Vektori U Trodimenzionalnom Prostoru

Poglavlje 13: Vektori u trodimenzionalnom prostoru
Odjeljak 13.1 Kartezijev koordinatni sustav u prostoru

a. Pravilo desne ruke
b. Pravokutne (ili kartezijeve) koordinate
c. Formula za udaljenost
d. Jednadba sfere
e. Simetrija
f. Pravac kroz dvije toke
g. Koordinate polovita
Odjeljak 13.4 Vektorski produkt

a.
Definicija
b.
Desne trojke vektora
c.
Svojstva
d.
Svojstva vektorskog produkta
e.
Mjeoviti produkt
f.
Komponente od a x b
g.
Teoremi
Odjeljak 13.2 Vektori u trodimenzionalnom prostoru

a. Koordinate vektora
b. Geometrijska interpretacija vektora
c. Grafiki prikaz a + b
d. Norma, tj. duljina vektora
e. Mnoenje skalarom
f. Zbrajanje vektora
g. Paralelni vektori
h. Ilustracija paralelnih vektora
i. Jedinini vektori
Odjeljak 13.5 Pravci

a.
Vektorska parametrizacija
b.
Oblici jednadbe pravca, Presjek pravaca
c.
Udaljenost toke od pravca
Odjeljak 13.6 Ravnine
a.
Jednadba I
b.
Jednadba II
c.
Jedinine normale, Paralelne ravnine, Presjek ravnina
d.
Ravnina kroz tri nekolinearne toke
e.
Udaljenost toke od ravnine
Odjeljak 13.3 Skalarni produkt

a. Definicija
b. Svojstva skalarnog produkta
c. Dodatna svojstva
d. Geometrijska interpretacija skalarnog produkta
e. Teorem o kosinusu
f. Okomiti vektori
g. Projekcija i komponente
h. Kutovi s jedininim vektorima
i. Cauchy-Schwarz-Bunjakovskijeva nejednakost
Main Menu
Salas, Hille, Etgen Calculus: One and Several Variables

Copyright 2007 John Wiley & Sons, Inc. All rights reserved.
Pravokutni koordinatni sustav u prostoru

Pravilo desne ruke: ako savijeni prsti desne ruke pokazuju od pozitivnog dijela
x-osi prema pozitivnom dijelu y-osi (najmanjim kutem), palac pokazuje
pozitivan smjer z-osi.
Toka na x-osi sa x-koordinatom x0 ima koordinate (x0, 0, 0);

toka na y-osi sa y-koordinatom y0 ima koordinate (0, y0, 0);
toka na z-osi sa z-koordinatom z0 ima koordinate (0, 0, z0).
Main Menu

Kartezijev koordinatni sustav u prostoru

Postoje tri koordinatne ravnine; xy-ravnina, xz-ravnina, yz-ravnina.
Toka P u trodimenzionalnom prostoru ima koordinate (x0, y0, z0) ako
(1) ravnina kroz P paralelna sa yz-ravninom sijee x-os u (x0, 0,0),

(2) ravnina kroz P paralelna sa xz-ravninom sijee y-os u (0, y0,0),
(3) ravnina kroz P paralelna sa xy-ravninom sijee z-os u (0, 0,z0).
Koordinate x0, y0, z0 se zovu pravokutne koordinate od P, ili ee u ast
Descartesu, Kartezijeve koordinate od P.
Main Menu


Formula za udaljenost toaka
Udaljenost d P1 , P2 izmeu toaka P1 x1 , y1 , z1 i P2 x2 , y2 , z2 moe se dobiti
koristei dva puta Pitagorin teorem.
Main Menu


Sfera radijusa (polumjera) r sa sreditem u P0(a, b, c) je skup toaka P(x, y, z) za koje
je d(P, P0) = r . Za takve je toke [d(P, P0)]2 = r2. Primjenivi formulu za udaljenost
dobivamo
Ovo je jednadba sfere radijusa r sa sreditem u P0(a, b, c). Jednadba
predstavlja sferu radijusa r sa sreditem u ishoditu.
Main Menu


Simetrija
Main Menu


Pravac kroz dvije toke
Main Menu


Duina
Polovite
Main Menu

Vektori u trodimenzionalnom prostoru

Vektori
Vektor a za nas e biti ureena trojka realnih brojeva:
a = (a1, a2, a3).
Brojeve a1, a2, a3 zovemo komponente ili koordinate vektora a.
Dva vektora su jednaki ako imaju iste koordinate;
(a1, a2, a3) = (b1, b2, b3)
ako i samo ako
a1 = b1, a2 = b2, a3 = b3.
Zbrajanje vektora
Mnoenje vektora skalarom
Main Menu


