivne
napone od 100 V odnosno nazivne struje od 5 A i 1 A. Ujedno mjerni
transformatori odvajaju mjerne instrumente od visokih napona u mjerenom
krugu tako da rukovanje njima postaje bezopasno. Podjelu mjernih
transformatora je mogue napraviti u vie kategorija prema:
veliini koju transformiraju:

- strujni,
- naponski,

mjestu ugradnje:

- za unutarnju,
- za vanjsku montau,

tipu glavne izolacije:

- izolirani papirom impregniranim uljem,

- epoksidnom smolom,
- plinom SF6,

principu rada:

- strujni:
- induktivni strujni transformatori,
- optiki transformatori koji koriste Faradayev efekt,
- konvencionalni transformatori s naponskim ili
optikim izlazom,
- transformatori koji koriste zavojnice Rogowskog,
- transformatori koji koriste Hallov efekt,
- naponski:
- induktivni naponski transformatori,
- kapacitivni naponski transformatori,
- optiki transformatori koji koriste Pockelsov efekt,
- otporno i RC djelilo,
- kombinirani mjerni transformator.

Vrlo je vano da se transformacijom vrijednosti zadri traena

minimalna tonost kako bi se ta vrijednost pouzdano mogla dalje koristiti.
Strujni transformatori moraju vjerno prenositi na sekundar primarne veliine u
samom trenutku pojave kvara kao i u prijelaznom periodu nakon pojave

kratkog spoja ili drugog poremeaja da bi se relejnoj zatiti omoguilo brzo i

selektivno djelovanje. Greke transformatora zbog naglih promjenama
amplituda ili pojava zbog prijelaznih stanja mogu uzrokovati zakanjelu ili
preranu, nepotrebnu proradu zatite. Veza izmeu potreba korisnika koji
odreuje vrstu mjerenja ili zatite i proizvoaa transformatora postoji preko
IEC standarda koji definiraju karakteristike mjernih transformatora:
- IEC 60044-1 Strujni transformatori
- IEC 60044-2 Induktivni naponski transformatori
- IEC 60044-3 Kombinirani naponski transformatori
- IEC 60044-5 Kapacitivni naponski transformatori
- IEC 60044-6 Strujni transformatori pri prijelaznim stanjima
- IEC 60044-7 Elektroniki naponski transformatori
- IEC 60044-8 Elektroniki strujni transformatori
Nazivne vrijednosti mjernih transformatora odreene su njegovom
pozicijom u postrojenju, naponskom razinom, vrijednosti struja kratkih
spojeva, prijenosnim omjerom te njegovom namjenom (transformatri za
zatitu ili mjerenje).

2.

Induktivni transformatori

Induktivni mjerni transformatori, i naponski i strujni, principijelno su

izvedeni kao svaki transformator sa eljezom, sastoje se od primarnog i
sekundarnog namota koji su meusobno odvojeni i izolirani i eljezne jezgre.
Primarni namot naponskog transformatora prikljuuje se paralelno troilu
kojem se mjeri napon, a strujnog u seriju sa troilom.
Da bismo mjernim transformatorom mogli mjerenjem sekundarnog
napona odrediti koliki je primarni napon, zahtijevamo da on transformira u
stalnom omjeru i bez fazne pogreke. Omjer primarnog i sekundarnog
napona je stalan i iznosi:
r
U 1 N1
r =
(2.1.)
U 2 N2
gdje su N1 broj zavoja primara a N2 broj zavoja sekundara. Omjer primarne i
sekundarne struje takoer je konstantan:
r
I1 N 2
r =
(2.2.)
I 2 N1
Kod realnog transformatora postoje gubici u primaru i sekundaru:
- radni otpor primarnog namota R1
- radni otpor sekundarnog namota R2

- rasipni primarni tok X1 =

- rasipni sekundarni tok X2 =

L2

- gubici zbog magnetiziranja jezgre R0 i X0

Uzevi u obzir gubitke, dolazimo do nadomjesne sheme transformatora dane
slikom:

