Slobodna Bosna - 971 - 18.06.2015

OPERACIJA AERODROM: KAKO JE JNA ÎSTILA SRBE IZ SARAJEVA
www.bosanskaraja.com
I S I L A
ODAKLE
BO[NJACI
OVOJ
PRIÎ?!
www.slobodna-bosna.ba
ISPRAVNA-oglasi sedmica-971:ISPRAVNA-oglasi.qxd
16.6.2015
13:48
Page 1
Sadrzaj:Sadrzaj.qxd
18.6.2015
SADR@AJ
1:45
Page 3
10 TERORIZAM U BiH
www.slobodna-bosna.ba
22 REKONSTRUKCIJA ZLOÎNA 36 TURISTI^KI MEGAPROJEKT

NA BJELA[NICI
JEAN-RENE RUEZ, ISTRA@ITELJ
CRNE PROGNOZE
DR@AVNOG TU@ITELJA
Glavni dràvni tuìtelj GORAN
SALIHOVI] je zatraìo, a ~lanovi
Visokog sudskog i tuìteljskog vije}a
koncem maja ekspresno odobrili, da se
u Tuìteljstvu BiH zaposli osam tuìtelja
u novom Odjelu za borbu protiv
terorizma, iako nijedna obavje{tajna i
policijska procjena ne upu}uje na
ozbiljnu prijetnju od porasta
teroristi~kog nasilja; zahtjev tuìtelja
Salihovi}a do sada je jedina osporila
predsjednica Suda BiH MEDD@IDA
KRESO, upozoravaju}i da je u pro{loj
godini Tuìteljstvo podiglo samo jednu
optu`nicu za terorizam i da je broj
dràvnih tuìtelja prema{io broj sudaca
GENOCIDA
Francuski policajac Jean-Rene Ruez
bio je na ~elu malog istraìva~kog tima
koji je u julu 1995. godine po~eo istragu
o zlo~inima po~injenim u Srebrenici.
Tokom narednih {est godina Ruez je
uspio otkriti najve}e masovne grobnice
i mjesta na kojima su vr{ene egzekucije, te na}i dovoljno dokaza na osnovu
kojih je Tuìla{tvo u Haagu podiglo
optu`nicu za genocid. Dvadeset godina
poslije, u ispovijesti za Slobodnu
Bosnu, Ruez se prisje}a istraga, svojih
opsesija, problema, otkri}a
OZBILJNA INVESTICIJA
ILI FATAMORGANA
Investitor iz Arapskih Emirata na~inio
prvi konkretan korak u realizaciji
megaprojekta na Bjela{nici vrijednog
vi{e milijardi eura; Na{ novinar
razgovarao je s arapskim investitorom
Ahmedom Ismailom i doznao
najva`nije pojedinosti projekta u ~iju
realizaciju jo{ uvijek mnogi ne vjeruju
26 JNA ZNA
14 PAZI, SNIMA SE
MARIJAN PRIMORAC I POLITI^KI
POKROVITELJI
SB prva objavljuje stenograme sa
pro{logodi{nje sjednice Nadzornog
odbora ALUMINIJA koji otkrivaju kako
je aktualni direktor mostarske tvornice
NIKICA LJUBI] izabran po nalogu
tada{njeg federalnog premijera
NERMINA NIK[I]A i resornog ministra
ERDALA TRHULJA; sjednici
Nadzornog odbora prethodio je
neformalni susret ~elnika Vlade FBiH
sa {irokobrije{kim tajkunom
MARIJANOM PRIMORCEM koji je,
nakon {to je na mjesto predsjednika
32
Uprave instalirao èninog ro|aka,
postao pravi gospodar Aluminija
18 REZOLUCIJA NA
REZOLUCIJU
20 GODINA KASNIJE
Ko zna koliko je rezolucija o Srebrenici
usvojeno tokom proteklih 20 godina.
Nijedna nema obavezuju}i karakter,
kao {to ga imaju sudske presude, ali
sve nose sna`nu politi~ku poruku, a
nerijetko daju i povod za politizaciju
ovog najve}eg zlo~ina po~injenog u
modernoj historiji Europe
18.6.2015. I SLOBODNA BOSNA
KO JE ISELIO SRBE IZ SARAJEVA

U nastojanju da podmetnu poruku da
su sve strane u ratu u BiH ~inile
etni~ko ~i{}enje, politi~ari iz RS-a i
Srbije ~esto poteù tezu da je oko 150
hiljada Srba napustilo Sarajevo kao
rezultat etni~kog ~i{}enja koje su
izvele bh. vlasti; na{a novinarka pi{e o
operaciji General{taba JNA koja je
imala za cilj da iseli Srbe iz Sarajeva
SLOBODNA BOSNA
nezavisna informativna revija
IZDAVA^
Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]
Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]
Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]
Ure|uje redakcijski kolegij
Novinari
Suzana MIJATOVI], Mirha DEDI],
Nidara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],
Dino BAJRAMOVI],
Maja RADEVI]
Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]
DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]
Lektor: Sedina LONÂRI]
Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]
Marketing i prodaja: Amela [KALJI]
e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba
VITALNI NACIONALNI
INTERES
MARKE ZA POTKUSURIVANJE
Vije}e Agencije za po{tanski promet
Bosne i Hercegovine, kojim
predsjedava Eduard [akota a ~iji
~lanovi su [erif Isakovi} i Delivoje
\eri}, donosi odluke motivisane
nacionalizmom. Kada [akota i Isovi}
nisu dali saglasnost Po{ti Srpske za
{tampanje markice Andri}grada
povodom zvani~nog otvaranja ovog
kompleksa, \eri} im se revan{irao
uskrativ{i saglasnost BH po{ti za
{tampanje markice Sport sa
fudbalskom reprezentacijom BiH, a
saglasnost nije data ni BH po{ti i
Hrvatskoj po{ti Mostar za obiljeàvanje
100. godi{njice Prvog svjetskog rata
Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~no
Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895
Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni
1610000015710034 - Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213
BOR BANKA d.d. 1820000000147912
MOJA BANKA d.d.
137-042-60011444-55
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u
Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim
brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.
Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.
PDV broj 200333040003
e-mail: info@slobodna-bosna.ba
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd
18.6.2015
0:03
Page 4
MINI MARKET
UDARIO NA KOMILUK
PUNO ZA PRAZNO
Dodik traì od
Bo{njaka da
priznaju nepostoje}i genocid
nad Srbima
kako bi Srbi
priznali postoje}i genocid nad
Bo{njacima
Predsjednik Republike Srpske
Milorad Dodik ustvrdio je da, ako
je neophodno da se usvoji
rezolucija o Srebrenici, za{to ne
bila takva da Srebrenica bude
progla{ena za mjesto genocida i
nad Srbima i nad Bo{njacima.
Dodik je za RTRS naveo da bi to
bilo u funkciji pomirenja u Bosni i
Hercegovini, a ne jednostrane
kvalifikacije koje se zagovaraju.
Kazao je da se zanemaruju srpske
`rtve i da, ako se èli pa`nja na
Srebrenici, onda to moè da bude
pa`nja na svim `rtvama, i
bo{nja~kog i srpskog naroda.
- Ja ne bih imao ni{ta protiv da bilo
ko uputi rezoluciju u Savjet
bezbjednosti i da kaè da je
Srebrenica mjesto genocida i nad
Srbima i nad Bo{njacima.
Prihvati}emo tako ne{to. Onda bi to
moglo da bude integrativni dio
pomirenja, a ne stalnog razilaènja
i sukoba - ustvrdio je Dodik.
Milorad Dodik
Biznismen Nijaz Skenderagi

tuio komiju Nikolu Bilia
koji mu je pokvario
legalizaciju radova na
proirenju stana
KOM[IJSKA POSLA
Tajkun Nijaz Skenderagi} tuìo kom{iju Nikolu Bili}a za klevetu, jer mu je Op}ina Centar
uskratila legalizaciju pro{irenja stana na u{trb eta`nih vlasnika zgrade
Titov omladinac i poslijeratni biznismen

Nijaz Skenderagi}, zbog klevete i
nadoknade nematerijalne {tete, tuìo je
doajene bh. novinarstva i svog kom{iju iz
sarajevskog naselja Ciglane Nikolu Noku
Bili}a. Iako je Bili} za na{ magazin samo
prepri~ao dijalog vo|en izme|u njih
dvojice, Skenderagi} je za 2.000 KM
spreman zaboraviti navodne klevete i
du{evne boli zbog povrede ugleda, ~asti i
prava li~nosti koje mu je nanio Bili}.
Mo`da bi tajkun Skenderagi} bez tu`be
iza{ao na kraj sa navodnom klevetom,
povredom ugleda i ~asti da u
me|uvremenu, ta~nije 7. aprila 2015.
godine, Slu`ba za upravu za prostorno
ure|enje i komunalne poslove Op}ine
Centar nije izdala rje{enje kojim se odbija
njegov zahtjev za izdavanje naknadne

urbanisti~ke saglasnosti i legalizaciju
izvedenih radova na pro{irenju stana. A
upravo je zbog nasilne uzurpacije
zajedni~ke terase do{lo do nesuglasica
izme|u Skenderagi}a i Bili}a, kao
predstavnika eta`nih vlasnika. Podsje}anja
radi, Skenderagi} je zauzeo ~etrdesetak
metara kvadratnih zajedni~ke terase,
zatvorio je i pripojio stanu u ulici Husrefa
Redì}a na broju 15. Tome se usprotivio
Nikola Bili} kao predstavnik eta`nih
vlasnika, {to je u kona~nici rezultiralo
op}inskim rje{enjem kojim Skenderagi}
nimalo nije zadovoljan. A kako ne moè
tuìti Op}inu Centar, Skenderagi} je za
klevetu tuìo svog kom{iju Nikolu Bili}a.
(M.F.)
SLOBODNA BOSNA I 18.6.2015.
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd
18.6.2015
0:04
Page 5
FOTO NEDJELJE
MINI MARKET
MILUTIN STOJÊVI]
Meunarodna konferencija
o holokaustu i genocidu
Serge Brammertz
Prijedlog bi nesumnjivo bio

prihvatljiv kada bi postojala barem
jedna sudska pravomo}na presuda
u kojoj je utvr|en zlo~in genocida
nad srpskim narodom. Dodik
sugerira da se ne treba dràti
presuda kao pijan plota i da
Bo{njaci trebaju priznati nepostoje}i
genocid nad Srbima, kako bi
zauzvrat Srbi priznali postoje}i
genocid nad Bo{njacima!
(S.B.)
SVE MOJ DO MOJEGA
Dodika
odnedavno
savjetuje jo{
jedan biv{i kolega iz Reformista
- Dragan Kalini}
Goran Salihovi}, Bruno Vekari} i
Vladimir Vuk~evi}
Theodor Meron
Pored dr. Nenada Kecmanovi}a,

Milorad Dodik, predsjednik RS-a,
dobio je jo{ jednog doktora savjetnika za politi~ka pitanja Dragana Kalini}a, biv{eg
predsjednika SDS-a. Dodik i Kalini}
su pro{le godine potpisali sporazum
o saradnji na izborima. Me|utim,
CIK je izrekao zabranu
kandidovanja Kalini}evog Saveza
za demokratsku Srpsku jer nije
podnio finansijski izvje{taj. Ina~e,
Kalini}u je uhljebljenje u Dodikovom
kabinetu dobro do{lo jer je, kako
tvrde upu}eni izvori, njegova
beogradska firma koja se bavi
uvozom lijekova (izme|u ostalih i
viagre) i medicinske opreme u
posljednje vrijeme slabo posluje. Za
Dodika }e Kalini}eva uloga
podriva~a SDS-a biti najva`nija. On
se ve} priklonio osniva~ima RS-a
na ~elu sa Mom~ilom Kraji{nikom
koji formiraju SDS 1990.
(M.D.)
Dragan Kalini}
Heftarica-A:TEKST osnova.qxd
18.6.2015
2:27
Page 6
IZRAELSKI @IVI ZID PLAÂ U ZENICI
Kukasto-kri`ni put nogometne

lopte na Balkanu
ETVRTAK,
11. JUNI
Ne znate vi, ili moda znate,

moga druga kojeg cijelo
Sarajevo zna kao Kemu sa
suda. Kemo ti je, ako hoe,
a uglavnom hoe, jer je
takva tipa ovjeka, na sudu
u stanju zavriti sve - u
smislu da stvar ubrza, a da
zakon ne povrijedi, starinski
jedan pravnik koji nikad
nije propustio nijedan vaan
trening nogometaa elje.
Pionire, kadete, juniore
elje, sve je to Kemo svojeono odgledao; nijedan
trening nije propustio. Ne
znam s kim bih ti uporedio
ovog malog Viu, zafrkan
je klinac, kae mi Kemo
pred prologodinje Svjetsko
prvenstvo u Brazilu.
Previe je poteno, radino,
odano dijete da bi uspio.
Eto, i takvima se nekako
posrei, sreom... I Vii i
mom drugu Kemi...
6
Ta~no, procesno-pravno, do u bobu, znam

{ta se kolegi BORISU DE@ULOVI]U,
splitskom ~ovjeku i kolumnisti, desilo u
sudskom procesu koji su protiv njega
pokrenuli istaknuti desni intelektualci,
rashodovani klerofa{isti koje je Boro nazvao
gnjidama i jo{ nekakvim pogrdnim
imenima kakve ìv, pri tom normalan insan,
moè i treba upotrijebiti prema gnjidama.
Deùlovi}a je tuìlo desetak prozvanih,
pravomo}no nedokazanih gnjida, i presudilo
da izdava~, splitska Slobodna Dalmacija
mora o{te}enim tuìteljima platiti nekih skoro
dvjesto hiljada kuna. Pedeset hiljada eura, {to
je, barem meni, jako puno para.
Jebem li ga, dàba je sud...
Prije, ~ini mi se se dvanaest godina mene
je tuìo ~opor novinara, urednika, Dnevnog
avaza, svaki traè}i po deset hiljada maraka
zbog te{ke kvalifikacije {to sam napisao da je
Avaz medijska Al Qaida. Izgubili su,
nekako.
Izgubio sam i ja na Sudu na Sokocu
tvrde}i da je SDS-ov tamo{nji kapo
MILOVAN CICKO BJELICA odgovoran za
likvidaciju preko 60 bo{nja~kih doma}ina u
zaseoku Novoseocu. Sud (sarajevski!) me
kaznio zbog tvrdnje da je Mladen Mla|o
Novakovi}, vlasnik restorana Bard na
Vracama prevejani ratni profiter, sa sna`nim
elementima, natruhama ratnog zlo~ina.
Odli~na je sarajevska intelektualna elita,
poput Jasmile @bani} koja je napravila glupi
ispad ispred Predsjedni{tva BiH, urlaju}i da
je papa Franjo do{ao na noge fa{istima.
Nemojte, ako je to ikako mogu}e,
supotpisivati tu|e tekstove, makar se i o
sjajnom autoru Deùlovi}u radilo; hajdete malo
svoju kreaciju i pamet, intelekt i dar, ako ih
imate, uklju~iti u vaàn i nezaobilazan proces
prirodnog, dru{tveno odgovornog dijaloga. Ne
trebaju
nama
maskirni,
mimikrijski
supotpisnici, ovo dru{tvo vapi za va`nim,

odgovornim potpisnicima koji stoje iz svake
javno izgovorene rije~i...
PETAK,
12. JUNI
Dojave mi katkad prijatelji, kojih je sve

manje, poznanici, koji se ne pla{e rizika,
znana i neznana ~eljad i, dobronamjerni i
zlo}e, kako me je na toj i toj dru{tvenoj mreì
neki pojedinac, znani, ili anonimni neznani
opleo, raskrinkao, razgolitio, rije~ju
urnisao, skrenuo pa`nju na moje
op}epoznate ljudske i profesionalne slabosti;
potkupljivost, nedosljednost, a sve utopljeno
u strast zvanu ljubitelj dobre kapljice.
Tu je socijalnu komunikaciju, poznatu
kao lin~, pokrenula stanovita revnosna
analiti~arka IVANA MARI], donedavno
slabo poznata javnosti, sve dok nije bljesnula
kao kuma EMINE GANI]. Natovario mi se u
toj jednosmjernoj odmazdi nekakav biznismen, regionalnog porijekla, Pljevlja,
Sjenica, Prijepolje, realno me optuùju}i da
se ne bavim svojim guznim haverom Ninom
Raspudi}em, nego denunciram vitalni,
patriotski sandà~ki svijet.
Rije~ je, o besmislenim, nedostojnim,
irelevantnim temama i procesima; radim
kratku, ad hoc besmislenu studiju o utjecaju
Bo{njaka iz Pljevalja na aktuelnu politi~ku
krizu u Federaciji: Reuf Bajrovi}, od oca
Remze, ortopeda u Vojnoj bolnici, geografsko
porijeklo - Pljevlja. Erdal Trhulj, Bajrovi}ev
prethodnik (i ro|ak) na mjestu ministra
energetike i industrije, mjesto ro|enja Pljevlja.
Opet, E{ref Graci}, advokat blizak
jugoslovenskim vojnoobavje{tajnim strukturama, otac Denisa Gratza, donedavnog
predsjednika Na{e stranke, tako|er iz
Pljevalja.
Da parafraziram odli~nu pjesmu
tekstopisca Ru`dije Krupe (iz Priboja) koju je
najbolje otpjevao crnogorski slavuj Zoran
Heftarica-A:TEKST osnova.qxd
18.6.2015
2:28
Page 7
Kalezi}: SVI PLJEVALJSKI UBLEHA[I...
SUBOTA,
13. JUNI
Ne znate vi, ili mo`da znate, moga druga

kojeg cijelo Sarajevo zna kao Kemu sa
suda. Kemo ti je, ako ho}e, a uglavnom
ho}e, jer je takva tipa ~ovjeka, na sudu u
stanju zavr{iti sve - u smislu da stvar ubrza, a
da zakon ne povrijedi, starinski jedan pravnik
koji nikad nije propustio nijedan vaàn
trening nogometa{a @elje. Pionire, kadete,
juniore @elje, sve je to Kemo svojeru~no
odgledao; nijedan trening nije propustio. Ne
znam s kim bih ti uporedio ovog malog Vi{}u,
zafrkan je klinac, kaè mi Kemo pred
pro{logodi{nje Svjetsko prvenstvo u Brazilu.
Previ{e je po{teno, radi{no, odano dijete da
bi uspio.
Eto, i takvima se nekako posre}i,
sre}om... I Vi{}i i mom drugu Kemi...
NEDJELJA,
14. JUNI
Ne znam ko je odgovaran za svinjarije i

primitivno huliganstvo na preksino}njoj
utakmici nogometne reprezentacije Bosne i
Hercegovine protiv Izraela u Zenici. Na
stadionu Bilino polje, ali i van njegovih
dobro i, svi se tu slaù, profesionalno
osiguranih kapija. îni mi se da to u jednom
rutinskom operativnom zahvatu policije ta~no
i precizno mogu identificirati patriote koje
su palile i gazile zastavu Izraela, koje su
histeri~no izvikivale antisemitske parole i
pjevali rasisti~ke napjeve. Znam, kao {to svi
dobro znaju, ko }e platiti cijenu tih svinjarija:
u najboljem slu~aju kasa Fudbalskog/Nogometnog
saveza
Bosne
i
Hercegovine, a u najgorem, koji se, tako|er,
ne moè isklju~iti, ukoliko discpilinska
komisija UEFA-e bude surova, cjelokupan
nogometni sport u na{oj zemlji. Oduzimanje
bodova na{oj reprezentaciji, bodova koje su
Ba`darevi}evi momci vite{ki, moma~ki,
~asno i po{teno izborili na zeni~kom
travnjaku, imalo bi dalekose`ne finansijske,
sportske, moralne, pa i politi~ke posljedice.
Ako bi se samo novcem mjerila {teta koju
bi, ne daj Boè, amputiranje tri boda osvojena
protiv Izraela prouzro~ila, bio bi to ravno
podrivanju ekonomske osnovice zemlje.
Postoje negdje, barem u dràvnim agencijama
za provjeru zakonitosti, koje su kontrolirale
poslovanje N/FS BiH, crno na bijelo, podaci
koliko je para bh. Ku}a nogometa hajrovala
sudjelovanjem na Svjetskom prvenstvu u
Brazilu; posredno, neposredno, izravno,
neizravno, nikako i nipo{to manje od deset
miliona eura.
Te{ka je, juna~ka, ~asna, iskrena i
uvjerljiva bila vi{egodi{nja borba, kampanja
Kriznog komiteta Nogometnog saveza BiH,
predvo|enog neponovljivim autoritetom i
{armerom IVICOM OSIMOM, da se
nogometnoj organizaciji Bosne i Hercegovine
u evropskim i svjetskim nogometnim
centrima mo}i vrati dostojanstvo, uvjerljivost,
vjerodostojnost. I uspjelo se; milione maraka
su i Sepp Blatter i Michel Platini, odrije{iv{i
kese, vjeruju}i na rije~ Osimu prije svega,
uloìli u razvoj nogometne infrastrukture u
BiH, od ultrafunkcionalnog reprezentativnog
kampa u Zenici, do obnove poplavljenih

stadiona u Posavini, srednoj Bosni, Podrinju.
Ko je to primitivnim, uskogrudim,
nacionalisti~kim, rasisti~kim ispadima ovog
vikenda u Zenici pomutio, zajebao, pojeftinio,
treba se suo~iti sa ozbiljnim sankcijama
cjelokupnog normalnog i, ako ve} ho}ete,
patriotski osnaènog dru{tva i zajednice.
PONEDJELJAK,
15. JUNI
Prije vi{e od trideset godina, ranih 80-ih

