SVEUILITE U ZAGREBU

PRAVNI FAKULTET
STUDIJSKI CENTAR SOCIJALNOG RADA
SOCIJALNI RAD S OBITELJI

Ivona Pavlovi

NASILJE NAD ENAMA U OBITELJI

SEMINARSKI RAD

Mentor: Slavica Blaeka Kokori

Zagreb, travanj, 2015.

Sadraj
1. Uvod................................................................................................................... 1
2. Oblici nasilja....................................................................................................... 2
2.1. Fiziko nasilje............................................................................................... 2
2.2. Psihiko nasilje............................................................................................. 3
2.3. Seksualno nasilje.......................................................................................... 3
2.4. Ekonomsko nasilje........................................................................................ 4
3. Uzroci i posljedice nasilja nad enama u branoj zajednici.................................5
4. Dinamika nasilja nad enom u partnerskim odnosima.......................................7
4.1. Mitovi o nasilju nad enama.........................................................................8
4.2. Razlozi zbog kojih ene ostaju s nasilnim partnerima................................10
Zakljuak.............................................................................................................. 12
Popis tablica......................................................................................................... 13
Literatura.............................................................................................................. 14

1. Uvod
O nasilju u obitelji se danas sve vie govori zbog toga to ono predstavlja sve vei
drutveni problem budui da je u stalnom porastu. Naglaenost ove teme u suvremenom
svijetu nije zbog toga to se nasilje u prolosti nije dogaalo, nego to se o njemu nije javno
govorilo, ali i zbog injenice da je takvo ponaanje u patrijarhalnim drutvima bilo sasvim
normalno. Pri istraivanju ove teme vie se panje posveuje nasilju nad enama i nad
djecom, no ne treba zanemariti i nasilje nad mukarcima. Nasilje se moe pojavljivati u
razliitim oblicima i na rtvu moe ostavljati razliite posljedice.
Glavna tema ovog seminarskog rada je nasilje nad enama u obitelji. Nasilje nad enama
predstavlja najekstremniji oblik krenja enskih ljudskih prava. Izvor nasilja nad enama se
moe traiti u patrijarhalnosti, odnosno u dominaciji mukaraca nad enama. Nejednaki
odnosi moi izmeu mukaraca i ena su oblikovani i ugraeni u drutvene institucije, a jedna
od njih je i obitelj. Iako se danas moderna drutva meusobno razlikuju, svima im je
zajedniko postojanje nejednakih odnosa izmeu mukaraca i ena. ene su od roenja
diskriminirane u odnosu na mukarce. To povlai za sobom i njihovu izloenost razliitim
oblicima nasilja u svim drutvima. Razlika je jedino u tome to oblici i intenziteti nasilja
variraju od drutva, kulture i vremena. Ali, najee su ene te koje trpe nasilje.
Seminarski rad je sastavljen od nekoliko podtema. U prvoj podtemi su prikazani oblici nasilja
koji se javljaju. Bez obzira na rasu, vjersku pripadnost, dob, nacionalnost i status, ene su
svakodnevno rtve razliitih oblika nasilja, od fizikog, psihikog, seksualnog do
ekonomskog. Zatim je obraena podtema o uzrocima i posljedicama nasilja nad enama u
branim zajednicama. U tom se dijelu iznose najei uzroci takvog ponaanja koji mogu biti
na individualnoj i drutvenoj razini te posljedice koje se najee dijele na tjelesne i psihike.
U seminaru je opisana i dinamika nasilja nad enama te unutar te podteme prikazani su i
mitovi koji se javljaju na tu temu i koji su danas prisutni te na koncu se raspravljalo zato
ene ostaju u nasilnikim vezama.

