odvjetnik DAMIR JELUI, dipl.iur.

Odvjetniko drutvo Vuki, Jelui,

ulina, Stankovi,Jurcan & Jabuka d.o.o.
Rijeka, Nikole Tesle 9/V-VI.
E-mail: immobilis@iskon.hr
www.damir-jelusic.info
Mob: 098 215 983

MENADERSKI UGOVOR KROZ PRIMJERE IZ

RELEVANTNE JUDIKATURE
1.

UVOD

Rije manager je anglizam i u prijevodu na hrvatski jezik

oznaava strunjaka i organizatora koji svojom kreativnou i
idejama upravlja poduzeem, nekom organizacijom, sportskim
klubom i slino1. Kod nas se u kolokvijalnom govoru termin
menader2 uvrijeio za oznaavanje predsjednika i lanova
uprava trgovakih drutava ili sportskih menadera koji osobno
ili putem licenciranih menaderskih agencija vode poslove za
jednog ili vie profesionalnih igraa odnosno sportaa. Prema
naem shvaanju sadraj termina menader treba sagledavati
ire jer je po nama menader svatko tko upravlja nekim poslom
odnosno
sistemom,
pa
makar
i
na
mikro
razini,
kroz
menaderiranje, primjerice, nekom trgovinom ili caffe barom,
jer je akcent na upravljanju odnosno menadmentu. Kada su
graani
Republike
Hrvatske,
dodue
jo
uvijek
vie
deklarativno
nego
stvarno,
socijalistiku
ekonomiju
i
samoupravljanje
odluili
zamijeniti
slobodnim
trinim
gospodarstvom, u pravnoj su se praksi poeli javljati sporovi
proizlazei iz menaderskih ugovora. Zato emo u ovom radu, na
primjerima iz judikature Vrhovnog suda, pokuati pruiti
odgovore na bar neka od spornih pravnih pitanja koja su se u
judikaturi javila u kontekstu menaderskih ugovora i na koje
je ista tijekom vremena iznjedrila pravne odgovore.
2.

PRAVNA PRIRODA MENADERSKOG UGOVORA

Menaderski je ugovor, prvo, inominantan ugovor jer kao

ugovor nije reguliran odredbama Zakona o obveznim odnosima
niti bilo kojeg inog propisa3. Po olakoviu, posrijedi je
ugovor kojim se zasniva partnerstvo izmeu, s jedne strane, onog koji
ima odreenu poslovnu viziju i spremnost da uloi novac i, s druge
1

Ani, Goldstein, Rjenik stranih rijei, str. 833.

Izrazi u ovom radu koriteni u mukom rodu, primjerice menader, rodno su neutralni odnosno na jednak nain
obuhvaaju muki i enski rod.
3
Zakon o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08 i 125/11), dalje ZOO
2

strane, menadera koji prihvaa profesionalni izazov da tu poslovnu

viziju provede u ivot odnosno oivotvori4. Drugo, kolokvijalno
kazano, klasini ili isti menaderski ugovor je sui generis ugovor
obveznog prava. Kad kolokvijalno rabimo pridjeve klasini ili isti
menaderski ugovor tada mislimo na menaderski ugovor sastojei
iskljuivo od obveznopravnih elemenata, uglavaka, klauzula i
stipulacija kojeg treba razlikovati od mjeovitih ugovora kod kojih
menaderski ugovor sadri elemente vie vrsta ugovora, a o kojima e
vie rijei biti neto nie. Nastavno citiramo bitan fragment jedne
odluke iz judikature donijete u predmetu u kojem je menader, u
procesnom svojstvu revidenta, imao pravni stav da je menaderski
Ugovor koji je imao sklopljen s poslodavcem mjeoviti ugovor koji uz
obveznopravne sadri i radnopravne elemente, dok su sudovi niih
instanci, a naposljetku i Vrhovni sud, zauzeli pravno shvaanje da je
posrijedi iskljuivo menaderski ugovor kojeg smo mi povie
kolokvijalno nazvali istim ili klasinim: U dokaznom postupku je
utvreno da su stranke 8. sijenja 1996. godine sklopile
Ugovor o obvezama, ovlatenjima i plaanju rada (Menaderski
ugovor - dalje Ugovor). Dopisom Nadzornog odbora broj 4/96 od
31. listopada 1996. godine tuenik je jednostrano taj Ugovor
raskinuo temeljem l. 13. Ugovora. Tuitelj smatra da raskid
ugovora nije automatski doveo i do otkaza njegovog radnog
odnosa, jer da je s tuenikom sklopio i ugovor o radu, to je
tuenik osporio. Ocjenom svih izvedenih dokaza utvreno je da
tuitelj, osim Ugovora o obvezama, ovlatenjima i plaanju
rada od 8. sijenja 1996. godine, nije s tuenikom sklopio ni
jedan drugi ugovor, a navedeni Ugovor ne sadri elemente
ugovora o radu na neodreeno vrijeme. Zbog toga nii sudovi
odbijaju zahtjev tuitelja da se nakon raskida navedenog
Ugovora uspostavi radni odnos kod tuenika. Tuitelj u
reviziji navodi da Ugovor od 8. sijenja 1996. godine nije
Menaderski ugovor, jer da iz njegovog sadraja ustvari
proizlazi da je meu strankama sklopljen ugovor o radu. Naime,
tuitelj je kod tuenika imao status lana Uprave trgovakog
drutva i kao takav bio je registriran kod Trgovakog suda u
Rijeci. Suprotno navodima revizije, iz sadraja Ugovora o
obvezama, ovlatenjima i plaanju rada sklopljenim s Nadzornim
odborom ne proizlazi da bi tuitelj zasnovano i radni odnos s
tuenikom. injenica to je pored ugovorene plae u bodovima
navedeno u Ugovoru da e se tuitelju isplaivati i sve ostale
naknade po aktima tuenika kao i ostalim radnicima u Drutvu
ne ini Ugovor u tom dijelu ujedno i ugovorom o radu.
Ugovoreni primitci pojedinog lana Drutva mogu biti razliiti
(plaa, sudjelovanje u dobiti, naknade izdataka za prijevoz,
godinji odmor, prehranu i dr.) i mogu se slobodno ureivati
ugovorom. U konkretnom sluaju stranke su ugovorile da i
tuitelj i tuenik imaju pravo na jednostrani raskid spornog
Ugovora bez ikakovih ogranienja (l. 12. i l. 13. Ugovora).
4

olakovi, Esad, Menaderski ugovori, nakladnik HUM-CROMA, II. izdanje, Zagreb, 2006., str. 33.

