Hidraulika.

Predavanje 11 - EAP

05.11.2010.

Karakteristike pneumatskih sustava

Elementi
Dobivanje i priprema zraka
Kompresori i motori
Ventili

Predavanje 11 - EAP

05.11.2010.

Uvod i osnove
Serijski i paralelni spoj hidraulikih elemenata
Radni fluidi
Pumpe
Cilindri
Ventili
Akumulatori
Filtri
Primjeri

Predavanje 11 - EAP

05.11.2010.

Uvod u hidrauliku
Zadaci hidraulikog sustava su pretvorba, prijenos i upravljanje
hidraulikom energijom. Osnovni elementi tog sustava su: pumpa, radni
fluid, cjevovod, upravljaki elementi, hidrauliki motor.
Energetska pretvorba u hidraulikom sustavu

Energija pumpe se prilagoava potrebnoj energiji motora priguivanjem

tlaka fluida ili regulacijom protoka. Potreban je i pogon pumpe koji je
obino elektromotor, a ponekad i dizel motor (npr. kod graevinskih strojeva).
4

Predavanje 11 - EAP

05.11.2010.

Uvod u hidrauliku
Za prikazivanje hidraulikih sustava koriste se hidraulike sheme, koje su
normirane odgovarajuim standardnim simbolima (slino kao i kod pneumatike) .
Na slici je prikazana hidraulika shema jednog jednostavnog sustava za pogon
cilindra u oba smjera.
Glavni razvodnik cilindra je tzv. 4/3 razvodnik
koji se aktivira elektriki, a centriran je
oprugama.
U centralnom poloaju protok pumpe
preusmjerava se preko razvodnika nazad u
spremnik ulja.

Hidr. motor
(Cilindar)

Razvodnik

Limiter
tlaka
Pumpa
Filtar

Shema hidraulikog sustava

Spremnik
5

Predavanje 11 - EAP

05.11.2010.

Uvod u hidrauliku

Zbog zatite pumpe od prevelikog tlaka

ugrauje se limiter tlaka.
Nepovratni ventil iza pumpe spreava
povratno strujanje ulja i pojavu preniskog
tlaka.
Filtar ulja postavlja se u povratnu granu prije
spremnika, a paralelno njemu i nepovratni
ventil.
Nepovratni ventil proradi pri odgovarajuem
tlaku i na taj nain titi povratni vod od
prevelikog tlaka zbog zaepljenja filtra.
Kada razvodnik ima lijevi poloaj klip cilindra
ide u desno, a desni poloaj razvodnika znai
da tlano ulje dolazi u desnu komoru cilindra
i klip ide u lijevo.

Shema hidraulikog sustava

Hidr. motor
(Cilindar)

Razvodnik

Limiter
tlaka
Pumpa
Filtar

Spremnik
6

Predavanje 11 - EAP

05.11.2010.

Uvod u hidrauliku
Podruja primjene hidraulike su:
alatni strojevi,
graevinski i poljoprivredni strojevi,
cestovna i inska vozila,
brodogradnja,
avioindustrija,
energetika,
rudarstvo,
vojna industrija,
...

Predavanje 11 - EAP

05.11.2010.

Uvod u hidrauliku
Prednosti hidraulikih sustava:
velike sile;
velika gustoa snage po volumenu;
mala inercija;
mogue pokretanje pod punim teretom;
jednostavno i kontinuirano podeavanje brzine, sile i momenta;
mogue velike brzine;
mogue ekstremno niske brzine;
precizno pozicioniranje;
jednostavna zatita od preoptereenja;
mogunost akumulacije energije;
jednostavno podmazivanje i odvoenje topline;
visoka pouzdanost u radu;
visoka ekonominost u radu.
8

Predavanje 11 - EAP

05.11.2010.