2. Oblici nasilja

Prema Deklaraciji o uklanjanju nasilja nad enama, usvojenoj na Opoj skuptini Ujedinjenih
naroda 1993. nasilje nad enama definirano je kao: svaki in rodno uvjetovanog nasilja
koji rezultira ili je vjerojatno kako e rezultirati fizikom, seksualnom ili psiholokom tetom
ili patnjama ena, ukljuujui prijetnje takvim djelima, prisilom ili oduzimanjem slobode, bez
obzira dogaa li se u javnom ili privatnom prostoru. Nasilje protiv ene nije ogranieno samo
na fiziko, seksualno i psiholoko nasilje koje se dogaa u obitelji, ukljuujui premlaivanje,
seksualno zlostavljanje enske djece, nasilje vezano uz miraz, silovanje u braku, genitalno
sakaenje ena i druge tradicionalne prakse koje su tetne za ene, nasilje izvan obitelji i
nasilje vezano uz eksploataciju; ukljuuje i fiziko, seksualno i psiholoko nasilje koje se
dogaa u itavom drutvu, ukljuujui silovanje, seksualno zlostavljanje, seksualno
uznemiravanje i zastraivanje na radnom mjestu, u obrazovnim institucijama i drugdje;
trgovina enama i prisilna prostitucija; te fiziko, seksualno i psiholoko nasilje izvreno ili
nesankcionirano od strane drave, bez obzira gdje se dogaa. (l.1. Deklaracija o uklanjanju
nasilja nad enama, UN, 1993). Takoer, jo jedna definicija UN-a opisuje nasilje nad enama
kao svaki in nasilja na osnovi razlike u spolovima koji rezultira u fizikom, seksualnom ili
psiholokom ozljeivanju ili zlostavljanju ena, ukljuujui i prijetnje, prinudu ili namjerno
liavanje slobode, koje se moe pojaviti u privatnom ili drutvenom ivotu (UN u: ObradoviDragii i Babi, 1999). Iz navedenih definicija vidljivo je da su oblici nasilja nad enama
fiziko (tjelesno), psihiko, spolno (seksualno) te oblik nasilja koji nije spomenut, a to je
ekonomsko nasilje.
2.1. Fiziko nasilje
Fiziko nasilje, odnosno primjena fizike sile bez obzira je li nastupila tjelesna ozljeda ili nije
(poput guranja, udaranja, amaranja, guenja, davljenja, fizikog zadravanja, pritiskanja,
tipanja, fizikog sprjeavanja kretanja, grebanja, protresanja, paljenja cigaretom, trganja
odjee s osobe, gaanja predmetima, bacanja ili unitavanja stvari u kui) prepoznato je kao
oblik obiteljskog nasilja u Zakonu o zatiti od nasilja u obitelji (NN 137/09). Fiziko nasilje
moe ii od lakih tjelesnih ozljeda, do tekih tjelesnih ozljeda koje mogu direktno, ili zbog
posljedica, zavriti smru (Mamula, 2005). Koliko je fiziko nasilje ozbiljan problem govore
rezultati istraivanja koje je provela Autonomna enska kua Zagreb. Rezultati su pokazali da
4

je svaka trea ena u naoj zemlji bila rtvom fizike agresije svoga branog/izvanbranog
partnera (AK, 2003).

2.2. Psihiko nasilje

Psihiko nasilje je istovremeno najee, ali i najmanje prepoznato. Pojavljuje se u raznim
oblicima, a najee se odnosi na ponovljene verbalne napade, omalovaavanje, vrijeanje,
ismijavanje, zastraivanje, prijetnje i uhoenje. Tipini primjeri psiholokog nasilja su
prijetnje silom (prijetnje fizikim nasiljem, samoubojstvom, ubojstvom, prijavom raznim
slubama); emocionalno zlostavljanje (omalovaavanje, poniavanje, proglaavanje osobe
ludom i bolesnom, obezvreivanje, uvrede, potenciranje dojma kako je osoba sama kriva za
proivljeno nasilje); zastraivanje (razbijanje i unitavanje osobnih stvari koje su vane za
svakodnevni ivot ili imaju emocionalnu vrijednost) te umanjivanje i poricanje nasilja
(naglaavanje kako se radi o uobiajenoj svai) (Mamula, 2005). Nadalje, u Zakonu o zatiti
od nasilja u obitelji (NN 137/09) navodi se i uhoenje ili uznemiravanje preko svih sredstava
za komuniciranje ili preko elektronikih i tiskanih medija ili na drugi nain ili komuniciranja s
treim osobama, protupravna izolacija ili ugroavanje slobode kretanja, kontroliranje
telefona, pote i osobnih stvari. Psihiko nasilje je iznimno razoran oblik nasilja upravo zbog
svoje estine, kontinuiteta, kao i zbog toga to dovodi do unitavanja samopouzdanja i
samopotovanja osobe. No, najtee ga je dokazati, a ujedno je problem i to mali broj
istraivanja ukljuuje pitanja vezana uz psihiko nasilje (Mamula u: Braja-ganec i sur.,
2014).

2.3. Seksualno nasilje

Seksualno nasilje je prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije bilo koji seksualni in,
pokuaj ostvarivanja seksualnog ina, neeljeni seksualni komentar ili prijedlog koji je
usmjeren protiv osobe i njezine seksualnosti, a koji moe poiniti druga osoba bez obzira na
odnos sa rtvom ili situaciju u kojoj se nalaze. Karakterizira ga uporaba sile, prijetnje ili
ucjene za ugroavanje dobrobiti i/ili ivota same rtve ili njoj bliskih osoba (WHO, 2015).
Spolno nasilje u brakovima je najprisutnije kod naruenih odnosa meu suprunicima u
kojima se partneri esto sukobljavaju i postoje velike razlike izmeu spolne elje mua i ene.
5

Takoer je i ovo prepoznato kao oblik obiteljskog nasilja te je obuhvaeno u Zakonu o zatiti
od

nasilja

obitelji.