Slika 2.1. Nadomjesna shema transformatora

Svi parametri nadomjesne sheme reducirani su na sekundar relacijama:

r r N
U1 = U1 2
N1
N

R0 = R0 2
N1

r
N
I1 = I1 1
N2
2

X 1 = X 1 2
N1

Na osnovu nadomjesne
transformatora prikazan slikom

N
R1 = R1 2
N1

r
N
I0 = I0 1
N2
2

sheme

X 0 = X 0 2
N1
crta

se

vektorski

(2.3.)

dijagram

Slika 2.2. Vektorski dijagram transformatora

r
Na njoj je naznaen i napon U i , napon koji se u sekundarnom
namotu inducira tokom , zajednikim za primarni i sekundarni namot.
Inducirani napon je jednak:

ui = N 2m cos t
m = S Fe Bm
U i = 4,44 fN 2 Bm S Fe

(2.4.)

r
Za odranje toka potrebna je struja magnetiziranja I 0 koja se
r
r
sastoji od jalove komponente I u fazi s tokom i radne komponente I g

koja pokriva gubitke u eljezu.

r
r
r U i
r U i
I =
Ig =

jX 0
R0

(2.5.)

Pogreke mjernih transformatora ovise o padovima napona u samom

transformatoru (kod naponskog transformatora) odnosno o struji
magnetiziranja (strujni transformator).
Naponski transformator
Od naponskog transformatora zahtijeva se da transformira mjereni
napon u stalnom omjeru i bez faznog pomaka. Nazivni omjer transformacije
definiramo relacijom:
kn =

U 1n
U 2n

(2.6)

Naponski transformator moe biti namijenjen mjerenju faznog ili

linijskog napona. Ovisno o tome razlikujemo dva tipa naponskih
transformatora: jednopolno i dvopolno izolirani. Jednopolno izolirani
transformator ima jedan visokonaponski prikljuak dok je drugi kraj primarnog
odnosno visokonaponskog namota spojen s metalnim kuitem i uzemljen.

Njegov nazivni primarni napon jednak je faznom nazivnom naponu mree.

Dvopolno izolirani mjerni transformator ima dva visokonaponska prikljuka i
nazivni primarni napon mu je jednak linijskom nazivnom naponu mree.
Idealni naponski transformator bi transformirao mjerene vrijednosti u
stalnom omjeru i bez faznog pomaka, no realni transformator ini naponsku i
faznu pogreku. Naponska pogreka je:

pu =

k nU 2 U 1
100 %
U1

(2.7.)

Fazna pogreka u je fazna razlika izmeu vektora primarnog i

sekundarnog napona. Ona je pozitivna ako je vektor sekundarnog napona
vremenski ispred vektora primarnog napona.
Naponsku i faznu pogreku naponskog transformatora uzrokuju
primarna i sekundarna struja koje stvaraju padove napona na primarnom i
sekundarnom djelatnom otporu R1 i R2 te rasipnim reaktancijama X1 i X2.
Koristei se vektorskim dijagramom naponskog transformatora na slici, te uz
pretpostavku da je nazivni omjer transformacije jednak omjeru broja zavoja
N1 / N 2 , naponsku pogreku moemo izraziti:

pu =

k nU 2 U 1
U U 1
100 % = 2
100 %
U1
U 1

(2.8.)

r
r
Naponska pogreka je razlika duljina vektora U 1 i U 2 , a fazna kut
r
izmeu njih. Naponska pogreka je pozitivna ako je duljina vektora U 2 vea
r
od duljine vektora U 1 . Kutna pogreka je pozitivna ako vektor sekundarnog
napona prethodi vektoru primarnog napona.
3.
3.1.