Uvod u hidrauliku
Nedostaci hidraulike su:
potrebno je generirati hidrauliku energiju;
potrebni su povratni vodovi;
relativno visoka cijena ureaja i elemenata;
specifinost i preciznost izvedbe;
ograniene brzine strujanja ulja;
promjena karakteristike ulja s temperaturom i tlakom;
relativno prljav pogon.

Predavanje 11 - EAP

05.11.2010.

Hidromehanike osnove
U najveem broju sluajeva ulje se moe smatrati nestlaivim, tj. gustoa ulja se
smatra konstantnom. U sluaju kada se strujanje moe smatrati stacionarnim,
zakoni odranja mase i energije za strujanje ulja u cjevovodima su slijedei:
Jednadba kontinuiteta volumenski protok ulja u cijevi je konstantan:
Q = vS =konstanta, gdje je v srednja brzina ulja, a S popreni presjek cijevi.
Suma svih protoka koji ulaze u vor jednaka je sumi protoka koji izlaze iz vora:
Qul = Qiz
Bilanca mehanike energije za strujanje ulja kroz cjevovod od ulaznog presjeka 1
do izlaznog presjeka 2:

v 12
p1 1
p p p
2

v 22
p2 2

pF

gdje je p -tlak ulja, - gustoa ulja, v- srednja

brzina ulja, pp -prirast tlaka u pumpi, pM
pad ukupnog tlaka u hidraulikom motoru,
pF zbroj svih gubitaka od presjeka 1 do
presjeka 2, koeficijent ispravka kinetike
energije (ovisi o vrsti strujanja).

10

Predavanje 11 - EAP

05.11.2010.

Serijski spoj hidraulikih elemenata

Kod serijskog spajanja elemenata ukupni protok Q jednak je protoku Qi kroz bilo
koji element (Q=Qi), a ukupni pad tlaka p jednak sumi gubitaka tlaka (p=pi).
Primjer serijskog povezivanja elemenata (pumpa, prigunica, 2/2 razvodnik, filtar)

Q = Q1 = Q2 = Q3
p = p1 + p2 + p3

Hidrauliki sustav moe se razmatrati u analogiji s elektrinim krugom,

pri emu je tlak analogan s naponom a protok fluida sa strujom.
11

Predavanje 11 - EAP

05.11.2010.

Paralelni spoj hidraulikih elemenata

Kod paralelnog spajanja elemenata ukupni protok Q jednak je sumi protoka Qi kroz
sve paralelno spojene elemente (Q=Qi), a ukupni pad tlaka p isti je na svakom
elementu (p=pi).
Primjer serijskog povezivanja elemenata (pumpa, prigunica, 2/2 razvodnik, filtar)

Q = Q 1+ Q 2 + Q 3
p = p1 = p2 = p3

12

Predavanje 11 - EAP

05.11.2010.

Radni fluidi
Izbor odgovarajueg radnog fluida ima bitan utjecaj na ispravno funkcioniranje,
trajnost, pouzdanost i ekonominost hidraulikog sustava.
Zadaci radnog fluida su: prijenos energije, hlaenje, podmazivanje, zatita od
korozije, odnoenje neistoa.
Osnovni zahtjevi na fluide su: neznatna stlaivost, mala promjena viskoznosti,
otpornost na visoka termika optereenja, mala sklonost oksidaciji,
nehigroskopnost, netoksinost i ekoloka prihvatljivost, nezapaljivost, visok
elektrini otpor.
Vrste radnih fluida su: voda i vodene emulzije, mineralna ulja, sintetiki fluidi,
tekui metali i legure.
Danas se zbog dobrog podmazivanja i dobre zatite od korozije u najveoj mjeri
koriste mineralna ulja. Zato se i termin hidrauliko ulje koristi kao sinonim za
hidrauliki fluid. Nedostaci mineralnih ulja su velika promjena viskoznosti s
temperaturom i izdvajanje smole na viim temperaturama. Za temperature od 80
-4000C koriste se sintetika ulja, a za jo vie temperature tekui metali i njihove
legure.
13

Predavanje 11 - EAP

05.11.2010.

