Professional Documents
Culture Documents
Strujni Transformator
Strujni Transformator
TRANSFORMATORA
2.1.
Uvod
Brzi prodor zatitnih releja prvo statike izvedbe, a zatim mikroprocesorske
izvedbe, koje karakterizira velika brzina djelovanja te elje korisnika relejne zatite da
se izvanredne mogunosti takvih releja maksimalno iskoriste, uzrokovao je daljnje
napredno istraivanje glede ponaanja i utjecaja mjernih strujnih transformatora u
mrei. Upravo iz tog razloga, u posljednjih nekoliko godina mnogo je napisano u
tehnikoj literaturi [4] o utjecaju prijelaznih pojava struja i napona pri kvarovima u mrei,
o utjecaju dopunskih distorzija mjernih veliina koje unose mjerni transformatori kao i o
ponaanju mjernih lanova zatitnih releja pri ovim pojavama. Veoma je teko saeti
bitne injenice iz ove vrlo sloene problematike jer postoji veliki broj razliitih rjeenja
relejne zatite s relejima mikroprocesorske izvedbe koji su jo uvijek u periodu razvoja.
Kod razmatranja utjecaja prijelaznih pojava na zatitne releje treba posebno
analizirati:
prijelazne pojave primarnih struja i napona pri nastanku kratkih spojeva u mrei;
klasom tonosti;
Kn =
I1n
I2n
(0.1)
r
I1 N2
a. r =
I2 N1
(0.2)
no kod realnog strujnog transformatora dio primarne struje troi se pokrivanje padova
napona u sekundarnom namotu i prikljuenom teretu. Ta struja uzrokuje strujnu i
faznu pogreku transformatora.
Teret strujnog transformatora prikazujemo preko prividnog otpora
sekundarnog kruga i njegovog faktora snage cos, odnosno preko prividne snage pri
nazivnoj sekundarnoj struji:
Z = R2 + X 2
cos =
(0.3)
X2
1+ 2
R
2
P = I2n
Z
(0.4)
pi =
KnI2 I1
100%
I1
(0.5)
transformatori
za
zatitu
trebaju
ispravno
raditi
upravo
pri
podruju.
donjem
dijelu
nadstrujne
karakteristike
strujnog
transformatora (slika 2.1) pogreka redovno nije velika, meutim, u gornjem dijelu
ona naglo raste. Uzrok je tome nagli porast struje magnetiziranja nastao zbog
zasienja jezgre. Pri tome struja magnetiziranja znatno odstupa od sinusnog oblika,
kao na slici 2.2, na kojoj je I1 primarna struja reducirana na sekundarnu stranu,
2n
1n
pis =
100 1
(K n i 2 i1 )2 dt
I1 T 0
gdje su:
K n - nazivni prijenosni omjer;
I1
i1
i2
(0.6)
I1
I2
Ie
t
jX
U2
I2
Ui
I 0
I1
R2
I 2
I0
Ig
r
gdje ZS definiramo kao ukupnu impedanciju sekundarnog kruga.
ZS =
tg S =
( R + R2 ) + ( X + X 2 )
2
(0.8)
X + X2
R + R2
Posebno
je
(0.9)
zanimljivo
promotriti
sluaj
kad
sekundar
strujnog
transformatora ostane otvoren. Tada kroz sekundarni namot nema struje, pa sva
Bg
n=
Bg
Bn
Bn
i0
nazivnoj
sekundarna struja pri poveanoj primarnoj struji to manje naraste kako bi se zatitili
instrumenti. Nasuprot tome, kod strujnih transformatora namijenjenih zatiti,
sekundarna struja mora vjerno pratiti primarnu struju kako bi prikljuena zatita
mogla pravilno djelovati.
Vladanje strujnog transformatora za mjerenje u podruju struja viih od
nazivne karakterizirano je nazivnom sigurnosnom strujom I1s koju definiramo
relacijom [7]:
I2S
I
0,9 1S = 0,9 FS
I2n
I1n
(0.10)
Fs=10.
Strujni transformator izloen je u radu strujama viestruko veim od nazivne
pri kratkim spojevima u mrei. Da bi ostali neoteeni nakon toga, oni moraju biti
izvedeni tako da termiki i dinamiki izdre najvee struje kratkog spoja koje mogu
nastati na mjestu ugradnje. Za strujni transformator su stoga definirane:
Nazivna termika struja kratkog spoja (Ith ) je efektivna vrijednost primarne
Ith =
Ith
t
(0.11)
i2
Bsat
Klasa TPS
Klasa TPX
Klasa TPY
Tonost
pri
graninim
uvjetima
definirana
je maksimalnom
strujna
tonosti
pogreka %
kutna pogreka
min
crad
pogreka
vrsta pogreke
%
sloena pogreka
5P
60
1,8
10P
10
TPX
0,5
30
0,9
10
Ksec I1n
max. trenutna
TPY
60
1,8
10
Ksec I1n
izmjenina komponenta
TPZ
18018
5,30,6
10
5
0,4
20
0,2
50
-
100
0,1
0,2
0,75
0,35
0,2
0,2s
0,75
0,35
0,2
0,2
0,5
1,5
0,7
0,5
0,5s
1,5
0,75
0,5
0,5
1,5
3
5
3
5
120
5
0,15
10
0,3
10
0,3
30
0,9
30
0,9
60
1,8
kada je prikljueni teret bitno manji od nazivnog, ukljuenje dodatnih otpora u njegov
sekundarni krug.
