Naslow originale The Secres Life of Plants Copyright © 1975 by Peter Tompkins and Christopher Bird Prevela + engleskoga Maya Mins Likovna oprema Iwo Fristie 7a rr SIL (sore) Le Peter Tompkins eon Christopher Bird Tajni Zivot biljaka PROSVIETA ZAGREB 1977 Ip Becis). Jied Buna Axo rzuzuswo Amopm, na ovo) naloj planeti nema nifta lepie i japhije od evjeea, nta bitno vainije od bilfke. Prava rodnica Tjudskog Jivora jest rclenilo koje preksiva majku-remju. Da nema ze- Tenih biliaka, ne bismo moali dis, ne biemo se mogli Irani, § donje strane evakog zelenog lista miljun po- Keinih osana proidire ugljgni dioksid i inlufuje kisk. Srakoga dana na Etavom svijetu oko 65 miljuna éetvor- ‘nih kdometara povrsine zelenih listova sudjeluje u Eude- snom procesu fovosinteze u kojem se proizvodi kisik i Iwrana ra éovicka ia Bivotine. Danas Jjudi pojedu goditnje orpilike 375 milijardi tona hrane. Najvedi dio te hrane biljnog je posiekla. Biljke hranu sinteezirai iz zraka i zemlje pomocu sun- deve svjelostsostarak hrane su razne namimice fvotinj- skoz porfjekla, koje takoder porjetu od bifjaka. Sve krute namimice, sva pia, sva opojna scedstra, svi liekovi i farmaceutki preparati ~ jednom nijedju sve ito Sovjeka ‘drdava na fivorm i sve 40 ga, 2k0 on ro razamno isko- kava i trofi, fini ndravim poput drena, dagujemo div- nom process fotosinteze. Od biljaih Zedera nastaju sve vaste throbs, sve masnoée, eva ulja, voskovi, eelulore. Od kolijerke do groba Eovjek se siuti celulozam kao alevnim materjalom i sirovinom za stvaranje rkrova nad glsvoms, za proizvedniu odjec, goriva, vakana, koSara- Sih predict, konopaea, glaabols, papa na Kojem 22- Pisuje swoje filorofske meditacije....O tome Koliko ima nogo biljaka koje korisno uporebljavamo, mokda naj- 5bolje govori podatak da su samo njhovi aaziv ispunili gotovo éest stotina stranica Uphofovog »Leksikona eko- nomski korisnih biljakae' Svi se ekonomisti slain a tvrdnji da je polioprivreda osnova i temelj nacionalnog bogatstva svake zemlje. ‘Tjudi_nagonski_osje¢aju ljepot treperenja biliaka. Onc ih duhovno obogacuju i usreéuju. Svatko zna da smo naisretaiji i da se najugednije osjeéamo ut neposred- nom dodiru s bijnim svijetom, Bez cvijeca ne mote ‘zamislti rodenje, svadba, smet, ni bilo koja syctanost ili ritual povezan 3 odsudnim dogedajima Zivota i smati. Crijeéem ukraSavamo stolove 2a sveéane objede i vetere Nema slavlja bez evijeSa. Crijefe poklanjamo kao znak Ijubavi, prijatejstwa, poSovanja, zahvalnosti ra praicno gostoprimstvo. Mjesta naieg boravigta uljepiavamo vito: Vima, gradove parkovima i Setalftima, dréave njeguju svoje nacionalne parkove. Da bi neku. prostoriju utinila ‘udobnom za Zivijenje, Zena ée majprije unijeri w nju dive bilfku ii buker cvijeéa. Raj, zemaljski ili ncbeski, veéina smukaraca opisuje kao vrt pun zclenila ~ i nimfa. ‘Aristorel je nautavao da billke imaja dua, oli da nemaju osjtila. To se uéenje odréalo od Antike do osam- saestog stoljeéa, Kada je Cael von Linné, osnivad suyre- ‘mene boranike, iznio tvrdnju da se biljke w biti razlikuju od Zivotinja i €ovjcka zapravo samo time fro te ne mogu Kretati, Veliki botanigar 19. stoljeca Charles Darwin do- Kazao je, meducim, da svaki izdanak bike, svaka vitica i svaka latica imaju moe i sposobnost samostalnog giba- ja, ali da ntjedu i upotrebljavaju ovu moé samo kad im to ustrebas, Poécckom 20, stoljeéa nadareni betki biolog Raoul Francé prenecazio je suvremene pritodoslovce tezom da bilike pokreén svoje tijelo i sudovee isto tako lako, ne- spurano i skladno kao najsprctaije fivotine li kao éovjel, 1.6. Uphols Dictionary of Economie Plants da mi to ne opadamo samo zato dto su ti pokreti mnogo polaganifi od nag il Sivotinjskih. Korlienje biljaka, wrdio je Francé, istrativatki ruje kroz zemlju, popolje! i grantice penjagica opisuju u svom pibaniu Krugove, listosi i evjetovi reagiraju aa svake promjens t svojoj okolini savijanjem ili podrhtavanjem, tice krate isptivaéki zrakom, pipajadt oko sebe svojim Ublasnim wudovimae. Covjek smatra da su biljke nepo- tmiéne, nesposobne 24 kretanje i da nemaja osjetla samo zato So nema stipljenja da ih paljivo promatra. ‘Neki pjesnic! i filozofi, kao na primjer Johann Wolf gang Goethe i Rudolf Steiner, koji su strpjivo i paaljivo promatrali biljke, otkeili su da pojediai njthovi dijelovi asta u suprotnim smjerovima, da se jednim dijelom uko- pavaja u to, kao da ih priviadi sila tela, dok drugim {ijelom rastu uvis, kao da ih u tom smjeru Yage nekakov oblik santigravitacijes ii slevitaciien 4 Sicni Korjentidi, to th je Darwin usporedivao s moz- ‘gom, ponalaju se. poput crva te. neprestano, neumorno ruju 1 use tlo svojim tankim, bijelim vlaknima, »kuSa- jucie ga na tom svom puta, Male Zuplie komore u kojima kao u kakvoj zveéki poskakuje sitna kuglica skroba, po- Kazuja vricima kosijenja odakle i kojem stnjera djeluje sila tela, Ko je »goree, a ko ndoliew. Kad je tlo suho, koriicaje mijenja smjec rasca i kaece se prema vlazi, pronalazesi, na peimjer, vodovodne cievi, posiZuéi ponckad, kao Sto to éini korijen alfa, i do dva- rmacst_ metara daleko, a ako treba, proizvodi energy Koja bu8i ak i beron. Jo8 nitko nije prebrojio korienje tickog stabla, ali je prebrojavanje samo dijela korijenja i Korjenti¢a jedne stabljike rai pokazalo da ona ima naj- manje 15 milijuna korjenéiéa kojima wkupna duiina iz ‘nosi orprilike 600 kdlomerara. Ni to nije bilo sve. Iz tog Korijenja i korjentica strile su tanane dlaéice, kojima je Pi as iiardi, 2 ukupna dudina na oko "700 kilometara.Posebne stanice namijenjene rovanju i kopanju, fo se trofe u dodiru s kamenjem, Sjunkom i krupnijim zea- cima pijeska, stalno se obnavljaju ali éim korijen dopre do kakvog izvora heane, ove stonice ugims i tada ih dmmah zomijene druge Kojima je zadaca da castvaraju rineralne soli u sla ida apsorbiraju rastoplicne sastoike. To je glavaa hana biljke i njezine je stanice dodaju jedna drugojy pa se ona tako krece i prenosi kro bilku, studi u svak stanicu. Svaka biljna stanica sastoji se od prowplazme, vodenaste ili Zelatinozne tvari, koja je ‘osnova fivota u njegovu firickom oblike. Korijen je zapravo cepka 72 vodu koja sluti kao tniverzalno otapalo i kao prenosnik clemenata iz kori- jenja u stabliku i list. Ta se voda isparava s lista i odlszi t atmosferu, da bi se nakon nekog vremena vratila na Zemmlju u oblikes kile i rose, i onda ponovo postutila kao medij ovoga Jivotnog lanca. $ listova jednog sunco- Ikreta ispari seu jednom danu toliko vode koliko jelo fodrasla éovjeka izludi znojenjem. Za vruch ljetnih dana ‘moie jedaa jedina breza apsorbirati i