Najei

oblici

seksualnog

nasilja

su

seksualno

uznemiravanja/napastovanje, seksualno zlostavljanje i silovanje. Seksualno uznemiravanje je

jedan od najeih oblika koji se najlake tolerira i u veini zakonodavstava nema
sankcioniranja za ovaj oblik. U Kaznenom zakonu u Hrvatskoj seksualno uznemiravanje je
prepoznato kao kazneno djelo. Obuhvaa neeljena spolna ponaanja koja nuno ne ukljuuju
fiziki dodir, a osobu dovode u neugodan i poniavajui poloaj te izazivaju osjeaj srama.
Najei oblici su neeljene seksualne primjedbe i verbalni prijedlozi, neprikladna panja,
fiziki dodiri, seksistike, uvredljive i diskriminirajue primjedbe i ale, irenje seksualnih
glasina o osobi i slino (neeljeni spolni in koji je mu ishodio razliitim metodama prinude,
ali ne tjelesnim nasiljem) (Masters, Johnson i Kolodny, 2006). Seksualno zlostavljanje je vrlo
iroka kategorija koja ukljuuje oblike seksualnog nasilja koji su tei od seksualnog
uznemiravanja, a jo ne ulaze u kategoriju silovanja prema zakonskoj regulaciji. Obuhvaa
neeljena spolna ponaanja iznuena primjenom sile i/ili prijetnji, a koja ukljuuju fiziki
dodir s nasilnikom. Oblici seksualnog zlostavljanja su neeljeni / prisilni dodiri tijela,
dodirivanje intimnih dijelova tijela, seksualne aktivnosti izmanipulirane laima (Masters,
Johnson i Kolodny, 2006). Silovanje je najtei oblik seksualnog nasilja koji ostavlja
dugotrajne psiholoke posljedice. Hrvatski kazneni zakon pripada u red boljih zakona dajui
vrlo iroku definiciju silovanja. Silovanje se ubraja meu iznimno teka i traumatska iskustva
s tekim posljedicama za rtve, a one najee skrivaju to to su doivjele i nastoje se same
nositi s problemima (Mamula, 2005).

2.4. Ekonomsko nasilje

Ekonomsko nasilje, kao oblik nasilja u obitelji, je prepoznato i u hrvatskom zakonodavstvu, a
od 2009. godine uvrteno je u Zakon o zatiti od nasilja u obitelji (NN 137/09). U uem
smislu, ekonomsko se nasilje odnosi na nejednaku kontrolu nad zajednikim resursima,
uskraivanje pristupa novcu, zapoljavanju ili edukaciji. U irem smislu ono obuhvaa i
oteenje ili unitavanje enine imovine, kao i krau ili onemoguavanje raspolaganja
vlastitim resursima ili imovinom (Klasni, 2011). Ekonomsko nasilje u intimnim vezama
obuhvaa uskraivanje i/ili oduzimanje financijskih sredstava, dovoenje ene u poloaj da
moli za novac, davanje deparca", potpunu kontrola kunog budeta, uestale provjere
potroenog novca, nedozvoljavanje sudjelovanja u financijskim odlukama, uskraivanje
6

informacija o obiteljskim prihodima, zabranu zapoljavanja, oteenje ili unitenje enine

imovine, ucjenjivanje financijskim sredstvima, uskraivanje prava na obrazovanje ili
zdravstvenu zatitu, generiranje zajednikih ili iskljuivo eninih dugova, neplaanje
alimentacije (Sharp, 2008). Ovu vrstu nasilja nad enom u obitelji najee vri enin partner,
iako i ostali lanovi obitelji mogu biti vritelji, ali i rtve ekonomskog nasilja (Klasni, 2011).