Ni tu se ne spominje radno-pravni status tuitelja, to bi

bilo logino kod zasnivanja mjeovitog pravnog posla s
elementima ugovora o radu i menaderskog ugovora. Tuitelj je
obavljao odreene poslove kod tuenika na temelju Ugovora koji
je po svom sadraju i pravnoj prirodi iskljuivo menaderski
ugovor, a ne i ugovor o radu, pa se nakon jednostranog raskida
tog Ugovora, na status tuitelja ne primjenjuju odredbe Zakona
o radu ("Narodne novine", broj 38/95, 54/95, 65/95 i 17/01
dalje ZR) o zasnivanju i prestanku radnog odnosa, ve se
odnosi stranaka u ovom sluaju procjenjuju na temelju sadraja
navedenog Ugovora. Na reviziju tuitelja treba jo odgovoriti
da se radni odnos ne zasniva prijavom na mirovinsko i upisom u
radnu knjigu, ve se zasniva prema odredbi l. 8. ZR ugovorom
o radu iz ega proizlazi da za zasnivanje radnog odnosa mora
postojati volja i suglasnost obiju strana da se takav trajan
obvezni odnos zasnuje, a iz sadraja predmetnog ugovora to ne
proizlazi,
kako
se
to
eli
prikazati
u
reviziji.
Niestupanjski
sudovi
su
stoga
pravilno
primijenili
materijalno pravo kad su odbili zahtjev tuitelja na uspostavu
radnog odnosa kod tuenika i na priznanje svih prava iz radnog
odnosa, nakon to je Ugovor raskinut5 Citirano je pravno
shvaanje Vrhovnog suda, posljedino, rezultiralo pravnim
shvaanjem istog po kojem spor o pravima proizlazeima iz
menaderskog
ugovora
nije
radni
spor6:
Revizija
nije
doputena. Tubeni zahtjev tuitelj temelji na odredbi l. 7.
to. 1. Ugovora o meusobnim pravima i obvezama koje je 27.
veljae 2004. sklopio s tuenikom za poslove predsjednika
Uprave direktora (menaderski ugovor). Kako nije rije o
radnom sporu ve tuitelj kao predsjednik Uprave drutva trai
ispunjenje ugovora o menadmentu, to je u smislu l. 34. b)
to. 3. nadlean je trgovaki sud koji je i proveo postupak7
Tree, po kriteriju vrste pravnog posla8, menaderski je
ugovor, prvo, dvostranoobvezni pravni posao odnosno ugovor jer
njime
oba
sukontrahenta
preuzimaju
konkretne
ugovorne
prestacije. Drugo, naravno da je posrijedi inter vivos pravni
posao kao to se, tree, podrazumijeva da je posrijedi
onerozni odnosno naplatni pravni posao. etvrto, on je
komutativan jer su u vrijeme njegova sklapanja poznate
ugovorne uloge i obveze, a kauzalan je, peto, zato jer je
kauza, razlog i svrha njegovog sklapanja, bitan element istog.
Konano, esto, s obzirom da smo ve uvodno apostrofirali da
je posrijedi inominantan ugovor on je posljedino toj
injenici neformalan pravni posao jer (ne)propisana forma
5

Vrhovni sud Republike Hrvatske, Rev 1222/01-2

Odredbama l. 433. 437.a Zakona o parninom postupku (NN 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03.,
88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11, 148/11. proieni tekst, 25/13 i 89/14 Odluka Ustavnog suda),
dalje ZPP, regulirana je procesna materija radnih sporova.
7
Vrhovni sud Republike Hrvatske, Rev 148/07-2
8
Vedri, Martin, Klari, Petar, Graansko pravo, Narodne novine, 1998., str. 104. 107.
6

sklapanja nije uvjet za njegovu (pravo)valjanost, iako se,

dakako, u praksi menaderski ugovori u pravilu sklapaju u
pisanoj odnosno pismenoj formi u skladu s onom starom
latinskom verba volant, scripta manent. Obrasci takvih pisanih
menaderskih ugovora mogu se, primjerice, pronai na mrenoj
stranici Hrvatskog udruenja menadera i poduzetnika CROMA9 i
mrenoj stranici tvrtke Orkis10.
3. BITNI I PRIRODNI SASTOJCI MENADERSKOG UGOVORA
Smatramo da su bitni sastojci menaderskog ugovora,
esentialia negotii, s jedne strane, ugovorni uglavci s
precizno stipuliranim ovlastima i obvezama menadera i, s
druge strane, ugovorni uglavci koji reguliraju materiju plae
i eventualnih inih primanja menadera. Primjerice, Zakonom o
trgovakim drutvima11 su normirana naela za primanja lanova
uprave na nain da je propisano da pri odreivanju ukupnih
primitaka pojedinih lanova uprave, dakle plaa, sudjelovanja
u dobiti, nadoknadi izdataka, plaanju premija osiguranja i
svih ostalih davanja, nadzorni odbor trgovakog drutva mora
brinuti o tome da ukupni iznosi primanja budu u primjerenom
odnosu posla koji obavlja lan uprave i stanja drutva, s tim
da nadzorni odbor, u sluaju pogoranja prilika drutva, ima
zakonsku ovlast da gorenavedena primanja lanova uprave
drutva primjereno smanji12. Takoer, ukoliko je menaderskim
ugovorom stipulirano pravo menadera da sudjeluje u dobiti
drutva za tekuu godinu tada se njegov udio u dobiti
obraunava temeljem dobiti za tekuu godinu umanjene za
nepokriveni gubitak iz prethodnih godina, te iznose koji se po
zakonu i statutu iz tekue dobiti unose u rezerve drutva.
Posrijedi je kogentnopravna zakonska odredba pa su eventualni
ugovorni uglavci kojima bi sudjelovanje lana uprave drutva u
dobiti bilo stipulirano na drukiji nain nitetni13. Prema
olakoviu, osnovna menaderska plaa trebala bi u malim
trgovakim drutvima iznositi 6, srednjim 8 i velikim 10
prosjenih plaa u tim trgovakim drutvima isplaenima u
odreenom promatranom obraunskom razdoblju, ali u praksi su
menaderske plae u Republici Hrvatskoj, u pravilu, ipak
nie14. Prirodni su, pak, sastojci menaderskog ugovora, po
naem pravnom shvaanju, ugovorni uglavci o vremenu na koje je
isti sklopljen, uz opasku da je Zakonom propisano da
predsjednik i lanovi uprave trgovakog drutva mogu biti
imenovani na mandat ne dulji od 5 godina s time da mogu biti