do soo litara vode Koja se onda ispari s njezina L8éa i tako osvjeti atmosfere. ‘Nema biljke koja se ne kreée, tvrdi Raoul Francé Svald je rast nis, slijed pokreta; biljke se neprestano s: jaja, sagibaju, okreéa, drhture. U jednom svom djelu Franck je opisao kako Veti tisuée »udorae, nalik na Kra- Kove polipa, posiin ir svog skrovikta, podrhtavajaci od ielje da dohvate kakvo novo hvatifte, novi oslonac za tetku scabljiku koja raste na njima. Ked jednom vitica peojatice, koja u svom traienju svakih Sezdeset i sedam rminuta opige pani krug, dohvati odnosno dosegne kakvo nporitte, ne prode ni dvadeset sekundi do tremutka kada se potinje ovijati oko toga oslonca, kakve Evrsteinbotine, da bi se samo jedan sat poslije omotala oko njega tako resto da ju je teSko otrgauti. Nakon toga se vitica savije poput vadigepa i pretvori u spiraln oprugu koja prema sebi privuce icavu penjatiew i digne je wvis. 8 Trenjadica uvijel raste prema najblitem hyatitu, a ako se one potakne ili promijeni polotaj, billka ce vee 2a ekoliko ath porpuno promijeniti stjer svoga rasta ‘Zoali li to da biljka vidi icbotina na rida, kolac w zemlji, iii ce jo} poslutii kao oslonac? Osjeéa li ona na neki nama nedokuéiv nagin gije se nalazi hvatie? Kad se dogodi da penjatica mora rasti i provlatti se izmedu oamih zapeeka, zbog ega ne vidi potencjalno hyatiéte, jpak ga nepogresivo nalazi, keo da znz gdje se ono na- Jaxi pa 7ato nine raste a smjeru uw kojem ne nailaci aa kakvo uporite. Francé kaie da su biljke sposobne za btjenje, to jest da rade neito § namjerom, § odredenim ciljem; biljke mogu posizati 2a nefim togno odredenim, mogu to neko tustisi | pronalaziti, a rade to tako da nas s€ doimlje tajanstveno kao najfantastiénili proizvod maste. Daleko od toga da bivstvaju inertno, pasivno, stanov- nice livada — toga svijeta Koji su stati Heleni nazvali ote ~ pobuduju dojam da zapataju ito se zbiva oko njih i da na to reagiraju s takvim stupnjem rafinira: ‘ost koji aadmaduje sve So 1 tome mi postiemo. Rosia (Drosera rotundifolia) vata moh § upravo nepogtetivom roéno&u Kkreéati se ravno u smjeru u ko- jem se nalazi plifen. Neke nametnicke biljke mogu pre oansti i najsitai tag mirisa drive i tada svladavaju sve zapreke dok pure prema njoj Gini se da biljke tofno znaju koje veste mravi kradu nithoy nektat, pa se zato zatvore kad se upravo ti mravi ojave u blizini, te ostanu tako zatvorene sve dok ti ravi ne odu ili dok se na njthovim seablifkama ge na- upi toliko rose da se mravi po ajima ne mogu pénjati. Akacija se jo’ domisljatiie zaiticuje od kukeea i biljo- 2Adernih sisavaca: ona u dosloynom smisin rife suzima sludbuw stanovite mrave i za to ih »nagradujes sv nekracom. _lecasaju Ii ncke biljke slutajno uw specialne oblie, ‘ono prilagodene idiosinkeazijama kukaca koji th opra- sfuju? Mame li bilfke slaéajno upravo te kukee, nluSujuei posebne mire i arome, nagradyju li ih slutejno njima hajdrazim nektarom, »izmailjajae li sluzajno zascbne ka- hale i osobice evjetnu omatineriju« kojom pela ubvate {kao u klopk i ispuste je kroz. posebna »vratac tek posto je obavila proces oprativanja? Radi li se zaista camo 0 pukom stjecaju okalnosti keada biljei kao ito je orhideja (Trichoceros parviflorus) narastu peteljke koje svojim iagledom vjerno oponalaju izgled fenke jedne vrste mauhe ako da se njhovi muljaci polaavaju =sparite sa cvijetom re billke i pei tome ga fopraie? Je li puka slutsjnost da sia cvietovi koji cvata nota bij, pa zato bolje privlage nocne leptire i da ti Gxjetori izlugaja najaéi minis poo padne sumraks ili da vrsta Iljana, s pravom nazvana sstrvinarkas, ispusta mnitis Koji se gotovo nifta ne razlikuje od zadaha mesa u raspadanja, 4 © samo onda kada raste w podrutjime fdje ima dosta muha i obada? Isto tako, je li slufaina ‘okolnost So bilfke kojima w oplodnii nia potrebni kukei, ec ih oprainje vietar, ne txoée eneraiju na to da bi se Uljepiavale, da bi lijepo mirisale, ii kako drukéie pri ‘ladle kkce, nego su irgledom sasvim neprivlaéne? Billke se 2a%tiéuju tenjem, gorkim okusom ili iluéuju zane ljepliive supstancije na Koje se kukci hvaraiu i ugi- baju Platljva srameiljivica ili osjemica (Mimosa pudica) jma poseban mehanizam koji stupa w akciia kad god se Kakav kukac, mrav ili gusjeniea poéne penfati prema injerinom osjejivom ligate W rrenuska kad uljez dotakne nek izbotinu na stabljici, stabliika sc naglo uspravi, listovi se naglo sklope i zatrore, te ovaj iznenadni pokret ii uljeza zbaci na zemlja i ga tako presirali da pobjegne. ‘Neke biljke koje dive u moévamom tla bez dusika ina dluse do data cako da profiu tive bids: Ne zemlj vi preko pet stotina vrsta taker jaka me- a ee kukaca do govedine, a plijen hvataja izvanredno lukava: leakovima ii epljvim dlakama pa sve do Klopks nalik a tunele. Keakovi biljaka mesoidera ne sluze samo kao hnvataljke ii usta za hvatanje plijena, nego i kao Zeluei snataknuti na motke<; pomocu tih organa biljke najpeije thvate i progeraju plijen a onda ga rastvore ako pot uno da na kraja oroga probavaog procesa od pliiena bstaje samo gol kostur, "Rosie ae reagiesja kada na njihove listove stavimo omadige sjunka ili metala; isco tako ne reagiraju nina koji dragi njima nepounat predmet, Medutim, yeoma bozo osjete heanu Koja se moze izvudi iz Komadiéa mesa. Darwin je otkrio da se muholovka urbudi i reagira ako se na nju stavi komadié konca od samo 1/1300 grains. Diadica, koja je s korientidima najosjetivili dio ove bijke, Svine se i tako: pokrene mehanizam za hvatanje plijena Zak i tada ako se na nja stavi komadié od 6,00025 grama svilenog konca! Dovithivost so je pokazuju biljke w redavanju raznith konstruleeijekih gradivelpkih problema daleko nadmatuje fono So na tom polju postifu i najboli inkeajeri. Cijevi koje stvara éovick ne mogu se po éxrstoci i protognom Kapaciteru usporediti s dugim cijevima Sto ih. stvaraja biljke, koje odalievaju najsnainijim olujama fak i onda kod moraju nositi vrlo velike terete. Primjena spicalnih vlakana, koja se omotavaju jedno oko drugog, spada edu one mehanizme, kojima se biljka izvantedno djelo- tvomo opire kidanju } trganju: treba spomenuti da je co tchnitki postupak Koji Ijudi joi uvijek nisu_uspjeli usavrliti, Biline stanice se izduzujn u oblike koji su po ingleda nalik na kobasice ii plosnate trake, a prievriéene su jedna na drugu take da zajedno tvore gotove ner skidive skonopces. Kad neko stablo raste u visinu, on0 zadebljava svoje deblo tako da bi bilo sposobao da nosi swe vedi feret i to se zadchljavanje obavlja tempor koji ss doima Yao da je tert sbotenih mateo Sih proraguna. Kroinja australiiskog