3. Uzroci i posljedice nasilja nad enama u branoj zajednici

Pri raspravi o nasilju nad enama panju treba posvetiti i uzrocima takvog ponaanja. Neki od
uzroka nasilja su svakodnevni stresovi ekonomske prirode (poput stresa na poslu ili stresa od
gubitka posla). Mnoga istraivanja su pokazala utjecaj siromatva na nasilje u braku (udinaObradovi i Obradovi, 2006). Kod uloge subjektivne moi u ekonomskom smislu, odnosno
kod pitanja tko je glavni hranitelj obitelji i koliko tko pridonosi obiteljskom poloaju
pokazalo se da objektivni ekonomski poloaj potie nasilnitvo mua samo ako ga mu
subjektivno doivljava kao financijsku sigurnost. Sukob i nasilje najee se pojavljuju u
situacijama kada su ene zahtijevale vei doprinos mua te kada su i ene i muevi postavljali
zahtjev za veim radnim doprinosom partnera. Svi oblici financijskog stresa bili su povezani s
nasilnitvom mua, osobito se nasilje poveavalo s gubitkom posla i u domainstvima koja se
oslanjaju na eninu zaradu (Fox i sur. u: udina-Obradovi i Obradovi, 2006). Jo jedan od
estih uzroka je i ponaanje dobivanja nadzora nad partnerom. Ono se odnosi na obiteljsko
nasilje koje se pojavljuje kao posljedica patrijarhalne mueve elje da nadzire vlastitu enu.
Socijalno-ekoloka teorija nasilja jedna je od onih koja se bavi uzrocima nasilja u obitelji, a
oslanja se na Bronfenbrennerov ekoloki model individualnog razvoja osobe. Model
razvrstava imbenike nasilja u etiri razine: razina individue, razina veze, razina zajednice i
razina drutva (Klasni, 2011). udina-Obradovi i Obradovi (2006) pored ovih razina
dodaju jo i kulturnu te bioloku razinu. Na razini pojedinca uzrok se trai u osobnosti
zlostavljaa. Pritom se ee analizira mu, nego ena. Najee posljedice koje pojedinca
ine zlostavljaem su okolnosti i uvjeti koje je iskusio u obitelji. To su: nisko samopotovanje,
slaba socijalno-emocionalna regulacija, osjeaj vanjskog fokusa kontrola, negativna
emocionalnost, poveana osjetljivost na stres i uivanje alkohola i droge. Razina veze
ukljuuje imbenike koji poveavaju rizik za pojavu nasilja kao rezultata odnosa s vrnjacima,
intimnim partnerom i lanovima obitelji (Klasni, 2011). Na razini partnerskih odnosa i
neposredne obiteljske okoline nasilje se najee dogaa kad su meusobni odnosi partnera
7

nezadovoljavajui. Prirodna interakcija, izazivanja ili reagiranja su znaajni elementi koji

odreuju nasilno ponaanje. Pri objanjavanju razine lokalne zajednice istraivanja su
pokazala da postoji snana povezanost izmeu nasilnikog ponaanja i ivota u dijelovima
grada i lokalnim zajednicama, koje imaju najvie nepovoljnih imbenika. ivot u etvrtima
loijih socijalnih uvjeta poveavaju sukobe u obitelji. Na drutvenoj i kulturnoj razini
obiteljsko zlostavljanje odreeno je vjerovanjima i vrijednostima pojedinog drutva.
Pretpostavlja se da dominantna kultura svakog drutva odreuje koliinu nasilja. Prema tome
nasilje nad enama je najizrazitije u patrijarhalnim drutvima u kojima mukarac na temelju
moi u obitelji ima pravo kazniti enu. Na biolokoj razini kao vaan razlog nasilnitva
navodi se ljubomora, a s time i tipina reakcija nasilnog partnera, naroito mua, nastojanje da
se partner izolira. Prikazuje vezu izmeu frustracije i agresije - neugodan podraaj i frustracija
automatski izazivaju bijes (udina-Obradovi i Obradovi, 2006).
Osim uzroka koji dovode do nasilnog ponaanja potrebno je prikazati i koje posljedice takvo
ponaanje ostavlja na rtvama. Klinike manifestacije nasilja ukljuuju povrede, razliite
zdravstvene probleme, posljedice po reproduktivno zdravlje, psihike posljedice i ponaanja
tetna po zdravlje. Povrede koje se mogu zadobiti nasiljem kreu se od malih ogrebotina,
fraktura, povreda stomaka pa sve do rana izazvanih vatrenim orujem. Povrede mogu
potjecati i od guranja, udaranja, opekotina ili uboda. Najei neposredni znaci tjelesnog
kanjavanja su povrede lica, prsnog koa, modrice i ogrebotine po tijelu, opekotine, prijelomi,
povrede noem ili nekim drugim predmetom, povrede unutranjih organa, vidljivi tragovi
guenja. Iskustva iz prakse pokazuju da se doktorima javljaju ene koje nemaju vidljive
tragove nasilja, ali trae este preglede, tablete protiv bolova i sredstva za smirenje. Najei
znaci naruenog opeg zdravlja ena su nesanica, umor, depresija, este glavobolje, problemi
sa srcem i disanjem, uznemirenost, poremeaji prehrane (Matijaevi i Otaevi, 2003).
Posljedice po reproduktivno zdravlje su spolno prenosive bolesti, neeljena trudnoa,
seksualna disfunkcija, este urinarne i vaginalne infekcije. U toku trudnoe zdravstveni
problemi su najee povezani sa spontanim i/ili velikim brojem namjernih pobaaja. Svaka
povreda, neoekivani bolovi, depresija, uznemirenost, pokuaj samoubojstva ili zloupotreba
supstanci su rezultat nasilja koje trpi trudna ena. Posljedice nasilja nad enom tijekom
trudnoe odraavaju se i na novoroenad. Teina djece na roenju, po pravilu je nia ukoliko
su majke tokom trudnoe bile izloene nasilju (Matijaevi i Otaevi, 2003). Kod posljedica
po mentalnom zdravlju brojna istraivanja pokazuju da stupanj zlostavljanja odreuje jainu i
uestalost psihikih problema (Straus i Gelles u: Braja-ganec i sur., 2014). Preivljavanje
8

