Proljetni razvoj pcelinje zajednice u Farrarovoj ko nici

Nema komentara Datum objave: 19.12.2011 u 17:46 - postavio admin

Kategorija: Uncategorized
PROLJETNI RAZVOJ PCELINJE ZAJEDNICE U FARRAROVOJ KO NICI

Nije dobro prerano poticati pcelinju zajednicu na razvoj. Zbog cega? Matica poci
nje polagati ,jaja, a kada jako zahladi, pcele ne napu taju leglo, a potro ile su pu
no hrane hraneci licinke. Bez obzira koliko meda ima u ko nici, ako samo nekoliko
dana temperatura padne ispod 5 C, pcele tada vi e nisu u kontaktu sa hranom i zaje
dnica propada od gladi. Ovdje moram naglasiti da je to narocito jako opasno kod
farrarove ko nice. Za to? Odgovor je, pcele nikada ne napu taju leglo pa makar to bilo
i stotinjak zale enih celija. Pcele se povuku prema leglu radi grijanja, a sami
m time se i izgubi kontakt sa hranom odnosno sa medom i nakon nekoliko dana dola
zi do umiranja cijele zajednice, ako niske temperature potraju 5-6 dana. Pojavom
prvih cvjetova lijeske, visibabe, drijena i drugih biljaka koje rano cvatu,mati
ca pocinje intenzivno polagati jaja i tada se u zajednici dogadaju znacajne prom
jene u podjeli rada. To je najbolje vidljivo u fararrovoj ko nici, jer su niski ok
viri i vidljiva je svaka i najmanja promjena kako napretka, tako i drugih nepred
videnih situacija. Kada je zima vec pri kraju i pocinje se nazirati proljece, u
prirodi se pojavi mno tvo cvjetova biljaka koje daju pelud i nektar na ne to ni im tem
peraturama, a od tih treba istaknuti prije svega vrbu ivu i sve ostale vrbe. Ako
je pcelinja zajednica zdrava i uspje no je prezimila, ona je pribli no iste velicin
e kakva je bila kada smo je uzimili. Ako su zalihe meda 7-8 kg i k tome jo dobro
rasporedenog , mlada i zdrava matica ce svakim danom sve vi e polagati jaja, prosj
ecno 800-1000 i vi e. Zimske pcele ce postupno biti zamijenjene mladim pcelama i z
ajednice svakim danom biti sve brojnije. To cemo vidjeti tako da lagano odvojimo
gornje nastavke i vidimo da su se pcele pocele same polako spu tati u donje nasta
vke gdje je prazno sace. To je jo jedna velika prednost farrarove ko nice. Za to? Jed
nostavno radi niskog okvira mlada i zdrava matica brzo zanese takove okvire i na
taj nacin zajednica zauzima prazan prostor bez intervencije covjeka to nije uvij
ek slucaj u drugim tipovima ko nica. Nije na odmet, ako imamo okvira sa poklopljen
im medom da ih stavimo u donje prazne nastavke u koliko nam to vrijeme dopusti.
Na ovaj nacin cemo jo vi e stimulirati maticu na polaganje jaja. Ako nemamo takvih
okvira, a nema niti pa e, moramo pcele stimulativno prihranjivati pogacama. Ne sm
ijemo si dozvoliti da nam matice prekinu zalijeganje jer je vrijeme intenzivnog
razvoja pcelinje zajednice, a narocito u farrarovoj ko nici. Moramo biti jako opre
zni da nam zajednica ne padne u rojevni nagon jer vec je tu i cvatnja vocaka, u
pravo je to vrijeme kada se jake zajednice moraju pro iriti. Od uvijek je poznato
da pcele najbolje i najljep e grade sace upravo za vrijeme vocne pa e i to moramo is
koristiti.
KADA I KAKO PRO IRITI FARRAROVU KO NICU?
Sada kada u ko nici imamo jako puno mladih pcela,a zimskih pcela gotovo da i nema,
a unosi peludi i nektara su sve veci i u ko nici ima puno legla svih uzrasnih s
truktura. Dobro znamo da vo tane lijezde najvi e izlucuju vosak kod pcela starosti od
5-8 dana. to nam je tada ciniti? Upravo je to vrijeme za dodavanje satnih osnova
,jer to je najbolje vrijeme za gradnju saca. U farrarovoj ko nici je to napraviti
vrlo jednostavno, dodajemo cijeli nastavak izmedu dva nastavka sa leglom s tim d
a u taj nastavak u sredinu stavljamo jedan okvir poklopljenog legla. Nije va no iz
kojeg nastavka vec je va nije da leglo bude povezano, bolje reci da ne bude presj
eceno. Kada to napravimo moramo dobro paziti da ne dode do prestanka unosa,ako i
dode tog trenutka moramo intervenirati sa pogacom kako ne bi do lo do zastoja u g
radnji i naravno do prestanka ne enja matice. Ovakvo pro irivanje mo emo napraviti sam
o kod zajednica koje imaju legla u sva tri farrarova nastavka i budimo sigurni d
a smo na neko vrijeme odlo ili rojevni nagon, a s time i samo rojenje. Samo sprijc
avanje rojenja je puno lak e nego u bilo kojem drugom tipu ko nica, jer nije toliko
bitno samo dodavanje satnih osnova koliko je bitno na vrijeme zarotirati nastavk