Pumpe (crpke)
Hidraulike pumpe su strojevi u kojima se dovedena mehanika energija pretvara u
energiju radnog fluida. Rotacijski hidauliki motori obavljaju pretvorbu energije u
suprotnom smjeru. Za pogon pumpe obino se koriste elektromotori, a u mobilnoj
hidraulici motori s unutranjim izgaranjem.
Pumpe se dijele na: volumenske i dinamike (turbopumpe). Volumenske pumpe
poveaju tlak i protok smanjivanjem volumena komora u pumpi. Princip rada je
prikazan na slici. Pomicanjem klipa u lijevo obavlja se faza usisa, a pomicanjem
klipa udesno faza tlaenja cilindra. Tijekom usisa otvara se usisni donji ventil i
zatvara tlani gornji ventil pomou podtlaka. Tijekom tlaenja otvara se tlani ventil,
uz istovremeno zatvaranje usisnog ventila.
Volumenske pumpe dijele se na: klipne, zupaste, vijane, krilne, membranske.
Konstrukcija im je slina odgovarajuim pneumatskim kompresorima.

Princip rada i simbol volumenske klipne pumpe

14

Predavanje 11 - EAP

05.11.2010.

Protok i tlak
Teoretski protok kroz volumensku pumpu jednak je umnoku broja okretaja pumpe
n i radnog volumena pumpe V. Stvarni protok kroz pumpu jednak je:
Q = V n V
pri emu je V volumetriki stupanj djelovanja pumpe.

Radna karakteristika
volumenske pumpe

Radna karakteristika volumenske pumpe

p(Q) linearno opada s poveanjem
protoka.
Karakteristika je vrlo strma i zbog toga je
posebno opasna situacija u kojoj je
hidrauliki otpor iza pumpe prevelik (npr.
zatvoreni tlani ventil praktiki predstavlja
beskonani otpor).
U tim situacijama volumenska pumpa
poveava razinu tlaka do enormnih
vrijednosti.
Zato se takva pumpa obavezno titi
ventilom za ogranienje tlaka.
15

Predavanje 11 - EAP

05.11.2010.

Hidrauliki cilindri
Hidrauliki cilindri ne razlikuju se bitno od pneumatskih cilindara. Zbog veih
tlakova moraju biti robusnije konstrukcije, a povean je i problem brtvljenja. Zbog
ulja pojavljuje se i problem curenja, a prilikom pranjenja cilindra mora se ulje
vratiti u spremnik. Prije putanja u pogon potrebno je cijelu instalaciju odzraiti i
zato hidrauliki cilindri imaju dva otvora za odzraivanje.
Hidrauliki cilindri koriste se kod alatnih strojeva, u ureajima za transport,
pokretnim strojevima, zrakoplovima, brodovima.
Slino kao i kod pneumatike, prema nainu djelovanja cilindri mogu biti
jednoradni i dvoradni, teleskopski, tandem cilindri.

Skica dvoradnog cilindra

1 plat
2 stap
3 klipnjaa
4 prednji poklopac
5 stranji poklopac
6,7 - prikljuci za ulje

16

Predavanje 11 - EAP

05.11.2010.

Hidrauliki ventili
Hidrauliki ventili dijele se na: razvodnike, nepovratne ventile, tlane
ventile, protone ventile.
Razvodnici
Princip rada hidraulikih i pneumatskih razvodnika gotovo je identian, a
simboli su praktiki isti, osim to se prikljuci oznauju na drugi nain: ulazni
prikljuci P,R,T; izlazni prikljuci - A,B,C ; upravljaki prikljuci - X,Y.
Prema konstrukciji razvodnici se dijele na klipne, ploaste i razvodnike sa
sjeditem.
Nain aktiviranja hidraulikih razvodnika

Simbol 4/3 razvodnika s runo-oprunim aktiviranjem

17

Predavanje 11 - EAP

05.11.2010.