godina pro{log stolje}a, pokojni je hrvatski
kolumnista VESELKO TEN@ERA u
Vjesniku (ako se ne varam, rubrika se zvala
Druga runda) napisao kratak esej o
harizmati~nim pozori{nim redateljima (ne
imenuju}i nikoga) kao svojevrsnim
modernim despotima i tiranima.
Nekoliko godina kasnije, bio sam gotovo
siguran na koga je Tenèra mislio: na
LJUBI[U RISTI]A. (Prolet)kultni redatelj
sa svojim jugoslovenskim projektom KPGT
(kazali{te, pozori{te, gledali{}e, teatar)
gostovao je u Sarajevu, ne mogu se sjetiti
koja je predstava bila posrijedi, ali znam da
se igrala na otvorenom, na prostoru dana{nje
Pionirske doline i da je trajala nekoliko sati.
Bilo je kasno ljeto, ili rana jesen, vani je bilo
uàsno hladno, publika se smrzavala, a mogu
tek misliti kako je bilo glumicama i
glumcima koji su se po redateljevoj
perverzno-sadisti~koj zamisli polugoli
kupali u bazenima, drhte}i od studeni. Za to
vrijeme genijalni reìser u dubokim
kaubojskim ~izmama, zaogrnut ko`nim
mantilom, ~upkao je brkove i sladostrasno
uìvao u svojoj genijalnosti. Ovaj ~ovjek
svoje predstave reìra uz pomo} kandìje,
pomislio sam. Sli~an napoleonsko-dikatorski
gard dvije decenije kasnije prepoznat }u kod
jo{ jednog zadrtog, apsolutno-apsolu ti sti~kog Jugoslovena - generala R atka
Mladi}a.
Duè od decenije, nakon sloma reìma
SLOBODANA MILO[EVI]A i njegove
supruge MIRJANE, kojoj je bio predsjednik
u njenoj privatnoj stranci Jugoslovenska
levica (zloglasni JUL), Risti}a se nije moglo
vidjeti i ~uti u srbijanskom javnom i
umjetni~kom prostoru. No posljednjih dana
je eskalirao, ne skida se sa televizijskih
ekrana, ne izbiva iz najva`nijih srpskih
novina. Brani ideju jugoslovenstva i ljevice,
obra~unava se sa svojim
kolegama i
prijateljima koji su izdali i jedno i drugo i
zasrljali u nacionalizam (D
Du{an Jovanovi} u
Sloveniji, Haris Pa{ovi} u Bosni i
Hercegovini, Slobodan Unkovski u
Makedoniji, Rade [erbedìja u Hrvatskoj...).
No, sve je to ve} vi|eno i re~eno, ~uveno;
va`nu stvar Risti} (drug Lju{a, kako su ga
zvali) ve~eras na jednoj televiziji izlanukaè da je njegov otac, visokopozicionirani
oficir JNA bio {ef nekog nau~noistraìva~kog sektora pri General{tabu i da je
pod sobom imao 25 hiljada inènjera i
stru~njaka drugih specijalnosti. To je zna~i
to, odatle to dolazi. Nedavno je jo{ jedan
lucidni hrvatski kulturni hroni~ar konstatirao
kako su ovda{nji reìseri naj~e{}e ljudi koji
su zavr{ili pozori{ne akademije samo zato {to
nisu mogli, ili nisu smjeli zavr{iti vojne!
UTORAK,
16. JUNI
U latentni idejno-svjetonazorski sukob u
susjednoj Hrvatskoj izme|u vladaju}e
Socijademokratske partije i opozicijske
Hrvatske demokratske zajednice, odnosno
njihovih lidera ZORANA MILANOVI]A i
TOMISLAVA KARAMARKA, uklju~io se
svevremeni, 95-godi{nji JOSIP MANOLI],
vi{edecenijski komunisti~ki policajac i desna
ruka FRANJE TU\MANA u prvim
godinama uspostave hrvatske samostalnosti.
U svojoj memoarskoj knjiùrini, i intervjuima
koji ju prate uo~i tiskanja, Manoli} tvrdi da je
aktuelni lider HDZ-a u mladim danima, u
vrijeme komunisti~kog jednoumlja, bio
suradnik Udbe, a da je za to znao i osniva~
HDZ-a i Otac nacije Tu|man. Tu|man je znao
i to, tvrdi Manoli}, da je njegov, kako je
(Tu|man) govorio, najbolji ministar
GOJKO [U[AK tokom dugogodi{njeg
izgnanstva u Kanadi tako|er aktivno a{ikovao
sa Udbom. [u{ak je, pak, znao, ili je morao
znati da je njegov omiljeni hercegova~ki ratni
zlo~inac MLADEN NALETILI] TUTA
nakon dugogodi{njeg privremenog boravka u
(neprijateljskoj) emigraciji vra}en u
jugoslavensku tamnicu naroda uz odobrenje
ministra jugoslovenske policije PETRA
GRAÂNINA. (Operacija kodnog imena
Marlboro).
Sve je to jako komplicirano, zamr{eno, ali
i te{ko provjerivo. Kako je krenulo, ne bi
nikoga trebalo iznenaditi, ako jednog dana iz
tajnih, mra~nih komunisti~ko-satrapskih
arhiva isko~i otkri}e da je za Udbu radio i sam
Tu|man! Iako je svakom objektivnom
poznavaocu prilika o istoriji radni~kog
pokreta bjelodano jasno da se jedan general,
pri tom i karijerni KOS-ovac, nikada ne bi
spustio na tako niske operativne (civilne)
grane...
SRIJEDA,
17. JUNI
Postoji jedna dràvna agencija za borbu

protiv korupcije, ima ona svoj skra}eni,
odvratni naziv, nazor, na guranje, formirana u
aran`manu
ZLATKA LAGUMD@IJE i
MILORADA DODIKA. Ona bi, ta Agencija,
teorijski gledano, kako su to prije tri-~etiri
godine Dodik i Lagumdìja uplanirali,
supstituirala aktivnosti i mandat Centralne
izborne komisije. Zaposleno je u toj firmi,
solidnih 25-30 dràvnih ~inovnika, koji,
bezbeli ni{ta ne rade, jer im je dogovor
Lagumdìja-Dodik to osigurao. Radili bi oni,
vele uhljabljeni bezveznjakovi}i, ali im ne
odgovara dodijeljeni poslovni prostor. Iz
dràvnog budèta oni godi{nje povuku 700 800 hiljada maraka, ali kako ih potro{iti u
neuvjetnim uslovima. Traè, opravdano,
~elnici te artificijelne agencije adekvatne
uvjete.
Federalni Parlament ju~er je, osam
mjeseci nakon izbora(!?), odrào svoju drugu
redovnu sjednicu. Bilo je nekih vanrednih
sjednica ali, uglavnom, ako je to va`no, preko
stotinu federalnih zastupnika mjese~no tro{i
pola miliona maraka, samo na plate. Mo`da
sam upao u talas socijalne demagogije, ali to,
u najmanju ruku, nema smisla...
7
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd
18.6.2015
0:20
Page 8
MINI MARKET
(
NAU^NI SKUP
Stefan Karganovi}, (ne)vladin

aktivista, pod
istragom zbog
sumnjivog
utro{ka budètskog novca
U Banjoj Luci se ve} tradicionalno
pred obiljeàvanje zlo~ina genocida
u Srebrenici, organiziraju nau~ni
skupovi pod pokroviteljstvom
(ne)vladine organizacije Istorijski
projekat Srebrenica, ~iji je predsjednik kontroverzni Stefan
Karganovi}. Koliko je Karganovi}
aktivista nevladinog sektora, najbolje
se vidi iz ~injenice da je Specijalno
tuìla{tvo RS-a pokrenulo istragu
protiv njega zbog osnovane sumnje
da je, po raznim osnovama, u periodu od 2008. do 2014. godine iz
budèta RS-a dobio skoro 2 miliona
maraka koje nikada nije opravdao!
Karganovi}eve aktivnosti su u periodu od 2008. do 2014. godine
masno pla}ene novcem
budètskih korisnika Republike
Srpske. Opozicione stranke su u
vi{e navrata pokretale pitanje
odgovornosti Stefana Karganovi}a i
problematizirale zbog ~ega mu je
dat toliki novac.
Karganovi} je, izme|u ostalog, i
koautor knjige Ru{enje Republike
Srpske, koja je izazvala o{tre
osude u Republici Srpskoj i kojoj su
brojni pojedinci i mediji, zbog svog
kriti~kog odnosa prema vlastima
Republike Srpske, ozna~eni kao
njeni ru{itelji. Specijalno tuìla{tvo
Republike Srpske se o slu~aju
Stefan Karganovi}
8
FEDERALNI ILEGALCI
Iako su podnijeli neopozive

ostavke, ministri DF-a uredno dolaze na posao i rukovode povjerenim resorima
Vlada Federacije BiH odràla je tzv. telefonsku sjednicu u srijedu, 17. juna, na kojoj je
ovlastila Amru \endu{i} kao punomo}nika
za zastupanje Federacije BiH na 14. skup{tini
privrednog dru{tva Feroelektro Sarajevo.
Iz Vlade FBiH saop}eno je da je
Skup{tina Feroelektra, u ~ijem }e radu i
odlu~ivanju u~estvovati \endu{i}eva,
zakazana za 20. juni.
Sjednica je odràna u skladu s
poslovnikom o radu i ni{ta ne bi bilo
neobi~no da njeno odràvanje nije zatraìo
Aleksandar Remeti}, dopremijer i ministar
trgovine iz Demokratske fronte koji je
zajedno s ostalim ministrima iz ove stranke
prije nekoliko dana podnio neopozivu
ostavku.
Kao {to je poznato, predsjednik FBiH
Marinko âvara je od ~etiri ponu|ene
ostavke ministara iz reda DF-a, prihvatio
samo ostavku federalnog ministra energije,
rudarstva i industrije Reufa Bajrovi}a, te
Reuf Bajrovi}
rekao da mu trebaju dodatne konsultacije da

odlu~i ho}e li prihvatiti ostavke preostala tri
ministra iz ove stranke.
Predsjedni{tvo DF-a je poru~ilo âvari
da nikakvih konsultacija ne}e biti i da ministri
iz ove stranke ne}e sudjelovati u radu
Vlade FBiH.
No, stvari na terenu izgledaju malo
druk~ije. Ministri iz DF-a, koliko nam je
poznato, uredno dolaze na posao i rukovode
povjerenim resorima, i jedina promjena je u
tome {to se ne pojavljuju na sjednicama
Vlade.
(M.A.)
DVIJE AGENCIJE POD JEDNIM KROVOM
Agencija za prevenciju
korupcije i CIK nikako se ne
mogu dogovoriti o raspodjeli
sedam kancelarija
Uposlenici dràvne Agencije za
prevenciju korupcije i koordinaciju borbe
protiv korupcije ponovno su prolongirali
preseljenje u nove prostorije, jer u sedam
kancelarija predvi|enih za njihov smje{taj
ne mogu stati svi borci protiv korupcije.
Kako su se, naime, poàlili novinarima,
23 slu`benika ove Agencije, te jo{ osam
uposlenika Centralne izborne komisije, ne
mogu se nikako smjestiti u prostorije koje
su za njih kupljene u Isto~nom Sarajevu,
zbog ~ega ostaju u sada{njim uredima
(tako|er u Lukavici). Jo{ je dalje oti{ao
direktor Sead Lisak, koji je u pismu
upu}enom Vije}u ministara BiH upozorio

kako bi ograni~avaju}i kapaciteti
smje{taja mogli utjecati na rad Agencije
(?), iako nije poznat nijedan slu~aj
korupcije koji su on i njegovi suradnici
razotkrili i prezentirali. Umjesto da se
ozbiljno
pozabave
istraìvanjem
kriminala, {to im je valjda posao,
uposlenici Agencije, zajedno s nevladinim
organizacijama, promoviraju Strategiju za
borbu protiv korupcije diljem BiH.
Njihova ljetna turneja po~inje 18. juna u
Br~kom a zavr{ava 2. jula u
Srednjobosanskom kantonu.
(S.M.)
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd
18.6.2015
0:21
Page 9
MINI MARKET
Priredila: Ma{a ]osi}
PRO ET CONTRA
Podravate li odluku Bakira

Izetbegovia da odgodi
posjetu predsjednika Srbije
Tomislava Nikolia?
ALEKSANDAR
HR[UM
HANKA VAJZOVI]
Zastupnica u PS BiH
Urednik i voditelj emisije

Zabranjeni forum
ve} zbog li~ne bezbjednosti

predsjednika Srbije i zbog
kr{enja sporazuma nau{trb
Bo{njaka.
IGOR GAVRAN
Ekonomski analiti~ar
DA
NE
Odga|anje posjete predsjednika Srbije Tomislava
Nikoli}a je korak unazad u
odnosima Srbije i BiH. Ovo
je lo{ politi~ki potez Bakira
Izetbegovi}a.
DU[ANKA MAJKI]
Poslanik SNSD-a u PS
BiH
Mi{ljenja sam da je to
najmanje {to je gospodin
Izetbegovi} u ovakvoj situaciji mogao i trebao poduzeti. Budu}i da Ori}ev slu~aj
nije prvi nasrtaj iz zasjede
na na{e gra|ane, te da je
problem i akutan i uzro~no
nedefiniran, a o~ito jo{
uvijek i posljedi~no neizvjestan, bilo bi politi~ki nepametno, ljudski nekorektno, a
dràvni~ki licemjerno za`miriti na politi~ko-pravne
dosko~ice Beograda, pa
se nastaviti u ime dobrosusjedskih odnosa druìti
kao da ni{ta nije bilo.
NE
Ne podràvam odluku Bakira Izetbegovi}a, pogotovo
ukoliko bi posjeta predsjednika Srbije doprinijela
ja~anju ekonomske saradnje i realizaciji nekih konkretnih regionalnih projekata.
SR\AN
BLAGOVÂNIN
Direktor Transparency
Internationala BiH
ESAD HRVAÎ]
Karganovi} nije ogla{avalo.

Potvrdili su samo ono {to je ve}
poznato, a to je da se protiv
Karganovi}a vodi istraga (M.A.)
DA LI DA ILI NE
Ho}e li Dalida
Burzi} izvu}i iz
fioke zaboravljene predmete
koji godinama
skupljaju pra{inu
Dalida Burzi} funkciju glavne
sarajevske tuìteljice preuzela je 29.
decembra pro{le godine, a kako
nezvani~no saznajemo ima ozbiljne
namjere da do kraja ljeta aktivira
neke krupne, a zaboravljene
predmete. Navodno, prvo mjesto na
listi tuìteljice Burzi} je predmet
Klini~kog centra Univerziteta
Sarajevo, odnosno provo|enje
istrage i podizanje optu`nice protiv
biv{eg rukovodstva ove zdravstvene
ustanove na ~elu sa Farisom
Gavrankapetanovi}em. Pored
Klini~kog centra, tuìteljica Burzi}
pa`nju }e navodno posvetiti i slu~aju
reket u koji su bili uklju~eni visoki
funkcioneri SDP-a Zlatko
Lagumdìja i Damir Hadì}.
Podsje}anja radi, 2011. godine
Tuìla{tvo BiH je predmet Dodik,
odnosno istraga koju je Tuìla{tvo
BiH vodilo protiv nekada{njeg
premijera RS-a, a sada{njeg
predsjednika ovog entiteta Milorada
Dodika ustupilo je Specijalnom
tuìla{tvu RS-a, a slu~aju reket
ustupljen je Kantonalnom tuìla{tvu
Sarajevo.
(M.F.)
Advokat
NE
Odga|anje posjete predsjednika Republike Srbije
moè zatraìti predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH
na osnovu postignutog
konsenzusa sva tri ~lana
Predsjedni{tva. Po mom
mi{ljenju, nije ispunjen ni
jedan uslov za otkazivanje
posjete. Ovo vi{e govori o
BiH kao zemlji i njenoj
spoljnoj politici.
NE
DA
Naravno da podràvam ali
ne zbog, kako javnost govori, radikalizma Bo{njaka,
Mi{ljenja da se radi o besmislenom potezu koji moè

donijeti samo {tetu, upravo
zato i postoje me|udràvne
posjete da bi se, pored ostalog, razgovaralo i o problemima izme|u dràva.
Dalida Burzi}
9
tuziteljstvo:TEKST osnova.qxd
TERORIZAM U BiH
17.6.2015
20:56
Page 10
Glavni dravni tuitelj

GORAN SALIHOVI je
zatraio, a lanovi
Visokog sudskog i
tuiteljskog vijea
koncem maja ekspresno
odobrili, da se u
Tuiteljstvu BiH zaposli
osam tuitelja u novom
Odjelu za borbu protiv
terorizma, iako nijedna
obavjetajna i policijska
procjena ne upuuje na
ozbiljnu prijetnju od porasta teroristikog nasilja;
zahtjev tuitelja Salihovia
do sada je jedina osporila
predsjednica Suda BiH
MEDDIDA KRESO,
upozoravajui da je u
proloj godini
Tuiteljstvo podiglo samo
jednu optunicu za
terorizam i da je broj
dravnih tuitelja
premaio broj sudaca
Tuìteljstvo BiH
zapo{ljava osam
tuìtelja za borbu
protiv terorizma koji
bi u narednoj godini
trebali podi}i 40
optu`nica?!
BORBA PROTIV TERORIZMA
TU@ITELJ PO GLAVI TERORISTE

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
Foto: MILUTIN STOJÊVI], ARHIV SB
ko je suditi prema projekcijama

glavnog dràvnog tuìtelja Gorana Salihovi}a, koje su ~lanovi
Visokog sudskog i tuìteljskog
vije}a (VSTV) prihvatili zdravo
za gotovo, Bosna i Hercegovina se suo~ava
s ozbiljnim sigurnosnim prijetnjama i u
opasnosti je da postane popri{te najgorih
10
teroristi~kih napada?! Premda se crne

slutnje {efa Tuìteljstva BiH, na svu sre}u,
ne temelje na realnim procjenama
obavje{tajnih i policijskih agencija,
Salihovi}ev prijedlog za formiranje
posebnog Odjela za borbu protiv terorizma
i zapo{ljavanje novih tuìtelja prihva}en je
prije dvadesetak dana na sjednici VSTV-a
bez ozbiljne rasprave i detaljnih analiza.
Nakon {to su se ~lanovi VSTV-a usuglasili
da je borba protiv terorizma prioritet svih
prioriteta, na sjednici odrànoj 27. i 28.
maja je donesena odluka o zapo{ljavanju

osam novih dràvnih tuìtelja. Budu}i da
propisana norma predvi|a da svaki tuìtelj
godi{nje podnese sudu pet optu`nica,
ra~unica pokazuje kako glavni dràvni
tuìtelj Goran Salihovi} ra~una da }e
Tuìteljstvo BiH godi{nje procesuirati
najmanje 40 slu~ajeva terorizma?! Takav
zloslutni scenarij ne bi mogao predvidjeti ni
samoprogla{eni ekspert za borbu protiv
terorizma u jugoisto~noj Europi Dèvad
Galija{evi}, previ{e je to ~ak i za Pakistan,
17.6.2015
20:57
Page 11
CRNE PROGNOZE DR@AVNOG TU@ITELJA

a kamoli za BiH!
I mada je Goran Salihovi} podr{ku za
ja~anje tuìteljskih kapaciteta i novu
sistematizaciju radnih mjesta prethodno
dobio od Vije}a ministara BiH i resornog
ministra sigurnosti Dragana Mekti}a - jer
tko bi se, nakon posljednjeg napada na
policijsku stanicu u Zvorniku, usudio
osporiti obra~un s teroristima, osnovanost
zahtjeva glavnog dràvnog tuìtelja
po~etkom ovog tjedna u pitanje je dovela
predsjednica Suda BiH.
NEPRIJATELJ VREBA
NA SVAKOM KORAKU
AKCIJA DAMASK, ODLUÂN