cukaliptusa koju dréi_posve tanko deblo, naraste ponekad do visine od gotovo150 mecara, a to je ravno visini Keopsove piramide. Neka stable oraha nose teret od 100.000 plodova. Neka vingi- nijeka penjatica vefe momarski évor. Kad se osty fa) je vor ilolen cako snainom mehanickora naprezanju da ga 1 odredenom tremutku ne moie vise izdréas, pa tvore pukne i treajem odbaci sjemenke daleko od ma- tidne bilike. Rilfke imaju i osjetila za orijentacsu i predskazivanje bududnosti. Ameritki pioniri i love: na bizone i krzna ha pretfjama w dolini Mississippija otksii vx da listovi neke vite suncokreta koji tamo raste i koji je kasnlje dobio stratni naziv Siipbium lacinatum (smrdai) wviek toéno pokaraja pravac sjever-jug ~ poput kompasa, ndij- ska srodnica nateg gospinog bilja sa struénim navivom “Arbus precatorins toliko je osjethira na elektriéne i mag- eke pojave w atmosferi da Indijci po njenom pona- Yanju predskazuin vnijeme, Fokusi koje su. boranitari ‘rll $ ovom billkom w londonskom botanigkom rtu Kew Gardens pokazali su da se pomocu nje mogu pred- vidiet’ potresi i vulkanske erupcije te dolazake cillona, suragana i rornada. ‘Alpsko cvijege tako reagira na mijene godiaiih doba da unapried osjeti dolazak proljeéa, pa se tada probija kroz z20stale snjelne naslage budedi snijeg i topeét g2 tlastitom roplinom koju upravo za to stvara. Franeé je tvrdio da biljke koje tako sigurno i nepo- grtivo, na ako mnogo razlitith nagina i tako brio reagiraju na rarna zbivanja u vanjskom svijeca, moraju imati neko ko im omoguéuje da komuniciraju, odea- vaju ver! sa stijetom, i da t0 neSco nalikuje na naka Ssjctla i mofda ih Eak nadmatuje. Odluéno je tvrdio da bilike neprestano motre i registiraj, sbiljcde+ zbivanja i pojave 0 Kojima fovjek nema ni pojma, o Kojima on i tne sluti da postoje jer je zatvoren u svom antropocen- titnom gledanja na svijet i misli da postoji samo ono ‘xo on subjcktivao dozivijaya i ito otktiva postedstvom svojih pet éula, Jot nedavno se smatralo da su biljke automati bez osictila, ai se onda o:krilo da su one sposobne da by: taju i da raalikaju 2vukove koje judsko tho i ne Eaje te da reagiraju na takve frekvencije sungevog spektra kao to 50, na primer, infracrvene i ultraubiéaste zrake, koje Ijudsko oko i ne vidi. Otksilo se i to da su biljke narodito osjehive na rendgenske zrake i visokofrekvent- ne valove koje upotrebljava televi Francé je ustanovio da titav bili svijet reagira na ascronomska gibanja Zemlje i njenog setelita Mjeseca, na gibanje drugih planeta naSeg Suncevog sistema i da ée se jedaom otkrti da na bij djclaja fak i zvijezde | mnoga drugim buljkama popuita, »Neito éega ce bljka treba najmanje bojati jest mogunost da joj maudi neka druga biljka, pa si one zato, dokle god ima u ajthovoj bizini fivotinja, bsmjerene na Zivotiné. Radi se, naravno, 0 tome da dic Yorinje i Jjudi imaju.sposoboost,kretanja_pa se treba Koncenticatina signale koji od nj dolaze.« Kada se nade u smrtnoj opasnos ili kada joj zapsijedt kakva zaista vlika pogibel bilika u samoobrani, otksio je Bockster, reagica na natin koji podsjeca na poaasanje toboléaza oposuma (ii, ako éemo prava, Eovjekal: ona se sonewijesti«, Ova se pojava dramtifno ogitovala kad je jedaog dana u Backsterov laboratori) doSao neki k- nadski fisiolog koji je htio da vidi Gudno ponaéanje njegovih bijaka, Prva billka koja je Backster spojio s po- ligrafom nije vopée reagirala, a nisu reagieale ai druga ni teeta bila. Backer je tada provjerio ipravnost svi jova poligrafa, a onda je namjeravao inriti pols fa gervsiom 1 petom biljkom. Uspjeh je opet izostao, Reakeija koja je najzad uslijedila tek kada je dosla na red Xesea bis, bila je wliko ofiea da se Kanadskom utenja- ku moglo dokarati da fenomen reagicanja biljaka doista postoit Backsteru je, naravno, bilo stalo da sauna So je to dilovalo na oni prvih pet biljaka da uopée nis reagira- le, Zapitao je Kanadanina: »Recite mi, molim vas, na- nosite i, mozda, w syom postu neko zl bilkama.« »Dac, odgovorio je ovaj. »Svaka biliku + kojom sam izyttio bilo kakav pokus stavijam u peé i spriim je do Pepela, jer tako dolzsim do podataka o ajezino} suhoj (efi, to jest 0 teini sube tvari od koje je sazdant smi podaci pourcbni za analize koje vrim.« 5Tri evr sata posije toga, kada se fiiolog vet vraao na asrodrom, sve Backsterove biljke ponovo su ucbiéa- jeno reagirale Ovaj je sludaj doveo Backstera do orkriée da liudi moga djelovati na billke da se onesnjeste, da ih mogu Nekom prilikom, kada je htio dokazati da bile, pa %k i individualne stanice bile, Ivaraja signale nekak- vim neobjainjenim komunikacijskim medijem, Backster je invelio eksperiment pred novinarom dneynika Baliinore ‘Sun. Novinar je napisao élanak koji je u skracenom ob- liku prenio i mjesetnik Reader's Digest. Pokus se sastoj20 u tome da je Backster spojio jedan svoj filodendron 5 galvanometrom, a onda je podeo novinans (keo da je on spojen 5 uredajem) postavijati pitanja uw vezi s godinom njegova rodenja Prije toga oni su se dogovorili da ée Baclster novi- naru ra svaku godinu od 1925. do x931. postaviti pitanje je lise rodio upravo te godine, a novinar mora na svako Pitanje odgovoriti negatirno, &to je znatilo da ée Sest puta reéi isi, a jedanpur slagati. Polto su pitanja bila poscavljena i odgovori dani, Backster je pogledao na di- jagram na kojem su bile registirane reakcije biljke na svaki novinaroy odgovor i toéne je pogodio godinu u ojo} se novinar rodio. To mu je odala sama biljka iza- -vavti nagli skoke pialjke spojene ¢ galvanometzom kad bi novinar »slagaos a to je, narano, ostalo registrirano na poligramy. Inti je pokus uspjeino ponovio dr Aristide H. Fsser, psibijatar i primanjus naudnoistrazivackog odjela bolnice Rockland State Hospital u Orangeburga 1. savezno} dslavi New York. On i njegov suradnik Douglas Dean, kkemitar s tehnithog fakuketa Sveutlita u Newarku, invrili su pokus na jednom odraslom muSkarcu, s nje- ‘govim viastitim filodendronom, kojega je bio sam poss- dio i njegovao s mnogo painje i jubsvi 4 Dvojica uéenjaka spojili su filodendron s poligraforn, * onda su ispitanilon postavili serjn pitanja. Prije toga Su ga upusili da na neka pitanja odgovori laino, Biljka je ber ikakwe porcikoée cznaiila preko galvanometra pi- {anja na koja su bili dati laini odgovori, Dr Esser koji se prije toga rugao Backsterovim tvrdnjama kazao je SNije mi preostalo nista drugo nego de samom sebi skodim w usta, da priznam da som pogrijesio.