Nepovratni ventili
Klasini nepovratni ventili dozvoljavaju protok samo u jednom smjeru
(kao dioda u elektronici).
Nepovratni ventil s hidraulikim deblokiranjem dozvoljava protok u
jednom smjeru uvijek (od A prema B), a u drugom smjeru (od B prema
A) samo onda ako se na upravljaki prikljuak X dovede tlani fluid.

Princip rada i simbol nepovratnog ventila s

hidraulikim deblokiranjem

18

Predavanje 11 - EAP

05.11.2010.

Tlani ventili
Tlani ventili utjeu na tlak u sustavu. Prema funkciji dijele se na:
ventile za ograniavanje tlaka,
redoslijedne ventile
redukcijske ventile
Karakteristika ventila predstavlja ovisnost pada tlaka (p) o protoku (Q).
Idealne bi bile horizontalne karakteristike, ali kod stvarnih karakteristika
pad tlaka umjereno se poveava s porastom protoka.

Karakteristike ventila za
ogranienje tlaka

19

Predavanje 11 - EAP

05.11.2010.

Ventili za ogranienje tlaka

Osiguravaju da tlak u sustavu ne prijee maksimalno doputenu
vrijednost.
Postavljaju se u svim hidraulikim sustavima na izlazu iz hidraulikih
crpki.
Direktni ventil za ogranienje tlaka prikazan je na slici. Za vee tlakove
koriste se indirektno upravljani ventili.
Princip i simbol direktnog ventila za ogranienje tlaka
Ventil za ograniavanje tlaka u
normalnom je poloaju zatvoren.
Na ventilu se
skraivanjem/produavanjem
opruge namjesti eljeni maksimalni
tlak pri kojem e pritisak na pladanj
ventila svladati silu u opruzi, gurnuti
pladanj i na taj nain otvoriti ventil.

20

Predavanje 11 - EAP

05.11.2010.

Redoslijedni ventili
Jo se nazivaju slijedni, prikljuni, tlani prikljuni ili ukljuni/iskljuni
ventili. Po konstrukciji i djelovanju slie ventilima za ogranienje tlaka.
Njihova funkcija je da pri odreenom nivou tlaka ukljuuju/iskljuuju iz
rada dio hidraulikog sustava tako da ukljue/iskljue njegovo napajanje.
.
Simbol
za ukljuni ventil s direktnim upravljanjem vanjskim tlakom

Iskljuni ventil s direktnim daljinskim upravljanjem shema i simbol

21

Predavanje 11 - EAP

05.11.2010.

Redukcijski ventili
Jo se nazivaju ventili za redukciju tlaka.
Njihov zadatak je odravanje priblino konstantne razine snienog
izlaznog tlaka uz povien ulazni tlak. Izlaznim tlakom upravlja se s
izlazne (radne) strane. Ventil se smjeta uz aktuator, tako da
ograniava njegovu maksimalnu silu.
Postoje dva tipa ovih ventila: dvograni i trograni.
Shema i simbol dvogranog tlanog regulacijskog
ventila

Kod dvogranog tlanog ventila realizirana je negativna povratna veza, tako

da npr. poveani izlazni tlak A preko povratne veze (isprekidana crta)
pomie klip u desno i smanjuje protok ulja kroz ulaz P, te na taj nain i
izlazni tlak. Ventil odrava zadani tlak tako da je sila tog tlaka na elo klipa
u ravnotei sa silom podeenom na opruzi. Namjetanje izlaznog tlaka
podeava se oprugom.

22

Predavanje 11 - EAP

05.11.2010.