OBRAÛN S TERORISTIMA
Tuìteljstvo BiH do sada je podiglo
optu`nice protiv dvadeset (pov)ratnika iz
Sirije uhap{enih u pro{logodi{njoj akciji
Damask, uklju~uju}i i selefijskog vo|u iz
Buìma Bilala Bosni}a, istraga se vodi
jo{ protiv deset osoba
U pismu koje je 15. juna uputila VSTVu, ali i Parlamentarnoj skup{tini BiH,
Vije}u ministara, dràvnim ministrima
pravde i financija, te OHR-u i Delegaciji
Europske unije, sutkinja Meddìda Kreso je
ukazala na sve posljedice ishitrene odluke o
zapo{ljavanju novih tuìtelja. Ne ulaze}i u
to da li je i na koji na~in Tuìla{tvo BiH
napravilo procjenu potreba pro{irenja
sistematizacije za osam tuìla~kih pozicija
i, posebno, na koji na~in su obezbije|ena
potrebna sredstva, smatram da je Vije}e
moralo uraditi podrobniju analizu
opravdanosti ovakvog zahtjeva i posebno
razmotriti koje posljedice ovakva ad hoc
odluka moè imati, ne samo na rad Suda
BiH, ve} i na rad samog Tuìla{tva BiH,
navodi Meddìda Kreso u pismu poslanom
predsjedniku VSTV-a Milanu Tegeltiji i
njegovim kolegama.
U tom je smislu sutkinja Kreso
upozorila na kr{enje zakonskih procedura,
jer su ~lanovi VSTV-a, prije nego {to su
prihvatili zahtjev Gorana Salihovi}a,
morali zatraìti mi{ljenje predsjednice Suda
BiH, odnosno, dràvnog ministarstva
pravde i financija. Izraàvaju}i sumnju da
je Visoko sudsko i tuìteljsko vije}e uop}e
konzultirano, prije nego {to su dovedeni
pred svr{en ~in, Meddìda Kreso tvrdi kako
je posrijedi ozbiljan presedan kojim se
otvara mogu}nost stihijskog utvr|ivanja
broja tuìtelja i sudaca. Nema opravdanog
razloga da se ubudu}e ne udovoljava
sli~nim zahtjevima drugih institucija,
odnosno da se zahtjevi Tuìla{tva BiH
tretiraju druga~ije od drugih, smatra
sutkinja Kreso, uz napomenu da je Sud BiH
svaki zahtjev za zapo{ljavanje novih sudaca
morao iscrpno obrazloìti - podacima o
prilivu predmeta, brojem sudaca koji su
angaìrani na referatima, procjenama
o~ekivanog pove}anja broja optu`nica...
Predsjednica Suda BiH se, tako|er,
zapitala za{to je predsjednik i ~lanovi
VSTV-a, ako to ve} nije u~inio glavni
tuìtelj, nisu obavijestili o o~ekivanom
pove}anju broja optu`nica za kazneno djelo
terorizma, kako bi se konzultirali i oko
pove}anja sudskih kapaciteta. N
Nadam se
11
TERORIZAM U BiH
17.6.2015
20:57
Page 12
UPOZORENJE PREDSJEDNICE
SUDA BiH
Meddìda Kreso je jedina osporila zahtjev {efa
Tuìteljstva BiH Gorana Salihovi}a, navode}i
da se protiv terorista prioritetno trebaju boriti
obavje{tajci i policija
da se svi moèmo sloìti da je krajnji cilj

pro{irenja sistematizacije ve}i broj
zavr{enih predmeta u sudskom procesu, a
ne realizacija neke nove uloge tuìlaca koja
nije zasnovana na zakonu, napominje
sutkinja Meddìda Kreso i istodobno
prognozira da }e tuìtelji koji budu
zaposleni u Odjel za borbu protiv terorizma
morati biti angaìrani i na drugim
istragama, budu}i da ne}e imati puno posla.
Istoga dana kada je predsjednica Kreso
poslala pismo VSTV-u, Sud BiH je
potvrdio optu`nicu protiv dvanaest osoba,

koji se terete za organiziranje teroristi~ke
grupe, sudjelovanje u oruànim sukobima u
Siriji i Iraku, te nedozvoljeno drànje
oru`ja i eksplozivnih naprava.
TERORIZAM PRIORITET, RATNI ZLOÎNI

I KORUPCIJA NA ÊKANJU
Svi optuèni su uhap{eni u
pro{logodi{njim akcijama Tuìteljstva
BiH kodnog naziva Damask I i Damask
II, koje je vodio dràvni tuìtelj Dubravko
BOLJE SPRIJEÎTI NEGO LIJEÎTI
Tuiteljstvo BiH za borbu protiv

terorizma dobija dodatnih 769.000
KM, taj je novac trebao biti uplaen
sigurnosnim agencijama
Predsjednica Suda BiH Meddìda
Kreso jedina je, barem za sada,
problematizirala i raspodjelu sredstava koja
su iz dràvnog prora~una odobrena za
borbu protiv terorizma. Ne negiraju}i
potrebu da se svi resursi u BiH stave na
raspolaganje u borbi protiv terorizma, u
prvim redovima te borbe ne moè biti
Tuìla{tvo, ve} policijske i obavje{tajnosigurnosne agencije. Smatram da je
sredstva u iznosu od 769.000 KM
trebalo usmjeriti na ove agencije, u cilju
ja~anja kapaciteta u prevenciji
po~injenja teroristi~kog ~ina, ~ime bi se
12
sprije~ile i posljedice, navodi se u

dopisu predsjednice Suda BiH, uz jasnu
poruku kako je potencijalne teroriste bolje
na vrijeme zaustaviti nego ih procesuirati
kada se napad ve} dogodi. Premda se u
najnovijem izvje{}u Sigurnosnoobavje{tajne agencije Hrvatske navodi da
je rizik od mogu}ih teroristi~kih napada
minimalan, tajna slu`ba susjedne dràve
ima godi{nji budèt od nepunih sto milijuna
maraka, ili skoro tri puta vi{e od budèta
Obavje{tajno-sigurnosne agencija BiH,
koja na raspolaganju ima oko 32 milijuna
KM.
âmpara. Nakon dvije opse`ne operacije

Tuìteljstva BiH, tuìtelj âmpara je do
sada podigao optu`nice protiv dvadeset
(pov)ratnika iz Sirije i Iraka, njihovih
pomaga~a i organizatora, uklju~uju}i i
selefijskog vo|u iz Buìma H useina
Bilala Bosni}a. Kako nezvani~no
doznajemo, u Dràvnom tuìteljstvu se
trenuta~no vode istrage protiv jo{ desetak
bosanskih mudàhedina, te istraga o
napadu na policijsku stanicu u Zvorniku
koja }e, zasigurno, potrajati, jer je
napada~ Nerdin Ibri} ubijen. Dodajmo
tome da je ponovljeni sudski postupak
protiv H arisa âu{evi}a zvanog O ks,
optuènog za bomba{ki napad na policiju
u Bugojnu u zavr{noj fazi, ~ime se popis
osumnji~enih i optuènih za terorizam
zavr{ava.
I dok ministri u Vije}u ministara i
~lanovi VSTV-a, valjda u strahu da ih
netko ne optuì kako opstruiraju obra~un
s potencijalnim teroristima, daju bjanko
suglasnost na bespotrebno zapo{ljavanje
novih tuìtelja, u Sudu BiH jo{ ~ekaju na
imenovanje pet novih sudaca. U februaru
2015. smo uradili analizu potreba Suda
BiH za rad na predmetima ratnih zlo~ina
za period 2015.- 2017. godina, koju smo
Vam dostavili, i iz koje je vidljiv
nedostatak sudijskih kapaciteta u odnosu
na broj tuìlaca, i bez novih osam
tuìlaca, upozorila je predsjednica
Meddìda Kreso, navode}i kako u Sudu
BiH radi pedeset sudaca. Istodobno }e
broj dràvnih tuìtelja, nakon {to se
popuni novi Odjel za borbu protiv
terorizma, sa sada{njih 53 prema{iti
{ezdeset, iako se, mjereno prema
u~incima Tuìteljstva BiH, ~ini da ih radi
najvi{e desetak.
Skandal:Skandal.qxd
17.6.2015
20:36
Page 13
SKANDAL NEDJELJE
NISMO RASISTI, ALI SMO LEGALISTI
Hoe li zbog huliganstva navijaa kazna

UEFA-e prema N/F SBiH biti samo novana, ili...?
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
Foto: MARIO ILIÎ]
ekoliko dana prije utakmice koju

je fudbalska reprezentacija Bosne
i Hercegovine odigrala protiv
Izraela, u petak 12. juna u Zenici,
u okviru kvalifikacija za
Evropsko prvenstvo u Francuskoj naredne
godine, iz Nogometnog/Fudbalskog saveza
BiH uputili su pismenu poruku na{im
navija~ima, koja je naslovljena: Zajedno do
sportske pobjede.
U ovoj poruci, koja je godinama ranije i
parcijalno i skoro u cjelini, i pismeno i
usmeno, ponavljana bezbroj puta, izme|u
ostalog pi{e: Fer i sportskim pona{anjem
budite jo{ jednom dvanaesti igra~ Zmajeva.
Pokaìmo sportskoj svjetskoj javnosti da
BiH moè biti svakome dobar doma}in i da
su pobjede koje su do sada ostvarili na{i
reprezentativci prevashodno rezultat
njihovog znanja, motivacije i zajedni{tva.
(...) Pomozite nam da utakmica sa Izraelom
bude upam}ena kao veli~anstveni sportski
doga|aj. Ne dozvolite da bilo kojim gestom
bacimo mrlju na na{u reprezentaciju i na{u
dràvu. Navijajmo za BiH grlom, dlanovima, srcem, ponosno i dostojanstveno!
No, u nekim trenucima tokom ove utakmice
na{i navija~i nisu bili ni ponosni ni dostojanstveni.
Za ono {to se desilo prije utakmice na
zeni~kim ulicama, kada su navija~i gazili
po zastavi dràve Izrael i skandirali: Ubij,
@idova, Disiplinska komisija UEFA-e nas
ne}e kazniti. To se fakturi{e na na{
obraz i razlog je za na{u sveop{tu sramotu!
Me|utim, sredinom jula o~ekujemo jednu
drugu fakturu... Jer, UEFA }e nas, to je
sasvim sigurno, nov~ano kazniti za ono {to
se doga|alo unutar tribina stadiona na
Bilinom polju tokom utakmice, tog 12.
juna. I, bi}e pa gotovo idealno ako
pro|emo
samo
sa
finansijskim
{amarom. Navedena su tri prekr{aja u
prijavi koju smo dobili od UEFA-e, a koja
je bazirana na izvje{taju delegata na
utakmici Bosna i Hercegovina - Izrael.
Prva stvar je nepo{tivanje, odnosno glasno
zvi`danje himni Izraela, druga je upotreba
pirotehni~kih sredstava - navodi se
paljenje nekoliko baklji i jedna koja je
uba~ena sa zapadne tribine na prostor
izme|u terena i gledali{ta na toj strani
Stadiona - a tre}a stvar je rasisti~ko
OÊKUJU]I SANKCIJE
Jasmin Bakovi} (gore) i fudbaleri
reprezentacije Izraela tokom intoniranja himne
pona{anje. Dakle, kada su igra~i Izraela

zavr{ili zagrijavanje i krenuli prema
tunelu, sa tribine se ~ula, da tako kaèm,
navija~ka onomatopeja, povici opona{anja
majmuna: Huhuhuhuhu..., upu}eni nekim
igra~ima Izraela, obja{njava generalni
sekretar Nogometnog/Fudbalskog saveza
BiH Jasmin Bakovi}. Tako je naru{en
~lanak 14 UEFA-inih Disciplinskih

pravila. U njemu pi{e da se ka`njava svaki
oblik diskriminacije po bilo kojem
osnovu, uklju~uju}i i rasizam.
Dodu{e, u tom pravilniku se ne
spominje antisemitizam, ali je vjerovatno
obuhva}en pojmom rasizam. A, kako }e na{
slu~aj biti tretiran od strane disciplinskih
organa UEFA-e, te{ko je prognozirati i
nezahvalno je prejudicirati. Ipak, mi
vjerujemo da }e oni uzeti u obzir i neke
olak{avaju}e okolnosti. Kao, naprimjer, da
smo mi poku{ali preventivno djelovati, pa
smo pozvali navija~e da svojim
pona{anjem daju doprinos tom prazniku
fudbala. Dalje, u individualnim izjavama
prije utakmice, i selektor Mehmed
Ba`darevi}, i kapiten Edin Dèko, i drugi
ljudi iz Saveza, pozivali su navija~e da
ispo{tuju protivnika. Tako|e, ono {to bi u
UEFA-i trebali cijeniti kao olak{avaju}u
okolnost, jeste ~injenica da mi do sada
nismo bili ka`njavani za takve oblike
pona{anja. Konkretno, za rasizam. Dakle,
nismo ponavlja~i, ili povratnici u djelo.
Nadamo se da }e nam olak{avaju}a
okolnost biti i to da smo mi, zajedno za
bezbjednosnim strukturama u BiH, u~inili
maksimalne napore da sa~uvamo fizi~ki

integritet izraelske fudbalske reperezentacije i njihove delegacije. Izraelci su nam
se i zahvalili nakon utakmice, tvrdi Jasmin
Bakovi}.
Disciplinska
komisija
UEFA-e
zasjeda}e 16. jula. Najvjerovatnije, istog
dana }e biti donesena i presuda.
13
aluminij:TEKST osnova.qxd
PAZI, SNIMA SE
17.6.2015
23:37
Page 14
SB prva objavljuje stenograme sa prologodinje sjednice Nadzornog odbora

ALUMINIJA koji otkrivaju kako je aktualni direktor mostarske tvornice NIKICA
LJUBI izabran po nalogu tadanjeg federalnog premijera NERMINA NIKIA i
resornog ministra ERDALA TRHULJA; sjednici Nadzornog odbora prethodio je
neformalni susret elnika Vlade FBiH sa irokobrijekim tajkunom MARIJANOM
PRIMORCEM koji je, nakon to je na mjesto predsjednika Uprave instalirao
eninog roaka, postao pravi gospodar Aluminija
OPERACIJA ALUMINIJ
PAKET ARAN@MAN VRIJEDAN

STOTINE MILIONA KM
POLITI^KI KONSENZUS
Biv{i federalni premijer Nermin Nik{i} (SDP) i ministar industrije
Erdal Trhulj (SDA) donijeli su odluku da se na mjesto direktora
Aluminija postavi Nikica Ljubi}
14
17.6.2015
23:37
Page 15
MARIJAN PRIMORAC I POLITI^KI POKROVITELJI
Strate{ki partner propalog mostarskog Aluminija,

{irokobrije{ki tajkun Marijan Primorac, svakog
mjeseca zaradi 3,7 milijuna KM?!
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
Foto: MARIO ILIÎ]
ri ~lana Nadzornog odbora

mostarske tvornice Aluminij,
Mirsad Muji}, Mladen Alpeza i
Mehmed Jahi}, koji su odlukom
federalne Vlade smijenjeni 22.
maja, jo{ nisu predali du`nost svojim
nasljednicima?! Iako su novi ~lanovi
Dalibor Milo{, Rafael Gagro i Ivica
Raspudi} imenovani prije skoro mjesec
dana, predsjednik Nadzornog odbora
Aluminija Mirsad Muji} i dalje uporno
tvrdi kako nije dobio zvani~ni dopis Vlade
Federacije BiH. No, osim {to je odluka

federalne Vlade objavljena u Slu`benim
novinama, i to prije dvadesetak dana, Muji}
je zatajio da je, u me|uvremenu,
Nadzornom odboru Aluminija stigao i
zahtjev Ministarstva financija Hrvatske
(vlasnika 12 posto kapitala poduze}a), za
ùrno sazivanje Skup{tine dru{tva na kojoj
bi izbor novih ~lanova bio potvr|en.
Zastupnici su vlasni~kog udjela Republike
Hrvatske, pojasnimo, jo{ odranije bili
rezervirani prema aktualnoj Upravi
Aluminija i, za razliku od predstavnika
Vlade FBiH, ~ija je primarna zada}a trebala
biti za{tita 44 posto dràvnog kapitala, prvi
ukazali na o~evidan sukob interesa izme|u
TKO @ELI BITI MILIJUNA[
Nakon {to je ostao bez licence na
duhanskom trì{tu, Marijan
Primorac se okrenuo jo{ unosnijem poslu s Aluminijem
menad`menta tvornice i klju~nih dobavljaa~a, odnosno, direktora Nikice Ljubi}a i

Marijana Primorca, vlasnika kompanije
Primorka iz [irokog Brijega.
RODBINSKE I POSLOVNE VEZE

Nikica Ljubi} je za vr{itelja du`nosti
direktora Aluminija imenovan koncem
aprila pro{le godine, na sjednici Nadzornog
odbora koja je odràna u zgradi federalne
Vlade u Sarajevu, a nakon {to je njegov
prethodnik @eljko Kordi} naprasno dao
ostavku, poslije samo dva mjeseca
mandata. Slobodna Bosna je do{la u posjed
tonskog zapisa sa sjednice Nadzornog
odbora, kojim je u to vrijeme predsjedavao
Mehmed Jahi}, profesor na Ekonomskom
fakultetu u Sarajevu, dok je njegov
zamjenik bio Tihomir Kralj iz Hrvatske.
Nakon {to je Jahi}, prema ranije
pripremljenom scenariju, predloìo da se
Nikica Ljubi} izabere za v.d. predsjednika
Uprave Aluminija (mandat mu je formalno
potvr|en mjesec dana kasnije), prvi se
pobunio Mario Gadì}, jedan od trojice
predstavnika malih dioni~ara u Nadzornom
odboru. Gadì} je kazao da je zate~en
ostavkom dotada{njeg direktora @eljka
Kordi}a, ali i prijedlogom da ga zamijeni
Nikica Ljubi}. Osobno smatram da smo
nepripremljeni za ovakvu situaciju i da bi
bilo dobro da nam netko kaè o gospodinu
Nikici Ljubi}u, o njegovim referencama,
njegovom CV-u, inzistirao je Mario
Gadì}, podsje}aju}i ~lanove Nadzornog
odbora na te{ku situaciju u tvornici ~iji su
ra~uni tada (i sada) bili blokirani.
Odgovorio mu je predsjedavaju}i Mehmed
Jahi}, koji je kazao da je Nikicu Ljubi}a
predloìo nakon konzultacija s ljudima
spremnim da podrè rad Aluminija i
deblokadu ra~una. Imam uvjeravanja da
}e se od strane Vlade poduzeti sve kako bi
se na{lo rje{enje. Re~eno mi je da }e odmah
nakon ove sjednice, sutra ili za par dana,
biti sastanak v.d. predsjednika Uprave,
kupaca, dobavlja~a, premijera i ministra, da
se ovo rje{ava. Premijer mi je rekao da su to
hitna rje{enja, da }e on biti na sastancima i
da }emo imati podr{ku u njima, uvjeravao
je ostale ~lanove Nadzornog odbora
Mehmed Jahi} misle}i, dakako, na
politi~ku podr{ku tada{njeg federalnog
premijera Nermina Nik{i}a i ministra
energije, rudarstva i industrije Erdala
Trhulja.
Potom je reagirao drugi predstavnik
15
PAZI, SNIMA SE
17.6.2015
23:38
Page 16
Vlade FBiH u Nadzornom odboru Mladen

Alpeza, koji je replicirao Mariju Gadì}u
da on osobno nije nepripremljen i kako
nema razloga da se odmah ne izabere novi
direktor Aluminija, proteìraju}i, o~ekivano, Nikicu Ljubi}a. Alpezu je, potom,
podrào Zlatko Topi}, isti~u}i da
su
predstavnici malih dioni~ara zadovoljni
dogovorom izme|u Mehmeda Jahi}a i
premijera Nermina Nik{i}a, te da smatraju
kako Aluminij nema {anse bez podr{ke
federalne Vlade. Tada je ponovno reagirao
Mario Gadì} i podsjetio da Vlada FBiH
nije dala podr{ku @eljku Kordi}u, koji je na
mjesto direktora imenovan svega tri
mjeseca ranije, {to je (uz ostale prijetnje i
pritiske) bio razlog da on podnese ostavku.
POSLJEDNJI D
Predsjednik Nadzornog odb
i direktor Nikica Ljubi} usk
koje ih je imenova
UPOZORENJE IZ HRVATSKE
Nastavak je sjednice Nadzornog
odbora
obiljeìlo
izlaganje
potpredsjednika
Tihomira
Kralja.
Spoznaje o gospodinu Nikici Ljubi}u
ukazuju na potencijalni, pa gotovo i
eklatantni sukob interesa. Koliko, naime,
znamo, radi se o gospodinu koji radi na
16
17.6.2015
23:42
Page 17
MARIJAN PRIMORAC I POLITI^KI POKROVITELJI
NJI DANI MANDATA

g odbora Aluminija Mirsad Muji}
} uskoro }e napustiti funkcije na
novala prethodna Vlada
poslovima komercijale, istovremeno je u

bliskim rodbinskim vezama s jednim od
strate{kih, klju~nih dobavlja~a Aluminija.
Taj dobavlja~ je me|u prvima blokirao
Aluminij u situaciji koju smo imali u
proteklih 60 dana, upozorio je Tihomir
Kralj, uz opasku kako bi njegove kolege iz
Mostara i Sarajeva morale znati jesu li
informacije o rodbinskim vezama Nikice
Ljubi}a i Marijana Primorca istinite. I
mada nema sumnje da su svi ostali ~lanovi
Nadzornog odbora znali kako je Ljubi}
bliski ro|ak Primor~eve supruge i da ga je
upravo
{irokobrije{ki
tajkun
na
neformalnim sastancima koji su prethodili
sjednici u zgradi Vlade predloìo za
direktora, argumentirane primjedbe
Tihomira Kralja za~as su odba~ene.
Mogu}e je da je neko nekome rodbina, ja
ne}u ulaziti u rodbinske veze. Ima
profesor na univerzitetu koji ima isto
prezime kao i ja, i gdje se god pojavi svi
kaù profesor Jahi}. Ne bih ulazio u
rodbinske
odnose,
da
direktno
povezujemo nekoga s nekim javno, ne bih
sada da nam to bude prepreka. Jo{ jednom
ponavljam, ja sam dobio saglasnost
ministra i premijera za ovo {to predlaèm,
oni su rekli da }e stati iza kandidata, da }e
pomo}i da se digne Aluminij. Mislim da je
to sasvim dovoljno i da mi vi{e nemamo
{ta pri~ati, bio je rezolutan Mehmed
Jahi}.
Na koncu je obe}ao da }e se o mogu}em
sukobu interesa povesti ra~una prilikom
sklapanja ugovora s dobavlja~ima, {to je
bila jo{ jedna farsa.
Ba{ kao {to je Marijan Primorac u
dogovoru s biv{im federalnim premijerom
Nerminom Nik{i}em i resornim ministrom
Erdalom Trhuljem, isposlovao da ne}ak
njegove supruge preuzme du`nost direktora
Aluminija, tako je poslije s Nikicom
Ljubi}em zaklju~io na desetke milijunski

vrijednih ugovora, o kojima se ~lanovi
Nadzornog odbora nikada nisu izja{njavali.
Istodobno je svaki poku{aj zamjenika
predsjednika Nadzornog odbora iz
Hrvatske
Ivice
Martini}a, koji je u
decembru
pro{le
godine
zamijenio
Tihomira Kralja, da
pregleda ugovore s
dobavlja~ima opstruiran, iako nijedan
vrjedniji poslovni
aran`man nije mogao
biti zaklju~en bez
njegove suglasnosti.
U me|uvremenu je
poslovna suradnja
izme|u Aluminija i
Primor~eve tvrtke
Primorka zna~ajno
pro{irena, pa je {irokobrije{ki
tajkun
postao i strate{ki
dobavlja~ sirovina za
mostarsku tvornicu i
najve}i kupac gotovih proizvoda.
okrenuo trgovini metala. I mada su

kompanije u vla sni{tvu Primorca,
Energtek i Primorka, prve poslovne
ugovore s Aluminijem potpisale u vrijeme
direktorskog mandata Ive Bradvice, dok je
Nikica Ljubi} bio {ef za komercijalne
poslove, njihova se vrijednost ne moè
mjeriti s fakturama koje {irokobrije{ki
poduzetnik svakog mjeseca ispostavlja
aktualnoj upravi. Prema financijskim
izvje{}ima o poslovanju Primorke za prva
tri mjeseca 2015., ukupni prihodi
kompanije iznosili su 46,8 milijuna KM.
Glavnina poslova, u procentu od oko 97
posto, odnosi se na kupoprodajne
aran`mane s Aluminijem, dok je najvi{e tri
posto ostvarenih prihoda od prodaje goriva
i sportske opreme. Poslovna bilanca
tako|er otkriva da je Marijan Primorac od
1. januara do 31. marta 2015. zaradio
preko 11,1 milijuna KM, odnosno, da je
samo u posljednjih mjesec dana, dok su
ministri u federalnoj Vladi ratovali oko
Aluminija, priho dovao najmanje 3,7
milijuna maraka. Kolika je, me|utim, bila
cijena raspada federalne Vlade, jo{ se
uvijek moè naga|ati?!
DOK SU MINISTRI
RATOVALI,
PRIMORAC
ZARA\IVAO
Ranije smo pisali
da se Marijan Primorac zvani Prndelj
obogatio na kla dioni~arskim poslovima i (pre)prodaji
cigareta, ali se nakon
gubitka licence na
duhanskom trì{tu,
17
rezolucija:TEKST osnova.qxd
17.6.2015
21:13
Page 18
REZOLUCIJA NA REZOLUCIJU
Ko zna koliko je rezolucija o Srebrenici usvojeno tokom proteklih 20 godina.