« ‘Backster je htio saznati imaju li biljke memorija, spo- sobnost paméenja i mogu li je ofitovari. Zavo je smislio cksperiment kojemu je bo eili da se pokuéa otitis iden- tificirati, nepoznati subojicas jedne od dvju biljaka. Za ovaj se. pokus dobrovolino prijavilo dest Backsterovih srudenata, polaznika tefaja za rukovanje poligrafom, od Tcojih su neki bili iskusni policajci, pravi veterani svoga uvanja. Pokus je zapoteo tako da su svim dspitanicima bile zavezane ogi, a onda je svaki nasumce izvakso ix {chia jodna od Sest savijenih ceduljica. Cedulice su bile savijene zato da nitko ne mote vidjeti koja je prava Naime, na toj pravoj ceduljci bile sw napisane upute, 2 mogio ih je proditati samo naj tko izvue upravo tu ceduljicu, Njema je bilo naredeno da iz lonca za cvijeée ‘eeupa, agaai nogama i onda po:puno uniti jednu od duija biljaka koje su se nalazile v proscosij. Medurim, cubojicas je morao izysSiti wzlo¥ine tako da nitko ne vidi. Nitko, ni Backster, ni drug ispitanici nisu smieli ‘nati tko je salodinace, pa je jedini sviedok bila druga biljka koju nije smio ni taknat. Kad je mubojstvo« prve biljke bilo inveSeno, Backster je drugu biliku spojto s poligrafom, a onda je pred aju dovedio jecnog po-jednog sudionika pokusa. Uspio je identificirai »Eriveas. Kako? Ona droga prefivjela bilj- ‘ea nije reagicala na prisuinost petorice »neduénihs ispi- tenika, ali je igla galvanometsa »podivijala~ kad se biljet pribliio »krivaes, Objainjavajuéi rezultat pokuss, Back- ster je upozorio na to kako, naravao, postoji moguénast dda je biljka >ubvatilae i registricala osjetaj krivnje poti- 35nitelja subojstvas. Medutim, buduéi da je on ro uradio uw ineeresu nauke pa zato nije imao bogna kako snazan osictaj Krivnje, ostala je joS jedna moguénost da se ob- jasni reaultat pokasa: mofda je ona drugs bilika zapam- ta Soveka Koji fe nani alo pro} Bs! a en je repo U devgo) seri pokusa Backstzr je ustanovio da se po svoj priicsstvara posebna vez ili afiicet izmedu biljke i éovjeka koji se 22 nju brine. Pomocu sinhroniziranih zapornih satova, sj-sportskih kronometara, otkrio je da ajegove biljke reagiraiw na njegove mish éak i onda kada se on ne nalzzi u istoj prostoriji s njima nego u sobi na usmjeriti« na stanovite pojedince da onda drugi cksperimentatori ne mogu $ njima posti iste re aulrate. Razni incidenti slitai ~onesvjeStavanjue onih biljaka u Backsterovom Iaboratoriju koje je izazva0 do- lazak onog kanadskog fiziologa, ponekad su stvarali do- jam da »Backsteroy efckes naprosto ne postoj. Intimna povezanost s odredenim eksperimentatorom, pa ak i prethodno poznavanje fasa kada ¢e biti izvréen neki po- kus, bili su éesto dovoljan wzrok da neka biljka naprosto nodbije suradajus, Backster je shvatio da ée, eli li dokazati svoju tezu, morati izmislti takev pokus u kojem Hadi neée uopde sudjelovati. Drugim sijeéima, cijeli eksperiment de biti otpuno auromatiziran i mehanizican. Da bi smislio t2- kay cksperiment i usavi8io potpuno automatizirana opre- mu koja je potrebna za njegovo izvsienje, Backster je utrodio dvije i pol godine rada i nekoliko tisuéa dolars, od kojih mu je jedan dio dala parapsiholotka institucja Parapsychology Foundation Inc. koju je u wo vrijeme vo- dila Bileen Garrett. U pripremama ra ovaj cksperiment pomogli su mu usenjaci iz nekoliko nauénih gana da- juéi mu straéne savjete 0 Konstruksiji veoma sloienog sistema kontroliranja roka i reznltata_cksperimenta “Test eo ga je Backster najzad izabrao izgledao je ovako: potpuno automatizirani mehanizarn vremenski je rnasume, £0 jest u pocpuno nepravilnim vremenskim raz= macima, ubijao dive stanice, ito samo u vrijeme kada a laboratorija ili w njegovo} blizini nema ljudi. Ci testa ~ bio je da se ustanovi hoée Ii billke reagirati i u ovakvim Cckolnostima, to jest kad u laboratoriju nema Hudi Keo virtves pokusa Backster je izabrao paruljasta esta radiéa koji five u hotatim vodama i prodaju se kao hnrana za akvariske tropske ribice. Za uspich testa bilo je vaino da Zrrve budu jako vitalne, to jest da buda u cdliéno} fiziéko} Kondicji, jer su raniji pokusi pokazali Ga tkivo koje nije udrave ili koje je veé potclo ugibati he djeluje kao stimulator, da aije sposcbno da emitire bilo kakay signal bilkama, Sam se pokus sastojao u rome da su automatizirani uredafi bacali ratige (zajedno s vodom) u yrelu voda 1 kojoj bi, naravno, ugibali. Kao Koatrola, to jest zato da bi se sprijeilo da cksperimenta- tore zbune eventuaine reakeije biljaka na sam mehani- zam bacanja ratiéa u veelu yodu, pokus je bio tako orga niziran da se od veemena na yrijeme, opet vremenski a sumee, bacala uw vrelu vodu i yoda u kojoj mje bilo ratida. Sada éemo opisati sam pols. U tri razlitte odvojene sobe nalazile ou se tri bilike spojenc sa tri galvanomesra, Upoteeblien je i gerveti galvanometar, ali nije bio spojen nis jednom biljkom nego samo s orpornikom koji je bio regulican 2a toéno odredeni napon siruje; pomocu ovog éetwrtog galvanometra mogle su se resistrieati eve flaktu- seije & napoau steuje koja je dolazila iz mrete, 2 regi strirzo je [ sve clektromagnetske smetnje So su se zbi- vale na mjestu pokusa ili w njegoro} okolic. Joé jedna zeta predostroznosti sastojala se u tome da su sve tri biljke bile nepzestano izlofone isto) temperatur | jednako jakoj svjetlos. Biljke su bile donesene izvana, sraka je proila kroz nckoliko stadija prilagodavanja na svom rnjescu uw Taboratoriju, a nitko od sudionika pokwsa ih diag, to jest alje th waimao u rake i nije s njima ba- ratao, Ako je toga i bilo, to je svedeno na najnuénij Hinimum. Biljke odabrane za ovai pokus bile ou primjerci vrste Philadendron cordatuns. Ova vista flodendeona bila je 31izabrana zato jer biljka ima velike lijepe listove koji sa doroljno tvrsti i lako podnose pritisak elekerode. U ne- kkoliko serija pokuse bio je upotrebljen velik broj pri- jeraka Polazna Backsterova hipoteea, izrafena nawtnim tare gonom, bila je da biljke »posjeduju-nelu jo3 nedefini- anu peimarna percepciju, da terminiranje, dokeajenje animalnog Zivota move posluiiti kao odvojeni, udaljeni stimulus za demonstriranje ove sposobnosti percepciic i da se njezino postajanje mode dokazati nezavisno od bilo kakve ljudske intervencije« Rezultati pokusa su pokazali da biljke doista reagis aju, i to snaino i sinhrono, yj, istovremeno, na smrt ratiéa u vreloj vodi, Automatski sistem reagiranja ove pojave, koji je provjerilo nekolike uéenjake, pokazso je da bilike reagiraju na umiranje ratiéa s utestaloddu re agiranja koja je pet puta veéa nego 3to bi bila po ravunu ‘ojatnosti kad bi se radilo o posljadici pukog slucaja. Cirav ovaj eksperiment, zajedno s postupkom koji je we njemu primijenjen i reraitatima koji sa bili postigauti, fopisan je u nauénoj raspravi objavijenoj w publikaci The Intemational Journal of Parapsychology. 