Izvedbe mjernih transformatora

Epoksidni mjerni transformatori

Mjerni transformatori izolirani epoksidnom smolom praktiki su

potpuno istisnuli sva druga rjeenja za nazivne napone do 35 kV, a izrauju
se i za napone do 110 kV. Kod izrade takvog transformatora najprije se
izrauje i sastavlja cijeli aktivni dio, a zatim se on zalijeva u prikladnim
kalupima epoksidnom smolom. Na osnovi ovakvog tehnolokog postupka i
visokih izolacijskih svojstava epoksidnih smola ostvarene su konstrukcije
malih dimenzija vrlo prikladne za ugradnju u rasklopna postrojenja u bilo
kojem poloaju.
Epoksidni naponski transformatori izrauju se za nazivne napone
do 110 kV, dvopolno ili jednopolno izolirani. Redovito su prikladni samo za
unutranju montau i mogu se ugraditi u bilo kojem poloaju.

Slika 3.1. Epoksidni jednopolno izolirani naponski transformator Konar VPA

3.2.

Uljni mjerni transformatori

Koriste se za nazivne napone vie od 35 kV, posebice za vanjsku

montau. Jezgra, primarni i sekundarni namot u uljnom su kotlu i meusobno
su izolirani papirnom bandaom. Kotao i porculanski provodnici tijesno su
priljubljeni uz aktivni dio transformatora radi smanjenja veliine i mase.
Transformator je hermetiki zatvoren da ne bi dolo do prodiranja vanjske
vlage u ulje ime bi mu se smanjila dielektrina vrstoa. Dilatacija ulja
odnosno promjena njegova volumena zbog promjene temperature
omoguuje se elastinom membranom (metalnom, gumenom), koja
omoguava odravanje gotovo nepromjenjenog tlaka u transformatoru.
Uljne induktivne naponske transformatore moe se podijeliti na tri tipa:

naponski transformatori sa zatvorenom jezgrom (slika 3.2.a),

naponski transformatori sa otvorenom jezgrom (slika 3.2.b),

kaskadni naponski transformator (slika 3.2.c).

Kod naponskog transformatora sa zatvorenom jezgrom primarni i

sekundarni namot su smjeteni na jednoj jezgri koja se nalazi na potencijalu
zemlje. Namoti su obino izvedeni u slojevima sa papirom impregniranim
uljem kao meuslojnom izolacijom. Aktivni dio je smjeten u uzemljenom
kuitu.

a)

b)

c)

Slika 3.2. Naponski uljni transformatori

a) sa zatvorenom jezgrom, Trench VEOT
b) sa otvorenom jezgrom, Konar VPU
c) kaskadni, Trench VEOS
Kod naponskog transformatora sa otvorenom jezgrom ona poprima
oblik stupa, a magnetski tok se zatvara kroz zrak. Jezgra je smjetena
okomito, a na nju su namotani sekundarni, a zatim primarni namot. Izmeu
njih je smjeten izolatorski cilindar sa ugraenim kondenzatorskim zaslonima
za raspodjelu potencijala. Ovom izvedbom znatno se smanjuju dimenzije
transformatora i pojednostavljuje se izoliranje jer se gubi izolacija prema
jarmu. Naponski transformator sa otvorenom jezgrom donosi slijedee
prednosti u odnosu na klasinu izvedbu:

3.3.

smjetaj primarnog napona du visine transformatora optimizira

raspodjelu napona radne frekvencije na izolator, te osigurava
veliku hlaenu povrinu namota to je poeljno s obzirom na
pregrijavanje.

zahvaljujui smjetaju i grai aktivnog dijela i odlinim termikim

svojstvima moe se znatno termiki opteretiti

sve sekcije primarnog napona su galvanski povezane sa

zaslonima unutar izolatorskog cilindra, to poveava longitudinalni
kapacitet primatnog namota i ini ga iznimno otpornim na
atmosferske i brze prenapone.

otvorena jezgra ima relativno veliku struju magnetiziranja to znai

da je krivulja magnetiziranja nagnuta prema apscisi. Takva krivulja
magnetiziranja nema sjecite sa u-i karakteristikama mree sa
realnim kapacitetima koji uzrokuju pojavu ferorezonancije. Zbog
toga je pojava ferorezonancije na naponskom transformatoru sa
otvorenom jezgrom praktiki nemogua.