www.croma.hr
www.orkis.hr
11
Zakon o trgovakim drutvima (NN 125/11 - proieni tekst , 111/12 i 68/13), dalje ZTD
12
ZTD, l. 247. u vezi s l. 432.
13
ibid., l. 246.
14
olakovi, op. cit., str. 76.
10

reimenovani15,
o
ugovornoj
zabrani
konkurencije
odnosno
natjecanja s poslodavcem, tzv. (anti)konkurentska klauzula,
engleski covenant not to compete, o uvanju poslovnih tajni
drutva, naknadi tete, pravu na otpremninu i visini iste,
nainima raskida odnosno otkaza ugovora i slino.
4. PRESTANAK MENADERSKOG UGOVORA
S obzirom da je menaderski ugovor obveznopravni posao
obveze iz njega primarno prestaju na nain stipuliran u
ugovornim odredbama odnoseima na materiju prestanka ugovora,
dakle primjenjuje se ono to su ugovorne stranke sporazumno
dogovorile u tom kontekstu, u skladu s naelima slobode
ureivanja obveznih odnosa i dispozitivnosti16, a podredno se
primjenjuju odredbe ZOO-a koje reguliraju naine prestanka
obveza. Kod menaderskih ugovora sklopljenih na odreeno
vrijeme ugovor odnosno obveze prestaju protekom vremena na
koje su sklopljeni, kako rekosmo kod predsjednika i lanova
uprava
trgovakih
drutava
to
je
odreeno
vrijeme
od
maksimalno pet godina. Primjer iz judikature u kojem je
Vrhovni sud zauzeo pravno shvaanje da se menaderski ugovor,
zbog pravne prirode istog, sklapa na odreeno vrijeme: Prema
prosudbi ovog revizijskog suda pravilnim se pokazuje ocjena
prvostupanjskog suda da ugovor kojeg su stranke sklopile 23.
svibnja 1997. godine ima (i) znaaj menaderskog ugovora. Tako
se u tom Ugovoru, meu inim navodi, da je tuitelj imenovan
za pomonika direktora za tehniko-investicijske poslove, da
e pomonik direktora za tehniko-investicijske poslove svoju
funkciju obnaati za vrijeme od etiri godine, s tim da moe
biti ponovo imenovan na istu funkciju (l. 1. Ugovora), da
pomonik direktora za tehniko-investicijske poslove ima
potpunu samostalnost u donoenju odluka radi provoenja
utvrenih ciljeva poslovne politike drutva (l. 3. Ugovora),
te da pomonik direktora za tehniko-investicijske poslove,
osim osnovne plae ima pravo na naknadu za postignute
rezultate rada kroz sudjelovanje u dobiti drutva nakon
analize godinjeg izvjetaja o poslovanju (l. 6. Ugovora).
Iz sadraja odredbi navedenog ugovora proizlazi da je rije o
ugovoru koji ima znaaj i menaderskog ugovora (l. 247.
Zakona o trgovakim drutvima - "Narodne novine", broj
111/93), a menaderski ugovor se ne temelji na odredbama
Zakona o radu, ve na odredbama Zakona o obveznim odnosima
("Narodne novine", broj 53/91, 73/91, 3/94, 7/96 i 112/99
dalje: ZOO). Menaderski ugovor se, zbog svoje pravne prirode,
zakljuuje samo na odreeno vrijeme i ne moe se preutno,
nakon isteka vremena na koji je ugovor zakljuen, temeljem
same injenice obavljanja odreenih poslova, produiti na
15
16

ZTD, l. 244/1.
ZOO, l. 2. i 11.

neodreeno vrijeme17 Od ostalih naina prestanka u praksi su

najei sporazum ugovornih stranaka i jednostrani otkaz ili
raskid kod kojeg menaderski ugovor prestaje nakon proteka
otkaznog roka reguliranog ugovorom ili, ako isti nije
reguliran ugovorom, zakonom ili obiajem, protekom primjerenog
roka18. Primjer iz predmeta u kojem je Vrhovni sud zauzeo
pravno shvaanje o prestanku menaderskog ugovora raskidom: U
ovom sporu radi utvrenja da nije doputen prestanak Ugovora o
radu tuitelja temeljem raskida broj od 31. oujka 2004., da
tuitelju nije prestao radni odnos kod tuenika i za vraanje
na rad, te sklapanja novog ugovora o radu, u reviziji je
sporno pravno pitanje je li tuitelju, koji je obavljao
funkciju direktora tuenika i koji je opozvan s te funkcije,
raskidom Ugovora od strane Nadzornog odbora tuenika od 31.
oujka 2004., prestao Ugovor o radu broj od 26. srpnja 2004.
Odluujui o sporu, sudovi su utvrdili: da je tuitelj odlukom
Skuptine tuenika od 13. rujna 2001. imenovan direktorom
tuenika na mandat od etiri godine, da su tuitelj i Nadzorni
odbor tuenika, povodom odluke o imenovanju tuitelja za
direktora tuenika, sklopili Ugovor o radu broj od 26.
travnja 2004. (dalje: Ugovor), kojim je odreeno da e
tuitelj funkciju direktora obavljati etiri godine, s tim to
mandat poinje tei 14. rujna 2001., da je l. 5. Ugovora
odreeno da direktor ima prava i obveze utvrene drutvenim
ugovorom, Zakonom o trgovakim drutvima, Zakonom o radu i
pravilnicima drutva (tuenika), da svaka od stranaka ima
pravo na raskid Ugovora i da se raskid podnosi pismenim putem
(l. 9.), da su istim ureena prava tuitelja (direktora) za
sluaj raskida Ugovora i razrjeenja direktora, te da Ugovorom
nije predvieno da e, za sluaj opoziva s funkcije direktora
ili raskida Ugovora, tuenik tuitelju ponuditi sklapanje
novog ugovora o radu za poslove koji odgovaraju njegovoj
strunoj spremi, da je odlukom Skuptine tuenika broj od
12. oujka 2004. tuitelj opozvan s funkcije direktora, te da
je Nadzorni odbor tuenika pismenom broj od 31. oujka 2004.
raskinuo Ugovor i odredio da, u skladu s odredbom l. 9. tog
Ugovora, tuitelju radni odnos prestaje 12. rujna 2004., te da
tuitelj odluku o opozivu nije pobijao tubom. Na temelju tako
utvrenog injeninog stanja pravilno je u osporenoj presudi
primijenjeno
materijalno
pravo
kada
je
zauzeto
pravno
stajalite da je Ugovor po svom sadraju tzv. "menaderski
ugovor", da je isti prestao na Ugovorom odreeni nain, tj.
raskidom u smislu l. 9., te da ne postoji obveza tuenika da
tuitelju ponudi sklapanje novog ugovora o radu prema njegovoj
strunoj spremi, niti ga vratiti na rad. Naime, kraj injenice
da je Ugovor s tuiteljem sklopio Nadzorni odbor tuenika i da
je sklopljen iskljuivo s obzirom na obavljanje funkcije
17
18

