27.4.

2015

BIHEVIORALNA
TERAPIJA

Izv.prof.dr.sc. G.Vuleti

Bihevioralna terapija
Javlja

30-ih godina od eksperimentalno

orijentiranih psihologa
Suvremena bihevioralna terapija 1950-ih.
Javlja se kao radikalan otklon od
prevladavajueg psihoanalitikog pristupa
Terapija

usmjerena na ponaanje
Velika Britanija predvodi u razvoju BT

27.4.2015

Bihevioralna terapija

Polazi od pretpostavke da su ponaanja

nauena.

Terapija u kojoj se primjenjuju principi uenja da

bi se uklonilo ili modificiralo nepoeljno
ponaanje.

Bazira se na principima klasinog i

instrumentalnog/operantnog uvjetovanja.

Uvjetovanje (kondicioniranje) novih odgovora na

podraaj koji dovodi do nepoeljnog ponaanja.

Karakteristike terapije
Simptomatska

terapija
Nalik eksperimentu
Usmjerena na ponaanje
Bavi se konkretnim ponaanjima u
konkretnim situacijama
Uenje ponaanja
Vremenski ograniena

27.4.2015

KAKO PREMA BIHEVIORALNOM

PRISTUPU NASTAJE POREMEAJ?
neprimjerene i nesustavne metode uenja
neprimjerena kontrola pravila
neprimjereni motivacijski kontekst odreenog
ponaanja
neprimjereno postavljanje ciljeva

Terapijski ciljevi
Od velike vanosti za samu terapiju
Odreuju se na samom poetku terapije i
evaluiraju tijekom cijelog trajanja terapije
Klijent odreuje ciljeve, terapeut pomae u
definiranju
Ciljevi moraju biti jasni, vrlo konkretni i
mjerljivi

27.4.2015

Vano je opaanje ponaanja

Primjeri biljeenja opaenog ponaanja
Ne interpretiramo i ne evaluiramo ponaanje.
Opisujemo ga u bihevioralnim terminima
konkretnih ponaanja.
Velik dio BT sastoji se u procjeni ponaanja.
Procjena ponaanja je trajna tijekom terapije i
sastavni je dio same terapije.
Vano je mjerenje promjene:
Frekvencija pojavljivanja, trajanje, udaljenostmetri, teina-kilogrami i sl.

Terapijski ciljevi
Zadatak:
- Operacionalizirajte terapijski cilj
- Kako ete mjeriti konkretno ponaanje?
- Koju mjeru ete koristiti za praenje
napretka?

27.4.2015

Vano je opaanje ponaanja

Primjeri biljeenja opaenog ponaanja
Ne interpretiramo i ne evaluiramo ponaanje.
Opisujemo ga u bihevioralnim terminima
konkretnih ponaanja.
Velik dio BT sastoji se u procjeni ponaanja.
Procjena ponaanja je trajna tijekom terapije i
sastavni je dio same terapije.
Vano je mjerenje promjene:
Frekvencija pojavljivanja, trajanje, udaljenostmetri, teina-kilogrami i sl.

Modifikacija ponaanja
Cilj modifikacije ponaanja je poboljati
ovjekove vjetine kako bi imao vie mogunosti
reagiranja.
Uklanjanjem problematinih ponaanja koja
ograniavaju izbore, radi se na tome da ljudima
postanu dostupne mogunosti reagiranja koje
prije nisu imali.

27.4.2015

OSNOVNE POSTAVKE
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

BT se temelji na naelima znanstvene metodologije

bavi se sadanjim tekoama
klijenti su aktivni sudionici u terapiji
provodi se u klijentovu prirodnom okruenju (koliko je
to mogue)
istie vanost samokontrole
terapijski postupci specifini i primjenjivi na osobu
suradniki odnos izmeu terapeuta i klijenta

Suvremena BT
Suvremena BT zasniva se na znanstvenom
pogledu na ljudsko ponaanje
Ljudi nisu produkt drutveno-kulturalnog
uvjetovanja nego je osoba stvaratelj i produkt
svoje okoline.
Suvremena BT za razliku od tradicionalnog i
radikalnog biheviorizma, naglaava povezanost
pojedinca i okoline

27.4.2015

Podruja primjene
Psihopatologija: monosimptomatske fobije,
anksioznost, socijalni treninzi;
Rad s osobama/djecom s intelektulalnim
potekoama: uenje novih ponaanja,
modifikacija ponaanja;
U edukaciji: odgoj, uspostavljanje kontrole
ponaanja (kola, vrti, spec. ustanove).

Nedostatak

Neprimjerena i neuspjena za
kompleksne oblike ponaanja i za
maladaptivna ponaanja koja dugo
traju.