Nijedna nema obavezujui karakter, kao to ga imaju sudske presude, ali sve nose
snanu politiku poruku, a nerijetko daju i povod za politizaciju ovog najveeg
zloina poinjenog u modernoj historiji Europe
REZOLUCIJA O SREBRENICI
UMIRIVANJE SAVJESTI ILI

SLANJE PORUKE?
18
17.6.2015
21:13
Page 19
20 GODINA KASNIJE
KO ZNA KOJA REZOLUCIJA PO REDU

Vije}e sigurnosti bi tri dana prije komemoracije u
Srebrenici trebalo razmatrati novu rezoluciju
Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]

Foto: MARIO ILIÎ]
rije obiljeàvanja dvadesete godi{njice genocida po~injenog u

Srebrenici trebale bi biti razmatrane, na me|unarodnom nivou,
~ak tri rezolucije kojima se
osu|uje ovaj zlo~in. Rezolucija koju je inicirala Velika Britanija, a razmatrat }e je
UN-ovo Vije}e sigurnosti, izaziva najvi{e
kontroverzi. Sli~ne rezolucije razmatrat }e i
Europski parlament (EP), te ameri~ki
Kongres.
Svako od ovih tijela prethodno je ve}
usvajalo rezolucije o Srebrenici i nijedna
nije uticala na promjenu stavova, pomirenje
u regionu ili bilo koji drugi proces. Zarije
Seizovi}, profesor Fakulteta politi~kih
nauka u Sarajevu, kaè kako rezolucije i
drugi akti UN-a imaju veliku politi~ku i
moralnu teìnu i djeluju, ako ne zbog svoje
pravne obvezatnosti, a ono zbog autoriteta
njihovog donosioca, na subjekte me|unarodnog prava na koje se odnose (dràve).
Politi~ke poruke i smjernice koje oda{ilju
rezolucije UN-a ne bi trebale nai}i na indolentan stav subjekata kojima se te poruke i
smjernice upu}uju, prije svega zbog
mogu}ih negativnih efekata koje po te subjekte ovakvo njihovo pona{anje moè imati
u bilateralnim i multilateralnim kontaktima. Ne{to druga~iji je stav Marka
profesora
prava
sa
Milanovi}a,
Univerziteta u Nottinghamu i potpredsjednika Europskog dru{tva za me|unarodno
pravo, koji za Slobodnu Bosnu kaè kako je
svrha ovakvih rezolucija da po{alju simboli~nu poruku ali i da Zapad umiri sopstvenu savest. U konkretnom slu~aju,
Milanovi} nagla{ava kako rezolucija samo
potvr|uje ono {to su ve} utvrdili i Ha{ki tribunal i Me|unarodni sud pravde, najvi{i
sud Ujedinjenih nacija, a to je da se u
Srebrenici desio genocid. Rezoluciji se protive oni koji negiraju postojanje zlo~ina ili
njegovu kvalifikaciju, iz svojih sopstvenih
politi~kih razloga.
PRIJEDLOZI ZA RAZMATRANJE
Po~etkom jula, Europski parlament }e
glasati o prijedlogu rezolucije o Srebrenici
koji je dao hrvatski poslanik Ivan Jakov~i}.
Jakov~i} je podr{ku dobio od grupe ALDE,
koja okuplja europske liberale. U nacrtu
stoji da EP odaje po~ast `rtvama, osu|uje
zlo~ine, poziva da se takvi zlo~ini vi{e ne
ponove, te nagla{ava europsku perspektivu
zemalja u regionu. Ukoliko bude usvojena,
ovo bi bila tre}a koju je usvojilo ovo tijelo,

a ti~e se Srebrenice. Jakov~i} je predloìo
da ako rezolucija ne bude razmatrana o
~emu }e odluka biti donijeta 2. jula - predsjednik EP-a Martin Schulz na otvaranju
plenarne sesije, koja }e se odràti od 6. do
9. jula, odrì govor u kojem }e osuditi
zlo~in u Srebrenici i naglasiti europsku perspektivu regiona. Seizovi} kaè kako
rezolucije EP-a imaju veliku moralnu i
politi~ku specifi~nu teìnu na dràve ~lanice, jer u EP sjede zastupnici svih
dràva/nacija u Europi. Od dràva ~lanica
se o~ekuje da pokaù politi~ku zrelost i
ozbiljnost i postupe po uputama koje se
navode u rezolucijama.
Ameri~ki kongres razmatrat }e prijedlog republikanskog kongresmena Chrisa
Smitha, koja traì ne samo osudu genocida
u Srebrenici, nego poziva da se i drugi
zlo~ini koje su po~inile srpske snage tokom
rata nazovu genocidom. Tako|er poziva na
osudu negiranja genocida, te podràva neovisnost i teritorijalni integritet BiH. Prvu
rezoluciju o Srebrenici, kojom osu|uju
genocid, Kongres je usvojio 2005.
Rezoluciju ~iji nacrt je dala Velika
Britanija (obavije{teni kaù da je va`nu
ulogu imala Tuzlanka Arminka Heli},
danas baronesa i ~lanica Doma lordova),
19
17.6.2015
21:14
Page 20
REZOLUCIJA NA REZOLUCIJU
DA SE NE ZABORAVI
Predlaga~ rezolucije zahtijeva ka`njavanje
genocida i njegovog poricanja
Vije}e sigurnosti UN-a trebalo bi razmatrati

7. jula. Ujedinjene nacije su od rata naovamo usvojile niz rezolucija koje se ti~u
Srebrenice, ra~unaju}i i onu od 1993.
godine kojom je to podru~je progla{eno
sigurnom zonom.
Danima ve} traju politi~ke rasprave o
sadràju ove rezolucije ~iji je nacrt
dostavljen vlastima u Srbiji i BiH.
Prema medijskim napisima, lideri u
Srbiji trebali bi razmatrati tekst rezolucije u ~etvrtak. S obzirom da se glasno
protive, ostaju im dvije opcije; da se
obrate Rusiji ili da pokrenu diplomatsku
ofanzivu kako bi uticali na ~lanove
Vije}a sigurnosti da promijene predl oè ni tekst.
MORALNA TE@INA
Zarie Seizovi} smatra da usvajanje rezolucije o
Srebrenici nosi specifi~nu teìnu i va`nost
Britanski prijedlog za sada ima podr{ku

Amerike, Francuske, Holandije, te prema
nekim izvorima Kanade i Novog Zelanda.
SNAGA REZOLUCIJE
Kako god da okon~a glasanja o rezoluciji pred UN-om, ~injenica je da takav
dokument nema nikakvu pravnu mo}.
Marko Milanovi} podsje}a da je Vije}e
sigurnosti jedino politi~ko tijelo UN-a koje
moè donositi pravno obavezuju}e odluke.
O
On to ~ini, naprimer, kada donosi odluke o
sankcijama, o upotrebi sile, ili kad je osnovao Ha{ki tribunal. Ali, mada Savet
bezbednosti moè donositi pravno
obavezuju}e odluke, ve}ina njegovih
rezolucija se sastoji od preporuka koje
nemaju pravno obavezuju}u snagu (to zavisi pre svega od formulacije koju Savet
upotrebi, naprimer kada poziva umesto
odlu~uje ili nare|uje). Tekst rezolucije
o Srebrenici koji sam ja video u medijima
sastoji se skoro isklju~ivo od takvih preporuka. U svakom slu~aju, za usvajanje
rezolucije je potrebna ve}ina glasova u
Savetu, uklju~uju}i i sve stalne ~lanice koje
imaju pravo veta. Rezolucije Saveta koje
nemaju pravno obavezuju}u snagu imaju
pre svega simboli~ki zna~aj i to je svrha njihovog usvajanja.
Milanovi} smatra kako su rasprave o
eventualnoj UN rezoluciji potpuno
preuveli~ane. Imaju}i u vidu da ona ne
sadrì pravno obavezuju}e obaveze
naprimer, Savet ne}e narediti svim
dràvama da o genocidu u Srebrenici u~e u
{kolama. Razlog za ovakvu reakciju, pre
svega u Republici Srpskoj i u Srbiji, je
unutra{njopoliti~ke prirode.
BiH BEZ REZOLUCIJE

Ovaj ekspert za me|unarodno pravo
nagla{ava kako neke rezolucije koje je UN
u pro{losti usvajao jesu imale velike
posljedice, poput uvo|enja sankcija ili
upotrebe sile. Ova rezolucija ne}e imati
takve posledice, a sigurno ne}e promeniti
na~in razmi{ljanja o Srebrenici. Oni koji su
do sada negirali srebreni~ki genocid,
uprkos presudama me|unarodnih sudova,
}e to i dalje nastaviti da rade. Ali, za to }e
snositi politi~ku {tetu u svojim kontaktima
sa me|unarodnim zvani~nicima, mada je
naravno uvek pitanje koliko je njima uop{te
do toga stalo.
Rezolucija koju bi mogao razmatrati
20
17.6.2015
21:14
Page 21
20 GODINA KASNIJE
NACRT UN REZOLUCIJE O SREBRENICI
Osuda genocida i njegovo poricanje

Nacrt rezolucije o Srebrenici za sada su
dobile vlasti Srbija i BiH. Prema medijskim
napisima, rezolucija najo{trije osu|uje
genocid, sva kr{enja ljudskih prava i
zloupotrebe me|unarodnog humanitarnog
prava, kao i svako poricanje ovog genocida. Tako|er se izraàva saosje}anje zbog
`rtava na svim stranama u ratu u Bosni i
Hercegovini, te se pozivaju dràve ~lanice
UN-a da nastave osiguravati pravdu i
dugoro~nu
podr{ku
preìvjelima,
uklju~uju}i po potrebi one koji su bili `rtve
seksualnog nasilja. Prijedlog rezolucije
poziva dràve ~lanice da sprije~e genocid i
druge ozbiljne zlo~ine, te se pozivaju
dràve koje jo{ nisu ratificrale Konvenciju o
spre~avanju i ka`njavanju zlo~ina genocida
ili joj pristupile, da im to bude pitanje
visokog prioriteta.
U nacrtu rezolucije se pozdravljaju
napori na provo|enju istraga i procesuiranju
optuènih za genocid u Srebrenici, te se
pozivaju sve dràve da sara|uju sa Ha{kim
tribunalom i Me|unarodnim rezidualnim
mehanizmom za krivi~ne tribunale i Sudom
BiH, te se traì od Tribunala da zavr{i svoj
rad {to je brè mogu}e.
Europski parlament za sada, ~ini se, ne

izaziva negodovanje. Umnogome je sli~na
rezoluciji koju je ovo tijelo usvojilo 2009.
godine. Franc Bogovi}, predstavnik u EP-u
iz Slovenije, va`nost rezolucije vidi u tome
{to nagla{ava europsku perspektivu
regiona. On poziva sve europske institucije
da podrè jasnu europsku perspektivu
regiona, te apelira na proaktivniju ulogu
EU-a.
Jaku podr{ku rezolucija ima i od zamjenice predsjednika EP-a, zastupnice iz
Njema~ke Ulrike Lunacek i grupe Zelenih
koji vjeruju da ovakva rezolucija moè
potaknuti pomirenje u regiji. Prvu rezoluciju EP je usvojio 2005. godine.
U me|uvremenu, organizacija @ene u
crnom najavila je da }e uputiti otvoreno
pismo predsjedniku Srbije Tomislavu
Nikoli}u i Skup{tini u kojem }e pozvati da
11. juli bude progla{en danom sje}anja na
genocid u Srebrenici. Da li }e neko od srbijanskih zvani~nika do}i na komemoraciju,
jo{ nije poznato. Jedini visoki zvani~nik iz
ove zemlje koji je do sada bio u Poto~arima
je Boris Tadi}, koji je 2010. obi{ao mezarje. Nikoli} se pak javno, u TV emisiji,
2013. izvinio `rtvama. Kle~im na kolenima traè}i oprost u ime mog naroda zbog
zlo~ina po~injenih u Srebrenici, rekao je,
izbjegavaju}i spomenuti rije~ genocid.
Srbija je 2010. godine usvojila rezoluciju
Predlaga~i rezolucije nagla{avaju

zna~aj pomirenja koje je zasnovano na
dijalogu, prihvatanju djela iz pro{losti svih
strana u sukobu i posve}anosti pravdi i
podr{ci `rtvama, kao osnovi za ja~anje
sigurnosti, stabilnosti i prosperiteta, kako u
BiH tako i u {irem regionu. S tim ciljem pozdravlja se nedavni sporazum parlamenta i
politi~kih lidera BiH o programu reformi,
koji uklju~uje posve}enost mjerama da se
ubrza proces pomirenja.
Dalje, rezolucijom se pozivaju dràve
~lanice da razviju obrazovne programe koji
}e budu}im generacijama usaditi lekcije
koje su izvu~ene iz pro{lih genocida, ratnih
zlo~ina, etni~kih ~i{}enja i zlo~ina protiv
~ovje~nosti sa ciljem spre~avanja da se
ponove.
Podsti~u se da razmotre
odre|ivanje kontakt osoba koje bi se bavile
prevencijom zlo~ina i odgovorom na
zlo~ine, redovno se sastajale i koordinirale
korake, dijele}i sa drugim dràvama ~lanicama i relevantnim regionalnim i subregionalnim mehanizmima najbolju praksu
brzog odgovora i spre~avanja masovnih
zlo~ina.
Potvr|uje se i zna~aj lekcije o neuspje-
kojom osu|uju zlo~ine, ali se ni u njoj ne

spominje genocid.
Seizovi} kaè i da rezolucije o
Srebrenici, ma ko da ih usvoji, jesu potreb-
AMERI^KI PRIJEDLOG
Kongres }e razmatrati prijedlog koji osu|uje
genocide u cijeloj BiH
hu da se sprije~i genocid u Srebrenici i

odlu~uje da blagovremeno i efikasno djeluje kako bi se sprije~ilo ponavljanje takve
tragedije i u tu svrhu iskoristi sva
raspoloìva sredstva. Tako|er stoji kako
~lanice primaju k znaju da kr{enja ljudskih
prava ili zloupotrebe me|unarodnog
humanitarnog prava, uklju~uju}i i one koje
se odnose na seksualno i rodno zasnovano
nasilje, mogu biti rani pokazatelj mogu}nosti genocida i u tom smislu pozdravlja
napore UN-a da pobolj{a svoj kolektivni
odgovor na budu}a kr{enja ljudskih prava i
zloupotrebe me|unarodnog humanitarnog
prava.
Na kraju, rezolucija zahtijeva od
generalnog sekretara UN-a da osigura ve}u
saradnju izme|u postoje}ih mehanizama
za spre~avanje genocida i drugih te{kih
me|unarodnih zlo~ina kroz rano upozoravanje, kako bi se pomoglo u otkrivanju,
procjeni i reagiranju na izvore napetosti i
ta~ke rizika ili identifikaciji ranjivih populacija, i podsti~e generalnog sekretara da nastavi da Savjetu bezbjednosti predo~ava
informacije i analize za koje vjeruje da
mogu doprinijeti spre~avanju genocida.
ne i to iz vi{e razloga. Bitno je podsjetiti

na sve po~injene zlo~ine, uvijek pa i ove
2015. godine posebno, jer se u njoj
navr{ava 20 godina od srebreni~kog genocida. Rezolucija UN-a o Srebrenici va`na
je ne samo zato {to, u tekstu koji smo
moglu vidjeti, potvr|uje presude nego i
zato {to osu|uje genocid i njegovo negiranje, osu|uje kr{enja ljudskih prava i
povrede odredaba me|unarodnog humanitarnog prava, {to od dràva traì i preventivno djelovanje kako bi se budu}i zlo~ini
sprije~ili, ali i ka`njavanje po~injenih
zlo~ina, te afirmira interese `rtava, kao i
istinu, pravdu, dijalog i pomirenje. Na
koncu, ova rezolucija UN-a navodi
znakove po kojima se, ubudu}e, moè
prepoznati da moè do}i do izvr{enja
genocida
te
sadrì
svojevrsnu
samoosudu nedjelovanja UN-a u vrijeme
kada je u BiH trebalo rezolutno djelovati.
Bosanski parlament svih ovih godina
nije uspio usvojiti rezoluciju kojom bi
osudili genocid, uglavnom zbog stavova
poslanika iz RS-a. Do sada je pet visokih
vojnih i policijskih zvani~nika u Haagu
osu|eno za genocid u Srebrenici, dok se za
isti zlo~in trenutno sudi Ratku Mladi}u i
Radovanu Karadì}u. Srebrenica se smatra
najbolje dokumentovanim zlo~inom u historiji.
21
nidzara rue:TEKST osnova.qxd
17.6.2015
REKONSTRUKCIJA ZLOÎNA
20:38
Page 22
Francuski policajac Jean-Rene Ruez bio je na elu malog istraivakog tima

koji je u julu 1995. godine poeo istragu o zloinima poinjenim u Srebrenici.
Tokom narednih est godina Ruez je uspio otkriti najvee masovne grobnice i
mjesta na kojima su vrene egzekucije, te nai dovoljno dokaza na osnovu kojih
je Tuilatvo u Haagu podiglo optunicu za genocid. Dvadeset godina poslije, u
ispovijesti za Slobodnu Bosnu, Ruez se prisjea istraga, svojih opsesija,
problema, otkria
ISPOVIJEST ISTRA@ITELJA
ZLOÎNA U SREBRENICI
Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]
Foto: MILUTIN STOJÊVI]
i MARIO ILIÎ]
Nakon svega {to sam nau~io o

zlo~inima u Srebrenici i BiH, mogu sa
sigurno{}u re}i da su zlo~inci nau~ili lekciju. Naime, ve} na Kosovu su bolje prikrili
zlo~ine i tragove. Dakle, kriminalci prvi
nau~e lekciju. Ostale lekcije ostavljam
drugim ljudima koji misle da imaju vi{e
iskustva s ljudskim rodom. Moj deda je
preìvio Prvi svjetski rat i tada su govorili
nikad vi{e. No, nije to bio zadnji put,
naàlost, kaè Jean-Rene Ruez, dugogodi{nji glavni ha{ki istraìtelj za Srebrenicu.
Ruez, ina~e francuski policijski
istraìtelj, po~eo je istraìvati Srebrenicu
20. jula 1995. godine kada je sa malim
timom dobrovoljaca do{ao u Tuzlu.
Razgovor sa prvom osobom koju sam sreo
trajao je osam sati. Pri~ali su mi o stotinama mrtvih, ubijenih Skoro sam morao da
se u{tinem jer nisam mogao vjerovati u to
{ta sam ~uo, prisje}a se Ruez nakon 20.
godina. Prvi put je u Srebrenicu oti{ao ve}
po~etkom 1996. godine. Sje}am se da smo
u poljima jo{ mogli vidjeti tragove odje}e i

dokumente. Sljede}ih {est godina,
istraìvanje i dokumentovanje zlo~ina u
Srebrenici bilo je sve {to je Ruez radio.
Kada sam svjedo~io protiv Karadì}a,
poku{ao me je diskreditovati nazivaju}i me
fanatikom. Rekao sam mu:da, bio sam
fanatik sve dok ljudi poput Vas nisu zavr{ili
u Sudu.
@RTVE I PRE@IVJELI
Ruez je Tribunal napustio 2001. godine,
ali do danas nije Srebrenicu mada se vratio
poslovima policijskog inspektora u
Francuskoj. Svjedo~io je {est puta u Haagu,
pridruìo se nekoliko puta novinarima koji
su istraìvali o Srebrenici, redovno
u~estvuje na javnim skupovima gdje pri~a o
zlo~inu koji je po~injen u julu 1995.
godine. Mislio sam da sam uspio napustiti
Srebrenicu kada sam 2013. zavr{io svjedo~enje na Mladi}evom su|enju. No, sada
znam da sam doìvotno vezan. Nekada mi
je to bio problem, ali vi{e nije. ûo sam
rije~i preìvjelog iz Omarske, Satka
Mujagi}a: bio sam `rtva, ali sada sam
preìvjeli. Naravno, bio sam istraìtelj, ali
sam u jednom trenutku imao simptome
Dok je ubijao zarobljene