1968. go ine pod naslovom »Svjedotanstvo o postojanju primar re percepeie u biljnom svijetue. Sada je tebalo da deugi uWetijgci pokulaju-ponoviti Backsteroy eksperiment i da vide hoce li dobiti isto rezuleate. Preko sedam tisuéa ameriékih ugenjaka zatraiili sw otiske, faksimile Backsterovog invjeStaja. Studenti 1 uve ajaci na oko dvadesct ameritkih sveutilifta pokazali sa spremnost da pokusaju ponoviti njegove pokuse & dobija potzebnu sehnigkw opremn.’ Razne nautne fi acije pokazale su interes 2a financiranje dalinjih ekspe- Baclater nije ho oda koje su to insite, jer nije bio ds im dosadaja ausaides. Ho im je omogedti da na mica zavrke sole pokuse da njhove terete cbjave onda kadai fo bus naele edgovarale, (Op. tore Pach knige »Tajal vot iakae Chrstopher Bid aes TomplenAnde. Bins: pei mamifiajude | promjenama savhenom & ptunidalne objekte rimenata, Stampa, koja je w poeta ignorirala Backste- fovu raspravu, zalvvatilo je silno webudenje nakon $0 ie Sxsopis National Wildlife! imao hrabrosti da zagrize a uu temu 1 da 0 njoj u veljadi x969. objavi posebnu re- portalu. Sve je to izzzvalo.veliko zanimanje za Backste- ‘ova istralivanja u éitavom svijetu, zanimanje koje je bilo tako golemo da su Enovnice i domacice potele we pati svojim kuénim biljkama, a larinski sermin Dracaena massangeana (zmajevac) postao je preko nod termin Kkojemu je svatko znao zmadenje. Tagleda da je obiéne ditaoce najvide uzbudivala mo- qvénost da hrast »evilie od straha kad sugleda« drvo- Sete, da se makve stresue kad sspazes zeteve. Urednici Sssopisa National Wildlife zakljudli su, medutim, da sa nicke primjene Backsterova efekta u medicinskoj dijagno- Ste) kriminalistgkim istragama i u Spijunadi tako fanta- stitne da se nisu usudili da o rome pi. Publikaciia Medical World News objavila je 21. olujka 1960. godine napis o Backsterovim isteedivanjima i popratila ga redakeijskim komentarom u kojem je i2ni- jeto stanoviste da se moda parapstholoSka istrafvanja snalaze na pragu stjecanja one nautne respekrabilnosti i ‘onog priznanja 2a Kojima su walud tet istra¥ivati pa- rapsibitkih pojava od 1882, kada je na Sveueility a Cambridgeu bilo osnovano Britansko udruienje 2a para- psiholotha isteazivanj ‘William M. Bondurant, funkeionar Fuidacije Marry Reynolds Babcock? uw Winston-Salemu i Sjeveroo} Karo lini dao je Backstera subvenciju od 10.000 dolara da na~ stavi syoja istralivanja i wo je ovako obrazlogio: »Niceo 2 Jedan od rajveth ameralih Satopisa koft se bave Hivocom ivi Svotnjs {problemi shove sabe. (OP. pro) ° Vile medicine. (OP. re) 3 Redi se 0 velikoj fundacii Koju je wtemljlajedea od sasjednica pormatog amcrigkog Koncera 2a proiedaiu cizareta Reynolds Tonaco Corporation. (Op. pre.) 2 Tike ite 33va istrativanja ukamiju na to da mo%da postoji nckakay primarni, praiskonski oblik trenutaénog komaniciranja ‘edu svim fivim bicima i organizmima, sistem koji funk- cionira zakona koje pornajemo — i koji zato zasluiuje da ga istrazimo.« Tako se Backsteru prazila moguénost da nabavi skuplje instrumente med Kojima su bili i elekeroksed- graf i clektroencefalografi. Ovi instrument, koji se inate upotrebljavaju za mjerene elektrifnih impulsa w srea i ‘mozga, imali su veliku prednost: 2a razliku od dotadaé- njih Backsterovih instrumenata nisu.u biljke »ubcizgava- lis elektriénn struju nego su samo registriralirazike koje su se stvarale w njihovom elektrignom potencijalu. Kardi graf je omoguéio Backsteru da postize mjercnja koja sa bila mnogo osietivija od onih koja je postizao po- lpafom, 2 enefalgra je bio deer puta seit od andiografa Jedna sluéajnost je Backstera odvela na poste novo podruéje istraivanje. Jedne veéeri, upravo u Easu kad se spremao da dade svom psu dobermann sirovo jaje, opa- io je nedto neobigno. U trenutku kad je cazbio jaje, jedna njegova biljka, Koja je bila spojena s poligrafom, 4escoko je reagirala. Slijedese veteri ova reakcija se po- novila i to je pobudilo njegovu matiéclju. Zeledi da sama to motda osjeéa jaie koje razbijaju, spofio ga je s galvanometrom i opet uronio w isteadivanja. Panih dever sati dabivao je akcivma snimke elektritne aktivnosti jajetas stimku kojoj je ritam bio istovetan s ritmom pulsiranja stca pileceg embrija te je imao fre- levenciju od 160 do 170 otkuesja w minut (to je freke cija koju ima puls pileteg zametka starog tri do écti dana). Medatim, ono sto j¢ u tome bilo neobigno bila je Einjenica da se tadilo o jajeru koje je Backster kupio u obliznjoj samoposluzi i koje je bilo — neoplodeno. Kad je Kasnije razbio jaje, Backster je zaéudeno otkrio da u jena nema nikekve krvofilne strukture koja bi objasai- Je porieklo onog pulsiranja, Zakljuéio je da je po svoj 4 piel otkrio neku vestu polja sila koje se ne mofe obja- Sais nitim fo je poznato u nauci. ‘ Jedini aagovjestaj o tome Sto bi to moglo biti, nago- vieita) 0 tome u kakav je svijet slnéajno zalurao prufi $2 mu podaci o zapanjujugim eksperimentima ener- gerskim poljima oko biljaka, deveéa, lidi i éak oko indi- Nidualne stanice, Koje je vrtio tridesetih i detrdesetth godina na medicinskom fakulers Sveuéiléta Yale po- Kojni profesor Harold Saxton Burr i koje nauka tek danas potinje priznavati ‘Ovaj novi rarvoj dogadaje potaknuo je Backstera na ‘odiuku da privremeno obustavi svoje cksperimente s bilj- kkama kako bi se mogao posvetiti nastojanjima da dokuéi galvanska koina reakcija« ili GSR* Meducim, potro biljke nemaju kode w Ijudskom fiiolo’- kom smisla te rijeti, morao se promijeniti naziv ovog cefekta kod biljaka. U ovom obliku on sada glasi »pstho- galvanska teakeijac ili PGR* ‘Vogel tvrdi da se PGR ne pojevljuje samo u biljkama veé u svim fivim bigima i Zivim oblicima. Direktivna, usmjeravajnéa aktivnost Iiudskog dha fokusira oa ener- * Stanford Research Institute. Grops nanfnoistrativalih Ins tuta Kalforishog sveuilitta. (Op. prev) * Xe engleskom ~ ngalranic shin responses, 36 ee ee Gapulsa Koji prolaze kroz. staklo, kovine i druge mate- Hine. Mein, dosed se-joS wick ne ann So je a priv ran ‘Nina Kulagina, ruski parapsiholoski medij, moée iza- ‘avati okzetanje igle kompasa a da je ne dodiruje, ali da to postigla ona ipak mora pribliliti rake kompasu. ‘Zato pobuduju mnogo snazniji dojam neki uspjesi po- Zigoul na Senforiatom sre, | to u prvom redu Soe ip piglsictuncaion canst ay ge Swann. Ne upotrebljavajuci niSta osim »snage volje«, Srann je ups ditovad na mehacizam kolo Blo ss: froren & tkorvana nquart Komorae) njdebfin ol: Poor zakideow borer revo poondtia Stoo skom