27.4.2015

TEHNIKE BT
tehnike oputanja (progresivna miina relaksacija, autogeni
trening, tehnike disanja,)
biofeedback
terapije izlaganjem:
Sistematska desenzibilizacija (desenzitizacija)
Preplavljivanje
desenzitizacija in vivo i u imaginaciji

uenje po modelu
time-out
strukturiranje vremena
ekonomija etona
trening socijalnih vjetina (npr. trening asertivnosti)
program upravljanja sobom (self-management)

SISTEMATSKA DESENZIBILIZACIJA

Postupak:
1. Objasniti i opisati klijentu sam postupak i
logiku u podlozi
2. Uvjebavanje oputanja
3. Stvaranje hijerarhije situacija prema
jaini tjeskobe koju izazivaju
4. Ulazi se u sam postupak sistematske
desenzibilizacije

27.4.2015

Progresivna miina relaksacija

KBT u Hrvatskoj
POVIJESNI RAZVOJ
prvi lanak o BT objavljen 1975. godine u asopisu
Psihoterapija (Nada Ani)
1981. god. odran prvi simpozij Bihevioralna terapija na
Kongresu psihologa u Zagrebu
poeci edukacije iz BT 1981. godine; prema dananjem
programu BKT od 1991. godine
1995. godine osnovano Hrvatsko udruenje za
bihevioralno-kognitivne terapije
od 1997. godine lan EABCT
program usklaen sa standardima EABCT

27.4.2015

Nositelj edukacije u RH
Hrvatsko udruenje za bihevioralnokognitivne terapije (HUBIKOT)
http://cabct.hr
Predsjednica udruenja:
Prof. Ivanka ivi-Beirevi

POLAZNICI
diplomirani psiholozi

na poetni stupanj mogu i apsolventi (uz uvjet da

imaju poloenu kliniku i savjetodavnu psihologiju)

lijenici
psihijatri, specijalizanti psihijatrije, pedijatri,
specijalisti medicine rada ili kolske medicine

10

27.4.2015

PROGRAM EDUKACIJE
PRVI (POETNI) STUPANJ (praktikum)

DRUGI STUPANJ (praktikum) - OSNOVNE

BKT TEHNIKE U RADU S NAJEIM
PSIHOPATOLOKIM POREMEAJIMA
TREI STUPANJ (praktikum) - SUPERVIZIJA

EDUKACIJA BKT
Prvi stupanj edukacije iz bihevioralno-kognitivnih terapija

Prvi stupanj edukacije (Praktikum I) sastoji se od 8 jednodnevih

radionica u ukupnom trajanju od 80 sati. Radionice se obino
organiziraniziraju kroz 4 vikenda (petak i subota). Tijekom prvog
stupnja edukacije sudionici se upoznaju s osnovnim teorijskim
postavkama, podrujima primjene i praktinim smjernicama za
tretman. Svaka dnevna radionica sadri teorijska predavanja,
prikaze sluajeva pacijenata, te radionice u kojima se demonstriraju
i uvjebavaju specifine terapijske tehnike.

11

27.4.2015

Program Praktikuma I po radionicama:

Uvod u bihevioralnu terapiju; Uvod u kognitivnu terapiju; Funkcionalna
anliza ponaanja; Bihevioralni intervju
Procjena u BKT; Procjena indikacija za BKT; Izbor ciljeva
Modeli anksioznosti u BKT; BKT tretman anksioznosti; BKT tehnike u
tretmani anksioznosti; Relaksacijske tehnike
Modeli depresivnosti u BKT; BKT tretman depresivnosti; Identifikacija
automatskih misli; BKT tehnike u tretmanu depresivnosti
Savjetovanje u BKT; Problem solving tehnike
Evaluacija tretmana; Sprjeavanje povrata simptoma
Znanstvena utemeljenost BKT; Modeli istraivanja; Specifinosti u BKT
Suvremeni modeli za razumijevanje psihopatologije; Bioloki pristup
razumijevanju i tretmanu poremeaja; Evaluacijeske strategije
Praktikum I zavrava pismenim ispitom koji zahvaa obraeno gradivo.

