Professional Documents
Culture Documents
Predavanje 1 Mehanika Fluida
Predavanje 1 Mehanika Fluida
Arhimed (287-212)
Matematiar i mehaniar
Prvi nauni rad iz mehanike fluida tijelima
koja plivaju (250 god. p.n.e.)
Arhimedov zakon: Svako potopljeno tijelo u
tenosti prividno gubi od svoje teine onoliko
koliko je teka istisnuta tenost.
Doba renesanse znaajan period u razvoju
Prvi rad u tom periodu je objavio holandski
naunik Stevin Naela hidrostatike (1585.
godine)
Matematiar i astronom
Diferencijalna jednaina
kretanja idealne tenosti
Drugi pravac
(od polovine 18-og i cio 19-i vijek)
Mehanika fluida se grana na dvije oblasti: teorijsku
hidromehaniku i praktinu (hidrauliku)
Tek krajem 19-og vijeka poinje interesovanje za stiljiv
fluid.
Hidraulina istraivanja su se kretala u tri pravca:
- Balistiki (artiljerijska oruja)
- Razvoj moreplovstva prouavanje otpora broda
- Uvodjenje vodovodnih i kanalizacionih cijevi iziskuje
prouavanje strujnih gubitaka u cijevima i kanalima
(Darsi i ezi)
Trei pravac
(poetak 20-og vijeka do danas)
Pribliavaju se
teorijska i praktina
mehanika fluida
Ludvig Prandtl (18751953)
- teorija graninog sloja
(1904)
Brz razvoj mehanike
stiljivog fluida
Definicija fluida
Fluidi nemaju kristalnu strukturu
Fluid je materija koja se kontinualno deformie
pod djelovanjem tangencijalnog napona ma
kako mali on bio.
Ovu definiciju zadovoljavaju materije u tenom i
gasovitom stanju.
Pri rjeavanju veine problema strujanja fluida
koristi se koncept kontinuuma (zanemaruje
strukturu materije i pretpostavlja da fluid
kontinualno ispunjava prostor).
V 0 V
dV
Gustina smjese tenosti odredjuje se zavisno od koliinskih ili
zapreminskih dijelova iz sljedeih relacija:
Vs V1 V2
ms m1 m2
s 1 2
1 2 ms
m1 2 m2 1
ms m1 m2
Stiljivost
Svojstvo fluida da mijenja svoju zapreminu pod
dejstvom vanjskog pritiska naziva se stiljivost.
Koeficijent stiljivosti s
V 1
s
Pa 1
V p
dV 1
V dp
m V const.
Vd dV 0
dV d
d
s p dp
0
0
d 1
s
dp
ili
d
sdp
ln
s p p0
0
0e
s p p0
s [GPa-1] nost
s [GPa-1]
etar
1,948
ulje
0,484-0,637
alkohol
1,222
voda
0,419-0,479
bezol
0,966
morska
voda
0,5-0,51
nafta
0,907
glicerin
0,23
0,755
iva
0,038
Brzina zvuka
Brzina prostiranja slabih
elastinih poremeaja kroz
homogenu sredinu.
dp
c
d
dp
c
d
2
dp
c
dp
iz
slijedi
d
sdp
d dp
Za tenost:
Za vrsta tijela:
E
c
Za gasove:
Zavisi od karaktera promjene koja izaziva zvuk
Izentropska
p
const.
ln p ln ln C
dp
d
dp
p
2
c
RT
d
izotermska
p
const.
ln p ln ln C
dp d
dp p
2
c
RT
d
F
A
y
u U
h
ds t
U
dt
du U
dy h
ds t h tg d t hd t
U h t
du
U
t
dy
h
Fluidi koji se ponaaju prema zakonu
unutranjeg trenja nazivaju se Njutnovi.
Kod vrstih, elastinih tijel, napon je
proporcionalan deformaciji, a kod Njutnovskih
fluida brzini deformacije. Brzina deformacije se
naziva jo i gradijent brzine.