e i na taj nacin jo stvoriti praznog prostora da matica ima gdje zalijegati, a pc

ele prenositi med i na taj nacin dodatno zapo ljavamo veliki broj mladih pcela. Ia
ko razvoj bude jako buran, ako se pcelar koji pcelari sa farrarovom ko nicom imalo
potrudi imat ce izuzetno jake zajednice za glavnu pa u koje ni tada nece imati go
tovo nikakav nagon za rojenje, uvijek bude izuzetaka ali oni ne cine pravilo. Mo
ram naglasiti da je vrlo bitno i to uvijek imati mlade i zdrave matice bez obzir
a kojim tipom ko nice se pcelari. Ovdje se mora reci da se matica mijenja svake go
dine jer se matice isforsiraju i iduce proljece ne krecu kako treba ili jednosta
vno zaostaju u razvoju.
KAKAV JE ZAPRAVO RAZVOJ U FARRAROVOJ KO NICI?
Kao to sam vec mnogo puta spomenu, kako nije va an tip ko nice kojim pcelarimo, vec j
e najva nije kakvu zajednicu imamo u toj ko nici. Ponovno moram reci to je napisao i
izrekao prvi ucitelj pcelarstva u svijetu Anton Jan a i to prije 250 godina kako j
e idealna visina saca u ko nici 13-18 cm. Tvrdim da je to tocno, ako pogledamo sam
o tradicionalne Slovenske ko nice Kranjice, to nam sve govori. Znaci da je u farra
rovoj ko nici, u odredenim uvjetima proljetni razvoj jako buran to pcelara obvezuje
da sve na vrijeme odradi. Farrarova ko nica nije za vikend pcelare, vec iskljuciv
o za one koji mogu i hoce sve napraviti kada to pcela zahtijeva, jer i najmanje
zaka njenje bude ka njeno. Ovdje moram jasno reci da je farrarova ko nica, ko nica ma te s
vakoga pcelara koji imalo poznaje biologiju i fiziologiju pcela, a isto tako i b
otaniku medonosnog bilja tamo gdje pcelari.
KAKO PRIJECI SA TIPA LR NA TIP FARRAR KO NICE ?
Vi e puta sam slu ao pcelare kako komentiraju prelazak sa jednog tipa na drugi tip k
o nice i kako je to jako lagano. Medutim, kada se krene to raditi u praksi ispost
avi se da to i nije tako lako kako se u teoriji misli i prikazuje. Mnogi su se r
azocarali i vratili na prvobitno stanje, jer nisu imali strpljenja ili su radili
naopako i na pamet ili po necijoj teoriji koju niti sam taj teoreticar nikada i
nigdje nije isprobao ili jo manje poku ao. Nedavno sam slu ao negdje kako jedan novo
peceni pcelar sa farrarovim ko nicama govori kako na malom prostoru dr i 50 dvomati
cnih super zajednica u svakoj ima 200 tisuca pcela i vrca 200 kg godi nji prosjek
po zajednici i jo sve to stacionarno. Ovo da nije neozbiljno bilo bi jako smije no
, a kad nije ni smije no onda je tu no i alosno. Vratimo se kako prijeci sa tipa LR n
a tip Farrar ko nice. Nastojat cu to opisati to jasnije i jednostavnije iako sam se
sa pcelama nadmudrivao cijele tri sezone u jednom kontejneru, a u drugom sam pr
e ao samo u jednoj sezoni. Najprije sam i sam poslu ao razne teorije i na kraju sam