psiholoke traume ostavlja posljedice na fizioloke reakcije, emocije, procese uenja i

pamenja, to dovodi do nepovezanosti izmeu tih, uobiajeno integriranih funkcija. Raspad
ili fragmentacija ovog sustava je osnova na kojoj se formiraju traumatski simptomi. Posebno
treba naglasiti da je seksualno zlostavljanje jedno od najintenzivnijih traumatskih iskustava i
da njegove psiholoke posljedice mogu biti razorne po mentalno zdravlje ene. Poznat je
Sindrom traume silovanja koji ima sva obiljeja posttraumatskog stresnog sindroma.
Karakteristika ovog sindroma je da ga proivljavaju sve silovane ene kroz emocionalnu i
fiziku bol tijekom, neposredno poslije, ali i tijekom dueg vremenskog razdoblja nakon
silovanja (Matijaevi i Otaevi, 2003). Najei znaci i stanja koji ukazuju na psiholoke
posljedice nasilja su strah (za sebe, za svoj ivot, za ivot dragih ljudi), osjeaji krivnje i
srama, intenzivan osjeaj usamljenosti, tuga i depresija, osjeaj rtve da je njen problem
specifian i da ga nitko drugi nije doivio, narueno samopotovanje i samopouzdanje,
gubitak koncentracije, suicidalne misli. Posljedice uoljive u ponaanju rezultat su
kontinuiranog i dugotrajnog nasilja, a najee se odnose na zlouporabu sredstava ovisnosti,
promjene u noenju sa svakodnevnom rutinom, poremeaji spavanja i poremeaji prehrane
(bulimija, anoreksija) (Mamula, 2005).

4. Dinamika nasilja nad enom u partnerskim odnosima

Intervjuiranjem zlostavljanih ena koje su potraile pomo u sklonitima dobivena je veina
spoznaja o dinamici i razvoju nasilnikog odnosa meu branim partnerima. Ellen Pence i
Michael Paymar, aktivisti sklonita u Duluthu (SAD), prvi su opisali dinamiku nasilnikog
odnosa u obitelji. Intervjuiranjem zlostavljanih ena doli su do zakljuka da

muevi-

zlostavljai nastoje postii nadzor nad enom tjelesnim zlostavljanjem, ekonomskim

zlostavljanjem, zastraivanjem, izoliranjem, ucjenjujui djecom, emocionalnim zlostavljanjem
te seksualnim nadzorom. Tim nainom muevi zarobljavaju enu u mreu ovisnosti kojom
ne nadziru samo postojeu situaciju u braku, nego u rtve stvaraju miljenje da ne postoji
mogunost izlaska iz braka i tako da ena porie ozbiljnost krize (udina-Obradovi i
Obradovi, 2006). Karakteristike tog mukog nasilja prikazuju potrebu nadzora nad enom, a
oituju se u tome da je takvo nasilje rezultat socijalizacije prema patrijarhalnom obiteljskom
modelu, prema kojem mukarac ima nadzor nad svim zbivanjima u obitelji, zatim taj oblik
nasilja se esto ponavlja, kao demonstracija moi i kao guenje svakog otpora, to se nasilje
9

pojaava tijekom vremena kako bi se pokuala postii sveopa kontrola nad enom, nasilniki
napadi su siloviti i pojaavaju se tijekom vremena. Takoer se oituje i u tome da u veini
sluajeva rtva pasivno prihvaa nasilje jer osjea bespomonost i uzaludnost suprotstavljanja
te da se krug nasilja koji zapoinje mu nad enom vrlo teko prekida i prestaje samo ako
ena napusti nasilnika ili podlegne nasilju (Johnson u: udina-Obradovi i Obradovi, 2006).
Nasilniko ponaanje mua uobiajeno prikazuje tri tipine faze, Walkerov ciklus nasilja u
obitelji, fazu rastue napetosti, nasilni dogaaj (napad) te fazu medenog mjeseca i
ispriavanja. U fazu rastue napetosti dolazi do manjih incidenata (npr. prijetnji i uvreda), a u
kojoj ena razvija razliite mehanizme noenja s problemom te je esto u fazi poricanja.
Nasilni dogaaj karakterizira nekontrolirana fizika agresija mukarca nad enom te u fazi
medenog mjeseca nasilnik pokazuje aljenje zbog onoga sto je uinio i obeava kako se to
nikad nee ponoviti, dok rtva postaje uvjerena da ju partner voli, smatra da se veza jo moe
spasiti, a postoji mogunost i da razvije osjeaj vlastite odgovornosti za nasilni dogaaj. S
vremenom se te tri faze saimaju, napadi postaju ei i silovitiji, a faza medenog mjeseca
izostaje (Sullivan i Kuehnie, 2007). No, kod novijih istraivanja pokazalo se da su ovi
rezultati dobiveni samo na uzorcima ena koje su doivjele nasilje u ekstremnom obliku te su
pobjegle u sklonita za ene ili zdravstvene ustanove. Istraivanje dinamike nasilja nad
enama na populaciji ena koje nisu otile u sklonita niti u zdravstvene ustanove nakon to
su barem jedanput bile izloene nasilju, pokazalo je drugaije rezultate. Pokazalo se da se u
takvoj populaciji oko 50% nasilnika prestaje nasilniki ponaati nakon dvije godine, a 40%
ve i nakon jedne godine (Johnson, 2003). Ovo istraivanje pokazalo je da se nasilje mua s
vremenom smanjuje, ali i da postoje imbenici koji izrazito pogoduju nastavljanju i
tvrdokornosti nasilnikog ponaanja. Neki od tih imbenika su stavovi mua o apsolutnoj
mukoj dominaciji te izoliranje ene, zatvaranje i kui i nedostatak veza s obitelji, prijateljima
i radnom okolinom. No, istraivanje je pokazalo da i sazrijevanje ima vanu ulogu te da je
ustrajanje u nasilnikom ponaanju i nakon godinu ili dvije znatno ee kod mlaih
mukaraca i u brakovima kraeg staa (Johnson, 2003).