Vrhovni sud Republike Hrvatske, Revr 666/04-2

ZOO, l. 212/4.

direktora, taj Ugovor ima znaaj menaderskog ugovora. Na tzv.

menaderski ugovor primjenjuje se Zakon o obveznim odnosima
("Narodne novine" broj 33/91, 73/91, 113/93, 3/94, 7/96, 91/96
i 112/99), pa je doputeno ugovoriti i jednostrani raskid.
Nakon to je tuitelj opozvan s funkcije direktora i nakon to
je Nadzorni odbor tuenika Ugovor raskinuo na nain odreen
l. 9. istog, a kraj injenice da Ugovor nije predviao da e
stranke, nakon raskida Ugovora, sklopiti novi ugovor o radu,
tuitelju je radni odnos prestao 12. rujna 2004., kako je to
odreeno u "Raskidu Ugovora o radu broj od 31. oujka
2004.". Ugovor koji je prestao raskidom ne moe se otkazivati
po odredbama Zakona o radu, tako da se tubeni zahtjev za
utvrenje nedoputenosti prestanka Ugovora, kao i svi ostali
zahtjevi koji se na taj nadovezuju, a koji su naprijed
navedeni, ukazuju neosnovanim19 Predsjedniku i lanu uprave
trgovakog drutva, pak, menaderski ugovor ne prestaje
donoenjem odluke o opozivu to proizlazi iz kogentnopravne
zakonske odredbe temeljem kojem se opozivom ne dira u ugovorne
odredbe ugovora koje su isti sklopili s drutvom20. Nastavno, u
kontekstu prestanka menaderskog ugovora, citiramo relevantan
fragment odluke Vrhovnog suda u predmetu u kojem je isti
zauzeo pravno shvaanje po kojem je poslodavac ukidanjem
radnog mjesta na kojem je menader radio istog faktiki
opozvao s funkcije, ali taj opoziv ne utjee na poslodaveve
obveze
odnosno
menaderova
prava
pravno
izvirua
iz
menaderskog ugovora, in concreto prava na isplatu dogovorene
otpremnine u sluaju opoziva: Predmet spora je isplata
ugovorene otpremnine u iznosu 506.338,08 kn. U postupku je
utvreno: da su stranke sklopile ugovor o radu za pomonika
direktora i menaderski ugovor 28. lipnja 2006. (dalje:
menaderski ugovor ) na temelju odluke tuenika o imenovanju
tuitelja pomonikom direktora za komercijalno-financijske
poslove, da je tuenik 4. travnja 2008. donio novi Pravilnik o
organizaciji rada i sistematizaciji radnih mjesta (dalje:
Pravilnik) prema kojem vie nije sistematizirano radno mjesto
pomonika direktora za komercijalno-financijske poslove, da je
tuitelj s tuenikom sklopio novi ugovor o radu 30. svibnja
2008. na temelju Pravilnika za poslove voditelja slube
skladita i manipulacije derivata. Polazei od navedenih
utvrenja drugostupanjski sud je zakljuio da tuitelju ne
pripada pravo na isplatu otpremnine na temelju odredbe l. 17.
st. 1. menaderskog ugovora jer nisu ispunjene pretpostavke
propisane tom odredbom. Prema shvaanju drugostupanjskog suda
tuitelj nije opozvan (smijenjen) s radnog mjesta za kojega je
sklopio ugovor, ve je to radno mjesto ukinuto, pa stoga
tuitelj nema pravo na isplatu ugovorene otpremnine. Prema
odredbi l. 17. st. 1. menaderskog ugovora u sluaju raskida
19
20

Vrhovni sud Republike Hrvatske, Revr 684/07-2

ZTD, l. 244/2.