Geometrijska interpretacija vektora
uuur uuur
Orijentirane duine QR i OP su na razliitim pozicijama, ali budui da imaju istu
duljinu, smjer i orijentaciju, predstavljaju isti vektor: vektor a = (a1, a2, a3).
Nulvektor 0 = (0, 0, 0) moemo predstaviti orijentiranom duinom duljine 0.
Nulvektor nema definiran smjer i orijentaciju.
Main Menu


Grafiki prikaz a + b
Za a = (a1, a2, a3) i b = (b1, b2, b3) definiramo
a + b = (a1 + b1, a2 + b2, a3 + b3).
Pravilo trokuta i pravilo paralelograma
Main Menu


Norma
Norma (duljina) vektora a = (a1, a2, a3) je broj
Svojstva norme:
Main Menu


Viekratnik vektora
Main Menu

Main Menu


Paralelni vektori
Main Menu


Primjer paralelnih vektora
Main Menu


Jedinini vektori
Vektore duljine 1 zovemo jedininim vektorima. Za svaki nenul vektor a postoji
jedinstveni jedinini vektor ua s istim smjerom i orijentacijom kao a. To je
Vektori
i = (1, 0, 0), j = (0, 1, 0), k = (0, 0, 1).
su jedinini vektori koji su posebno korisni u raunu jer se svaki vektor a moe na
jednostavan nain prikazati kao jedinstvena linearna kombinacija ovih vektora:
Main Menu

Skalarni produkt
Main Menu

Skalarni produkt
Svojstva skalarnog produkta
Ako skalarno pomnoimo vektor sa samim sobom dobivamo kvadrat njegove
norme:
Dokaz
a a a1a1 a2 a2 a3 a3 a12 a22 a32 a
Skalarni produkt proizvoljnog vektora s nulvektorom je nula:
Dokaz
(a1)(0) + (a2)(0) + (a3)(0) = 0,
Main Menu
(0)(a1) + (0)(a2) + (0)(a3) = 0.

Skalarni produkt
Daljnja svojstva (komutativnost, kvaziasocijativnost,
distributivnost prema zbrajanju).
Main Menu

Skalarni produkt
Geometrijska interpretacija skalarnog produkta
Poinjemo od trokuta sa stranicama duljine a, b, c. Ako je jednak ,
Pitagorin teorem nam daje c2 = a2 + b2. Teorem o kosinusu je generalizacija za
proizvoljni kut ,
c2 = a2 + b2 2ab cos .
Skica dokaza teorema: Iz slike je y2 + x2 = a2 i y = a cos . Zato je

c2 = a2 + b2 2ab cos
Main Menu

Skalarni produkt
Duljine stranica su ||a||, ||b||, ||a b||. Teorem o kosinusu daje
||a b|| = ||a||2 + ||b||2 2 ||a|| ||b|| cos .
No iskoristimo li da je ||a||2 = a a
i slino za ostale dobivamo:
Main Menu

Skalarni produkt
Dva vektora su okomiti ako je kut meu njima pravi ili ako je jedan od vektora
nulvektor. Stoga su dva vektora okomiti ako i samo ako im je skalarni produkt
jednak nula. Zapisano simbolima:
Jedinini vektori i, j, k su meusobno okomiti:

i j = i k = j k = 0.
Main Menu

Skalarni produkt
Ortogonalna projekcija i komponente
Main Menu

Skalarni produkt
Kutovi s vektorima i, j, k (kutovi smjera)
i, j, k komponente jedininog vektora su kosinusi smjera.
Main Menu

Skalarni produkt
Cauchy-Schwarz-Bunjakovski nejednakost
Budui je
a b = ||a|| ||b|| cos ,
gdje je kut izmeu a i b, uzmemo li apsolutne vrijednosti i iskoristimo
| cos | 1, dobivamo nejednakost
Main Menu