ovaj koncept u kombinaciji sa inverznim strujnim transformatorom

daje primjenjivo rjeenje za kombinirani mjerni transformator.
Kombinirani mjerni transformatori

Kao trea vrsta mjernih transformatora, uz naponske i strujne, moe

se uvrstiti njihova kombinacija, kombinirani mjerni transformator. Ovaj
koncept koji podrazumijeva smjetaj strujnog i naponskog transformatora u
istom kuitu doivio je nekoliko izvedbi i zauzeo svoj dio trita. Razlikujemo
nekoliko tehnikih rjeenja kombiniranih transformatora:
-

Inverzni strujni transformator smjeten u glavi kombiniranog

transformatora a induktivni transformator sa zatvorenom jezgrom
smjeten u podnoju transformatora u zasebnom metalnom kuitu

Glavna izolacija strujnog transformatora koristi se kao visokonaponski

djelitelj kapacitivnog naponskog tansformatora. Induktivna jedinica s
meunaponskim transformatorom smjetena je u odvojeno kuite

Kombinirani transformator s izolacijom od plina SF6, gdje su najee

strujni i naponski transformator smjeteni u glavi kombiniranog
transformatora

Novo rjeenje predstavlja kombinirani transformator s inverznim strujnim

transformatorom i naponskim transformatorom s otvorenom magnetskom
jezgrom.

Slika 3.3 Uzduni presjek kombiniranog transformatora Konar VAU

Kombinirani transformator sastoji se od:
-

glave (1) u koju su smjetene jezgre i sekundarni namoti (4) strujnog

transformatora,

potpornog izolatora (2) kroz kojega prolaze sekundarni izvodi strujnog

transformatora (7), sadri otvorenu magnetsku jezgru (9), primarne (13) i
sekundarne (11) namote naponskog transformatora,

kuita (3) sa sekundarnim prikljucima (10).

Prednosti nove koncepcije u odnosu na poznata rjeenja su:

-

zauzimanje relativno manjeg prostora smjetajem otvorene jezgre i

sekundarnih namota naponskog transformatora unutar potporne cijevi,

primarni namot naponskog transformatora smjeten po visini potpornog

izolatora optimizira raspodjelu potencijala po visini transformatora i tedi
na prostoru,

ravnomjerna raspodjela teine unutar transformatora smjetajem jezgre i

namota naponskog transformatora unutar potpornog izolatora.

Slika 3.4.a Kombinirani transformator VAH (Konar) za vanjsku montau

Slika 3.4.b Kombinirani transformator VAH (Konar) u pogonu

10

3.4.

Plinom izolirani mjerni transformatori

Kao izolirajui medij umjesto epoksidnih smola i ulja, koristi se i plin

sumporni heksafluorid (SF6). Ovaj plin pokazuje odlina izolacijska svojstva,
ne gubi svojstva s vremenom niti pod utjecajem najviih elektrinih i
toplinskih naprezanja, inertan je, netoksian i nezapaljiv.
Dva su naina primjene mjernih transformatora izoliranih plinom:

samostojei plinom izolirani mjerni transformatori radi se o

transformatorima namijenjenima za postavljanje u atmosferi. Slini
su izvedbama mjernih transformatora izoliranih uljem, osim to kao
izolacija slui SF6 plin. Prednosti SF6 mjernih transformatora su:
nema efekta starenja,
manja masa i kompaktan dizajn,
nema opasnosti od eksplozije zahvaljujui sigurnosnom disku,
izolacijski sustav ekoloki prihvatljiv, idealan za reciklau,
mogunost promjene dielektrinih svojstava promjenom pritiska plina
mogunost stalne daljinske kontrole pritiska plina u pogonu.
mjerni transformatori namijenjeni ugradnji u oklopljena plinom
izolirana postrojenja (GIS gas insulated switchgear). Ovdje se
koriste klasini induktivni mjerni transformatori prilagoeni
plinskom izolacijskom sredstvu. Osim njih, poinju se koristiti i
strujni i naponski transduktori odnosno novi senzori sa
niskonaponskim signalnim izlazom prilagoenim sekundarnoj
opremi baziranoj na mikroprocesorskoj tehnologiji. Opirnije o
novim senzorima u slijedeim poglavljima. U GIS postrojenjima se
najee koriste strujni transduktori temeljeni na konvencionalnim
transformatorima te naponska RC dijelila.