institutu, »Quarkova komorax smjeitena je dubo- ko pod zemliom w tezora Koji je ispunjen heliem Fo: Aiu nee ote peobia aka sAeie's ponte ‘lekeromagnerskog spektra. Zhog toga nije nikakvo éudo je Swanev yates Sapenga engale beh HOS Ii koji su smatrali da je on uradio neko ko je po nor- train migiima apeolutno nemoguée 1 potpuno. me eat "Yoga apoaseava Us yak paket Giana? aoe biti izvansedna opasni za sxakog onoga tko nema spo- ‘Shania hesnlleas leas om ene Sree usirana misao«, objainjava Vogel, »moée izvrSiti ogrom- no dicloyanje na tijelo osobe koja se nalazi uw videm stanju duha, ako ta osoba dopusti da se u to ulema nje- coocesadeaies oe ‘Vogel smatra da ntko tko ae elesno porpuno 2drsv 1 ea de. basic prion aeaeagl at + Ghar jeans ow 9 emul se deh fl perso podietd (at Fates Ne to pecan sae mate Facials tance pave Sou ion Ee cine er tice eee See ae eee One 37kkakva_druga parapsihidka istrativanja. Tako cu tezu do- sad nije uspio dokazati, Vogel je siguran da samo pose- bban refim ishrane (Koji se temelii na povreu, voeu i orasima, u kojoj ima mnogo mineral coli i bjelante-» vina) omoguuje tjelu da stvara energiju koja je poreehna za ovakva nautsia istraZivanja, »Svatko tko s¢ ovim Sau ros ener male tiny pa we vato mors isprar- Kad ga actko zapita kako »vike enecgijee (kao &o je to, a primer, energija miSljenja) djeluja na fiicka tijela 4ivih organizama, kaka je tw mehanizam u akciji, Vogel odgovara da se upravo bavi proudavanjem nekih éadno- ‘rath evojstava vode. Keo iskusnom kristalografu, Vogelu je upala u odi pojava da, 2a raaliku od veéine soli, Koje imaju samo po jedan kristalni oblik, uzorci gleserskog eda pokazuja da se ovaj led pojavjuje u vike od tridesce razliitih Kristalnih oblika, »Kad nestruénjak vidi ove ledene kristalee, Kate Vogel, »ima dojam da sleda pot- uno caditite supstancie, iako se u svakom pojedinom sluéaju radi o ledu.« U stanovitom smislu rijeti on ipak ima pravo da tako misli, Voda je jo uvijek velika neri- jeSena zagonetka. Vogel u odnosu na ovo iznosi pretposravku za koju. sam kaée da je jo8 uviick dalcko od toga da bi se mogla smatrati dokazanom. Buduéi da sve éto Zivi ima u svom organizma veoma mnogo vode, moda je govjekova talnost u nckakvoj uzroino} povezanostis ritmom respi- racie, Dok se voda rede kror tielo i islai iz njega kro pore, stvaraju se naboji energie. Slifed rezmiljanja koji je Vogela dorco do ovog postulata 0 vodi pokrenula je parapsiboloiki medi) izgube ilikom seansi ui Kojima trode hi Biju. »Ako bismo zaista osjtli- vom vagom redovno vagali ljude koji se bave parapsi ‘idkim istraSvanjima«, kaze Vogcl, sotkrli bismo da se kod njth nakon svake seanse javlia pad tielesne tefinc. Radi se o posljedici gubitka vode i2 organiama.« 38 Vogel je na pitanje u demu je znatenje njegovih istra- sivanja s bilikama ovako odgovorio: »Velik dio nevolja Koje dodivljavamo su posljedica nate nesposobnosti da s oslobadame stresova i nekih sila koje se u mania go- ju. Kad nas netko odbaci, u sebi se bunimo protiv toga i ne moJemo se osloboditi spoznaje da smo odba- deni. U nama nastaje kompleks manje vrijednosti, a 10 swvara_sizes-koji se, Kako je to dr Wilhelm Reich jo8 codavno dokaza0, manifestira u obliku misicne napetosti, ‘Tako ga se ne oslobodimo, tobi energetsko polje naleg tijela | izariva_promjene u njegorom kemizmu, Moja istrafivanja s bilkama ukazuju na jedan put do tog oslo- bodenja.« ‘Dva mlada Kaliforijska studenta Koji se bave istra- aivanjem socijalne psihologije i indijske filozofije, Randall Fontes i Robert Swanson, nastavljaju Vogclova istcai- ‘anja na joi jednom acistraienom podrugju. Sluleéi se safinicanim aparararama, koje su porajmili od Vogela, veé su izycSill nz tako zanimjivih otkriéa da su od ne- kkoliko uglednih sveueilita dobili subvenciju za nastay- Iianje prouéavanj pojave komuniciranja u svijet biljaka, Fontes i Swanson su svoje prvo otkriée izvrili manje- ‘ike slutajno: jedan od nih je zijevao, a drugi je zapazio da na to zijevanje bilika reagica snaznim impulsima ener- Sije. Umjesto da slegau ramenima i ignorieaju ovu po- javu, Fontes i Swanton su odlatli da je istade. Tako su oseapili rato jer su mali dase uw drevnim indijskim ‘ekstovima pretjerano zijevanie prikazivalo kao postupak pomocu Kojeg se umoran éovjek napuni ehabijem (Gak- tijem), to jest energijom za koju su stari Indijc vjerovali a ispunjava Stay svemie, U pokusima koje je vidio s drom Normanom Gold- sicinom, profecorom biologie na Sveusilifta w Hayward Kaliforniji, Fontes je otkrio da se u nekoj vsti filo- dencirona krede sa stanice na stanica elektritni potencijal, to snaino ukazuje na zakljnéak da bilfka ima jedno- stavan Jivéani sistem. Foaresu je ovo otkriée donijelo 38ponudu da vodi nauénostrativaéki projekt ro ga onga- nizica Science Unlimited Research Foundation’ u San Antoniju u Teksasa ~ sa ciliem da se istrali djelovanje Ijudske svijesti na Zive organizme. Njegov kolega Swan son_sudjeluje u. stvaranju parapsiholotk\ orijentiranog , nauinog contra na Sveuciliitu Jobna P, Kennedyja a ‘Martinezu u Kaliforniji. Jedan od ciljeva ovog centra jest <éa se urvrdi Koji i kaki Tjud} eelepatski djeluju na biljke, ne dielyju, * Onplike — -Fundeca 2a novia itadivanja ‘Nauke nema Biljke koje otvaraju vrata U. asm azivanya TAPS KOMUNIKACHE biliaka upustio se zarim i jedan specifalise za elektroniku iz West Patersona u savernoj dezavi New Yersey, koii je ‘posve slaésjno éuo interrju ito ga je na zadiju dao Back- ster novinara Long Jokau Nebelu, Pierre Pau! Sauvin = tako se zove ovaj elektroniéar — revno prouava izvan- osetia zepaban jfovomen hipnatiranjs adel ait odhiéno poznaje i suvzemena tchniku i njezine mo- iriceos, jer je radio w laborstorjia nekoliko vith Korporacija kao ito su Aerospace i International Tele- phone and Telegraph, koje su »na Spicie razvoja moder- ne tehnike. Kad je novinar Long John Nebel - askeptik od 2a- naraa — Backstera sutjerao u ugao«, kako se to kale w boksu, zatrativsi od ajega da opike nckoliko moguéth Praktitnih primjena svoga otkriéa na polju primarne per- cepcije kod biljaka, Backster je iznio neobitnu ideja Uratw w déungli vojnici bi se mogli »prikljatitie na bij- kke koje tamo rastu. Biljke bi funkcionirale kao »alarmai luredaiis, One bi ntegistrirale stress ako bi se w blizini nalacilskeiven! neprjateliski vojnic, &to bi vojnicima omoguéavalo da izbjegnu zasjede. »Medutim, ako bismo xhnjli postici da se ncki psibolog doista trene i pone raz miilati o onome sto radimo«, dodao je Backster, »moglt bismo spojit biljku s prikladno konstruiranim usedajem koji bi stavlj2o u poker i zaustavljao djefji elcktritai™ vlak. Taj bi vlak vozio naprijed ii natrag, zaustavljao se i opet pokretao, po komandi udske voli li emocije.