Vektorski produkt
smjer
orijentacija
duljina
Main Menu

Vektorski produkt
Desna trojka vektora
Main Menu

Vektorski produkt
Svojstva desnih trojki vektora
I. Budui je (a b) (a b) = ||(a b)||2 > 0, (a, b, a b) je desna trojka.
II. Ako je (a, b, c) desna trojka, onda su i (c, a, b) i (b, c, a) desne trojke.
III. Mnoenjem bilo kojeg od triju vektora pozitivnim skalarom trojka ostaje desna: ako
je (a, b, c) desna trojka i > 0, onda su (a, b, c), (a, b, c), i (a, b, c) takoer desne
trojke.
Mnoenjem bilo kojeg od triju vektora negativnim skalarom trojka postaje lijeva: ako
je (a, b, c) desna trojka vektora i < 0, onda (a, b, c), (a, b, c), i (a, b, c) nisu
desne trojke (tj. to su lijeve trojke).
Main Menu

Vektorski produkt
Svojstva vektorskog produkta
Vektorski produkt je antikomutativan:
Skalare moemo izluiti:

Vrijede obje distributivnosti:
Main Menu

Vektorski produkt
Mjeoviti produkt ili umnoak
Main Menu

Vektorski produkt
Komponente od a b
Main Menu

Vektorski produkt
Main Menu

Pravci
Vektorska jednadba
Main Menu

Pravci
Parametarska jednadba pravca
Kanonska ili simetrina jednadba
Presjek pravaca, paralelni pravci

Dva razliita pravca
l1 : r(t) = r0 + td,
l2 : R(u) = R0 + uD
sijeku se ako i samo ako postoje brojevi t i u takvi da je

r(t) = R(u).
Main Menu

Pravci
Udaljenost od toke do pravca
Neka je P0 toka na pravcu l i neka je d vektor smjera od l. Ako su P0 i Q
kao na slici, lako vidimo da je
uuur
d P1 , l d P1 , Q P0 P1 sin
Main Menu

Ravnine
Skalarna jednadba ravnine
Main Menu

Ravnine
Vektorska jednadba ravnine
Jednadbu ravnine moemo zapisati u vektorskom obliku . Neka je
N Ai Bj Ck ,
uuur
r0 OP x0 , y0 , z0 ,
uuur
r OQ x, y, z
Budui da je
r0 = x0i + y0j + z0k
r = xi + yj + zk,
(13.6.1) se moe zapisati u obliku
Main Menu

Ravnine
Jedinine normale
Ako je N vektor normale (tj. okomit) na danu ravninu, tada su svi ostali vektori
normale na danu ravninu paralelni s N i zato skalarni viekratnici od N
Posebno, postoje dva jedinina vektora normale:
N
N
i
uN
and
uN
N
N
Presjek ravnina
Main Menu

Ravnine
Ravnina odreena trima nekolinearnim tokama
Main Menu

Ravnine
Udaljenost toke od ravnine
Main Menu


Vektori U Trodimenzionalnom Prostoru

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Vektori U Trodimenzionalnom Prostoru

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Vektori U Trodimenzionalnom Prostoru

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Poglavlje 13: Vektori u trodimenzionalnom prostoru

Odjeljak 13.1 Kartezijev koordinatni sustav u prostoru

Odjeljak 13.4 Vektorski produkt

Odjeljak 13.2 Vektori u trodimenzionalnom prostoru

Odjeljak 13.5 Pravci

Odjeljak 13.3 Skalarni produkt

Salas, Hille, Etgen Calculus: One and Several Variables

Pravokutni koordinatni sustav u prostoru

Toka na x-osi sa x-koordinatom x0 ima koordinate (x0, 0, 0);

Salas, Hille, Etgen Calculus: One and Several Variables

Kartezijev koordinatni sustav u prostoru

(1) ravnina kroz P paralelna sa yz-ravninom sijee x-os u (x0, 0,0),

Salas, Hille, Etgen Calculus: One and Several Variables

Kartezijev koordinatni sustav u prostoru

Salas, Hille, Etgen Calculus: One and Several Variables

Kartezijev koordinatni sustav u prostoru

Ovo je jednadba sfere radijusa r sa sreditem u P0(a, b, c). Jednadba

predstavlja sferu radijusa r sa sreditem u ishoditu.

Salas, Hille, Etgen Calculus: One and Several Variables

Kartezijev koordinatni sustav u prostoru

Salas, Hille, Etgen Calculus: One and Several Variables

Kartezijev koordinatni sustav u prostoru

Salas, Hille, Etgen Calculus: One and Several Variables

Kartezijev koordinatni sustav u prostoru

Salas, Hille, Etgen Calculus: One and Several Variables