a)

b)

c)

Slika 3.5 SF6 plinom izolirani mjerni transformatori

a) Naponski SF6 transformator Trench SVS
b) Strujni SF6 transformator Trench SAS
c) Kombinirani SF6 mjerni transformator SVAS

11

4. Posebne karakteristike i zahtjevi za naponske mjerne

transformatore
4.1.

Nazivne karakteristike

4.1.1. Nazivne vrijednosti primarnog napona

Standardne vrijednosti nazivnog primarnog napona trofaznih i
jednofaznih transformatora koji se koriste u jednofaznom sustavu ili izmeu
vodova i trofaznom sustavu bit e jedna od vrijednosti napona sustava prema
standardu IEC 60038.
4.1.2. Nazivne vrijednosti sekundarnog napona
Standardne vrijednosti nazivnog sekundarnog napona odabiru se prema
potrebi lokacije gdje e se transformator koristiti. Za jednofazne
transformatore u jednofaznom sustavu ili spojenog izmeu vodova trofaznog
sustava, te za trofazne transformatore vrijedi na podruju Europe:
- 100 V i 110 V,
- 200 V za proirene sekundarne krugove.
Na podruju SAD-a i Kanade koriste se naponi od 120 V (distribucija),
115 V (prijenos) i 230 V (za proirene sekundarne krugove).
Za jednofazne transformatore, koritene u trofaznim sustavima izmeu faza i
zemlje u kojima je primarni napon vrijednost podijeljena s 3 , sekundarni
nazivni napon bit e jedna od navedenih vrijednosti podijeljena s
ouvanja vrijednosti prijenosnog omjera transformatora.

3 , zbog

Napomena: Gdjegod je mogue, nazivni omjer transformacije treba biti

jednostavna vrijednost. Ako se koristi jedna od vrijednosti:
10 12 15 20 15 30 40 50 60 80

i njihovi viekratnici, pokrit e se veina standardnih nazivnih napona prema

IEC 60038.
4.1.3. Standardne vrijednosti nazivne izlazne snage
Standardne vrijednosti nazivne izlazne snage kod faktora snage 0,8
induktivno:
10, 15, 25, 30, 50, 75, 100, 150, 200, 300, 400, 500 VA
Preferirane vrijednosti su podvuene. Izlazna snaga trofaznog transformatora
bit e izlazna snaga po fazi.
4.1.4. Standardne vrijednosti nazivnog faktora napona
Faktor napona definiran je maksimalnim radnim naponom koji ovisi o
sustavu i uzemljenju primarnog namota naponskog transformatora.

12

Standardne vrijednosti faktora napona te doputeno vrijeme trajanja

maksimalnog napona dane su u tablici 4.1.
Tablica 4.1. Standardne vrijednosti nazivnog faktora napona
Nazivni faktor
napona

Nazivno vrijeme

1,2

kontinuirano

1,2

kontinuirano

1,5

30 s

1,2

kontinuirano

1,9

30 s

1,2

kontinuirano

1,9

8h

Metoda spajanja primarnog namota i uzemljenja

Izmeu faza
Izmeu transformatorskog zvijezdita i zemlje
Izmeu faze i zemlje u mrei s efikasno
uzemljenom nul-tokom
Izmeu faze i zemlje u mrei s neefikasno
uzemljenom nul-tokom te s automatskom
zatitom od zemljospoja
Izmeu faze i zemlje u mrei s izoliranom nultokom bez automatske zatite od zemljospoja
ili u rezonantno uzemljenoj mrei bez
automatske zatite od zemljospoja

Napomena: Smanjena nazivna vremena se uzimaju u dogovoru izmeu proizvoaa i korisnika

Slika 4.1 Kvar jednopolno izoliranog naponskog transformatora zbog previsokog napona

4.1.5. Oznaavanje

4.1.5.1. Oznake prikljuaka - openito

Oznaavanje koristimo za jednofazne naponske transformatore, za set
jednofaznih naponskih transformatora spojenih kao tropolni transformator te
za tropolne naponske transformatore koji imaju zajedniku jezgru za tri faze.