« Tako je to bila ofito utopijske ideja, Sauvin nije tako mislio vet ju je »preveos u svoj elektronigki Zargon kao idcju konstrukeije »uredaja koji bi rcagirao na strahe. ‘Ova ga je zamisao tako opsicla, da je svoj stan nezenje pretvorio u Merlinova! pesins elektronskih uredaja. Sauvin za sebe kade da mu mnoge ideje za tehaicke pronalaske dolaze u obliku parapsihitkih >bljeskova-. ‘Terdi da mu na taj naéin sdodus svi fakeualat podaci kkoji su potrebni za konstrukeiju novog pronalaska, i da wopée ne shvaca, bar neu cjelini, tehnithi princip koji je ovdje w igri, a ponckad ne zna ni kako se ti podaci oklapaju w cjelinu, Tada mo, kale, ne preostaje nia drugo nego da se obrati »visim sferamas i da od nih zatrali dopunske podatke. Pomocu visokovoltainih generators ko. proizvode lumjene munje (kakve se obigno vide samo u filmovima 6 Frankensteinn) Sauvin kroz svoje tielo propuita struja od 27.000 voki i aktivira na daljinw sijalica w oblika ubtipka, napunjenu helijem, koja mu sludi kao elektron- ski souijin stole Kao Covjek s izvanrednim smislom za ncobigno i s podjedaako bogatim tehnigkim zranjem, Sauvin je pri ligno lako i brzo konstruirao mali djeéit elektriéni viak koji juri po traénicama, zaustavlja se, vori natratke, opet se zaustavlja i vori prema naprijed pokoravajuci se * Carobuiak iz glasovite Iegeade o Kealja Arthurs 1 =Vitezo vima Olmaglog atlas. (OP. rev) * Poenat spiisihiezehvzt. (Op. pres.) 6 iskijutivo Sauvinovim mislima i emocijama koje hvata i onda dalje emitira ~ nek biljca, Zanirajiv je sistem po kojem funkcionira ovaj ure- aj, Jureli taénicama, lokomotiva clektriénog viaka gar- ne jedan prekidad i to aktivira drugi uredaj koji je Hicom spojen sa Sauvinovim tijelom. Kror #ieu prolad elektrié- nna struja pa Sauvina prodrma snafan i neugodaa elek- tritni udar, Malo dalje na tragnicama je montiran drugi prekidaé. On je Zicama spojen s galvanometrom na koji je »prikljuéen. filodendron. U trenuck kad biljka suhva- He Sauvinova emocionalnu reakciju na. strojni udar, poskoti Kavaljka galvanometea i aktivica drugi prekidad: fon se prebaci i zaustavi vlak. Nakon prvih uspjefaih pokuse, Sanvin je usaveSio ovaj postapak: uw dalinjim pokusima vile nije primao strajae udare vee bi se na ji samo sjetio ~ So je bilo dovoljno da izazore xc- akeiju bilike i aktiviranje drugog prekidaéa. Tako se Sauvin odayna zanimao za parapsihologiu. pa su ga urbudile psiholodke implikacije pojave da bilike eagiraja na Hjudsku misao i na liudske emocie, ipak ga je najviée zackupila ideja da konstruira takav uredaj 7a Komunicicanje s biljkama koji bi fenkcionicao tako ppouzdano da bi ga mogao aktivirati bilo tho. Sauvinu nije bilo vaino je li biljka u bilo kojem sla eijeti »racionalnos ili »emocionalno bige, To mu je bilo svejedno, Jedino Sto je lio postii bilo je to da se wv biljlea moze sigumno pouzdati da ée ona svaki put thvatici njegow emocionalni signal i aktivirati ona. pre Kidaé, Jedno je za njega bilo sigurno. Nije bitno posiedu- ja Ii bilike svijest, vazno je da imaju energetsko polje Koje je sliéno onom Sto ga stvaraju ljudi. Iz toga se, naime, move zakljudit da ée se moda naéi natin da se proktidhi iskorist uzajamno djelovanje, inrerakeija, ovih vain polja, Problem je kako konstruirati takvu tehnigka opzemi koja waferee. Ove je uredaje ITT odbacio jer su njcgovi stragnjeci zakljudili da isu prikladni 2a temperature koje viadaju u svemirskom prostora. Pomoéu ovih uredaja Saavin je konstruirao dva ure- aja: Wheatstoneov most; koji je meio elektritni po- tencijal izmjeniénom umjesto istosmjernom strujom, suromanki regulator porasta potencijala. Nadao se da G pomodu ovih dvaju uredaja moti mjeriti veoma sitne jpromjene w energetskim poljima bijaka. Osjetlivost koju je postigao bila je sco puta veta od one koja se postiza- Vala Backsterovim galvanometrom, a osim toga ovaj je sistem eliminitgo velk dio elektroncke »buke« (smetn)) Ono 3to je Sauvin sada zapravo mjerio (i registra) ‘ide nisu bile amplitude w voleadi vet takozvani fazni ps nak odrosno neaname razlike inmedu dviju voltaza koje sc jedna na drugu nadovezuja. Sve u sveima bio je to ure- da Koi bi se mogao donekle usporediti» obignim kugan- skim uredajem za amtomatsko reguliranje elcktritne ra- svjee, ali s tom razlikom Sto je ovdie kao prekidat i re- guletor funkeionirala biljka. Promjene w prividno| elek- fino} otpornost lista imale su 2a posjedicu pojatanje ili smanjenje sjaja syjetlosnog izvora pa je tako taj izvor vitualno odraiavao seakcije biljke na vaniske podrazaje. im je jednom njegov uredaj procadio, Sauvin se ba- cio na posao i pogeo monitorirati® svoje biljke 24 sata Snevno, Da bi mogao hvatati Zak { najsitnije nfjanse u farnom pomake, spojio je svoju aparatura s oscilosko- om, velikim clekironskim zclenim »okom« na kojem s€ ojavljue svijetleéa sosmicas, Ta je nosmicae na Sau hovom osciloskopu mijenjala oblik kako god se mij njala struja koja je dolazila iz bike. Kad Bi bila w po- Monitor je sjedaitki nasiv zs mjerae instruments koji 56 ‘potreblarau ux Loatntiaa’ aadooe ackog process. (OP. Prev.) * Uredal va njerene eleartnog oxpora. (Op. prev) 5 TS mists 6kereta, vosmicas bi ingledom podsjecala na leptira koji male Kallima, a istovremeno bi nastajao zvukk promjen- Ijve frekvencie fro ga je stverale struja koja je prolzzila Koz uredaj nazvan tonski oscilator opremnljen pojaalom., ‘Ovo je Sauvina omogacavalo da éuje ¢ak i najneznatnije promjene vibracie odnosno da Zuje seakcije svojih bi- Ijaka. Nekoliko magnerofona neprescano je saimalo ovaj oseilantai ton. Oni su se auromatski ukjjucivali i iskdju- Givali, dedi po witafemome sistema, a istovremeno su stimali i ona) kratki signal Sto ga evake sekunde emivira radio-stanica koja 24 sata dnevno emitira apsoluno toé- fo vrijeme za pomorce | avijatiéare. Pomoc ovog ure- daja i pomocu »Stoperices koju je nosio sa sobom, Sau- vin je tnogao pratis kako na svoje biljke djeluje na da- Tiina — dok je aa ulid, w svom uredu u 1 T-u ili Eak anegaje na ilera ili jerovanju. Tele sada su mogle doti do punog iztazaja ncke druge apararure u Sauvinovom »medlinskome laboratorija. To je u prvom red bio slogeni, Komplicirani sirem auto- matshik uredaja 2a vodgovaranjew na telefonske pocive i primanje, to jest snimanje telefonskih poruka koje bi sti- Zale Kad Sauvin ne bi bio kod kuée. On je nekoliko go- dna prije toga bio poteo ostvarivati dodatne prihode Sadi pod raznimm pseudonimima za nekoliko spocijalizira- nil