Protoni ventili
Protoni ventili priguivanjem utjeu na protok u sustavu. Kao priguni elementi
koriste se prigunice i dijafragme.
Prigunice imaju oblik kanala, a dijafragme oblik ploe s uskim otvorom.
Za napajanje sustava esto se koriste
volumenske crpke s konstantnim protokom Qp.
Regulacija protoka se u tom sluaju rjeava
dijeljenjem protoka.
Potrebni protok Q1 regulira se pomou
regulacijske prigunice.
Volumenska pumpa ima izuzetno strmu
ovisnost tlaka o protoku, tako da bi se
smanjenjem protoka ekstremno poveao tlak.
To se spreava ventilom za ogranienje tlaka
koji odrava praktiki konstantan tlak pumpe,
vraajui suvini dio protoka(Q2) u spremnik.
Time nastaje znatan gubitak energije.
Taj gubitak energije moe se izbjei tako da se
za pogon pumpe koristi motor s promjenljivim
brojem okretaja, odnosno regulacija protoka
pumpe pomou podeavanja broja okretaja.

24

Predavanje 11 - EAP

05.11.2010.

Protoni ventili
Jednosmjerni priguni ventil
Jednosmjerni priguni ventil predstavlja kombinaciju
podesive prigunice i nepovratnog ventila. Ovaj ventil
u jednom smjeru priguuje tlak, tj. upravlja veliinom
protoka zavisno od optereenja. U suprotnom smjeru
ventil se potpuno otvara, te ima maksimalno mogui
protok.

Dvograni regulator protoka (tlana vaga)

Ovaj regulator ima zadatak odravati konstantan protok namjeten na podesivoj
prigunici.
Razvodnik se normalno nalazi u meupoloaju izmeu dva krajnja poloaja, a
izveden je tako da pritvaranjem postepeno priguuje protok.
Pri eljenom protoku na prigunici je uvijek
isti pad tlaka.
Kod poveanog protoka poveava se pad
tlaka to izaziva pritvaranje razvodnika
(tlana vaga) ime se smanjuje protok.
25

Predavanje 11 - EAP

05.11.2010.

Akumulatori
Hidrauliki akumulatori su posude koje iz hidraulikog sustava
preuzimaju izvjestan volumen radnog fluida pod tlakom, pa prema
potrebi taj fluid vraaju u sustav. Zadaci hidraulikog sustava su:
Pohranjivanje rezerve fluida pod tlakom time se omoguava odabir
kapaciteta pumpe prema prosjenim potrebama sustava, a vrna
optereenja pokrivaju se rezervom iz akumulatora
Napajanje sustava za sluaj nude u sluaju kvara pumpe
akumulator preuzima napajanje sustava kako bi se mogao zavriti ve
zapoeti radni ciklus
Kompenzacija curenja nadoknauje gubitak curenja fluida iz sustava
Izjednaavanje volumena djeluje kao ekspanzijska posuda, tj.
preuzima viak volumena fluida koji nastaje zbog zagrijavanja fluida
Priguivanje pulzacija smanjivanje nejednolikosti protoka i tlaka
pumpe
Iskoritavanje energije koenja akumulator prilikom punjenja
preuzima energiju tereta koji se koi
Uloga amortizera tlaka akumulator moe odravati tlak u sustavu i
preuzimati udare
26

Predavanje 11 - EAP

05.11.2010.

Akumulatori
Tlak fluida u akumulatoru moe se odravati pomuu klipa s utegom ili oprugom,
a u praksi se najee koriste akumulatori s plinom (duikom) pod tlakom. Plin i
radni fluid redovito su odvojeni stijenkom, a prema tipu stijenke razlikuju se:
akumulatori s klipom
akumulatori s membranom
akumulatori s mijehom
ventil za
Akumulatori s mijehom sastoje se od eline
posude ispunjene uljem u kojem se nalazi elastini
mijeh prethodno napunjen plinom. Plin se puni kroz
gornji ventil, a na donjem prikljuku za ulje smjeten
je tanjurasti ventil koji spreava izlaz mijeha i titi ga
od oteenja. Ako je tlak ulja vei od tlaka plina, ulje
kroz tanjurasti ventil ulazi u akumulator, smanjuje se
volumen mijeha a plin se komprimira. Maksimalni
odnos tlakova iznosi 1:4. Apsolutni tlak prepunjenja
plina mora biti 70-90% minimalnog radnog tlaka
fluida, ime se spreava stalni dodir mijeha i
tanjurastog ventila.

punjenje
plina
posuda
mijeh s
plinom

tanjurasti
ventil

27

Predavanje 11 - EAP

05.11.2010.

