ZAHTEVANJA NARODA

u narodnoj po upravljajuem odboru sazvanoj skuptini trojedne kraljevine

Dalmacie, Hervatske i Slavonie u glavnom gradu Zagrebu u norodnom domu
dana 25. (13.) oujka god. 1848. deranoj, jednoduno zakljuena, i po jednom
izaslatom velianstvenom odboru ovih kraljevinah kraljevskom prestolu za
potverenje podneena.
Mi slavjanski narod trojedne kraljevine elei kao i do sada ostati i nadalje pod
krunom ugarskom, s kojom su prei nai slobodnom voljom sjedinili slobodnu
krunu Dalmacie, Hervatske i Slavonie, elei takoer verni ostati sadanjoj
vladajuoj dinastii, postavljenoj na prestol naih kraljevinah po sankcii
pragmatikoj, i zajedno elei uzderati celokupnost monarkie austrianske i
derave ugarske, kao to i silni podpor biti one velike steevine, koju su stekli za
celu austriansku carevinu kervni i vani dani 12., 13. i 14. oujka ove godine u
Beu, zahtevamo od pravednosti kralja naega sledea:
1. Budu da se u izvanrednom poloaju nalazimo, i za povratjenje zakonitog
stanja potrebito je, da imademo zakonitu verhovnu glavu: zato izabrasmo
jednoduno za bana trojedne kraljevine Barona Josipa Jelaia Buinskoga, mua
svega naroda poverenje imajuega, kojemu banu ima se predati i zapoved nad
vojskom granice i pravo razpisivanja sabora.
2. Da se na deravni sabor sazove najkasnie do 1. svibnja ove godine u glavni
grad Zagreb.
3. Krepko i novo sjedinjenje u svakom smislu nae po zakonu i dogodovtini k
nama pripadajue kraljevine Dalmacie s kraljevinom hervatskom i slavonskom,
kao takoer cele nae vojnike granice glede politikog upravljanja, kao i sviuh
ostalih teajem vremena izgubljenih s ugarskimi varmeami i s austrianskimi
deravami sjedinjenih stranah domovine nae.
4. Nau narodnu nezavisnost.
5. Vlastiti nezavisni naemu saboru odgovorni ministerium, kojega lanovi imadu
biti ljudi narodu povoljni i od noviega duha napredka i slobode.
6. Uvedenje narodnoga jezika u unutarnje i izvanjsko upravljanje kraljevinah
naih i zajedno sve vije i manje uionice.
7. Utemeljenje sveuilita u Zagrebu.
8. Politiko i duevno razvijanje na slobodnom narodnom duhu zasnovano.
9. Slobodu tampe, vere, uenja i govora.
10. Svakoletni deravni sabor na izmenu u Zagrebu, Oseku, Zadru ili Reci.

11. Tako na pervom dojduem kako i na svih buduih deravnih saborih naih
zastupanje (representaciu) naroda na temelju jednakosti bez razlike stalia.
12. Jednakost sviuh bez razlike stalia i vere pred sudom, zajedno javnost,
ustmenost, porotu (Jury) i odgovornost sudacah.
13. Jednakost noenja teretah ili platjanje tibre i dae sviuh bez razlike staliah,
koja tibra opredeliti se ima na naem saboru.
14. Odreenje podanikah (kmetovah) od robote ili tlake i zatim od podanitva.
15. Podignutje narodne banke.
16. Povratjenje naih narodnih kasah i glavnicah, koje su se dosada upravljale u
Ugarskoj, i povratak imanjah i kasah fikalskih. Ove kase i glavnice morati e
upravljat na odgovorni ministerium financiah.
17. Narodnu strau (gardu), a deravni vojvoda ili kapetan, izabran na naem
saboru po staroj navadi, bit e njezin verhovni zapovednik.
18. Svake versti narodna vojska, kad neima izvanjskoga rata, neka ostane kod
kue, neka dobiva poglavare domae, i neka joj se narodnim jezikom zapoveda; u
vreme pako straenja i to osobito na kordunu kao to i vojevanja proti
izvanjskomu nepriatelju ima dobivati hranu, plau i odeu. Stranjska vojska iz
zemlje da izae, a narodni graniari, koji se nalaze u Italiji, da se odmah kui
povrate.
19. Ista vojska narodna, kakove god ona versti bila, ima prisei vernost
obinskomu ustavu, svomu kralju i slobodi naroda svoga i sviuh ostalih slobodnih
narodah cesarstva austrianskog, po naelu ovenosti.
20. Svi politiki prestupnici tako trojedne kraljevine nae kao i sviuh slobodnih
narodah austrianskih neka se iz tamnice puste, imenito pako slavni na spisatelj
i domovine vredni sin Nikola Tommaeso.
21. Pravo sdruivanja (associacie), sastanakah i molbah (peticie).
22. Neka se sve mitnice (malte) na mei nae zemlje i deravah slavensko- i
taliansko-austrianskih ukinu i slobodno obenje izmeu reenih deravah i nas
neka se proglasi. Svekolike pako pote u trojednoj kraljevini neka se u svemu
podloe naemu domaemu ministeriu.
23. Slobodno uvaanje morske soli u smislu starinskih pravah naih.
24. Kao u provincialu gospodske isto tako neka se dokinu i u granici vojnikoj sve
cesarske i obinske robote; a obinam krajinikim neka se povrate njihove ume
i pae.

25. Glavnicu krajinikih dohodakah (Grnz-Proventenfond), kojom upravlja

dvorsko bojno vee, neka od sada rukovodi na ministerium.
26. Svaki krajinik neka uiva kao slobodan ovek jednaka prava i slobodu s
ostalimi stanovnici trojedne kraljevine.
27. Neka se u granici obine varoke i seoske urede na slobodnom temelju, s tim
pravom, da mogu same sebe upravljati i sebi sud krojiti.
28. Da se staro ime upaniah povrati i da se urede po starinskom nainu, a na
novom temelju sadanje slobode.
29. Odmah od sada sve domae asti od najvee poemi, tako duhovnike kao i
svetske, nesme drugi imati i obnaati nego samo sinovi trojedne kraljevine.
30. Ukinutje celibata, i uvedenje narodnog jezika u cerkvu polag starinskoga
hervatskoga prava i obiaja.
(J. idak, Studije iz hrvatske povijesti za revolucije 1848-49. Zagreb: Centar za
povijesne znanosti Sveuilita, Odjel za hrvatsku povijest, 1979.)