Easopisa. Da se za ovo ne sazna i da se zbog toga ne zameri svojim Sefovima w [TT-u a da ipak bade wijek tu stanju da se u bilo Koje doba dana posavjetuje s ured- picima tik listoya i odgovori na njihova eventualna pita- nia, Sanvin je smislio ncSto zaista duhovito. Pomoéa ma- log radio-odatljaéa koji mu je bio stalno prigveSéen na tori ispod nogavica blaéa i pomocu niza auromatiziranih i predprogeamiranih elekeronskih uredaja 310 su izvrSa~ vali stanowire radnjc pokoravajuéi se instrukcijama koje Si bile registriane na pesforiranoj traci, Sauvin je mogao Komunicirti preko evog kuénog tslefona, primati poruke i davati odgovore na niih, i to dok bi siedio za svoiim radaim stolom u ITT-u. Da bi njegova atomatizirana 66 ema bila sposobna da identificira urednika Exsopisa (Ei br obrenuo bro|njegors kncnog tlfons, Sas je potrebio nekoliko posve jednostavnih tehnigkih »80- sovas, Na primjer, bilo je davolino da bilo koji od ured- hike urzae ée5alj i prjede noktom po njegovim zupcima pa tako proizvede zvugni signal koji je Sauvinova apara- tara leko ideniifcirala, »prepoenavala« i na taj signal aktivicala automatske uredaje Koji bi »nazvali« Sauvina tured. Kao kakav Ziv telefonist, ovi bi automatski uredaj ‘spojili Sauvina s urednikom koji je s njim clio razgova- ati i oni bi sazgovarali preko telefona ua Sauvinovor sano. ‘Ova oprema, Koja se doimala kao da je mzeta iz nae tuéno-fantasticne pripovijeske ili romana, sada je odliéno pposlutila Sauvinovo} Sei da bude neprestano u vezi sa svojim biljkama, da bude sposoban da s njima komuni- ‘cra bez obzira na to gdje se nalazi. Mogno je okrenuti bro} svog kudnog telefona i direkmno govorit s bilkama; rmogao je monitorirati tonove nihova reagiranja preko ‘onog audio-oscilatora; mogao je sa svakog mjesta kon- ‘rolirti i podeiavat jatinu rasvjete i temperatura u svom scanu kao i rad vredaja 7a snimanje Koji su se tamo na- laxili, Promatrajuéi preko clektroda ponaSanje svoj bi Jjska, on je malo po malo dokusio ono isto Ho je prlje njega bio shvario Vogel, to jest da najbolje renulate po- stile s onim biljkama s kojima uspostavi poseban_men talni odnos. To je postizao tako da bi aajprie sebe do- vveo u lageni trans, a onda bi se usredorotio na ro da bilci Felt dobro, da je njedno dodirye i gladi, da joj pere Be i da joj ukazuje razne druge njetnost. U tome bi ustrajao sve dok ne Bi osjetio kako emanacije njegove energie ulaze u biljk i »mijeSaju« se s emanacijama nje- zine energie Upravo ko Backster, cako je i Sauvin orkrio da nje- Bove bilike najage reagiraju na smrt odnosno na umica- ‘je Hivih seanica a evom okolifs i de w tome najkonzi- . estentnie reagiraju na umiranje Ijadskih stanica. Osim t0- zm je u brojaim pokusima otkrio i to da je najjednostav- Diji signal na koji one wvijek reagiraju doveljno jak da. se to mode regstrirat, signal koji bi nastajzo kada bi on hhanio sebi legani, blagi elektritni udar, Postupak kojim je to postizavao bio je posve jednostavan. Nekoliko bi Puta okrenuo stolicu ispred svog pisaéeg stola (koja se ‘Okreée na vijak), a onda bi w2emljio tako nakupljeni stax tigki elektriéni naboj tako da bi prstom dotaknuo po- v#liau pisadeg stola koji je bio od metala. U istom bi tre- rucku njegove biljke reagirale naglim, trenutafaim sko- kom potencijala, iako su bile nekoliko kilometara daleko. Kasnije je Sauvin otkrio da je, kao i v eksperiments s dietiim elektritnim yiakom, dovoljno da se on samo siti takvog elekeriénog udara: bilike bi ubatile ¢taj signal i registrirale ga. Ovu reakeiju postizavao bi Zale i onda kad bbise nalazio u srojoj svikendicie, oko x30 kilomerara da- Ieko od mjesta gdje se nalazio njegov laborarorij s bilj- kama, Seuvinoy glavni problem bio je kako da »natjera< svoje bilke da budu stalno »pcikljudencx na njega a ne tna svoju nepostednw okoline, pogotovo kada bi moro po nekoliko dana izbivat i laboratorija. Bilo mu je jasno da ée, ako Zeli rijeliti ovaj problem, morati smisliti po- Sstupak pomocu kojeg ée neprestann painju biljaka pri lakitiefikasnije nego Sto je to postizavao time Sto bi im telefonirao, Bududi da je otprije znao da njegove biljke najjage reagiraju na povrede koje on nanosi sam sebi, kao iina svaki poremecaj u njegovom energetskom pola, do- {ao je na ideju da ovaj problem pokuka fz daljine, pornoéu teledirigiranth uredaja, od vremena do vremena ‘ubije po nekoliko stanica syoga djela u nepo- Sedno} blizini biljaka. Ova) je sistem odliéao funkcioni- ‘20, al we odmah poavio nov problem: Kako doi do takvih stanica koje ée biti sposobne da prelive dulje vre~ mena. Stanice krvi su se pokazale osobito prikladaim, os stanice Kose bilo je tetko ubiti. Najzad se pokazalo da su ipak najorikladnijestanice sperme. Reaultati ovih pokusa potakoul su Savvina da se za pita, reagiraja Ti modda billke i na emocije xadosti ili sitka, a ne samo na boli. Na ovo aa nije najerala semo znatilelja. Blo mu je veé dosadilo da samoga sebe dema strujom, Uskoro je otkrio da biljke doista reagiraju na zadost i wlitak, ali takyim valnim obrascima koji nis bili dovoljno oftri da svaki put aktivieaju onaj prekidas. To Sauvina nije pokolebalo da pokusa izvstti jo8 smioni- ji ckeperiment, Jednom je provco vikead s ackom die- ‘yojkom, ito u svojoj vikendici koja ce nalasila oka 130 Kilometara daleko od laborarorija u kojem su bile bi Kad se poslije rikenda vratio u grad, otkrio je da su bilj- Ke veoma intenzivno reagirale izezivajuéi veoma visoke tonove na conskom osclatora x onion semcima kad je ‘on imao spolni odnos s tom dievojkom i da je taj ton dostizao najveeu visiou w trenutku njegova orgazma. Bi- lo je to u svakom pogledu zanimljivo otkeiés, al je Sau- vinw palo na pamet da bi se ono moglo i komercijalno iskoristit, i 10 tako da se Konstruira razmjemo jedno- stavan uredaj pomoéu Kojega bi liubomome Zene mogle eprestano nadzirati mueve koji vole sSarati«: nepre- stano bi ih monitorirale posredstvom acke begonije ili bilo koje drage kucne biljke! Medutim, Sanvinu je bilo jasoo da ovim okrifem nije poscigao ono do éega mit je bilo najvite stalo: nije cijeSio problem jednostavnog 2 ‘pak apcelumo pourdanog sistema kolim bi se postglo da Liljke svojim reakcijama uvijek aktiviraja ona} pre- Sauvinu je, naravno, bilo jasno da mode djelovati na svoje billke iz daljine, ali je morao priznati da njegov si- stem jo§ uvijek nije dovolino usavesen da bi se mogao Ypotrebljavati u takvim peakeignim primjenama adje je Potrcbas apsolutna pouedanost fonkcionisanja. Jos uvi- ick ie postojala moguénost da bilka reagira na kakav sa cuvinovog stajaliéte +bezvezni« podrazaj u svom ambi- 6