ipak morao sam napraviti svoju tehnologiju i naravno, uspio. Prvo kako sam vec i
rekao bilo je nadmudrivanje i mucenje. Kako sam to radio? Nadmudrivanje i mucen
je necu opisivati vec samo kako je meni bilo najlak e i najbr e prijeci iz jednog ti
pa na drugi. U LR ko nici, kada je krenula repica , dignuto je sve poklopljeno leg
lo u drugi i treci nastavak,znaci u plodi tu je ostalo sve nepoklopljeno leglo i m
atica. Na plodi te sam stavio farrarov nastavak i na njega maticnu re etku i zatvori
o leto na re etki. Nakon osam dana pregledao sam sve nastavke iznad maticne re etke
i poru io sve povucene maticnjake i otvorio leto da trutovi mogu izlijetati. Sve
osnove su bile izgradene prije bagremove pa e, tako da sam prije samog pocetka bag
rema dodao novi farrarov nastavak na isto mjesto prethodnog , a izgradeni sam s
tavio iznad maticne re etke. to je ovdje bilo vrlo interesantno, niti jedan ili u p
ostotcima receno svega 5% je bilo zale enih farrarovih okvira svi su bili puni me
da, a kasnije i peludi. Moram naglasiti, ako na pa i repice ili bilo koje druge pr
oljetne pa e dode do nekoliko ki nih ili hladnih dana tog trenutka moramo reagirati
i poticajno prihranjivati i to pogacama, a ako je to manji broj ko nica mo e i siru
pom barem 1l u omjeru 1:1 svako vecer kako ne bi do lo do zastoja u gradnji saca.
Kada je zavr ila bagremova pa a jedan LR nastavak sam maknuo i sace pretopio, a pcel
e preselio na kestenovu pa u. Tada sam farrarov nastavak koji je bio ispod maticne
re etke spustio na podnicu, na njega stavio drugi farrarov nastavak sa satnom osn
ovom, a plodi te koje je u bilo u LR nastavku stavio iznad maticne re etke. U tom f
arrarovom nastavku koji je sada na podnici bilo je ne to legla, tako da sam iz plo

di nog nastavka LR-a stresao sve pcele ispod maticne re etke zajedno sa maticom. Kad
a je to sve obavljeno okrenuo sam maticnu re etku kako matice ne bi pre la nazad u L
R nastavak po vanjskoj stjenci jer mi se je i to dogadalo. Nakon nekoliko dana o
vaj Farrarov nastavak bio je potpuno izgraden i zane en i to toliko pravilno bez
i jedne trutovske celije. Nakon kestenove pa e preselio sam na livadu i naravno do l
a je i jesen, tada sam imao pcele u tri Farrarova nastavka i jednom LR-u kojega
sam maknuo i pcele uzimio u tri farrarova nastavka. Ovo je bilo jako puno posla
, ali pitam se kada u pcelarstvu nema posla jer tko se i malo ozbiljno bavi pcel
arstvom uvijek ima posla i dan od 24 sata bude kratak. Nadam se da sam pomogao s
vakom tko se jednog dana odluci napraviti ovo to sam ja napravio da to bude to jed
nostavnije i bezbolnije. Moram reci i ovo da se prinosi meda nisu smanjili. U s
lucaju bilo kakvih nejasnoca biti cu na raspolaganju da sve i svakom pojasnim u
najsitnije detalje, a ako netko eli samo filozofirati ili polemizirati neka se ne
javlja.