Drugi stupanj edukacije (Praktikum II) organiziran je kroz 20 jednodnevnih

tematskih radionica, u ukupnom trajanju od 200 sati teorijske i praktine
nastave. Pored toga, polaznici imaju obvezu 100 sati samostalnog uenja i 100
sati praktinog rada s klijentima.
PRIMJER : rogram Praktikuma II po radionicama:
Kognitivna konceptualizacija; Bihevioralno-kognitivni tretman fobija; Tretman socijalne
fobije
Struktura terapijskih seansi; Bihevioralno-kognitivni tretman paninog poremeaja
Bihevioralno-kognitivni modeli i tretman generaliziranog anksioznog poremeaja;
Specifinosti bihevioralno-kognitivnog tretmana anksioznosti u djece
Problemi u strukturiranju seanse; Uvjebavanje bihevioralno-kognitivnih tehnika u
tretmanu anksioznosti
Identifikacija automatskih misli; Bihevioralno-kognitivni tretman depresije
Identificiranje emocija; Bihevioralno-kognitivni tretman djeje i adolescentne depresije
Bihevioralna aktivacija; Procjena suicidalnog rizika; Uvjebavanje bihevioralno-kognitivnih
tehnika u tretmanu depresije
Kognitivne intervencije: Evaluacija automatskih misli i Reagiranje na automatske misli
Posredujua vjerovanja; Bihevioralno-kognitivni tretman partnerskih problema
Bazina vjerovanja; Bihevioralno-kognitivni tretman niskog samopotovanja

12

27.4.2015

Pojedine radionice drugog stupnja otvorene su i za druge psihologe i

lijenike koji nisu u kontinuiranoj edukaciji.
Tijekom drugog stupnja oekuje se aktivnije uee sudionika kroz pripremu
predavanja, prikaze sluajeva iz osobne prakse te izradu domaih zadataka
izmeu pojedinih susreta.
Drugi stupanj zavrava ispitom koji se sastoji od pismene provjere
teoretskog znanja te evaluacije praktinog rada s klijentom preko
snimljenog intervjua. Ispitni prikaz rada s klijentom treba:
trajati najmanje 20, a najvie 45 minuta (odabrati relevantni dio intervjua);
ukljuivati kratki pismeni prikaz klijenta (osnovne demografske
karakteristike, kratka konceptualizacija procjena problema i ciljevi,
podatak o tome koja seansa je snimljena);
ukljuivati i transkript u sluaju loije kvalitete snimke odnosno tee
razumljivosti klijenta (npr. govori tiho ili u dijalektu).

Trei stupanj edukacije ukljuuje:

200 sati supervizije u grupi i individualno
200 sati klinike prakse, u trajanju od dvije do tri godine.
Grupni supervizijski rad ukljuuje superviziju primjera rada s
pacijentima (procjena problema, procjena indikacija, postavljanje
ciljeva, izvoenje tretmana), kao i obradu specifinih dodatnih podruja
primjene. Supervizijskim radom obuhvaeni su i elementi rada na sebi,
odnosno prepoznavanje potrebe i rad na vlastitim kognicijama.
Od polaznika se oekuje da na superviziju dolaze s pripremljenim
prikazima sluajeva. Svi primjeri predstavljeni na superviziji moraju biti
predani i u pismenom obliku koji treba sadravati: konceptualizaciju
primjera, pitanje za superviziju te daljnje smjernice i preporuke (dodaju
se na superviziji). Jedan od prikaza treba ukljuivati rad s tekim
klijentom u bilo kojoj fazi tretmana (npr. nesuradljiv klijent, viestruki
komorbiditet, ozbiljnija psihopatologija, specifinosti klijenta i sl.).

13

27.4.2015

Od polaznika se tijekom 3 stupnja edukacije zahtijeva prezentiranje

najmanje 10 zavrenih prikaza sluaja:
prikazi trebaju biti s raznolikom problematikom (najmanje tri vrste
problema);
od 10 klijenata voenih od poetka do zakljuivanja tretmana najmanje 5
mora biti supervizirano na grupi, na nain da se za svakoga pred grupom
prezentiraju 3 snimljena intervjua (na grupi se prezentiraju odabrani
relevantni dijelovi intervjua);
zavreni primjeri moraju biti cjelovito pismeno prikazani po sljedeoj shemi:
konceptualizacija, ciljevi i plan tretmana, primijenjene tehnike, tekoe i
zapreke tijekom tretmana te kako su prevladane, trajanje (broj i dinamika
seansi), evaluacija postignutih rezultata.
Najmanje 10 sati supervizije treba biti posveeno neposrednoj superviziji
(tzv. close supervision) koja podrazumijeva rad uivo sa supervizorom ili
pregledavanje i sluanje audio i video snimki pojedinih seansi.

Od polaznika se takoer oekuje:

objavljivanje jednog lanka u strunoj literaturi;
aktivno sudjelovanje na strunom skupu (kongres, konferencija,
seminar);
predavanje na niem stupnju edukacije iz BKT.

Zavretkom treeg stupnja edukacije polaznici dobivaju potvrdu

HUBIKOT-a, kao i akreditaciju Europskog udruenja za
bihevioralno-kognitivne terapije za samostalno provoenje
bihevioralno-kognitivnih tretmana.

14