4.1. Mitovi o nasilju nad enama

Kada ljudi ne raspolau pravim injenicama o nekoj pojavi, nego nejasnim ili krivo
shvaenim injenicama, nastaje specifian oblik uvjerenja-mit. Mitovi postoje u duhovnoj
batini svi naroda, dok je stvaranje mita prirodna potreba ovjeka na odreenom stupnju
10

njegova pojedinanog i drutvenog razvoja (Klasni, 2012:460). Ajdukovi i Pavlekovi

(2000) su u svojoj knjizi Nasilje nad enom u obitelji iznijele niz mitova i injenica koje se
odnose na nasilje nad enama u obitelji. Uz pomo mitova se pokuava umanjiti znaaj
problema i smanjiti drutvena odgovornost za nasilje. U mitovima se najee ili prebacuje
odgovornost za izloenost nasilju na rtvu ili se pronalaze izvanjske okolnosti kojima se moe
objasniti nasilno ponaanje mukaraca (udina-Obradovi i Obradovi, 2006). Neki od
najeih mitova su da nasilje i ljubav ne idu zajedno, da su alkohol i droga uzrok
nasilja te da e nasilje prestati ako rtva napusti zlostavljaa. to se tie prvog
navedenog mita, injenica je da ljubav ne iskljuuje nasilje. Istraivanja su pokazala da je
ambivalentnost osjeaja (istodobni osjeaji ljubavi i mrnje) karakteristina za nasilna
ponaanja. Mit da su alkohol i droga uzrok nasilja je opovrgnut budui da je nasilje oitovano
i u situacijama kada tih faktora nije bilo. Nasilne osobe su nasilne bile pijane ili trijezne te se
zapravo ovisnosti o alkoholu i opojnim sredstvima javljaju kao posljedica zlostavljanja i kod
rtve i kod zlostavljaa. Naalost, drutveno je prihvatljivo okriviti alkohol ili drogu za loe
ponaanje. Neki od ostalih mitova i injenica prikazani su u tablici 4.1.
Tablica 4.1.
Mitovi i injenice o nasilju nad enama
Mit
Nasilje u obitelji i meu branim partnerima je njihova
privatna stvar.

injenica
Nasilje u obitelji je ozbiljan drutveni problem.

rtva uzrokuje nasilje. Zlostavljana ena je to traila.

Zlostavlja uzrokuje nasilje. On je odgovoran za svoje

akcije.

Tjelesni napad mukarca na partnericu izolirani je

dogaaj i vjerojatnost njegovog ponavljanja je mala.

Tjelesno je nasilje dio sloenog obrasca moi i

kontrole u partnerskim odnosu.

Zlostavljanje u obitelji se dogaa samo u niim

drutvenim slojevima

Nasilje u obitelji se zbiva u svim drutvenim slojevima.

Nasilje meu partnerima najee se svodi na malo

naguravanje.

Nasilje meu partnerima ukljuuje razne oblike

tjelesnog ugroavanja.

Mukarac koji samo prijeti tjelesnim ozljeivanjem

svojoj partnerici nije zlostavlja.

Prijetnje predstavljaju specifian oblik zlostavljanja.

Djeca trebaju svog oca iako je nasilan prema njihovoj

majci.

Odrastanjem u takvoj obitelji djeca ue biti nasilna.

ene su nasilne kao i mukarci.

Mukarci su znaajno ee poinitelji nasilja u

obitelji.