Filtri
Zadatak filtra je da razinu prljavtine smanji na dozvoljenu vrijednost. Time se
hidrauliki elementi tite od prekomjernog troenja i poveava se pouzdanost rada
hidraulikog sustava. Hidrauliki elementi imaju sve manje zranosti izmeu kliznih
ploha, zahtjeva se finoa filtriranja od 20 m, a za servo-ventile i do 3 m.
Osnovne karakteristike filtra su: finoa filtriranja, koliina izdvojenih estica,
protok radnog fluida kroz filtar, pad tlaka na filtru. Stupanj finoe filtriranja 15
predstavlja omjer estica prije i poslije filtriranja. Npr. 15 =75 znai da je na ulazu u
filtar bilo 75 puta vie estica veliine 15m nego na izlazu iz njega.
Zaprljanost filtra odreuje se posebno pomou mjerenja pada tlaka na filtru. Pad
tlaka na istom filtru iznosi 0.1 bar, a na zaprljanom je viestruko vei.
Prema mjestu ugradnje filtri se dijele na:
Usisni filtar ugrauje se u usisni vod pumpe.
Tlani filtar ugrauje se u tlani vod, npr. iza pumpe ili ispred servo ventila.
Povratni filtar ugrauje se u povratni vod (ispred
spremnika) i najee se koristi u hidraulikim sustavima.
Uobiajena finoa filtriranja iznosi 10-20 m, a radni tlak do
30 bara.

Simbol filtra

28

Predavanje 11 - EAP

05.11.2010.

Primjeri funkcijskih shema

Upravljanje hidraulikom energijom moe biti priguno i volumensko. Upravljanje
priguivanjem je jednostavno ali ima znaajne energetske gubitke. Pri
volumenskom upravljanju protok pumpe se podeava reguliranjem broja okretaja
pumpe.
Hidrauliki pogon s otvorenim optokom
Fluid protjee uvijek u istom smjeru, od
spremnika preko pumpe i cilindra nazad u
spremnik.

29

Predavanje 11 - EAP

05.11.2010.

Primjeri funkcijskih shema

Upravljanje hidraulikom energijom moe biti priguno i volumensko. Upravljanje
priguivanjem je jednostavno ali ima znaajne energetske gubitke. Pri
volumenskom upravljanju protok pumpe se podeava reguliranjem broja okretaja
pumpe.
Hidrauliki pogon s otvorenim optokom
Ventil za ogranienje tlaka titi instalaciju od
prekomjernog tlaka i ujedno odvodi
prekomjerni fluid u spremnik uz priguivanje
(gubitak energije). Ugradnjom hidraulikog
akumulatora gubici se donekle smanjuju, jer
se prekomjerni fluid i energija pumpe
prikupljaju u akumulatoru u vrijeme dok je
razvodnik u zatvorenim (srednjem) poloaju.
Akumulator titi sustav od tlanih udara i
pokriva vrna optereenja.

30

Upravljanje brzinom diferencijalnog cilindra

Spoj na gornjoj slici osigurava jednaku brzinu klipa u Cilindar s jednakom brzinom
oba smjera pod uvjetom da odnos korisnih povrina
klipa iznosi S1:S2=2:1. Povrina S2 neprestano je pod
tlakom napajanja. Za vrijeme kretanja ulijevo
razvodnik ima desni poloaj, a brzina klipnjae iznosi:
v=Q/S2. Za vrijeme kretanja udesno ukupni protok
iznosi: Q=Q1-Q2=vS1-vS2,, pa je brzina:
v=Q/(S1-S2)=Q/S2
Spoj na donjoj slici naziva se spoj s ubrzanim
kretanjem diferencijalnog cilindra. Brzo kretanje
prema nazad i prema naprijed odgovaraju Cilindar s ubrzanim kretanjem
prethodnom sluaju. Normalno kretanje prema
naprijed (V1:0 i V2:1) je dvostruko sporije. Tablica
stanja ventila i cilindara je:
V1
0

05.11.2010.