ovog ugovora od strane drutva, kao posljedica opoziva

imenovanja (smjene), pomoniku direktora pripada otpremnina u
visini od 24 mjesene neto plae iz l. 5. istog ugovora
(iznos plae prije plaanja poreza i doprinosa). U okolnostima
konkretnog sluaja s obzirom da je tuenik donoenjem
Pravilnika ukinuo radno mjesto tuitelja, prema shvaanju ovog
revizijskog suda ukidanje radnog mjesta ima znaaj opoziva
imenovanja. Bez obzira kako je tuenik nazvao svoju odluku,
radi se o takvoj pravnoj radnji koja ima uinak opoziva.
Naime, status menadera tuitelju je prestao na temelju
izraene volje druge ugovorne strane, preraspodjelom poslova i
drugaijim nazivom i vrednovanjem radnih mjesta, ime je
tuitelj faktino opozvan s menaderske funkcije. Prema tome
tuenik je duan ispuniti ugovornu obvezu iz l. 17. st. 1.
menaderskog ugovora na kojega se primjenjuju odredbe Zakona o
obveznim odnosima (Narodne novine, broj 53/91, 73/91,
111/93, 3/94, 107/95, 7/96, 112/99, 88/01 - dalje: ZOO) koje
odredbe se u ovom postupku primjenjuju na temelju odredbe l.
1163. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine,
broj 35/05, 41/08) s obzirom da menaderski ugovor ima
odreene znaajke ugovora o djelu jer su prema odredbi l. 17.
st. 1. ZOO sudionici u obveznom odnosu duni izvriti svoju
obvezu i odgovorni su za njezino ispunjenje21 Ergo, drugim
rijeima, opozivom menadera s funkcije ne utrnjuju njegova
prava proizlazea iz sklopljenog menaderskog ugovora.
5. MENADERSKI UGOVOR KAO MJEOVITI UGOVOR ODNOSNO CASUS
MIXTUS
U praksi su veoma esti, moda ak i najei, primjeri
sklapanja menaderskog ugovora u formi mjeovitog ugovora koji
u svom sadraju ima elemente menaderskog ugovora, elemente
ugovora o djelu22, esto i elemente ugovora o radu23, a po naem
ugovornopravnom shvaanju i neke elemente ugovora o nalogu24.
Primjeri iz judikature u kojima je Vrhovni sud zauzeo pravno
shvaanje da je menaderski ugovor sklopljen kao casus mixtus:
1.
Ostvaren
je
revizijski
razlog
pogrene
primjene
materijalnog prava. Stranke su sklopile ugovor o radu lana
uprave direktora na vrijeme od pet godina za razdoblje od
23. prosinca 1995. do 23. prosinca 2000. Ugovorom se utvruju
obveze i ovlasti direktora, plaa, dnevnice i naknade putnih
trokova koji mu pripadaju u ugovorenom razdoblju. Takav
ugovor ima u najveem dijelu bitne znaajke menaderskog
ugovora, kako po nazivu Ugovor o radu Uprave direktora,
tako i po sadraju jer u svim lancima utvruje prava, obveze
21

Vrhovni sud Republike Hrvatske, Revr 67/12-2, tako i Revr 1635/11-2

ZOO, l. 590. 619.
23
Zakon o radu (NN 93/14), dalje ZOR, l. 10.
24
ZOO, l. 763. 784.
22

i ovlasti predsjednika uprave direktora drutva, jedino u

l. 14. utvruje da za sva druga primanja koja nisu utvrena
ovim ugovorom vrijede odredbe pozitivnih zakonskih propisa i
kolektivnog ugovora koji vrijede za sve zaposlene. Budui da
su niestupanjski sudovi zakljuili da su stranke sklopile
ugovor o radu, a ne menaderski ugovor to su zbog pogrene
pravne ocjene ugovora odbili u cijelosti tubeni zahtjev
tuiteljice.
Iz
ralambe
ugovornih
odredbi
nedvojbeno
proizlazi da su stranke sklopile menaderski ugovor. Tako se
ve u l. 1. utvruje da je Nadzorni odbor tuenika imenovao
tuiteljicu lanom Uprave drutva na vrijeme od pet godina,
kako to propisuje l. 244. st. 1. Zakona o trgovakim
drutvima (Narodne novine br. 111/93). Isto tako je Nadzorni
odbor tuene opozvao svoju odluku u skladu s odredbom l. 244.
st. 2. navedenog Zakona. lankom 13. Ugovora o radu Uprave
direktora utvrena su prava direktora za sluaj razrjeenja
prije isteka ugovorenog trajanja ugovora. Ta prava nisu
ograniena Zakonom o radu (Narodne novine br.38/95, 54/95 i
65/95), jer menaderski ugovor nije ugovor o radu, ve ugovor
sui generis o obvezama, ovlastima i pravima uprave drutva,
koji se u pravnoj teoriji naziva menaderski ugovor ili
ugovor o slubi sa znaajkama ugovora o djelu (Zakon o
obveznim odnosima - Narodne novine br. 53/91, 73/91, 3/94,
7/96 i 112/99), a u nekim sluajevima takav ugovor ima
znaajke i ugovora o radu i menaderskog ugovora (casus
mixtus). Tako i sporni ugovor ima djelomice znaajke ugovora o
radu (l. 14. Ugovora), ali preteno znaajke menaderskog
ugovora25 2. Izmeu stranaka u ovoj pravnoj stvari sklopljen
je ugovor o radu koji je pobijanom odlukom tuenika raskinut,
te tuitelj opozvan dunosti direktora sektora polufinalnih
proizvoda E. D. d.d.. Menaderski ugovor se ne temelji na
odredbama Zakona o radu, ve na odredbama Zakona o obveznim
odnosima ("Narodne novine", br. 53/91, 73/91, 3/94, 7/96. dalje ZOO), ima odreene znaajke ugovora o djelu (l. 6.
ZOO), no u sluaju kada se radi o mjeovitom pravnom poslu
tada moe imati elemente ugovora o radu26 3. U konkretnoj
situaciji stranke su sklopile Ugovor o radu (managerski
ugovor) 16. listopada 2000. za radno mjesto direktora, pa
pitanja prava i obveza ugovornih strana nisu ograniena
odredbama Zakona o radu ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92,
112/99, 88/01, 114/03, 30/04, 137/04 proieni tekst dalje: ZR), jer takav ugovor ima po svojem sadraju djelomino
znaaj ugovora o djelu i djelomino znaaj ugovora o radu27

25

Vrhovni sud Republike Hrvatske, Rev 947/01-2

Vrhovni sud Republike Hrvatske, Gr 67/00-2
27
Vrhovni sud Republike Hrvatske, Revr 59/12-2
26