Nasuprot tome, od strujnih transformatora za zatitu, pri graninim uvjetima
tonosti, zahtjeva se specificirana tonost u skladu s njegovom klasom tonosti, pa
prikljuenje tereta manjeg od nazivnog moe povoljno djelovati da se eljena tonost
zadovoljava pri strujama kvara veim od onih koje proizlaze iz nazivnog graninog
faktora tonosti n, odnosno nazivnog faktora simetrine struje kratkog spoja.
U svakom sluaju razvoj elektroenergetskog sustava ima za posljedicu porast
struja i snaga kratkog spoja, a stabilnost sustava zahtjeva brzu i selektivnu zatitu, koja
mora djelovati unutar nekoliko desetaka milisekundi nakon nastanka kratkog spoja.
Naime, brza suvremena rjeenja relejne zatite zadovoljavaju postavljene zahtjeve, ako
strujni transformator ispravno prenosi struju kratkog spoja. Neispravan prijenos,
odnosno
izoblienje
sekundarne
struje,
nastaje
zasienjem
jezgre
strujnog
vrijeme
beznaponske
pauze
magnetski
tok
jezgri
opada
po
nazivne struje.
Izbor vrijednosti istosmjerne komponente struje kratkog spoja (odnosno
vremenske konstante T1), u granicama realno potrebnih vrijednosti za visokonaponske
mree, u manjoj mjeri utjee na gabarite. Definiranje vremena nakon kojega se jezgra
moe zasititi takoer nema bitnijeg utjecaja ukoliko se ne radi o vremenima reda
veliine jedne ili dvije periode industrijske frekvencije.
Strujni transformatori klase TPX imaju kompaktnu jezgru s jednoliko namotanim
sekundarnim namotom du oboda jezgre i geometrijski simetrinu vezu izmeu
primarnog i sekundarnog namota. Strujni transformatori klase TPY su jednakih
karakteristika, ali s malim antiremanentnim rasporima u jezgri.
Vremenske klase strujnih transformatora klasa TPX i TPY su izmeu 0,2 s i
100 ms. Zbog tako velikih iznosa vremenskih konstanti, faktor predimenzioniranja za
ove jezgre iznosi:
K = T1 + 1
(0.1)
T2 T1
T
ln 2 koji za strujne transformatore klase TPZ poprima velike
T2 T1
T1
Tablica 2.3
TPZ
500 do 40000 A
1000 do 20000 A
Sekundarne struje
1,2,5 A
1,2,5 A
15 W
15 W
Strujna greka u
0,5%
1%
Kutna greka
60'
180'20'
Prijenos istosmjerne
tono
stacionarnom stanju
komponente
Primjena
svagdje
nema ogranienja
transformatorima
eliminirati kompenzacijskim
potrebna kompenzacija
namotom
Rasipna reaktancija
zanemariva
maksimalni
iznos
efektivne
vrijednosti
uzbudne
struje
kod
napona
koljena -I0;
c) otpor sekundarnog namota kod 75C.
U sluajevima kada se ele izjednaiti karakteristike strujnog transformatora s poznatim
karakteristikama opreme, treba zadati i slijedee podatke:
a) vremensku konstantu mree;
b) omjer simetrine struje kratkog spoja i nazivne struje;
c) nazivni faktor predimenzioniranja;
d) nazivnu snagu u VA ili nazivni teret u ;
e) nazivnu vremensku konstantu sekundarnog kruga strujnog transformatora;
f) otpor sekundarnog namota kod 75C;
g) maksimalni iznos remanentnog faktora.
doi do zasienja;
e) vremensku konstantu mree;
f) bilo koje ogranienje otpora sekundarnog namota.
2.2.
a)
b)
temperature
koja
omoguuje
omoguava
se
elastinom
odravanje
gotovo
membranom
(metalnom,
nepromijenjenog
tlaka
transformatoru.
Strujni uljni transformatori imaju tri osnovne izvedbe.
a)
b)
c)
a)
b)
c)
naponskog
transformatora.
Induktivna
jedinica
kuita (3).
Kao izolirajui medij umjesto epoksidnih smola i ulja, koristi se i plin sumporni
heksafluorid (SF6). Ovaj plin pokazuje odlina izolacijska svojstva, ne gubi svojstva s
vremenom niti pod utjecajem najviih elektrinih i toplinskih naprezanja, inertan je,
netoksian i nezapaljiv.
Dva su naina primjene mjernih transformatora izoliranih plinom:
izlazom
prilagoenim
mikroprocesorskoj tehnologiji.
sekundarnoj
opremi
baziranoj
na
Prikljuci sekundara
Transformator sa
Transformator sa sredinjim
jednostrukim prijenosnim
prikljukom na sekundarnom
omjerom
namotaju
Transformator sa primarnim
Transformator sa 2
namijenjen spajanju u
smislu
prikljuke sekundara)
Prikljuci primara
Prikljuci sekundara
LITERATURA
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.