V2

Cilindar

stop

sporo naprijed

brzo nazad

stop

brzo naprijed
Predavanje 11 - EAP
stop

32

Upravljanje pomou regulatora protoka

Nuan uvjet za konstantnu brzinu kretanja klipa je
konstantan protok.
On se moe osigurati ugradnjom regulatora
protoka.
U principu time se ponitava djelovanje promjene
optereenja na brzinu klipnjae.
Regulator protoka moe se prikljuiti u seriju ili
paralelno s cilindrom.
Da se smanji regulacijsko odstupanje, sustav
regulator cilindar treba imati to veu mehaniku
krutost (krute cijevi, to manji volumen radnog
fluida odnosno regulator postavljen u blizini
cilindra.
05.11.2010.

Predavanje 11 - EAP

33

Upravljanje pomou regulatora protoka

Na slici je prikazan regulator protoka serijski
ugraen u tlani vod.
Ovaj spoj se primjenjuje kad optereenje djeluje
samo u jednom smjeru, tj. kada se eli postii
konstantna brzina gibanja klipa samo u desnom
smjeru.
Ugradnjom regulatora u povratni vod postie se
hidrauliko ukljetenje, pa tada gotovo izostaju
promjene brzine zbog promjene optereenja.

05.11.2010.

Predavanje 11 - EAP

34

Predavanje 11 - EAP

05.11.2010.

Primjer 1 Hidraulika prea

Gibanje pree prema dolje aktivira se
elektrinim aktiviranjem lijevog poloaja
razvodnika 4/3.
Na taj se nain tlani fluid dovodi u gornje
strane manjih cilindara (1.0 i 2.0), koji
omoguuju ubrzano gibanje pree prema
dolje sve dok alat pree ne nalegne na radni
komad.
Pri tome se glavni cilindar (3.0), preko
nepovratnog
ventila
s
hidraulikim
deblokiranjem (3.01), puni iz zasebnog
spremnika koji je smjeten iznad glavnog
cilindra.
Kad alat pree nalegne na radni komad,
poveava se optereenje pree (sila F), pa
tlak fluida u sustavu raste.
Tada se otvara tlani ukljuni ventil (3.02 ) pa
sva tri cilindra dolaze pod puni tlak i kretanje
prema dolje vri se pomou sva tri cilindra.

3.02

3.01

3.0
1.0
2.0

3.03

3.04

35

Predavanje 11 - EAP

05.11.2010.

Primjer 1 Hidraulika prea

Povratno
kretanje
pree
zapoinje
aktiviranjem desnog poloaja razvodnika, pri
emu se tlani fluid dovodi u donje strane
manjih cilindara, te ujedno deblokira ventil za
punjenje (3.01) povie glavnog cilindra.
Prea kree prema gore, a klip glavnog
cilindra potiskuje radni fluid natrag u spremnik
iznad glavnog cilindra.
Pomou ventila 3.03 reducira se tlak za
upravljanje razvodnikom, a ventilom 3.04
ograniava se tlak na izlazu iz tlane crpke.

3.02

3.01

3.0
1.0
2.0

3.03

3.04

36

Predavanje 11 - EAP

05.11.2010.

Linkovi
http://www.metacafe.com/watch/1571997/hydraulic_directional_valve_how_it_work
s/
Pneumatika:
http://www.youtube.com/watch?v=QG9QGhVi0Vo&feature=related
http://www.youtube.com/watch?v=h60Me9-BVec

37