10

6. SADRAJ SE MENADERSKOG UGOVORA NE PROSUUJE PO

ODREDBAMA ZAKONA O RADU NEGO PO ODREDBAMA ZAKONA O
OBVEZNIM ODNOSIMA
U pravnoj se praksi esto, posebice kad je menaderski
ugovor sklopljen u formi mjeovitog ugovora, dakle kad uz
obveznopravne elemente sadri i radnopravne elemente odnosno
radnopravne
ugovorne uglavke i stipulacije, kao sporno
materijalnopitanje javlja pitanje je li posrijedi menaderski
ugovor, na iji se sadraj onda primjenjuju pravila obveznog
prava, ili ugovor o radu, na iji se sadraj primjenjuju
radnopravna pravila i propisi, a o tom se pravnom pitanju
odluuje od sluaja do sluaja ovisno o okolnostima konkretnog
sluaja i injenici da li ugovor ima preteito znaajke
ugovora o radu ili menaderskog ugovora. Vrhovni je sud, u
brojnim svojim judikatima, fragmente nekih od njih citiramo
nastavno, zauzeo jedinstveno materijalnopravno shvaanje da se
sadraj menaderskog ugovora treba pravno (pro)ocjenjivati,
prosuivati i valorizirati prema odredbama ZOO-a, a ne prema
odredbama ZOR: 1. ...Kraj prije navedenih utvrenja, ovaj
revizijski sud zakljuuje da predmetni Ugovor o radu sadri
elemente i ugovora iz l. 247. Zakona o trgovakim drutvima
("Narodne novine" broj 111/93, 34/99 i 121/99 dalje ZTD),
tj. menaderskog ugovora. Zato se Odlukom o otkazu Ugovora o
radu ne mogu mijenjati utanaenja iz menaderskog Ugovora
zakljuenog voljom obiju strana. Utoliko tuenik bez osnove
upire i u reviziji na onaj dio sadraja Odluke o otkazu u
kojem stoji da se Ugovor o radu otkazuje "na tetu direktora",
jer u dijelu utanaenja glede otpremnine, predmetni Ugovor o
radu ima znaaj menaderskog ugovora, pa se u tom dijelu
menaderski ugovor ne promatra kroz odredbe Zakona o radu, ve
se on temelji na odredbama Zakona o obveznim odnosima
("Narodne novine" broj 53/91, 73/91, 3/94, 7/96 i 112/99
dalje ZOO)28 2. Ugovor o radu menadera koji su stranke
sklopile 21. srpnja 2000. u svojoj naravi je menaderski
ugovor kojim se ureuju odnosi lana uprave (predsjednice
uprave) i tog drutva na temelju pravila obveznog prava i
prestaje na nain i pod uvjetima predvienim tim ugovorom.
Meutim, tuiteljica, predsjednica Uprave, koja je sklopila
menaderski ugovor istovremeno je i u radnom odnosu na
neodreeno vrijeme u banci od 1. travnja 1978. te taj odnos
traje u trenutku sklapanja tog ugovora (l. 1. menaderskog
ugovora). S obzirom na navedena utvrenja, po ocjeni ovoga
suda, u konkretnom sluaju menaderski ugovor koji su stranke
sklopile 21. srpnja 2000. ima znaaj ugovora o radu kojeg
imaju u vidu odredba l. 9. Zakona o radu ("Narodne novine",
broj 38/95, 54/95, 65/95, 17/01, 82/01 i 114/03 dalje: ZR),
28

Vrhovni sud Republike Hrvatske, Revr 550/06-2

11

a i ugovora kojeg ima u vidu odredba l. 247. st. 2. Zakona o

trgovakim drutvima ("Narodne novine", broj 111/93 i 34/99
dalje: ZTD), u praksi nazvan menaderski ugovor, na to
upuuje kako sam naziv ugovora, tako i njegov sadraj. Tako se
u odredbi l. 1. ugovora navodi da je tuiteljica imenovana
odlukom Nadzornog odbora na funkciju predsjednice Uprave banke
za drugi mandat od pet godina i da e poslove za koje je
sklopljen ovaj ugovor obavljati u poslovnim prostorijama
sjedita banke u Sisku, a po potrebi i u drugim poslovnim
prostorijama banke (l. 2. ugovora). Ugovorom je odreena i
plaa menadera u iznosu od 6.500,00 DEM netto (l. 5.
ugovora). Da se radi i o menaderskom ugovoru upuuje i
odredba l. 12. tog Ugovora gdje je navedeno da ako
predsjednica Uprave ne bude po isteku mandata za koji se
sklapa ugovor ponovno imenovana na tu funkciju, banka e joj
ponuditi sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima u
kojoj e joj ponuditi rad na poslovima koji odgovaraju njenoj
strunoj spremi, te predsjednica uprave ima pravo izbora, ili
prihvatiti ponueni ugovor pod izmijenjenim uvjetima ili
odbiti sklapanje ugovora i zatraiti isplatu otpremnine, te da
se ovaj ugovor primjenjuje na odreeno vrijeme od pet godina,
ali su ugovorne strane suglasne da se ugovor nastavi
primjenjivati pod istim uvjetima i za razdoblje svakog novog
mandata ako predsjednica uprave bude ponovno imenovana na tu
funkciju. Takoer je ugovoreno da odredbe tog ugovora
predstavljaju poslovnu tajnu (l. 15. ugovora). Menaderski
ugovor se zbog svoje pravne prirode sklapa samo na odreeno
vrijeme i prestaje istekom vremena na koji je sklopljen. Taj
ugovor se ne temelji na odredbama Zakona o radu, ve na
odredbama Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj
53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 107/95, 7/96, 91/96, 112/99 i
88/01 dalje: ZOO) s odreenim znaajkama ugovora o djelu
(l. 600. ZOO). Kod sklapanja menaderskog ugovora prava i
obveze ugovornih stranaka nisu ograniena odredbama Zakona o
radu, pa se takvim ugovorom i pitanje plae moe ugovoriti
drugaije nego to je to propisano odredbama Zakona o radu.
Stoga se ne moe prihvatiti navod tuiteljice u reviziji da se
na isplatu plae tuiteljice primjenjuju odredbe ZR i da
nadzorni odbor nije bio ovlaten donijeti odluku o smanjenju
plae29 3. Ugovor o radu sklopljen izmeu tuitelja i
tuenika 03. travnja 1996. godine, a glede prava i obveza
tuitelja kao nadreenog slubenika, sadrajno je predstavljao
menaderski ugovor (takav ugovor se ne temelji na odredbama
ZR-a), a koji je upravo to. 10. i regulirao poloaj tuitelja
u sluaju njegovog razrjeenja, te predvidio obvezu tuenika
ponuditi tuitelju ugovor s ponudom drugog radnog mjesta, a
to je tuenik i uinio30 4. Sporni ugovor po svojoj pravnoj
29
30