Bo{njake, jedan srpski vojnik je
rekao: Ovo je genocid, kao u
Jasenovcu. Tada se prvi put za
zlo~in u Srebrenici vezuje
termin genocid
22
17.6.2015
20:38
Page 23
JEAN-RENE RUEZ, ISTRA@ITELJ GENOCIDA
JEAN-RENE RUEZ
Bio sam istraìtelj zlo~ina u
Srebrenici, ali sam u jednom
trenutku imao simptome sli~ne `rtvi
sli~ne `rtvi. Potpuno mi se promijenio

ìvot.
Istraga o Srebrenici po~ela je uzimanjem
izjava od preìvjelih da bi po~etkom 1996.
godine Ruez prvi put bio na terenu tragaju}i
za mjestima pogubljenja, a potom masovnih grobnica. Sljede}a faza je bila identifikacija po~inilaca. Pretresene su komande
Drinskog korpusa i Zvorni~ke i Bratuna~ke
brigade, zaplijenjeni brojni vojni dokumenti i analizirani transkripti i snimci presretnutih komunikacija izme|u {tabova Vojske
Republike Srpske.
Postoje neke stvari koje ni nakon 20
godina detaljnih istraga nismo uspjeli
shvatiti. Ti~u se uglavnom potrage za tijelima ubijenih i mjesta masovnih grobnica ili
egzekucije, kaè Jean-Rene Ruez. Neka
od tih odabrana su sasvim slu~ajno, ali neka
nisu, no nismo uspjeli shvatiti kako su
birana. Recimo, mo`da je skladi{te u
Kravici odabrano zbog onog {to se tu desi-
ZLOÎN NAD ZLOÎNIMA
Nema sumnje da je u
Srebrenici po~injen genocid
23
17.6.2015
REKONSTRUKCIJA ZLOÎNA
20:39
lo 1993. godine? Mo`da je to bila neka

osveta?A mo`da slu~ajno jer je u neposrednoj blizini Sandi}a gdje su odvajali
mu{karce? Ne kaèm da je to ne{to {to
moramo znati, ali je zanimljivo. Nekada je
bilo o~ito da nije bilo drugog mjesta, ali
nekada smo mislili i da postoje drugi
razlozi.
Sve druge kockice koje dokazuju zlo~in
davno su posloène i danas, kaè Ruez, ne
postoji nijedan detalj koji se ti~e zlo~ina
po~injenog u Srebenici da nije poznat.
KO JE PRVI REKAO GENOCID

Ruez kaè da je ve} iz prvih susreta sa
svjedocima shvatio da je rije~ o masovnom
zlo~inu. Tokom istrage su shvatili da
istraùju zlo~in protiv ~ovje~nosti. Rije~
genocid sam prvi put ~uo od ~ovjeka koji je
preìvio masakr u Pilici. Pri~ao je kako je
dok je leào ispod tijela ubijenih, ~uo
srpske vojnike koji govore: po~inili smo
genocid kao u Jasenovcu. Vjerovatno nisu
znali pravnu definiciju genocida, ali su
znali da je to {to su uradili ogroman zlo~in.
Kasnije ga je Tuìla{tvo nazvalo genocidom.
Na osnovu svih dokaza koje je prikupio,
Ruez smatra da nema sumnje da je rije~ o
dobro planiranom zlo~inu. Da je planirano, bili smo sigurni kada smo u sjedi{tu
Zvorni~ke brigade prona{li arhive iz jula
1995. godine, dnevnike voza~a. Jednostavno, nisu pretpostavljali da }e neko
istraìvati. Kriminalci uvijek naprave
gre{ku. A s obzirom na to koliki je ovaj
zlo~in, moète zamisliti koliko je bilo
gre{aka. Sre}om.
Po~etna ta~ka za istragu bio je 11. juli
1995., podne. U istrazi su se istraìtelji tek
rijetko oslanjali na ljude koji su ìvjeli u
krajevima gdje su masovna ubistva ~injena.
Ipak, uvijek postoji neko da svjedo~i.
Recimo Kozluk, mjesto gdje je izvr{eno
pogubljenje koje niko nije preìvio,
prona{li smo zahvaljuju}i izbjeglici,
Srbinu, kojeg su kontaktirali ljudi sa tog
podru~ja i rekli mu da se po~injen masakr.
Saznali smo da su dvojica preìvjela samo
streljanje, ali je jedan preminuo ne{to dalje
od tog mjesta, a drugi je, kaù, zakucao na
vrata neke ku}e, da bi ti ljudi pozvali policiju i njemu se izgubio svaki trag. Tokom
svih godina istrage, pomo} lokalnog
stanovni{tva bila je minimalna. Neki od
njih vjerovatno nisu bili nesretni zbog onog
{to se desilo ili su se èljeli svetiti. Recimo,
Orahovac je mjesto u kojem su ìvjele
izbjeglice iz Sarajeva i imali su svoj izbjegli~ki bataljon, dio Zvorni~ke brigade. Ne
mislim da su ti ljudi osje}ali neko kajanje
zbog `rtava. Drugi koji su mo`da ne{to
znali, bili spremni da kaù, ne bi to uradili
jer su se pla{ili za svoje ìvote.
Zlo~in u Pilici otkrio je Draèn
24
Page 24
MLADI]EVA JURI[NA KAMERA
Zoran Petrovi Piroanac nije bio

novinar, nego nacionalistiko ubre
Pored Deronji}a, Rueza je godinama
opsjedao i Zoran Petrovi} Piro}anac,
koji je uz Ratka Mladi}a u julu 1995. u
Srebrenici bio kao novinar. Razgovor o
njemu po~inje vrlo obazrivo, sa puno ljutnje koja se moè ~uti u glasu i vidjeti na
licu. Nije znao da je Piro}anac nedavno
preminuo i kada smo mu to rekli, Ruez je
postao jo{ lju}i. On je bio pravo |ubre.
To {to je radio je ~ista propaganda, nema
PROPAGANDA MR@NJE
Slika za kojom je Ruez godinama tragao
Erdemovi}, koji je, nakon {to je priznao

zlo~in, osu|en na pet godina zatvora. Zbog
saradnje sa Tribunalom i priznanja, pored
blage kazne, Erdemovi} je dobio za{titu
indentiteta po izlasku iz zatvora. Nema
preìvjelih nakon Pilice. Znali smo da se
ne{to desilo kada nam je jedini preìvjeli sa
veze sa novinarstvom. On je bio

Mladi}eva borbena kamera. Mislim da je
bio blizak Ljubomiru Borov~aninu
(komandant zdruènih snaga MUP-a koje
su u~estvovale u genocide u Srebrenici,
osu|en na 17 godina, op a.). Piro}anac je
bio nacionalista koji je htio za{tititi Srbe i
zato je isjekao snimke iz Srebrenice.
Znao je {ta sije~e. Snimio je egzekucije,
kori{tenje prage protiv ljudi, {to je
nedozvoljeno, sakrio je snimak bijele ku}e u
Poto~arima na kojem se vide
ljudi...
Piro}anac je krio i snimak
ispred skladi{ta u Kravici na
kojem su se vidjela tijela ubijenih. Ruez je saznao da ovaj
snimak postoji i da je samo
jednom emitovan. Godinama
je tragao za tim dijelom snimka, koji je prona|en tek
nakon {to je on oti{ao iz
Haaga. Snimak je na kraju
postao klju~ni dokaz zlo~ina
po~injenih u Kravici.
farme Branjevo rekao da je vidio kamion sa

mrtvim tijelima sa kojeg je curila krv.
OPSJEDNUTOST DERONJI]EM
Moj zadatak je bio da istraìm {ta se
desilo na mjestima masovnih egzekucija.
Istraga se nije ticala doga|aja prije zlo~ina.
POTRAGA ZA NESTALIM
Ruez
Ruez kaè
kaè kako
kako je
je kao
kao vo|a
vo|a malog
malog tima
tima radio
radio
sve
sve od
od intervjuisanja
intervjuisanja `rtava
`rtava ii po~inilaca,
po~inilaca,
odlaska
odlaska na
na mjesta
mjesta zlo~ina,
zlo~ina, skidanja
skidanja krvi
krvi sa
sa
zidova,
zidova, analiza.
analiza. I
I to
to onda
onda ostavi
ostavi traga
traga
17.6.2015
20:39
Page 25
Ipak, insistirao sam da tim istraì doga|aje

u Bratunca 1992. godine jer sam na osnovu
izjava svjedoka shvatio da se ne{to va`no
desilo. Tu je bio Miroslav Deronji}, gospodar ceremonije. Za mene Deronji} ostaje
klju~ni svjedok svih de{avanja u tom periodu. êsto sam se sretao s njim, no on je
vje{to skrivao sve {to je znao.
Tokom godina, Deronji} postaje opsesija za Rueza. Kontaktiraju barem jednom
godi{nje. Ti susreti nisu bili laki. On je bio
prava zmija. Jako podao. Pametan i nikada
ni{ta va`no nije otkrio. Onda smo do{li u
poziciju da moèmo izdati obavezuju}i
nalog za svjedo~enje i pozvali ga prvo kao
svjedoka, a onda osumnji~enog, i na kraju
je i optuèn. Naàlost, nije odgovorio na
sva pitanja koja smo imali za njega, jer je
prerano umro. Zadnji put smo se sreli u
Srebrenici, u hotelu Fontana, u istoj sobi
gdje se 1995. odvijao sastanak Mladi}a i
Karemansa. Rekao sam mu da odlazim iz
Tribunala i da se vi{e ne}emo sretati, ali da
}e sresti moje kolege. On je priznao da mu
nije ào {to idem. Napustio sam Tribunal u
aprilu 2001. a ~etiri godine kasnije Deronji}
je osu|en u Haagu. Miroslav Deronji} je
bio u glavnom odboru SDS-a i predsjednik
Kriznog {taba Bratunac. Nakon {to je priznao zlo~ine, 2005. godine je osu|en na 10
godina zatvora. Umro je u zatvoru u [vedskoj 2007. godine.
Ruez se sje}a i intervjua sa po~iniocima. Te intervjue smo po~eli raditi 1998. i
trajali su naredne dvije godine za mene, ali
su se i kasnije nastavili. Bilo je puno ljudi
kao {to su voza~i, ~uvari u {kolama, ljudi
koji nisu ubijali, ali su svjedo~ili ubistvima
JEAN-RENE RUEZ, ISTRA@ITELJ GENOCIDA
Mladi} je bio
okosnica moje istrage
jer on je na vrhu
lanca kada je rije~ o
Srebrenici. Karadì}
je odgovoran za sve
{to se desilo u BiH, a
Mladi} je, za mene,
Srebrenica
i imali su informacije o lancu komande, ko
je bio na tim mjestima, ko je za {ta bio
odgovoran U takvim razgovorima smo
potvrdili datume i neke druge stvari. U tim
razgovorima smo nailazili na jednu te istu
stvar. Mi smo se {alili da, ako se zlo~in
desio u dnevnoj sobi, svi su ba{ u tom
trenutku bili u kupatilu. Ratko Mladi} se i
sada pravi da je tih dana bio u kupatilu.
KRIMINALNA BANDA
Reuz danas VRS opisuje kao organizovanu vojsku koja se pretvorila u jebenu
bandu. Ono {to ih ~ini druga~ijim od
organizovanih bandi je {to se oni kada ~ine
zlo~ine spremaju za potencijalno hap{enje,
tj. spreme alibi i odbranu. A ovi ljudi su
imali ne{to kao potpunu omertu. Ne samo
lokalno stanovni{vo i vojska, nego svi. I to
je opstalo na neki na~in do danas. Te{ko je
re}i za{to. Najve}i idioti su svakako ponos-
ni na svoju ulogu. Oni koji su ljudi se sigurno srame. Neki mo`da àle jer se sada
situacija promijenila i gledaju ljude oko
sebe samo kao ljude, ne neprijatelje. I
vjerujem da traè isprike za ono {to su
uradili, minimaliziraju svoju ulogu, kao da
su bili samo kamen~i} na putu, ili da nisu
imali izbora. No, to je dijelom i istina.
Samo dijelom jer u mnogo slu~ajeva ljudi
koji su ubijali nisu bili prisiljeni da to urade
nego su se dobrovoljno prijavljivali.
Naàlost, ne vjerujem da lo{i ljudi imaju
no}ne more. Karadì} i Mladi} sigurno
nemaju ni sekunde kajanja u sebi.
Ruez kaè da je bio zadovoljan, ali ne
presretan kada su uhap{eni Karadì} i
Mladi}, ali da je pravu sre}u osjetio kada je
uhap{en Radislav Krsti} 1998. godine. Bio
sam nevjerovatno sretan. To je bio trenutak
kada sam shvatio da svi mehanizmi koje
smo pokrenuli, tri godine istrage i opsesije,
skoro manijakalne, napokon dobija kraj. Ali
svi drugi, iskreno, bilo mi je drago, ali to
nije bila sre}a. Uvijek mi je bilo krivo {to
toliko dugo treba. Brzo sam shvatio i da je
navodna dobra volja bila odga|aganje
finalnog poteza, a to je hap{enje Mladi}a.
On je bio okosnica moje istrage jer on je na
vrhu lanca kada je rije~ o Srebrenici.
Karadì} je odgovoran za sve {to se desilo
u BiH, a Mladi} je, za mene, Srebrenica.
On je pripremio lanac koji je organizovao,
pripremao i izvr{io ubistva. I znao sam da
svi koji dolaze u Haag samo odga|aju
dolazak Mladi}a.
Od 2001., Ruez rijetko ide u Srebrenicu.
Zadnji put je bio 2003. i toga se sje}a i
danas, sa suzama. Bio sam tamo 11. jula i
bio sam ponesen emocijama. U stvari, to mi
se desilo kada sam vidio kov~ege u hangaru
u tvornici akumulatora. Za mene je to bila
slika Kravice, bez metaka i krvi na zidovima. Istragu u skladi{tu Kravice, kaè
Ruez, okon~ali su ameri~ki marinci. No,
nikada niko nije uspio sa sigurno{}u re}i
koliko je ljudi ubijeno tu. Pretpostavljao
sam, ali nisam htio govoriti jer ne mogu
dokazati. Dokaze je te{ko na}i, jer su tijela
odnesena u masovne grobnice gdje su
pomije{ana sa tijelima sa drugih lokacija.
Procjenu sam pravio na osnovu veli~ine
mjesta. No, svjedoci su pri~ali da su oni
koji su prvi do{li bili slijepljeni masom koja
je gurana unutra. Tuìlac je dao procjenu o
800 ljudi. Kada sam vidio hangar sa tijelima, za mene je to bilo kao slika Kravice.
Danas se prisje}a kako mu je u jednom
trenutku sve to postalo previ{e. Kao {ef
malog tima istraìtelja, radio sam sve. Na
kraju sam znao previ{e. Intervjuisao sam
ljude, i{ao na mjesta zlo~ina, skidao krv sa
zidova, slao to u laboratoriju, povezivao
stvari, sve, sve, sve. I to onda ostavi traga.
Ovo nisam mogao re}i sve dok su trajala
su|enja, ali sada napokon mogu.
25
iseljavanje srba1:TEKST osnova.qxd
JNA ZNA
17.6.2015
20:40
Page 26
U KIKA[U SE TRA@ILO MJESTO VI[E

U kargo avion bez sjedi{ta moglo je da stane oko 600 ljudi
U nastojanju da podmetnu poruku da su sve strane u ratu u BiH inile etniko

ienje, politiari iz RS-a i Srbije esto poteu tezu da je oko 150 hiljada Srba
napustilo Sarajevo kao rezultat etnikog ienja koje su izvele bh. vlasti;
naa novinarka pie o operaciji Generaltaba JNA koja je imala za cilj
da iseli Srbe iz Sarajeva
VOJNI VRH JNA JE U APRILU 1992.

IZVEO OPERACIJU ISELJAVANJA
40.000 SRBA IZ SARAJEVA
Pi{e: MIRHA DEDI]
iloradu Dodiku, predsjedniku

RS-a, ~est politi~ki adut protiv
multietni~nosti u BiH je da su
Srbi etni~ki o~i{}eni iz Sarajeva i da u glavnom gradu BiH
ima vi{e Kineza nego hri{}ana. Njegov
najbolji prijatelj Emir Kusturica u svakom
26
intervjuu apostrofira da su muslimani

etni~ki o~istili Sarajevo i da je on sam `rtva
fundamentalizma. Da je Sarajevo postalo
izgubljeni grad za Srbe, ~esto znaju ustvrditi i srbijanski politi~ari.
Procjenjuje se da u glavnom gradu
Bosne i Hercegovine ìvi petina predratnog
broja Srba u Sarajevu. Ono {to srpski politi~ari, me|utim, pre{u}uju jeste da je veliki broj njih Sarajevo napustilo u aprilu
1992. godine preko sarajevskog aerodroma,

i to u akciji koju je osmislio i organizovao
tada{nji vojni vrh iz Beograda.
Da je JNA stajala iza iseljavanja
Sarajlija, uglavnom srpske nacionalnosti,
svjedo~io je Stevan Popov, pilot JAT-a koji
je bio mobilisan u JNA. On je u avionu
Boing 707 adaptiranom za vojne potrebe,
iz Sarajeva u Batajnicu prebacio preko 40
hiljada Sarajlija. Popov je pro{le nedjelje
17.6.2015
20:41
Page 27
ISELITI SARAJEVSKE SRBE

PRIJE OPSADE
Stevan Popov, pilot JAT-a koji je bio
mobilisan u JNA, u avionu Boing 707
adaptiranom za vojne potrebe, iz
Sarajeva u Batajnicu prebacio preko
40 hiljada Sarajlija
JNA je sa sarajevskog aerodroma krajem aprila i

po~etkom maja 92. odvozila Sarajlije (Srbe) na
vojni aerodrom u Batajnicu i tako etni~ki o~istila
grad prije nego {to se rat zahuktao
izvr{io samoubistvo, a beogradski mediji
podsjetili su javnost na njegov hrabri podvig kada je iz sarajevskog ratnog
pakla izvukao na destine hiljada gra|ana.
OTMICA BOINGA IZ ZAGREBA

Bilo je na hiljade ljudi koje je trebalo
prebaciti. Jednostavno, ti ljudi nisu imali
drugog izlaza. Na prilazu gradu bile su
razne barikade, {to srpske, {to muslimanske, {to raznih paraformacija.
Aerodrom je bio jedini izlaz iz te situacije.
Moram da kaèm da se tu na{la vojska,
na{e Ratno vazduhoplovstvo sve svoje
kapacitete gurnulo je tamo u Sarajevo.
Velika je panika vladala. Svi su èleli da
u|u, ali nisu mogli. Mnoge smo
prebacili. Ja nisam gasio motore, samo u
jednom danu prebacili smo 4.400 ljudi. To
je bio kargo avion bez sedi{ta u koji je

moglo da stane 500 do 600 ljudi.
Stevanov Boing imao je nadimak
Kika{. To je isti onaj kargo-avion koji je
JNA zaplijenila na zagreba~kom aerodromu
zbog ilegalnog dopremanja oru`ja
Hrvatskoj. Tim avionom Popov je 1991.
po~eo preseljavanje ljudi, opreme i
naoruànja sa vojnog aerodroma u Puli i
Zadru za Batajnicu. Nakon vojne operacije
u Sarajevu, Popov i Kika{ na
relaciji Beograd - Stokholm evakuisali su
jugoslovensku fudbalsku reprezentaciju
poslije eliminacije sa Evropskog prvenstva.
U svojoj ispovijesti Popov je otkrio
kako je tada{nja JNA do{la do ovog
sna`nog aviona sa ~etiri motora koji je
imao kapacitet kao pet vojnih.
Godinu dana pre Sarajeva zaplenjen je
avion boing 707 koji je {vercovao oru`je.