Mukarci koji su nasilni ne mogu si pomoi.

Mukarci mogu promijeniti svoje nasilno ponaanje.

11

Ako mukarac tue enu, mora da je mentalno

bolestan.

Mentalna bolest nije preduvjet obiteljskog nasilja.

Izvor: Ajdukovi i Pavlekovi, 2000.

4.2. Razlozi zbog kojih ene ostaju s nasilnim partnerima

ene koje su bile rtve obiteljskog nasilja nalaze se u specifinoj situaciji oblikovanoj
mnotvom razliitih faktora (emocionalnih, psiholokih, ekonomskih, socijalnih, kulturnih).
Kako bi ena imala mogunosti za naputanje nasilne veze, mora biti zadovoljen jedan od
kljunih faktora, njezina ekonomska neovisnost u odnosu na nasilnog partnera. Ekonomska
neovisnost mora biti zadovoljena zbog toga to veina ena u nasilnim vezama mora birati
izmeu nasilja ili siromatva (Circle of Prevention, 2002). Ukoliko je ena ekonomski ovisna
o svom nasilnom partneru, tee e se odluiti na naputanje partnera. Dakle, ene s veom
financijskom neovisnou lake izlaze iz nasilnih brakova, budui da imaju mogunosti za
uzdravanje sebe i djece nakon odlaska (Moe u: Klasni, 2011). Veina objanjenja zato ena
ostaje u nasilnom braku vezana je upravo za ekonomski faktor. Jedno od tih objanjenja
odnosi se na tzv. Stockholmski sindrom. Sindrom predstavlja psiholoki fenomen
identifikacije i emotivne vezanosti rtve za agresora do kojeg dolazi nakon dueg vremena
zlostavljanja. Kako bi se sindrom razvio, moraju postojati barem tri situacijska faktora. Prvi je
da rtva mora biti zlostavljanja due vrijeme, drugi da rtva i nasilnik moraju biti stalno u
kontaktu, a trei da se nasilnih barem povremeno mora ponaati ljubazno prema rtvi (de
Fabrique u: Klasni, 2011). Stockholmski sindrom prikazuje nain na koji neujednaenost
odnosa moi izmeu rtve i nasilnika moe rezultirati jakom emocionalnom vezom( Seeley,
Plunkett u: Klasni, 2011). Naime, ena rtva obiteljskog nasilja esto iz objektivnih razloga
ne moe napustiti nasilnu okolinu (izolirana je od obitelji, prijatelja, nezaposlena, ekonomski
ovisna o nasilniku). Preivljavanje joj zbog toga ovisi o nasilniku budui da je sva mo u
njegovim rukama te rtva esto zbog izoliranosti na svoju situaciju poinje gledati iz
perspektive nasilnika. Ako uz to, nasilnik povremeno pokae aljenje zbog svojih postupaka
te bude ljubazan, to dovodi do identifikacije i emotivnog vezanja rtve za nasilnika (Klasni,
2011). Ekonomska ovisnost rtve o nasilniku jo je vie izraena ukoliko imaju djecu. Ako je
rtva financijski ovisna te nema mogunosti za samostalno uzdravanje, dolazi u situaciju da
12

ako napusti nasilnika djeca ostaju s nasilnikom ili odlaze s njom, ali ona nema dovoljno
sredstava za podmirenje osnovnih ivotnih potreba. Zbog toga mnoge se ene rtvuju i ostaju
s nasilnikom smatrajui da tako ine manje zlo svom djetetu (Klasni, 2011). No, osim
ekonomskih razloga, ene ostaju sa svojim nasilnim muevima i zbog roditeljstva, odnosno
zbog razmiljanja da djeci treba otac, zbog straha za fiziku sigurnost sebe i svoje djece,
poricanja smatrajui da to i nije tako lo brak, zatim zbog krivnje kako je ona uzrokovala
njegovo nasilno ponaanje. Jedan od razloga moe biti i ponienje koje je rtva nasiljem
doivjela i ne eli da se sazna da joj se to dogaa te zbog niske razine samopotovanja koja
dovodi do toga da ena misli kako se to samo njoj dogaa te da je to oito i zasluila (Bennett
Herbert i sur., 1991).