Vrhovni sud Republike Hrvatske, Revr 453/09-2

Vrhovni sud Republike Hrvatske, Revr 554/02-2

12

prirodi je menaderski ugovor, a koji se ne temelji na

odredbama Zakona o radu ("Narodne novine", broj: 38/95, 54/95,
65/95, 17/01, 82/01 i 114/03 ZR), ve na odredbama Zakona o
obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 53/91, 73/91, 3/94,
7/96 i 112/99 dalje: ZOO) s odreenim elementima ugovora o
djelu. Zbog toga kod sklapanja takvog ugovora ugovorne stranke
nisu ograniene odredbama ZR-a, pa ni glede ugovaranja visine
otpremnine. Ovo posebno to u vrijeme sklapanja spornog
ugovora (03. sijenja 2000. godine) i nije bila na snazi
odredba l. 118. st. 3. ZR-a ("Narodne novine", broj: 17/01)
koja je odreivala da plae koje se isplauju na osnovi
menaderskog ugovora ne mogu biti osnovica za odreivanje
otpremnine (ta odredba je dodana l. 42. Zakona o izmjenama i
dopunama Zakona o radu "Narodne novine", broj: 17/01 i
primjenjivala se od 10. oujka 2001. godine, ali je odredbom
l. 28. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu "Narodne
novine", broj: 114/03 brisana u cijelosti), zbog ega se ta
odredba u svakom sluaju ne moe primijeniti na konkretnu
pravnu situaciju31
7. MENADERSKI UGOVOR U USTAVNOSUDSKOJ PRAKSI
U bazi smo judikature Ustavnog suda pronali samo jedan
predmet zanimljiv u kontekstu ovog lanka u kojem je Ustavni
sud zauzeo ustavnopravno shvaanje da je Vrhovni sud, po
podnijetoj Reviziji poslodavca preinaivi prvostupanjsku i
drugostupanjsku Presudu ijim su dispozitivima prihvaeni
tubeni zahtjevi menadera pravno utemeljeni na njihovim
pravima
proizlazeima
iz
menaderskih
ugovora,
istima
arbitrarnom i proizvoljnom primjenom mjerodavnog materijalnog
prava povrijedio ustavno pravo na pravino suenje zajameno
odredbom l. 29/1. Ustava Republike Hrvatske32: U postupku
koji je prethodio ustavnosudskom postupku predmet spora bili
su tubeni zahtjevi petero tuitelja, meu kojima su i
podnositelji, kojima su tuitelji A. J., M. B. i L. . traili
isplatu ukupne osigurane svote koju bi dobili istekom
ugovorenog roka od deset godina ili u sluaju nastanka
osiguranog sluaja dok su podnositelji traili isplatu
materijalne tete u visini iznosa koji je tuena pribavila s
osnove otkupa ugovora o ivotnom osiguranju. U postupku pred
redovnim sudovima utvreno je: tijekom 1995. i 1996. svi su
tuitelji s tuenom sklopili Ugovore. Podnositelj M. D.
navedeni Ugovor sklopio je 28. oujka 1996., a podnositeljica
M. M. 10. listopada 1995. Ugovori su prestali tijekom 2000.
protekom roka na koji su sklopljeni. Nakon toga tuitelji su s
tuenom 2000. sklopili nove Ugovore o pravima i obvezama
31
32

Vrhovni sud Republike Hrvatske, Revr 283/03-2

Ustav Republike Hrvatske ( NN 85/10 proieni tekst i 05/14)

13

menadera koji su raskinuti 2001. kada su tuitelji i tuena

sklopili i sporazume o prestanku ugovora o radu, lankom 9.
Ugovora sklopljenih tijekom 1995. i 1996. propisano je da e
banka o svom troku, u korist menadera sklopiti ugovore o
osiguranju ivota i osiguranju od nezgode u vrijednosti koja
odgovara iznosu od pet godinjih osnovnih plaa menadera,
tuena je 1998. sklopila ugovore o osiguranju ivota tuitelja
i osiguranju od nezgode te je sve premije za cijelo vrijeme
osiguranja od deset godina platila odjednom, ugovorima o
osiguranju su za sluaj smrti tuitelja kao korisnici navedeni
njihovi srodnici, dok je za sluaj doivljenja kao korisnik
navedena tuena, tuenici nisu tuenoj dali pismenu suglasnost
za odreivanje tuene kao korisnika za sluaj doivljenja,
2001. tuena je izvrila otkup osiguranja te joj je isplaena
otkupna cijena polica zbog ega su ugovori o osiguranju
prestali. Prvostupanjski sud je usvojio tubene zahtjeve
utvrdivi da je tuena prekrila ugovornu obvezu iz lanka 9.
Ugovora kao i zakonsku obvezu iz lanka 905. stavka 1. i
lanka 957. stavka 2. ZOO-a te time podnositeljima uzrokovala
materijalnu tetu u vidu izmakle koristi odnosno dobiti koju
bi
tuitelji
po
redovnom
tijeku
stvari
ostvarili.
Drugostupanjski sud je potvrdio prvostupanjsku presudu u
dijelu koji se odnosi na podnositelje ustavne tube dok je
navedenu presudu djelomino preinaio u odnosu na tuiteljice
A. J., M. B. i L. .. Taj sud je istaknuo da je temeljno
pravno pitanje u konkretnoj pravnoj stvari krenje odredbe
lanka 9. Ugovora zakljuenih izmeu stranaka, te da je
tuenica stornirajui predmetne ugovore o osiguranju prekrila
ugovornu obvezu iz Ugovora i onemoguila tuitelje (i
podnositelje) u ostvarenju njihovih prava. Prema ocjeni
drugostupanjskog suda upravo je smisao odredbe lanka 9.
Ugovora da tuitelji ostvare pravo na isplatu odreenih
novanih iznosa. Svako ugovaranje uinjeno suprotno tome
predstavlja krenje navedene ugovorne odredbe. Stoga je prema
ocjeni drugostupanjskog suda postupanjem tuene podnositeljima
nastala materijalna teta i to u visini novanog iznosa koji
je tuena zadrala za sebe. Vrhovni sud je prihvatio reviziju
tuene i preinaio niestupanjske presude na nain da je u
cijelosti odbio sve tubene zahtjeve. Taj sud navodi da su
Ugovori raskinuti te da su ugovori o osiguranju prestali prije
nego to su se ostvarili osigurani sluajevi. Stoga, prema
ocjeni Vrhovnog suda predmet raspravljanja u konkretnoj
pravnoj stvari vie ne moe biti ocjena valjanosti pojedinih
odredbi Ugovora te u tom kontekstu izraene volje stranaka iz
tih Ugovora, pa niti u kontekstu oznake korisnika osiguranja
iz ugovora o osiguranju. Slijedom navedenog, ne dolazi do
primjene lanaka 905. i 957. ZOO-a jer se u konkretnom sluaju
ne moe raditi o vrenju prava iz osiguranja niti o pripadanju
prava iz sklopljenih ugovora o kojima govore navedene zakonske
odredbe. Stoga se prema ocjeni Vrhovnog suda u konkretnom

