Kriza uzrokovana nestabilnou i poveanim brojem sukoba u sve vie zemalja
svijeta dovela je do dosad najvieg zabiljeenog broja izbjeglica u svijetu: ak 59 milijuna. Posljedino tome, sve je vie migranata pred granicama Europe, pogotovo onim morskim: do lipnja 2015. vie od 100 000 ljudi brodom je doseglo zemlje june Europe. Umjesto pronalaenja novih odgovora za nastalu krizu, Europska se unija oslanja i nadovezuje na svoje ve postojee restriktivne politike prema izbjeglicama i migrantima. Takvim se politikama gradi tvrava Europa koja zatvara vrata sve veem broju onih koje bi trebala tititi. Prvi od obrambenih mehanizama tvrave Europe s kojim se susreu izbjeglice europski je vizni reim, zbog kojega je preko 90% traitelja azila prisiljeno koristiti nezakonite metode ulaska na teritorij. Osim viza, tu su i napredni sustavi nadzora granica, sve uinkovitiji u otkrivanju pojedinaca koji bez potrebnih dokumenata pokuavaju prijei granicu. Dio tog sustava ine biometrijske i informacijske baze podataka (Eurosur, Eurodac), mrea imigracijskih i policijskih slubenika koji patroliraju na granicama, agencija Frontex koja uva vanjske granice Europske unije i deportira migrante te slube za presretanje na kopnu i moru. Da Europa aktivno radi na izgradnji tvrave oito je i iz suradnje i financiranja zemalja poput Maroka, Turske i Libije putem readmisijskih, viznih sporazuma ili financiranja izgradnje prihvatnih i detencijskih centara to dalje od granica Europske unije, s ciljem zaustavljanja migranata prije no to uope dosegnu Europu. Unija mnogo vie vremena i novaca troi na osiguravanje granica od pretpostavljene migrantske prijetnje, umjesto na zatitu ljudi, izbjeglica koje bjee pred progonom i trae nau solidarnost. Pri raspodjeli sredstava, naglasak se stavlja na nadzor granica, dok je financiranje integracije izbjeglica i potivanja njihovih ljudskih prava i dostojanstva mnogo nie na ljestvici prioriteta. Zatvaranje sigurnih puteva u EU izbjeglice u konanici samo prisiljava na pronalaenje opasnijih naina dolazaka do eljene zemlje, nerijetko sa smrtnim posljedicama. Procjenjuje se da je od 2000. godine do danas gotovo 30 000 ljudi poginulo u pokuaju ulaska na teritorij Europe, od ega veina upravo pri prelasku Sredozemnog mora. 2014. godine na Sredozemnom moru ivot je izgubilo 3 419 ljudi (UNHCR, 2014.), a do prve polovice 2015. ta je brojka ve dosegla alarmantnih 1 829 smrti (IOM, 2015.). Nije sluajnost da broj poginulih migranata na europskim granicama raste sukladno s godinama rada Frontexa, uvoenjem sustava Eurosur i Eurodac te uspostavljanjem Dublinskog sustava u kojem prva zemlja ulaska izbjeglice postaje nadlena za rjeavanje njegovog sluaja. Nakon travanjske tragedije na Sredozemnom moru u kojoj pogiba 800 ljudi i prijedloga doneenog na izvanrednom sastanaku ministara vanjskih poslova, da se na migrantsku krizu odgovori unitavanjem brodova migranata i izbjeglica, postaje oito da
Unija ne namjerava promijeniti svoju politiku, ve je dodatno postroiti. No unitavanje
brodova nee sprijeiti migrante, pogotovo izbjeglice, u traenju utoita te je potrebno raditi na otvaranju novih legalnih kanala i naina ulaska Europu. Prema Amnesty Internationalu (2014.) gotovo pola neregularnih ulazaka u Europu u 2013. (od toga ak 63% onih koji dolaze morem) inili su migranti iz Sirije, Afganistana, Somalije i Eritreje zemalja razorenih sukobima i obiljeenih krenjem ljudskih prava, stoga je oito da je veina izbjeglica u potrazi za meunarodnom zatitom. Rijetki su oni koji uspiju ui u Europu, gdje ih eka novi niz problema. Prvo ih se kao traitelje azila preventivno zatvara u prihvatne i detencijske centre, u kojima primjena sile i nasilje nisu rijetkost, a jednom kad dobiju izbjegliki status uglavnom su u nemogunosti ostvariti svoja prava, marginalizirani te preputeni kriminalizaciji i izloeni rasizmu i ksenofobiji, koji ih vode do neminovne drutvene izolacije. Cilj ove akcije osvijestiti je javnost kako u naoj neposrednoj blizini, na granicama Europe, umire sve vei broj migranata i izbjeglica. Te smrti posljedica su restriktivnih europskih politika koje grade nepropusni zid, tvravu Europu prema onima kojima je potrebna zatita. Akcija je i apel hrvatskim politiarima koji imaju mo utjecaja unutar struktura EU da iskoriste svoj glas kako bi zagovarali promjenu i solidarnije prakse prema izbjeglicama.