13

Zakljuak
ene sve ee u obitelji doivljavaju nasilje koje u veini sluajeva, naalost, ostaje ne
otkriveno. Javnost ne pridaje veliku

panju ovom problemu budui da ivimo u

patrijarhalnom drutvu i veina ljudi na nasilje nad enama gleda kao na svakodnevnu pojavu.
Zbog toga je prijavljivanje nasilja sramota kako za enu tako i za njenu djecu. Ovaj problem
sve vie ostaju unutar etiri zida obiteljske kue to samo oteava borbu protiv nasilja.
Najei tip obiteljskog nasilja je upravo nasilje nad enama, a kao glavni razlog za takvo
ponaanje najee se navodi zloupotreba moi u odnosima koji se temelje na nejednakosti.
Posljedice koje ovakvo ponaanje ostavlja na eni su razliite. Prije svega to su razliite
povrede koje su vidljive po cijelom tijelu, uz njih se veu posljedice po reproduktivnom
zdravlju i openito narueno zdravlje ene. ene takoer trpe posljedice koje se odraavaju na
psihiko zdravlje, a neke od njih su depresija, osjeaj krivnje i srama, strah za vlastiti ivot i
za ivot djece, nisko samopotovanje i samopouzdanje te suicidalne misli. Dugotrajno
zlostavljanje dovodi do toga da rtve bjee i spas pronalaze u razliitim ovisnostima. Problem
nasilja nad enama produbljuju i mitovi koji su u javnosti prihvaeni, poput onih da nasilje i
ljubav ne idu zajedno, da su alkohol i droga uzrok nasilja te da e nasilje prestati ako rtva
napusti zlostavljaa. No, injenice govore sasvim drugaije. Potrebno je podii svijest javnosti
da je ovo veliki problem kojeg treba iskorijeniti, potrebno je osnaivati ene da ukoliko im se
dogodi nasilje da ga prijave, a ne da iz razliitih razloga ostaju sa svojim zlostavljaima,
riskirajui vlastiti ivot. Takoer, vrlo je vano raditi na ravnopravnosti spolova jer e tek tada
mukarci uvidjeti da su im ene jednake te da one nisu objekti na kojima e se iskaljivati.

14

Popis tablica

Tablica 4.1. Mitovi i injenice o nasilju nad enama str.9

15

Literatura
1. Ajdukovi, M. i Pavlekovi, G. (2000). Nasilje nad enom u obitelji. Zagreb: Drutvo za
psiholoku pomo.
2. Bennett Herbert, T., Cohen Silver, R., i Ellard, H. J., (1991). Coping with an Abusive
Relationship: I. How and Why Do Women Stay?. Journal of Marriage and Family, 53(2):
311-325.
3. Braja-ganec, A., Lopii, J., i Penezi, Z. (2014). Psiholoki aspekti suvremene obitelji,
braka i partnerstva. Zagreb: Naklada Slap.
4. Circle of Prevention (2002). Economic Independence for Women Leaving or Living in
Abusive

Relationships.

http://gov.nl.ca/VPI/publications/economicindependence.pdf

(27.4.2015)
5. udina-Obradovi, M. i Obradovi, J. (2006). Psihologija braka i obitelji. Zagreb: Golden
marketing Tehnika knjiga.
6. Deklaracija o uklanjanju nasilja nad enama (1993). UN
7. Drutveni trokovi obiteljskog nasilja nad enama (2003). Zagreb: Autonomna enska
kua.
8. Johnson, H. (2003). The cessation of assaults on wives. Journal of Comparative Family
Studies, 34: 75-92.
9. Klasni, K. (2011). Ekonomsko nasilje nad enama u intimnim vezama u hrvatskom
drutvu konceptualne pretpostavke. Socijalna ekologija: asopis za ekoloku misao i
sociologijska istraivanja okoline, 20 (3): 335-355.
10. Klasni, K. (2012) Tko vjeruje u mitove o nasilju nad enama? Rezultati istraivanja na
dva hrvatska sveuilita. U: Marinkovi, D. i ljuki, S (2012). Promjene u drutvenoj
strukturi i pokretljivosti. Novi Sad : Odsjek za sociologiju, Filozofski fakultet u Novom Sadu.
11. Mamula, M. (2005). Prijavljivanje seksualnog nasilja. U: Mamula, M. i Komari, N. (ur.)
(2005). Seksualno nasilje teorija i praksa. Zagreb: enska soba.

16

12. Masters, W., Johnson, V. i Kolodny, R. (2006). Ljudska seksualnost. Jastrebarsko: Naklada
Slap.
13. Matijaevi, D., i Otaevi, S., (2003). Violence against women and consequences on the
health. Belgrade: Autonomous Women's Center.
14. Obradovi-Dragii, G. i Babi, D. (1999). Za nasilje nema opravdanja. Zagreb: Centar
za edukaciju i savjetovanje ena.
15. Sharp, N. (2008). 'What's yours is mine' Ifje different forms of economic abuse and its
impact on women and children experiencing domestic violence. Refuge for women and
children against domestic violence. URL: http://wbg.org.uk/GBA_Present_2_4145259369.pdf
16.

Sullivan, A. i Kuehnle, K. (2007). Cycle of Violence. U: Jackson, N. A. (ur.):

Encyclopedia of Domestic Violence (str. 224-227). New York i London: Routledge.

17. World Health Organization. Definition of sexual abuse. http://www.who.int/en/
18. Zakon o zatiti od nasilja u obitelji. Narodne novine, br. 137/09, 14/10, 60/10.

17