14

sluaju
radi
o
pravima
ugovaratelja
osiguranja
prije
nastupanja osiguranog sluaja, odnosno o pravima u pogledu
otkupa police osiguranja iz lanka 954. ZOO-a, kojom odredbom
se propisuju pretpostavke pod kojima je osiguravatelj duan
isplatiti ugovaratelju osiguranja otkupnu vrijednost polica.
Taj sud takoer smatra da nije relevantna niti injenica da je
ugovaratelj osiguranja ujedno oznaen i kao korisnik jer pravo
na otkup pripada prvenstveno ugovaratelju osiguranja, a upravo
je s te osnove tuenica ostvarila isplatu otkupne vrijednosti
police. Stoga tuena nije protupravno postupila kad je
zatraila otkup police osiguranja prije nastupa osiguranih
sluajeva, a nakon raskida Ugovora. Vrhovni sud, nadalje, kao
"odlunu injenicu" istie da su sporni menederski ugovori
sklopljeni tijekom 1995. i 1996., temeljem kojih je tuena
sklopila ugovore o osiguranju, raskinuti. Navedeni menaderski
ugovori, meutim, nisu raskinuti ve su prestali protekom roka
na koji su sklopljeni. Ocjenjujui razloge ustavne tube sa
stajalita ustavnog prava na pravino suenje, zajamenog
lankom 29. stavkom 1. Ustava, kao mjerodavnog prava u
konkretnom sluaju, Ustavni sud utvrdio je da je osporenom
presudom Vrhovnog suda podnositeljima povrijeeno ustavno
pravo na pravino suenje. U konkretnoj pravnoj stvari nije
sporno da je tuena otkupila police osiguranja prije nastupa
osiguranih sluajeva te da takvo postupanje tuene nema
obiljeja protupravnosti s obzirom na sklopljene ugovore o
osiguranju.
Meutim,
opravdanost
tubenih
zahtjeva
u
konkretnom sluaju, po ocjeni Ustavnog suda, ne ovisi o tome
je li tuena postupala u skladu sa svojim ovlatenjima iz
ugovora o osiguranju, budui da su tubeni zahtjevi usmjereni
na naknadu tete zbog krenja odredbi menaderskih ugovora, a
ne
zbog
krenja
odredbi
ugovora
o
osiguranju.
Naime,
posljedica raskida ugovora, sukladno lanku 132. stavku 1.
ZOO-a, je da se obje strane oslobaaju svojih obveza, osim
obveze na naknadu eventualne tete u sluaju da jedna od
ugovornih strana nije ispunila svoje obveze preuzete ugovorom.
Pri tome je utvrenje ugovornih obveza pretpostavka utvrenja
eventualne povrede tih obveza. Iznimno, ako se ugovor raskida
sporazumom ugovornih strana, takav sporazum moe iskljuiti
pravo da se nakon takvog sporazuma ustane sa zahtjevom za
naknadu tete. Izostane li izriit sporazum o posljedicama
raskida, valja utvrditi pravu volju ugovornih stranaka. Stoga
je u ovom ustavnosudskom postupku trebalo utvrditi je li
postupanjem Vrhovnog suda dolo do povrede ustavnih prava
podnositelja. Ustavni sud utvruje da je, uzimajui u obzir
okolnosti konkretnog sluaja, propust Vrhovnog suda da ocijeni
to je bit spora u konkretnom sluaju, doveo do povrede prava
podnositelja na pravino suenje iz lanka 29. stavka 1.
Ustava. Ustavni sud podsjea da se sudski postupci moraju
provesti sukladno ustavnom naelu vladavine prava kao najvie
vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske pa tumaenje

15

mjerodavnog prava u svakom konkretnom sluaju ne smije

proizlaziti iz njegove arbitrarne i proizvoljne primjene ve
mora uvaavati zahtjeve prava na pravino suenje sadrane u
lanku 29. stavku 1. Ustava33...
8. ZAKLJUAK
Menaerski ugovor je sui generis inominantni ugovor
hrvatskog obveznog prava kojeg sklapaju poslodavac i menader
sa svrhom i ciljem da potonji svojim menaderskim know howom,
znanjem i iskustvom, ostvari poslovnu viziju i strategiju
poslodavca i na taj mu nain pomogne u ostvarivanju to je
mogue veeg profita i dobiti. Bitni su sastojci menaderskog
ugovora, s jedne strane, ugovorni uglavci o obcezama i
ovlastima menadera, a s druge strane ugovorne stipulacije o
menaderskoj plai i eventualnim inim dogovorenim primanjima,
primjerice pravu na sudjelovanju u dobiti drutva ukoliko isto
posluje uspjeno i profitabilno. U sluajevima u kojima
menaderski ugovor ima i elemente ugovora o radu posrijedi je
mjeoviti ugovor, a od sluaja do sluaja se pravno
procjenjuje i prosuuje radi li se o ugovoru o radu ili
menaderskom ugovoru. Ukoliko je posrijedi potonji na istog
se, dakako uz same ugovorne odredbe, primjenjuju odredbe
Zakona o obveznim odnosima, a ne odredbe Zakona o radu.
Zakljuno, po kriteriju vrste pravnog posla, radi se o
dvostranoobveznom,
oneroznom,
komutativnom,
neformalnom,
kauzalnom i inter vivos ugovoru.

33

Ustavni sud Republike Hrvatske, broj: U-III-3437/2009