13

4.1.5.2. Sheme i oznake naponskih transformatora

Jednofazni dvopolno izolirani

transformator s jednim
sekundarom
Jednofazni dvopolno izolirani
transformator s dva sekundara

Jednofazni jednopolno izolirani

transformator s jednim
sekundarom

Tropolni sklop s jednim

sekundarom

Trofazni transformator s dva

sekundara

14

Jednofazni transformator s
otcijepima na sekundaru

Jednofazni transformator s
otcijepima na oba sekundarna
namota

Tropolni set s jednim sekundarom i

otcjepima na sekundaru

Jednofazni jednopolno izolirani transformator s jednim namotom za spajanje

u otvoreni trokut

15

Trofazni transformator s jednim namotom spajanim u otvoreni trokut.

Velika slova A, B ,C i N oznaavaju prikljuke primarnih namota, a

mala slova a, b, c i n sekundarnih namota. Slova A, B i C oznaavaju
potpuno izolirane prikljuke, a slovo N prikljuak koji treba biti uzemljen i
izolaciju koja je manja nego na drugim prikljucima. Oznake "da" i "dn"
oznaavaju prikljuke iji se namoti koriste za spajanje u otvoreni trokut.

16

4.1.5.3. Odreivanje relativnog polariteta

Svi prikljuci oznaeni s velikim ili malim slovima trebaju istovremeno imati isti
polaritet.
4.2.

Klase tonosti

Mjerna klasa tonosti jednaka je doputenoj apsolutnoj naponskoj pogreci u

postocima pri naponu koji je u granicama od 0,8 Un1 do 1,2 Un1 i za terete od 25 do
100 % nazivnog tereta uz induktivni faktor snage 0,8. Za naponske transformatore za
mjerenja razlikujemo pet klasa tonosti.
Tablica 4.2. Klase tonosti naponskih transformatora za mjerenje
Klasa
tonosti

Naponska pogreka
[%]

Fazna pogreka
[min]

0,1

0,1

0,2

0,2

10

0,5

0,5

20

1,0

1,0

40

3,0

3,0

nije odreeno

Za naponske transformatore klase 0,1 i 0,2 nazivnog tereta manjeg od 10 VA

moe se specificirati proireni raspon tereta. Tada naponska i fazna pogreka ne
smiju poprimiti vrijednosti vee od onih danim tablicom 7.2. za bilo koju vrijednost
tereta od 0 VA do 100% nazivnog tereta, uz faktor snage tereta jednak 1. Za
naponske transformatore na koje prikljuujemo ureaje za zatitu razlikujemo dvije
klase tonosti, 3P i 6P, za koje naponska i fazna pogreka ne smiju premaiti zadane
vrijednosti pri nazivnoj frekvenciji, i to u rasponu od 5% nazivnog napona do napona
koji odgovara nazivnom faktoru napona, te uz terete od 25 do 100% nazivnog tereta,
uz induktivni faktor snage 0,8.
Tablica 4.3 Klase tonosti naponskih transformatora za zatitu
Klasa
tonosti

Naponska pogreka
[%]

Fazna pogreka
[min]

3P

3,0

120

6P

6,0

240

Za napon jednak 2 % nazivnog napona dozvoljene naponske i fazne pogreke

imaju vrijednosti dvostruko vee od onih danih tablicom, uz teret od 25 100 %
nazivnog tereta, uz induktivni faktor snage tereta 0,8.

17