Anto Kika{ je bio sponzor tog {verca
oru`ja, me|utim Ratno vazduhoplovstvo i
vojska su saznali za to i avion je prinudno
spu{ten u Zagreb i preba~en u Batajnicu. I
oru`je je konfiskovano i preba~eno za
Batajnicu. U to vreme komandir Transportne eskadrile bio je pukovnik Mile Niì}.
Oni su se dosetili da taj avion moè da se
iskoristi za prebacivanje ljudi i prebacivanje ratnog materijala. Taj avion je prakti~no
zamenjivao pet-{est transportnih koje je
imalo na{e Ratno vazduhoplovstvo. Nas
nekolicina iz JAT-a prisko~ili smo u pomo}
kao rezervni oficiri. To je po~elo jo{ 1991.
godine kada se MIG-ova eskadrila preselila
iz Pule i kada su u roku jednog sata kompletno napustili Pulu. Koji mesec ranije na
isti na~in iselili smo Vojnu akademiju iz
27
JNA ZNA
17.6.2015
20:41
Page 28
Zadra. Kada se ta grdosija raspona krila od

80 metara spusti nisko i zvizne preko glave,
niko ne stigne da uperi mitraljez prema
meni. Upravo zahvaljuju}i toj taktici sam
preìveo, kazao je Popov.
Iz Sarajeva su prvo po~eli da izvla~e
porodice vojnih lica, me|utim interesovanje
Sarajlija svih nacionalnosti da iza|u iz
grada koje je bilo pod barikadama bilo je
izuzetno veliko.
Ve} prvog dana, 17. aprila, prije nego
{to je to~kovima dodirnuo pistu sarajevskog aerodroma, sa visine je ugledao
nepreglednu masu ljudi. îm je iza{ao iz
aviona, gomila ljudi je u stampedu pohrlila
ka avionu.
Ljudi su bez re~i sedali na pod aviona,
jedni drugima u krilo. Poslednjeg dana njih
585 se uguralo u avion. Letovi su trajali u
proseku oko 15 minuta. Vladala je
neverovatna panika. U jednom danu smo
~ak 16 puta preleteli Beograd - Sarajevo Beograd. Kako da ostavite taj svet kome ste
jedina nada Ni oni iz fabrike Boinga,
sigurno, nisu znali {ta taj njihov avion moè
da izdrì. Njemu je po pravilu potrebno
posle svakog leta po 20-30 minuta samo za
hla|enje to~kova, a ja za to nisam imao vre-
VOJNO POJAÂNJE IZ SRBIJE

Ni{ki specijalci 5. aprila zauzeli su sarajevski aerodrom
SJE]ANJE SARAJKE, PUTNICE KIKA[A NA LINIJI SARAJEVO - BEOGRAD
Avionski letovi iz Sarajeva bili su rezervirani za Srbe,

Bonjaci i Hrvati rizikovali su ivote da uope dou do
Aerodroma!
Besmislena je i neta~na ta
pri~a o Sarajlijama svih
nacionalnosti koji su spas iz
opkoljenog grada nalazili
odlaze}i avionom u Beograd,
kaè jedna Sarajka koja je krajem aprila sa {estomjese~nom
bebom imala sre}u da se ukrca
u Kika{a i odleti u Beograd, i
produì prema Ma|arskoj. To
su pri~e za malu djecu. Prvi
problem je bio kako uop{te
do}i iz centra Sarajeva do
aerodroma. Rijetki taksisti koji
su jo{ vozili po gradu gledali su
me u nevjerici kada sam traìla
da mene i dijete odvezu na
aerodrom, gdje sam, kao, imala
neku {telu, za koju }e se kasnije ispostaviti da je bolje da je
nisam imala! Na kraju se jedan
takista ipak saàlio, jer je kako
mi je rekao tokom vo`nje, prije
nekoliko dana i njegova supruga sa malim djetetom oti{la iz
Sarajeva. Taksista je bio srpske
28
nacionalnosti, {to nam je

pomoglo na barikadi u
Nedàri}ima na kojoj su ga
neki od srpskih teritorijalaca
prepoznali i propustili. Me|utim,
nekoliko stotina metara prije
Aerodroma kazao je da dalje ni
on ne smije voziti, jer ne èli
riskirati susret sa patrolama
JNA koje su kruìle oko aerodromske zgrade. U aerodromskoj zgradi vladao je potpuni
haos, hiljade ljudi se natiskalo,
du{a na du{u, a red su
odràvali, valjda, vojni policajci
JNA koji su nas legitimisali i
ujedno odobravali ko moè, a
ko ne moè u}i u avion za
Beograd. Moja je sre}a da mi
ime i prezime nisu bili
{uhveli, bili su neutralni, dijete
sam iz mje{ovitog braka, a i
moje dijete je iz istog takvog
braka, pa sam samo profurala
sa djetetom pored vojnika. Ne
znam koliko je ljudi bilo u
OPSADA AERODROMA
Sve do 29. juna 1992. Aerodrom je bio
pod kontrolom srpskih paraformacija
avionu kada smo poletjeli, ali

bukvalno smo se stisnuli kao
sardine i tako nakon 20-ak
minuta spustili na vojni aerodrom u Batajnici odakle se
svako od putnika snalazio kako
je znao i umio. Ne bih se ba{
smjela zakleti da je me|u putnicima u tom avionu bilo ljudi
svih nacionalnosti, kako se
sada hvale organizatori tog
zra~nog koridora, naprotiv, sigurna sam da je malo kome od

mojih tada{njih sugra|ana,
Bo{njaka i Hrvata, padalo na
pamet da rizikuje kontrole na
srpskim barikadama i provjere
od strane oficira JNA na
Aerodromu..., zavr{ava svoje
sje}anje na izlazak iz Sarajeva
ova njegova predratna
stanovnica.
17.6.2015
20:41
Page 29
mena, kazao je Popov.
Sa posadom Boinga 707 1992. godine
Popov je, kako je kazao u posljednjem
intervjuu, za 19 dana prevezao vi{e od
40.000 ljudi na vojni aerodrom u Batajnici.
OKUPACIJA SARAJEVSKOG AERODROMA

Zbog barikada koje je rukovodstvo
SDS-a odmah po~etkom aprila postavilo po
~itavom Sarajevu Aerodrom je u to vrijeme
bio jedini bezbjedni izlaz iz glavnog grada
BiH.
Rukovodstvo SDS-a 4. aprila 1992.
godine postavlja barikade na prilazima
Sarajevu i blokira saobra}aj na Grbavici.
Barikade su postavljene i na Dobrinji,
Ilidì, Nedàri}ima, Stupu i kod Kozije
}uprije na putu prema Palama. U Ha{kom
tribunalu na su|enju Mi}i Stani{i}u, prvom
ministru policije bosanskih Srba, i Stojanu
@upljaninu, {efu Centra slu`bi bezbjednosti Banja Luka, na osnovu presretnutih razgovora utvr|eno je da su njih dvojica
u~estvovali u organizovanju postavljanja
barikada u Sarajevu.
U no}i izme|u 4. i 5. aprila 1992.
godine JNA, odnosno pripadnici Vazduhoplovne akademije iz Rajlovca zajedno sa
ni{kim specijalcima zauzimaju sarajevski
aerodrom i drè ga u svojim rukama do
polovine juna. Tada ga predaju srpskim
paravojnim jedinicama, koje preuzimanjem
aerodroma po~inju op{tu plja~ku i
uni{tavanje opreme, radionavigacijskih
sredstava i svega ostalog {to se nije moglo
transportovati prema Beogradu i teritorijama pod kontrolom Srba. U to vrijeme potpuno su obustavljeni civilni letovi. Sve do
28. juna kada je francuski predsjednik
Francois Mitterrand posjetio Sarajevo. Taj
dan je otvoren humanitarni zra~ni most.
Sutradan, 29. juna, UN je preuzeo kontrolu
nad sarajevskim aerodromom. Prva pomo}
stigla je u grad nakon tri mjeseca blokade.
Nusret Smajlovi} bio je zamjenik
komandira milicije na Aerodromu sve do
REINTEGRACIJA SARAJEVA
Kako je Momilo Krajinik rastjerao

sarajevske Srbe
Masovno iseljavanja Srba iz

Sarajeva nakon reintegracije
Do velikog egzodusa Srba iz Sarajeva

do{lo je i 1996. godine, kada su gradska
podru~ja koja su tokom rata bila pod kontrolom VRS (Grbavica, Vogo{}a, Ilidà,
Ilija{, Hadì}i) reintegrirana u Federaciju
BiH. Tada{nje vodstvo RS-a pozvalo je
srpsko stanovni{tvo da napusti pomenuta
podru~ja. Poznata je kampanja Mom~ila
Kraji{nika koji je preko paljanskih medija
poru~ivao lokalnim Srbima da napuste
svoje ku}e i stanove. Kada je shvatio da
ima onih koji ne èle da ostave svoj dom,
Kraji{nik je po~eo da im prijeti da su srpski
izdajnici. Kraji{nik je pozivaju}i sve Srbe
da pre|u u Republiku Srpsku, da se tamo
trajno nasele i ne ostave ni{ta za sobom,
pokrenuo najve}i poslijeratni egzodus
Srba u BiH. Procjenjuje se da je tada oko
februra 1991. godine, kada je smijenjen. On

za na{ list tvrdi da je operacija izvla~enja
ljudi, zlata, deviza, umjetni~kih vrijednosti
iz Sarajeva trajala ~itavu 1991. godinu.
U to vrijeme su vojni avioni masovno
MASOVNO SE BJE@ALO SA NOVCEM, NAKITOM I UMJETNINAMA

Nusret Smajlovi} Libe, prijeratni zamjenik komandira stanice milicije na
Aerodromu (prvi slijeva), bio je svjedokom iseljavanja gra|ana
Sarajeva i umjetni~kih vrijednosti 1991. godine
80 hiljada Srba pre{lo

da ìvi u RS-u, a
poneko u Crnu Goru ili
u Srbiju. Odmah poslije
rata, Kraji{nik je imao
skoro fanati~nu opsesiju izgradnjom paralelnog, ekskluzivno srpskog Sarajeva, u koje
je htio da naseli one
Srbe kojima je naredio
da se isele iz vlastitih
domova.
O toj operaciji je
nekoliko godina kasnije u Narodnoj
skup{tini Republike Srpske govorio Manojlo
Milovanovi}, tada{nji ministar odbrane u
prvoj vladi Milorada Dodika, koji je u vrijeme
reintgracije Sarajeva obavljao funkciju
na~elnika General{taba Vojske RS-a. Sa
skup{tinske govornice Milovanovi} je o{tro
optuìo Mom~ila Kraji{nika da je vr{io pritisak na vojni vrh RS-a da ne dopusti da
nijedan Srbin u reintegrisanim sarajevskim
op{tinama ostane pod kontrolom Alijine
vlasti. On je kazao i da je prema brojnim
Srbima koji su namjeravali ostati u svojim
domovima primjenjivana represija, prijetnje,
ucjene, za {to je kao glavnog krivca naveo
Kraji{nika i vrh Srpske demokratske
stranke.
vozili za Beograd. Najja~a vojna industrija

u biv{oj Jugoslaviji nalazila se u to vrijeme
u Bosni i Hercegovini. Tu mislim na Orao,
Zrak, Unioninvest, Vogo{}u. Tako|er, veliki broj vojske bio je u granizonima u BiH.
Avioni su ograni~eni po teìni tereta i
izno{enje je trajalo od po~etka 1991.
godine. Veliki broj ljudi i ogroman teret je
te godine odvezen sa sarajevskog aerodroma. Naro~ito gust aviosaobra}aj je bio krajem 1991. godine. U to vrijeme bilo je dana
kada na aerodrom niste mogli u}i od
vojske. Vi{e od tre}ine gra|ana Sarajeva je
iseljeno do maja 1992. godine. Sve je to
masovno bjeàlo, nose}i nakit, novac,
umjetnine. Pored vojnih lica, Sarajevo su
napu{tali i zaposleni republi~kog MUP-a.
Oni su imali direktne informacije {ta se
sprema u Sarajevu.
Kontrolni toranj na sarajevskom aerodromu bio je pod vojnom kontrolom, a
aerodromska zgrada pod policijskom.
Policijska uprava nalazila se na kompletnom drugom spratu zgrade Aerodroma.
29
JNA ZNA
17.6.2015
Page 30
Me|utim, prema rije~ima na{eg sagovornika, ve} po~etkom 1991. godine, dolazi do
poreme}aja nacionalnog sastava u policijskoj upravi na Aerodromu.
Bo{njaci su uvijek na Aerodromu
imali 23 ~ovjeka u policiji, ili 40 posto,
ne{to malo manje Srbi i ostalo Hrvati.
Me|utim, u to vrijeme promijenio se
nacionalni sastav milicije na aerodromu u
korist Srba, a na {tetu Bo{njaka. Rade
Radovi} je bio komandir milicije na
Aerodromu. Mi smo imali zaduène
slu`bene pi{tolje CZ 7.62 me|utim na{e
kolege Srbi su odjednom po~eli dolaziti sa
koltovima. Ja ih pitam odakle im, oni mi
kaù - dao nam Karadì}. U to vrijeme
odmah pored zgrade Aerodroma otvara se
firma za proizvodnju suncobrana. Vlasnik
je bio ~ovjek iz Srbije ~ijeg se imena ne
mogu sjetiti. Dovezeni su {leperi balvana,
farbe, razrje|iva~i, ma{ine za rezanje balvana, ~itava jedna fabrika. Tu je bilo i
zapaljivog materijala koje je predstavljalo
opasnost za bezbjednost Aerodroma. Ja
krenem da zaustavim formiranje te firme na
aerodromu, iza koje je stajao Karadì}ev
SDS. Ona je otvorena kako bi SDS imao
svoje ljude na Aerodromu. Suprotstavim se
mnogima na aerodromu, me|utim Milivoje
Mile Jovi~i}, direktor aerodroma, odlu~i
da izda taj prostor. Firma je imala potpuno
otvoren put na pistu. Aerodrom je bio
klju~na ta~ka sa Sarajevo. Znalo se, kada
padne aerodrom, Sarajevo je odsje~eno. Ja
sam tada rekao da aerodrom ne}e pasti. No}
iza toga neko je provalio u kasu u na{im
prostorijama i odnio dugo oru`je koje svaka
milicija na aerodromu ima za vanredne
situacije. Dva dana kasnije dobijam
rje{enje da me skidaju sa te pozicije i prebacuju za na~elnika za potjere i terorizam.
Na moje mjesto postavljen je milicajac
Kenan Deli}. Me|utim, Aerodrom u
Sarajevu pao je 5. aprila 1992. godine kada
je do{ao korpus JNA pro{aran sa ni{kim
specijalcima i zauzeli ga. Na{ kolega
Jasmin Kadi} bio je zadrt ~ovjek, rekao je
da }e ubiti svakog ko poku{a zauzeti aerodrom. Kada je to saznao pukovnik Milan [uput koji je do{ao sa ni{kim
specijalcima, uzeo je zolju s namjerom da
je aktivira u dìp u kojem se nalazio
Jasmin. Kada je kolega Reuf Muhi} saznao
{ta [uput planira, tr~ao je koliko su ga noge
nosile da upozori Jasmina i kaè mu {ta mu
se sprema. Govorio mu je da bjeì preko
piste u Hrasnicu. Me|utim, [uput je aktivirao zolju i ubio obojicu. Specijalci iz Ni{a
su potpuno ovladali aerodromom, od kontrole letenja do kontrole putnika. Kada je
aerodrom pao, Sarajevo je bilo potpuno
odsje~eno, kaè Nusret Smajlovi}.
Milivoje Mile Jovi~i}, direktor sarajevskog aerodroma s po~etka rata, i sam je
pobjegao u Beograd, a potom u Kanadu.
30
20:41
HRONOLOGIJA
BLOKADE
SARAJEVA
Barikade u Sarajevu
4. april 1992. godine: Mi}o Stani{i} i

Stojan @upljanin organizuju postavljanje
barikada na Grbavici i prilazima
Sarajevu. Barikade su postavljene i na
Dobrinji, Ilidì, Nedàri}ima, Stupu i kod
Kozije }uprije na putu prema Palama.
U no}i izme|u 4. i 5. aprila 1992.
godine pripadnici Vazduhoplovne
akademije iz Rajlovca zajedno sa
ni{kim specijalcima zauzimaju
Aerodrom i drè ga u svojim rukama do
polovine juna, kada ga predaju srpskim
paravojnim jedinicama. U to vrijeme
potpuno su obustavljeni civilni letovi.
28. juni: francuski predsjednik
Francois Mitterrand dolazi u Sarajevo.
Tog dana je otvoren humanitarni zra~ni
most
29. juni: UN je preuzeo kontrolu nad
sarajevskim aerodromom. Prva pomo}
stigla je u grad nakon tri mjeseca
opsade.
Desetak godina kasnije napisao je knjigu

Dva dana do mira u kojoj je svjedo~io o
danima kada su preko aerodroma Srbi iz
Sarajeva u stampedu napu{tali grad.
PLAV[I]KA I PRINCEZA
KARA\OR\EVI] IZ SARAJEVA
POBJEGLE KIKA[EM
Iz relativnog mira, za samo tridesetak
dana u Sarajevu imali smo pravi rat.
Situacija je postojala sve teà, ljudi su nastojali da iz grada po{alju bar ène i djecu.
Autobusi i vozovi su stali, individualni
izlasci su bili rizi~ni zbog naoruànih kontrola. Samo je aerodrom radio i zato su ljudi
po~eli da hrle ka nama. Tih dana JNA je
po~ela da evakui{e porodice vojnih lica, a
Jatu i drugim prevoznicima bilo je zabranjeno da lete. Vojni piloti, vidjev{i more naroda na aerodromu, traìli su od komande
odobrenje da povezu te ljude i dobili ga,

pri~a Mile Jovi~i}.
Ali, ipak, tu treba ista}i Stevu Popova,
biv{eg pilota JAT-a, koji je bio mobilisan u
JNA i letio na Kika{u, kargo verziji
Boinga 707, kojim je spaseno najvi{e ljudi.
Hiljade ljudi na prepunom aerodromu samo
su govorili o tom avionu, on je bio simbol
nade i spasa. I dan-danas, u ma kom dijelu
svijeta zavr{ili, nema izbjeglice iz Sarajeva
da vam ne}e pri~ati o Kika{u! Treba
ista}i i jedinicu iz Rajlovca, koja je {titila
aerodrom, pa onda slavne Ni{lije koji su
sprije~ili veliku diverziju na aerodromu,
nabraja Jovi~i} i prisje}a se silnih prijatelja
koji su ga u to vrijeme zvali da im
pomogne.
Jovi~i} se sje}a se i onih koji su mu
kasnije u Beogradu, na ulici, prilazili da se
pozdrave i pri~ali kako im je pomogao da
se ubace u avion.
Jednog jutra, k}erka me zove da
pomognem njenom drugu iz razreda.
Kaèm, u redu. Ujutro, otac tog druga do|e
sa jednom djevoj~icom, kaèm ni{ta se ne
brini. Kod mene upravo stigla Biljana
Plav{i}, i ona bjeì iz Sarajeva, ja zamolim
jednog oficira da se pobrine za ovu djecu.
Poslije stiè princeza Linda Kara|or|evi}
iz Beograda, dovezla lijekove za vojnike,
onda strka po aerodromu, pred zgradom
Ni{lije otkrile auto pun eksploziva.
Aerodrom nastavlja da radi, Kika{ leti
cijeli dan, drugi avioni tako|e, pred mrak
aerodrom ostaje prazan. Iza|em napolje,
kad u polumraku, na pustom aerodromu,
pod prozorima moje kancelarije sjedi dvoje
djece na svojim torbama! Prestravio sam
se! [ta da radim? Ali, onda kao u filmovima, kao poru~en, sleti mali poslovni Jak.
Steva Popov dovezao indijskog generala
Sati{a Nambijara, komandanta UNPROFOR-a u BiH. Pita, imam li koga da ga
poveze u Beograd!
Iza ove velike akcije koju je organizovala JNA, a koja se poku{ava predstaviti
humanitarnom, stajala je sasvim druga
namjera od izvla~enja gra|ana iz sarajevskog pakla.
Kako za na{ list tvrdi Nusret Smajlovi},
iz Sarajeva su izvu~ene umjetnine, zlato,
devize, naravno i gra|ani, a ubacivano
oru`je koje }e biti upotrijebljeno protiv
gra|ana Sarajeva.
Mi u MUP-u smo imali kasu u kojoj se
nalazilo oduzeto zlato. Sve je to nestalo. Tako|e
direktor Milivoje Jovi~i} dvije godine nije predavao pazar sa aerodroma. Pretpostavljam da
su i te pare zavr{ile u Beogradu. Gdje su zavr{ile rezerve iz na{ih banaka?
Oni su avionima unosili oru`je i nikoga
nije bilo da ih kontroli{e. Osnovni cilj bio
je da nas porobe i ubace oru`je, smatra
Smajlovi}.
17.6.2015
20:12
Page 5
markica:TEKST osnova.qxd
17.6.2015
22:10
VITALNI NACIONALNI INTERES
Page 32
Vijee Agencije za potanski promet Bosne i Hercegovine, kojim predsjedava

Eduard akota a iji lanovi su erif Isakovi i Delivoje eri, donosi odluke
motivisane nacionalizmom. Kada akota i Isovi nisu dali saglasnost Poti Srpske
za tampanje markice Andrigrada povodom zvaninog otvaranja ovog kompleksa, eri im se revanirao uskrativi saglasnost BH poti za tampanje markice Sport sa fudbalskom reprezentacijom BiH, a saglasnost nije data ni BH poti i
Hrvatskoj poti Mostar za obiljeavanje 100. godinjice Prvog svjetskog rata
PLJUNI PA ZALIJEPI
@ALOSNA NAM MARKA!

Pi{e: MIRSAD FAZLI]
dgovor na pitanje moè li se

politika uvu}i i na tako mali
prostor kakav obi~no zauzima
po{tanska markica, stigao nam je
iz Agencije za po{tanski promet
BiH, a on je naravno pozitivan. Naime, iako
u tro~lanom Vije}u Agencije, kojom
trenutno predsjedava Eduard [akota, tvrde
da korektno i profesionalno obavljaju svoj
posao, prema na~inu na koji Vije}e
Agencije (ne) usvaja idejna rje{enja za
izdavanje po{tanskih maraka jasno je da
politika ima zna~ajnu, ako ne i presudnu
ulogu.
UZRO^NO-POSLJEDI^NA VEZA
Uskoro }e se obiljeìti 20. godi{njica
genocida u Srebrenici. I dok Velika
Britanija uz podr{ku SAD-a i Holandije
priprema rezoluciju za usvajanje u UN-u,
kojom }e 11. juli biti progla{en za dan
sje}anja na vi{e od osam hiljada Bo{njaka
koje su srpske snage ubile 1995. godine,
BH po{ta planirala je da izda po{tansku
marku ~ija tema je Srebrenica, a motiv
po{tanske marke bio je Kerani ~ipkani
cvijet. Me|utim, da bi se u promet pustila
po{tanska marka, po{tanski operateri
moraju na idejno rje{enje po{tanske marke
dobiti saglasnost Agencije za po{tanski
promet BiH. Agencijom rukovodi Vije}e
Agencije koje se sastoji od tri predstavnika
konstitutivnih naroda BiH, a imenuje ih
Vije}e ministara. Trenutni ~lanovi Vije}e
Agencije koji su u tehni~kom mandatu,
pored ve} spomenutog predsjedavaju}eg
Eduarda [akote, su [erif Isovi} i Delivoje
\eri}. Vije}e Agencije sve odluke donosi
konsenzusom i za davanje saglasnosti za
emisiju po{tanske marke ~ije idejno
rje{enje je Kerani ~ipkani cvijet
32
PO[TANSKA PO[ALICA
Slika patrijarha Pavla, muzej Alije

Izetbegovia, fotografija pripadnika
Crvene armije...
Vije}e Agencije za po{tanski promet
BiH nije postiglo koncenzus za {tampanje
12 po{tanskih maraka. Naime, Po{te
Srpske 2012. godine traìle su saglasnost
za izdavanje po{tanske markice o temi
simboli RS-a, amblem i zastava, a iste
godine traìle su saglasnost i za
obiljeàvanje 20 godina @eljeznica RS-a sa
logom èljeznica i brojem 20. Saglasnost
je uskra}ena. Pro{le godine sva tri javna
po{tanska operatera namjeravala su
{tampati po{tanske marke povodom
obiljeàvanja 100 godi{njice od po~etka
Prvog svjetskog rata. Po{te Srpske za
motiv su imale vojskovo|e Prvog svjetskog
rata, Hrvatska po{ta Mostar Sarajevski
atentat i Prvi svjetski rat, a sa istom
tematikom i motivom izdanja nastupila je i
BH po{ta. Niti jedan operater nije dobio
saglasnost. Tako|e, pro{le godine Vije}e
20. godi{njica RS-a
Agencije nije postiglo konsenzus o

izdavanju po{tanske marke sa slikom
Andri}grada Po{te Srpske i po{tanske
marke Kulturno- istorijsko naslije|e
Visoko Milie Krunidbena i grobna crkva
bosanskih kraljeva, Arnautovi}i BH po{te.
BH po{ti uskra}ena je saglasnost za
izdavanje marke Fudbalske reprezentacije
BiH i fudbalske lopte u bojama BiH
zastave, a Po{tama Srpske saglasnost je
uskra}ena za {tampanje marke povodom
100 godina od ro|enja patrijarha srpskog
Pavla sa njegovom slikom. BH po{ta ne}e
mo}i {tampati po{tansku marku o temi
muzej, a na kojoj bi se na{la fotografija
muzeja Alije Izetbegovi}a. Sa druge strane
Po{te Srpske ne}e mo}i prikladno obiljeìti
Dan pobjede nad fa{izmom {tampanjem
po{tanske marke sa fotografijom
pripadnika Crvene armije.
Sarajevo 2014.
17.6.2015
22:10
Page 33
MARKE ZA POTKUSURIVANJE
VELIKA [ESTORKA
Sanja Sablji}, direktor Hrvatske po{te Mostar,
Jasminka Krivoku}a, direktor Po{ta Srpske,
Mujo Butkovi}, direktor BH po{te Sarajevo,
predsjedavaju}i Vije}a Agencije Eduard [akota,
te ~lanovi Delivoje \eri}
i [erif Isovi}
Proboj logora{a Jasenovca obiljeèn po{tanskom

markom sa motivom spomenika Jasenovac,
obiljeàvanje sje}anja na `rtve Srebrenice
po{tanskom markom nije dozvolio
srpski ~lan Vije}a Delivoje \eri}
konsenzus nije postignut jer Delivoje \eri}
nije dao saglasnost za emisiju ove
po{tanske marke. Ovo nije prvi put da ~lan
Vije}a Agencije za po{tanski promet BiH
\eri} ne daje saglasnost za po{tansku
marku koja promovi{e dràvu Bosnu i
Hercegovinu. Pro{le godine BH po{ta nije
dobila saglasnost za izdanje po{tanske
marke ~ija tema je bila Sport. Prvo je
Nogometni/Fudbalski savez BiH predloìo
BH po{ti da se po~etak Svjetskog
fudbalskog prvenstva u Brazilu isprati i
gestom pam}enja da je reprezentacija BiH
prvi put u~esnik ove velike fudbalske
smotre. Sve je bilo spremno da se 4. juna,

ne{to prije otvorenja SP-a 2014. godine,
promovira i po{tanska markica. Idejno
rje{enje, odnosno motiv po{tanske marke,
bila je slika fudbalske reprezentacije Bosne
i Hercegovine i fudbalska lopta sa
obilje`jem zastave Bosne i Hercegovine.
No, to se nije dogodilo. Hrvatska po{ta
Mostar i BH po{ta nisu dobile saglasnost za
obiljeàvanje 100 godina od Prvog
svjetskog rata. Kao {to je poznato, Sarajevo
je pro{le godine bilo doma}in centralne
manifestacije za obiljeàvanje 100 godina
od Prvog svjetskog rata. Za tu priliku
traèna je saglasnost od Vije}a Agencije za

emisiju po{tanskih maraka 100. obljetnice
Sarajevskog atentata i Prvog svjetskog
rata ali ona nije dobivena jer, naravno,
Delivoje \eri} nije dao saglasnost.
JASENOVAC I SREBRENICA
Navodno, \eri} nije dao saglasnost za
{tampanje ove dvije po{tanske marke jer
[akota i Isovi} nisu dali saglasnost Po{ti
Srpske za {tampanje markice Andri}grada povodom zvani~nog otvaranja ovog
kompleksa izgra|enog po idejnom
rje{enju Emira Kusturice.

33
17.6.2015
22:12
VITALNI NACIONALNI INTERES
Page 34
PO[TOM SE [IRI MIRIS LJILJANA
Ljiljani neprihvatljivi za srpski

narod
LJLJAN, NIPO[TO
Faksimil obja{njenja Delivoja \eri}a o
nepihvatljivosti po{tanske marke sa ljiljanom
U znak sje}anja na veliki broj `rtava

Po{te Srpske su u maju ove godine izdale
vanrednu po{tansku marku pod nazivom
Jasenovac, sa motivom slike spomenika
Jasenovac kojom se obiljeìlo 70 godina od
proboja logora{a najve}eg nacisti~kog
logora u Hrvatskoj. Za ovu po{tansku
marku Vije}e Agencije je dalo saglasnost.
Za razliku od obiljeàvanja 70 godina od
proboja logora{a najve}eg logora
Jasenovac sa po{tanskom markom sa
motivom
spomenika
Jasenovac,
Vije}e Agencije, odnosno

Delivoje eri}, uskratio je
saglasnost i za {tampanje
po{tanske marke Kulturnoistorijsko naslije|e Visoko
Milie Krunidbena i grobna
crkva bosanskih kraljeva,
Arnautovi}i. Ova je marka
sadràvala grb Tvrtka I
Kotromani}a - ljiljan, iako je
Komisije za o~uvanje
nacionalnih spomenika Bosne
i Hercegovine, Arheolo{ko
podru~je Mile-Krunidbena i grobna crkva
bosanskih kraljeva, Arnautovi}i, op}ina
Visoko, proglasilo nacionalnim
spomenikom Bosne i Hercegovine. Na
po{tanskoj marki sadràn je grb Bosne
u vrijeme vladavine kralja Tvrtka I
obiljeàvanje sje}anja na `rtve Srebrenice

po{tanskom markom sa motivom Kerani
~ipkani cvijet, koji predstavlja sje}anje i
simbol je borbe protiv masovnih stradanja
svih nevinih `rtva na prostoru Bosne i
Hercegovine, a ne samo Srebenice, nije
mogu}e, jer to ne dozvoljava Delivoje
\eri}.
I \eri} i [akota i Isovi} za svoj (ne)rad
primaju vi{e nego dobru pla}u. Naime, tri
PITANJA BEZ ODGOVORA
ÎPKANI CVIJET
12 potanskih maraka nije dobilo

saglasnost Vijea Agencije
Na na{e pitanje {ta je bilo sporno,
odnosno za{to je ~lan Vije}a Agencije
Delivoje eri} uskratio saglasnost za
izdavanje spomenutih po{tanskih
markica, predsjedavaju}i Vije}a Agencije
Eduard [akota kaè: Ne znam to~an
odgovor na pitanje {to je na
po{tanskim markama koje navodite za
na{eg kolegu bilo sporno ja, a ne èlim
naga|ati. Mislim da je prava adresa za
ovo pitanje ~lan Vije}a Agencije kojeg
spominjete i koji moè dati odgovor iz
prve ruke. Uzro~no-posljedi~nu vezu
izme|u po{tanskih maraka razli~itih
operatora koje nisu dobile suglasnost,
a koju imputirate, ne bih èlio
komentirati jer ne vjerujem da uop}e
34
Kotromani}a, u kom su
ljiljani koji u ovom obliku i
ovom vremenu nisu
prihvatljivi za srpski narod
da se na|u na jednoj
po{tanskoj marki. U vrijeme
kada je grb nastao ljiljani su
imali drugi smisao i zna~aj,
{to i istorijski nije sporno.
Me|utim, motive iz ovih
grbova je preuzela tzv.
Armija BiH pod kojim
grbom su u ovom
posljednjem ratu u BiH po~injeni
zlo~ini srpskom narodu i isti vrije|aju
srpski narod, a {to je poznato ovima u
Bosni i Hercegovini, napisao je \eri}
obrazlaù}i uskra}ivanje suglasnosti za
{tampanje ove po{tanske marke.
postoji. Prema njegovim rije~ima,

izdavanje po{tanskih maraka u BiH je
regulisano Zakonom o po{tama BiH i
Konvencijom Svjetskog po{tanskog
saveza koja je ratificirana u
Parlamentarnoj skup{tini BiH.
Napominjem da Vije}e Agencije sve
odluke, pa tako i odluke o zahtjevima
za emisije po{tanskih maraka donosi
konsenzusom. U aktualnom sazivu
Vije}a Agencije ukupno 12 maraka,
odnosno zahtjeva javnih po{tanskih
operatora, nije dobilo suglasnost
Agencije. Od tih 12 po{tanskih maraka,
6 zahtjeva je Po{ta Srpske, 5 zahtjeva
je BH po{te i jedan zahtjev Hrvatske
po{te Mostar, kaè [akota.
Ovoj po{tanskoj marki sporna je tema

Srebrenica, a ne motiv Kerani ~ipkani cvijet
~elna ~ovjeka Agencije mjese~no sa svim

dodacima zara|uju oko 4.000 KM. Startna
pla}a predsjedavaju}eg Vije}a Agencije
[akote je 3.330 KM, a \eri}a i Isovi}a
3.100 KM. Budèt Agencije za po{tanski
promet BiH 2013. godine, prema izvje{taju
Ureda za reviziju institucija BiH, iznosio je
850 hiljada KM. BH po{ta je Agenciji
uplatila oko 350 hiljada KM, dok su Po{ta
Srpske i Hrvatska po{ta Mostar na ra~un
Agencije uplatile po 200 hiljada KM. U
2013. godini Agenciji je iz budèta
institucija BiH odobreno 100 hiljada KM.
Iako ne postoje pouzdani podaci o
rezultatima rada svih 12 uposlenika
Agencije za po{tanski promet BiH, prema
izvje{taju Ureda za reviziju institucija BiH,
budèt od 850 hiljada KM u 2013. godini
Agencija je potro{ila na isplate pla}a,
naknadu tro{kova uposlenih, putne
tro{kove, prevoz i gorivo...
17.6.2015
20:14
Page 2
asim:TEKST osnova.qxd
17.6.2015
23:33
Page 36
TURISTI^KI MEGAPROJEKT NA BJELA[NICI
Investitor iz Arapskih Emirata nainio prvi konkretan korak u realizaciji megaprojekta na Bjelanici vrijednog vie milijardi eura; Na novinar razgovarao je s arapskim investitorom Ahmedom Ismailom i doznao najvanije pojedinosti projekta u
iju realizaciju jo uvijek mnogi ne vjeruju
TURISTI^KI GRAD NA BJEL A[NICI
SUVIE DOBRO DA BI
BILO STVARNO!
MAKETA BUROJ OZONE
Turisti~ki grad na Bjela{nici
prostirat }e se na 137.000 hektara
36
17.6.2015
23:34
Page 37
Pi{e: ASIM METILJEVI]
Foto: MARIO ILIÎ]
odizanje turisti~kog grada u

Trnovu, najve}eg na prostoru
Balkana, u ~iju su izgradnju
investitori iz Arapskih Emirata
navodno spremni uloìti vi{e od
dvije milijarde eura, jo{ uvijek djeluje kao
investiciona fatamorgana. Oprez s kojim je
UVJEREN U USPJEH
Arapski investitor Ahmed
Ismail potpisao je prvi
oficijelni ugovor o izgradnji
turisti~kog grada na
Bjela{nici
OZBILJNA INVESTICIJA ILI FATAMORGANA
Arapski investitor Ahmed Ismail:

Razumijem skepsu ovda{njih
ljudi, ali budite uvjereni da
}emo uspjeti!
u martu do~ekana najava ove investicije
nije ni{ta manji ni danas nakon {to je
po~etkom sedmice potpisan prvi konkretni
ugovor kojim je po~ela prakti~na realizacija
ovog megaprojekta.
Firma Buroj Property Development iz
Ujedinjenih Arapskih Emirata potpisala je
po~etkom sedmice sa Zavodom za
planiranje Kantona Sarajevo ugovor o
izradi regulacionog projekta na lokalitetu
Donja Grkarica-Pre~ko polje (Bjela{nica),
a vlasnik firme iz Abu Dhabija Ahmed
Ismail registrirao je firmu-k}erku u
Sarajevu, koja }e voditi cijeli projekt.
înjenica da je ugovor potpisan bez
medijske pompe i slavlja rje~ito svjedo~i o
prisutnom oprezu s kojim se i u oficijelnim
i u neoficijelnim strukturama gleda na ovaj
projekt.
PREDNOST TRNOVSKE LOKACIJE

Vlasnik arapske firme, 32-godi{nji
inìnjer i ekonomista Ahmed Ismail, s
kojim smo razgovarali dan nakon
potpisivanja ugovora, nije osobito ni
iznena|en ni razo~aran sveprisutnom
skepsom s kojom se susre}e u Sarajevu.
Svjestan je da su investicije u BiH, kao i na
prostoru cijelog Blakana, koje se mjere u
milijardama eura prava rijetkost, ali
nagla{ava ~injenicu da dràva iz koje dolazi
vi{estruko manja od BiH, pa ipak svake
godine privu~e desetine milijardi dolara
inostranog i doma}eg kapitala. Kaè da je
projekat Buroj Ozone, kako glasi
oficijelni naziv budu}eg turisti~kog grada
na Bjela{nici, slu`beno predstavio na
posljednjem sajmu International Property
Show u Dubaiju, jednoj od najve}ih
sajamskih manifestacija te vrste u svijetu, i
da je njegov projekat, me|u nekoliko
stotina drugih, bio me|u najskromnijim!
Na na{e pitanje za{to je izabrao ba{
op}inu Trnovo, Ismail kaè da su presudile
tri ~injenice.
Lokacija je udaljena svega 20 minuta
vo`nje od aerodroma i centra glavnog
grada BiH, i ne znam da i jedan grad u
Evropi ima planinske masive tako blizu
gradskom centru, kao {to to ima Sarajevo.
To je prava rijetkost i veliko bogatstvo
koje imate. Svuda se u svijetu na planine
ide satima, a vi ste iz centra Sarajeva na
37
17.6.2015
23:34
Page 38
TURISTI^KI MEGAPROJEKT NA BJELA[NICI

planini za 20 minuta.
Druga, jednako va`na ~injenica, koja
nas je opredijelila za Bjela{nicu jeste
priroda - obilje zelenih povr{ina, ~iste vode
i svjeèg zraka s najve}om koncentracijom
ozona na svijetu. Vi u tome vjerovatno ne
nalazite ni{ta spektakularno, ali za nas koji
dolazimo iz zemalja s vrelim suncem i
ogromnom vlagom u zraku, to predstavlja
neprocjenjivu vrijednost, kaè Ahmed
Ismail.
TURISTI^KI BUM ILID@E

Ismail je potpuno uvjeren da }e bogatiji
gra|ani iz dràva Zaljeva pokupavati
apartmane u turisti~kom gradu Buroj
Ozone na Bjela{nici i popuniti hotelske
kapacitete. Kao dokaz za svoju tvrdnju
navodi podatak da doslovno svi gra|ani
Arapskih Emirata idu na godi{nji odmor
negdje vani, neki ~ak i tri-~etiri puta u toku
godine.
POSAO ZA 150 GRA\EVINSKIH FIRMI
Sve objekte gradit e bh. graevinari

Firma Buroj Property Development iz
Ujedinjenih Arapskih Emirata realizirala je
nekoliko zapaènih projekata u svojoj
dràvi oslanjaju}i se na gra|evinsku
operativu drugih kompanija.
Sve objekte na Bjela{nici gradit }e
firme iz BiH koje }e se birati na javnom
natje~aju.
Vidite {ta se desilo na Ilidì. Svi

smje{tajni kapaciteti su popunjeni tokom
ve}eg dijela godine, a ve}ina turista dolazi
iz dràva Zaljeva, kaè Ismail, koji je
uvjeren da bi se broj turista iz dràva
Zaljeva mogao vi{estruko pove}ati ako bi
postojali
odgovaraju}i
smje{tajni
POVOLJAN PRAVNI ARAN@MAN
Lokacija na Bjelanici ostaje u

trajnom vlasnitvu Opine Trnovo
Zemlji{te na lokalitetu Donja Grkarica i
Pre~ko Polje, gdje }e se graditi Buroj
Ozone, ve}im dijelom je u privatnom
posjedu lokalnog stanovni{tva, i Op}ina
Trnovo je ve} oglasila otkup zamlj{ta po
cijenama koje se kre}u u rasponu od 6 do
10 KM po kvadratnom metru, zavisno od
lokacije i kvalitete. Nakon otkupa, Op}ina
}e zemlji{te dodijeliti na kori{tenje firmi iz

Arapskih Emirata, pri ~emu }e zemlji{te
ostati u trajnom vlasni{tvu Op}ine.
Na~elnik Op}ine Trnovo Ibro Berilo za
Slobodnu Bosnu kaè da je to najbolji model
u okviru postoje}ih restriktivnih zakona, koji
onemogu}avaju strane dràvljane da postanu vlasnici zemlji{ta i nekretnina u BiH.
POTPISAN TROJNI UGOVOR

Zavod za planiranje Kantona
Sarajevo izradit }e urbanisti~ki plan
38
I kasnije, nakon izgradnje, svi

zaposlenici u slu`bama tehni~ke podr{ke,
servisa i odràvanja, bit }e iz BiH.
Na izgradnji }e biti angaìrano
najmanje 150 gra|evinskih firmi
specijaliziranih za razli~ite vrste
gra|evinskih poslova, s nekoliko hiljada
radnika u pojedinim fazama izgradnje.
kapaciteti i razvijena hotelsko-turisti~ka

ponuda.
Turisti~ki grad na Bjala{nici, prema
prvobitnoj verziji idejnog projekta,
prostirao bi se na povr{ini od oko 137
hiljada hektara, a njegov stambeni dio
sastojao bi se od niza ~etverokatnih zgrada
s apartmanima, te luksuznih vila i hotela.
Apartmane i vile namjeravamo izdati
pod dugogodi{nji zakup ljudima koji bi ih
sami koristili a ve}im dijelom godine
iznajmljivali turistima, obja{njava Ismail
poslovni model na kojem }e funkcionirati
Buroj Ozone.
Mada se budu}i turisti~ki grad na
Bjela{nici Buroj Ozone nalazi nadomak
poznatih olimpijskih ski staza na Bjela{nici
i Igmanu, Ismail kaè da }e teì{te
turisti~ke ponude biti na sadràjima koji
nisu striktno vezani za zimski turizam.
PRVI OBJEKTI KRAJEM GODINE

Na{ sagovornik kaè da je klima
varljiva, nekada ima a nekada nema
snijega, a njihov cilj je da grad bude pun
turista tokom cijele godine i da {pica
sezone ne bude u tri zimska mjeseca, nego
tokom najve}ih vru}ina koje u dràvama
Zaljeva po~inju dosta rano, ve} u maju, i
traju do kraja oktobra. Kaè da }e voditi
ra~una
da
kod
gradnje
koriste
najsavremenije izolacione meterijale kako
bi apartmani bili ugodni za boravak uz {to
je mogu}e manju upotrebu klima-ure|aja.
Prema ugovoru potpisanom sa
Zavodom za planiranje Kantona Sarajevo,
projektna dokumentacija trebala bi biti
ura|ena u narednih {est mjeseci, a prvi
gra|evinski radovi po~eli bi s po~etkom
gra|evinske sezone naredne godine.
Najprije }e se izgraditi gradska infrastruktura, vodovodna i kanalizaciona mreà,
vodovi elektri~ne energije i koaksijalnih
kablova do svakog objekta, te pristupni
putevi. Svi stambeni objekti iz prve faze
projekta vrijednog 930 miliona eura bit }e
izgra|eni do kraja 2017. godine, pri ~emu
bi se ostali objekti (druga faza projekta)
gradili sukcesivno, tokom narednih pet
godina.
17.6.2015
15:24
Page 1
ISIS:TEKST osnova.qxd
ODVE] IDIL-i~no
17.6.2015
20:44
Page 40
Prole sedmice u
Sarajevu je objavljena
knjiga ISIS: U SRCU
VOJSKE TERORA i
studija ZOV RATA U
SIRIJI I BOSANSKOHERCEGOVAKI
KONTINGENT STRANIH
BORACA; neki od autora
ovih izdanja za
Slobodnu Bosnu
govore o Islamskoj dravi
kao najveoj opasnosti po
moderno ovjeanstvo,
ukljuujui, naravno, i
Bosnu i Hercegovinu,
koja je bila meu prvim
zemljama koje su uvele
sankcioniranje odlazaka
u tue ratove
MI[EVI I KUKAVICE
Navodno hrabri borci Islamske dràve, koji
masovno ginu a ni sami ne znaju za{to

Foto: MILUTIN STOJÊVI], ARHIV SB
ok se u Sarajevu 28. juna pro{le

godine obiljeàvala stogodi{njica
atentata na prestolonasljednika
Austrougarske monarhije Franza
Ferdinanda, u Mosulu, na rijeci
Tigris u sjevernom Iraku, progla{ena je
Islamska dràva. Od tada su nevaè}i
akronimi ISIS, IDIL, ili ISIL, dakle
Islamska dràva Iraka i Sirije, ili Islamska
dràva Iraka i Levanta, ve} je validan samo
- ID, odnosno IS. Mada se nedavno
objavljena knjiga Michaela Weissa i
Hassana Hassana zove ISIS: U srcu vojske
terora. Pristali smo, tvrde autori, uz
naziv ISIS iz prakti~nih razloga, s obzirom
na intenzivne rasprave o slu`benom
nazivu.
RIVALSTVO IRANA I
SAUDIJSKE ARABIJE
O, muslimani, poùrite u va{u dràvu.
Zaista je to va{a dràva. Zato {to Sirija nije
zemlja Sirijaca i Irak nije zemlja Ira~ana.
Abu Bakr al-Baghdadi - otada miropomazani kalif Ibrahim - oglasio je kraj ISIS-a i
ro|enje Islamske dràve 28. lipnja 2014.,
40
prvi dan mjeseca ramazana. Drào je

propovijed s propovjedaonice Velike
dàmije al-Nuri u Mosulu, gradu koji su
njegove snage zauzele dva dana prije. Iako
je ro|eni Ira~anin, al-Baghdadi je ukinuo
svoje i sve druge vrste dràvljanstva, tako
po~inje knjiga ISIS: U srcu vojske terora,
koju su, zajedni~kim snagama, objavili
sarajevski Buybook i zagreba~ki Jutarnji
list, a preveli Mirnes Kova~ i Muhamed
Fazlovi}. Originalno izdanje je sa
markicom New York Timesa i etiketir-
ano je kao - bestseler.

Gotovo u isto vrijeme, u Sarajevu je
objavljena i studija Zov rata u Siriji i
bosanskohercegova~ki kontingent stranih
boraca, autora Vlade Azinovi}a i Muhameda Jusi}a, u izdanju Atlantske inicijative. A, kada pro~itate i jedno i drugo {tivo
shvati}ete, vjerovatno, koliko ustvari do
tada uop{te niste poznavali materiju. Jer,
ogromna ve}ina nas misli da se vojnici
Islamske dràve bore protiv SAD-a i ostalih
ugnjeta~a sa Zapada, a zapravo se bore
17.6.2015
20:44
Page 41
ZAPIS O JEDNOJ KNJIZI I JEDNOJ STUDIJI
GODI[NJICA
DR@AVE IRAKA I
LEVA(N)TA
Vlado Azinovi}: Od decembra

2012., pa do decembra 2014.
iz BiH je u Siriji ukupno boravilo
156 mu{karaca i 36 èna koji su
sa sobom poveli najmanje
25-ero djece
protiv - muslimana. Konkretno, suniti protiv {iita, a zapadnjaci su samo kolateral.

Dobro ste konstantovali da su najve}e
`rtve onoga {to mnogi pogre{no nazivaju
islamskim terorizmom upravo muslimani.
To mnogi ne èle da priznaju i vide i to
podjednako oni koji sve muslimane
optuùju zbog onoga {to mala skupina
fantika ~ini kao i oni koji takve podràvaju
zbog svih nepravdi koje se muslimanskim
narodima {irom svijeta ~ine. [to se ti~e
dana{njeg sukoba sunita i {iita u Iraku i
41
ODVE] IDIL-i~no
17.6.2015
20:45
Page 42
Siriji, on je prije svega isforsiran i rezultat

je politizacije vjerskih i mezhebskih
osje}anja. Suniti i {iiti su kroz stolje}a
ìvjeli zajedno. [iiti su ìvjeli pod
sunitskim halifama, i suniti pod {iitskom
vla{}u, ali nikada nije bilo ratova do
istrebljenja. Odnosi nisu uvijek bili idealni
i postojala je neka vrsta animoziteta kakva
se nalazi me|u razli~itim sljedbama koje je
i tada podgrijavala politika odnosno borba
za poziciju halife ili vladara svih
muslimana. Ali nije bilo ovakvog
otvorenog rata i brutalnosti. Zato danas
~ude ovakve pojave u muslimanskom
svijetu. Historija }e pokazati kome je to
trebalo i odgovaralo, muslimanskim narodima sigurno nije, obja{njava Muhamed
Jusi}, islamski teolog i publicista, analiti~ar
de{avanja na Bliskom istoku.
Prije svega, zbog na{ih ~italaca,
nastavlja Jusi}, rije~ sunit u arapskom
dolazi od termina ehlu-s-sunne ve el-dèmaa, to jeste sljedbenici sunneta (Poslanikove prakse) i ve}inske zajednice, dok
{iizam dolazi od arapskog termina {iat
Ali, {to zna~i pristalica Alijje bin Ebi
Taliba: Nakon smrti Poslanika islama,
ve}ina njegovih u~enika je za vladara
muslimanske zajednice izabrala Ebu Bekra.
Tako je Ebu Bekr dobio titulu halifatu
resuli llah, ili nasljednik Boìjeg Poslanika, odakle dolazi naziv halifa, koji su
uzeli ne samo prva ~etvorica halifa, koji se
nazivaju pravilno vo|enim, upu}enim
(ra{idun), ve} tako|er i kasniji muslimanski
vladari Emevijske, Abbasijske i Fatimijske
dinastije, a ~ak su naziv halifa koristili i
Osmanlije. U tim presudnim momentima za
muslimansku zajednicu jedan je broj ljudi
smatrao da Alija treba postati Poslanikov
nasljednik i okupljali su se oko njega,
formiraju}i prvo jezgro {iizma. Sam je Alija
odbio da se suprotstavi Ebu Bekru i,
zapravo, sara|ivao je blisko s njim i
dvojicom njegovih nasljednika, Omerom i
Osmanom, sve dok i sam nije postao ~etvrti
pravilno vo|eni halifa sunitskog islama.
Tek je nakon Alijine smrti, koju je
prouzrokovao jedan ~lan havaridà,
ekstremisti~ke grupacije
koja je odbila priznati za
halifu kako Muàviju, koji
je preuzeo hilafet od Alije,
tako i samog Aliju, {iizam
postao religijsko-politi~ki
pokret u Iraku. Tako barem
ovaj
sporni
trenutak
islamske historije opisuje
profesor Sejjid Husein Nasr
u svom, za zapadne ~itaoce
pojednostavljenom uvodu u
islam, sabranom u djelu
Srce islama.
Prema podacima PEW
Centera, a koje je objavio
42
VLADO AZINOVI]
Kada pogledamo profile ljudi koji iz BiH
odlaze u Siriju i Irak, jasno je da oni nisu ni
iz bliza spoznajno kapacitirani
Centar za napredne studije

iz Sarajeva suniti su 2010.
predstavljali ve}inu muslimanske populacije (8790%), a pretpostavlja se da
}e tako biti i 2030. godine.
Bosanski muslimani, ili
Bo{njaci, su suniti, ako ko
nije znao. Predvi|anja su
da }e se sa sada{njih
1,4 milijarde, broj sunita
pove}ati na skoro 2 milijarde. Broj {iita je procijenjen u rasponu od
162 miliona i 211 miliona
2010., a za o~ekivati je da }e ih biti izme|u
219 i 285 miliona 2030. godine. êtiri
zemlje u svijetu imaju ve}insku {iitsku
populaciju: Iran (oko 93%), Azerbejdàn
(oko 70%), Bahrein (oko 70%) i Irak
(67%). Ira~ka {iitska populacija }e u
narednih dvadeset godina rasti brìm
tempom od one u Iranu. Danas Iran preko
{iitskih zajednica u muslimanskom svijetu
poku{ava ostvariti svoj utjecaj, dok isto to
poku{ava i njihov najve}i rival u regionu
Saudijska Arabija i nekoliko
zaljevskih zemalja koje
podràva ju razli~ite sunitske
pokrete s politi~kom agendom zagrnutom vjerom i
tradicijom. Ta manipulacija
vjerom izvor je sukoba, a ne
sama razli~ita tuma~enja
islama i njegove historije.
Islam je ~ist od onoga {to
politi~ki mo}nici i vjerski
fanatici ~ine u njegovo ime.
Nakon {to pro~itate ovo {to je
za Slobodnu Bosnu izjavio
Muhamed Jusi}, lak{e }ete i
~itati i shvatiti knjigu ISIS: U
srcu vojske terora, ali i

studiju koju su napisali on i
njegov kolega.
REGRUTACIJA NA[IH
DJEVOJAKA I MOMAKA
Povratnici s rati{ta u
Siriji i Iraku - isku{ani u
borbama, vje{ti u rukovanju
oru`jem i eksplozivom, i
ideolo{ki motivirani - op}enito se smatraju izravnom
prijetnjom ne samo po
sigurnost Bosne i Hercegovine nego i po regionalnu i
me|unarodnu sigurnost jer se vjeruje da bi
se nakon povratka u mati~nu zemlju mogli
priklju~iti ve} postoje}im mreàma ideolo{ki radikaliziranih osoba i zajednica ili
uspostaviti nove. Smatra se tako|er da bi se
takve osobe mogle angaìrati u procesu
radikalizacije i vrbovanja novih boraca za
sukobe u Siriji i Iraku ili da bi njihova
znanja i iskustvo mogli biti privla~ni nekoj
od organiziranih kriminalnih skupina,
uvod je, pak, u njihovu studiju Zov rata u
Siriji i bosanskohercegova~ki kontingent
stranih boraca. BiH u ID-u, ili ID u BiH, za
mnoge stanovnike ove dràve je potpuno
neozbiljno i nebitno razmatranje ne~ega {to
je tamo, negdje, daleko i, tek, pomalo se
osjeti i kod nas. Ali... @eljeli smo istraìti
odlaske na{ih ljudi u Siriju i Irak i poku{ati
razumjeti kako se, za ne{to vi{e od dvadeset
godina, od zemlje koja ja bila odredi{te
putuju}ih stranih boraca po~etkom 1990-ih,
Bosna i Hercegovina danas pretvorila u
zemlju njihovog porijekla. Istraìli smo
motive za odlazak, na~ine putovanja i
naj~e{}e rute kojima se odlazi ili se vra}alo
iz Sirije, uo~ili vrlo zanimljive zajedni~ke
osobne, psiho-socijalne, ekonomske, obraSLOBODNA BOSNA I 18.6.2015.
17.6.2015
20:45
Page 43
ZAPIS O JEDNOJ KNJIZI I JEDNOJ STUDIJI
Muhamed Jusi}: Islam je ~ist

od onoga {to politi~ki mo}nici i
vjerski fanatici ~ine u njegovo ime
zovne i radne karakteristike ve}ine na{ih
dobrovoljaca, i na temelju pojedina~nih
podataka do{li do kumulativne procjene
njihovog broja u Siriji i Iraku, ali i onih koji
su se vratili u BiH. Prema na{em uvidu, od
decembra 2012., pa do decembra 2014. u
Siriji je ukupno boravilo 156 mu{karaca i
36 èna koji su sa sobom poveli najmanje
25-ero djece. Pedesetak tih osoba se vratilo
u BiH. Govorimo o onima ~iji su odlasci i
povraci registrirani na na{im grani~nim
prijelazima. Taj broj je mogu}e i ve}i jer
znatan broj gra|ana BiH koji putuju u Siriju
dolaze iz dijaspore, isti~e Vlado Azinovi},
vanredni profesor na Fakultetu politi~kih
nauka u Sarajevu.
Svi ti na{i, uglavnom, mladi ljudi odlaze
u Siriju da ginu, a ni oni ne znaju zbog

~ega: Kada pogledamo profile ljudi koji iz
BiH odlaze u Siriju i Irak, jasno je da oni
nisu ni iz bliza spoznajno kapacitirani da
razumiju ni su{tinu tog konflikta, ni svoje
mjesto u njemu. Njima se servira pri~a o
tome kako im je du`nost i}i i braniti
identitetsku zajednicu kojoj vjeruju da
pripadaju i kako je vrhunac tog napora
poloìti svoj ìvot i imetak. Za ~ije se
interese oni stvarno bore, to niko ne moè
pouzdano znati.
Jedno od vrlo va`nih pitanja, na koje
nema jednostavnog odgovora, jeste i gdje
se regrutuju svi ti momci i djevojke.
Istraìvanje je pokazalo da najve}i broj
na{ih ljudi koji odlaze na rati{ta u Siriji i
OPASNI @IVOTNI IZBORI
Imami na udaru samoproglaenih

autoriteta
A, kakva je uloga Islamske zajednice
u BiH? Mislim da su ~esto upravo
slu`benici Islamske zajednice, prije svih
imami, prvi na udaru ovih
samoprogla{enih autoriteta koji si
uzimaju za pravo tuma~iti vjeru i
ohrabrivati ljude da poloè ìvote i
imetak u borbi za ostvaranje tu|ih
ciljeva. Islamska zajednica, prvenstveno
kroz istupe reisu-l-uleme Huseina ef.
Kavazovi}a, nedvosmisleno i u vi{e
navrata, osudila je odlaske na rati{ta u
Siriju i pozvala vjernike da ne podlijeù
tuma~enjima koja ih ohrabruju na tu
vrstu avanturizma. Mislim da je reis
Kavazovi} u nekoliko navrata nastupio i
dràvni~ki i javno rekao stvari koje bismo
ina~e o~ekivali od bo{nja~kih politi~kih
~elnika, ali su oni, sve do nedavne
posjete ameri~kog generala Johna
Allena, odlu~ili potpuno ignorirati ovaj
problem u javnim istupima i pona{ati se
kao da on ne postoji. Vjerujem da
Islamska zajednica nastoji uspostaviti
komunikaciju s ljudima u zaba~enim i
posebno ugroènim podru~jima iz kojih
se vrbuje najve}i broj putnika za Siriju i
Irak, i s njima razgovarati i pruìti nu`na
poja{njenja. Kao dru{tvo, trebali bismo
podràti taj napor i angaìrati i druge

preostale korektive kako bi se afirmirale
univerzalno pozitivne vrijednosti i kako bi
se, posebno mlade ljude, odvra}alo od
nepromi{ljenih i opasnih ìvotnih izbora,
odgovara na na{e pitanje Vlado
Azinovi}.
MUHAMED JUSI]
[iiti su ìvjeli pod sunitskim halifama,
i suniti pod {iitskom vla{}u, ali nikada
nije bilo ratova do istrebljenja
Iraku dolazi s margina - dru{tvenih,

ekonomskih, ~esto i geografskih. Vidjeli
smo fotografije ku}a iz kojih su oti{li neki
mladi}i koji su kasnije poginuli u Siriji, i to
naj~e{}e u me|ufrakcijskim borbama
izme|u razli~itih selefijskih formacija. To
su ku}e od cigala i bez fasada, do kojih
~esto ne vodi ni zemljani put. Ukratko,
ku}e iz kojih bi svako nastojao pobje}i bilo
kad i bilo gdje. Naàlost, jedina vidljiva i
strukturirana, makar i retrogradna opcija,
koja se ~esto nudi takvim ljudima upravo je
ova ideolo{ka matrica na kojoj se
radikaliziraju i vrbuju oni koji odlaze na
strana rat{ta. Me|utim, taj proces se ne
odvija samo u nekim nedo|ijama i zabitima
daleko od na{ih o~iju. Znatan broj ovih
osoba radikalizira se i u ve}im gradskim
centrima - Sarajevu, Zenici, Tuzli i
Travniku. Posebna je zanimljivo ono {to se
doga|a na dru{tvenim mreàma, koje
tako|er sluè kao mo}an alat za
radikalizaciju i vrbovanje. To je svijet za
sebe, a o njegovom utjecaju na mlade, koji
ina~e uglavnom ìve u tom svijetu,
moèmo samo naga|ati, obja{nava Vlado
Azinovi}.
VI[ESTRUKI POVRATNICI U DJELO

POZITIVNI
ISTUPI
Reisu-l-ulema
Husein ef.
Kavazovi}
U vrijeme vladavine Saddama Husseina, manjinski suniti vladali su ve}inskim

{iitima. A u Siriji su oba Al-Assada, otac i
sin, Hafez i Bashar, predvodili, ili jo{
uvijek predvode tu dràvu, i oni su aleviti,
{to je {iitska frakcija. No, Basharova
supruga je sunitkinja, a suniti su i ve}ina
ljudi iz politi~kog i vojnog vrha Sirije.
43
ODVE] IDIL-i~no
17.6.2015
20:45
Page 44
PRIÂ ZA SEBE
Biti Kurej, a ne Patun

OD IZVORA DVA PUTI]A
Ayman al-Zawahiri i
Abu Bakr al-Baghdadi
Muhamed Jusi} poja{njava

kako je do{lo do raskola izme|u
AlKaide i Islamske dràve, iako
su istih korijena: Al-Kaidinoj
ideologiji bliski borci su se vrlo
rano podijelili u dvije skupine:
Dàbhat al-Nusru ili Al-Nusra
Front, kojeg vodi izvjesni Abu
Mohammad al-Golani, a koji
priznaje lidersku poziciju novog
vo|e Al-Kaide u svijetu Aymana
al-Zawahirija i one koji su se od
njega odvojili i slijede {efa

ira~kog ogranka Al-Kaide, Abu
Bakra al-Baghdadija, koji
osporava autoritet Al-Zawahirija
i sebe smatra emirom ili
vladarom Islamske dràve u
Iraku i Levantu ([amu ili Siriji).
Do raskola izme|u IDI[-a i
lidera globalne Al-Kaide je do{lo
kada je Al-Zawahiri od njih traìo
da u Siriji ratuju pod komandom
Al-Nusre, a da oni zadrè
Mislim da je pogre{no tvrditi kako je

Saddamova diktatura bila vladavina sunita.
Tvrde}i
to
upadamo
u
zamku
ispolitiziranog sekta{tva koje je Irak i
dovelo tu gdje je sada. Upravo je taj narativ
produbio ove sekta{ke podjele na kojima
mnogi despoti u regionu po principu
zavadi pa vladaj jo{ uvijek ja{u, naravno
uz obavezni blagoslov svjetskih mo}nika.
A, kada su mirne demonstracije u Siriji,
zbog brutalnosti reìma, prerasle u
gra|anski rat, nije se vi{e moglo govoriti o
velikom stepenu jedinstva me|u borcima
koji sebe nazivaju revolucionarima s
obzirom da se radi o mno{tvu samoorganizovanih skupina koje su vremenom tek
poku{ale oformiti neku vrstu, ako ne
zajedni~ke komande, onda ne~ega {to
nazivaju gurfetu-tensikijat ili koordiniraju}eg stoèra. Kada je jedno takvo tijelo
organizovano prije vi{e od godinu dana i
kada su sve formacije pozvane da se stave
pod komandu Slobodne sirijske vojske
(FSA), ve} tada je bilo o~ito da me|u
44
operativnu samostalnost na
prostoru Iraka. Al-Baghdadi je to
odbio i sebe proglasio emirom ili
vladarom islamske dràve u
za~e}u a u jednom svom
govoru je Az-Zawahirija optuìo
da je odstupio od [erijata jer je
beju dao lideru talibana Mula
Omeru koji je Pa{tun iako se od
Poslanika, a.s., prenosi da halifa
moè biti samo neko ko je iz
plemena Kurej{. Istovremeno,
oruànim skupinama postoje i one koje su

ideolo{ki i po ciljevima svoje borbe toliko
daleko od ve}ine sirijskih pobunjenika da
nemaju ni minimum zajedni~ke osnove za
djelovanje. Takvu zajedni~ku komandu
nisu prihvatile skupine koje se ideolo{ki
povezuju sa onim {to je naro~ito nakon 11.
septembra postalo poznato kao Al-Kaida,
tvrdi Muhamed Jusi}.
Nerijetko su na{i borci u Siriji
vi{estruki povratnici u djelo u Bosni i
Hercegovini... Sa sigurnosnog stanovni{ta,
odlazak u Siriju osoba koje su prethodno
osu|ivane za terorizam, nedopu{tenu
trgovinu ljudima, oru`jem, drogom, za te{ke
plja~ke, nasilje u porodici, pa i za pedofiliju,
moè se smatrati nekom vrstom olak{anja.
Istraìvanje je utvrdilo da imena vi{e od
jedne tre}ine na{ih ljudi u Siriji i Iraku
prolaze kroz kaznene i operativne
evidencije. U nekim slu~ajevima se radi o
vi{estrukim povratnicima u kriminal. Ovo
nije samo na{ fenomen. Naprimjer, otprilike
polovina osoba za koje se zna da se nalaze u
Al-Baghdadi za sebe tvrdi da je

porijeklom Kurej{ i da bi se zato
sve druge islamisti~ke frakcije
trebale povinovati njegovoj
komandi. Raskol unutar
globalne Al-Kaide i njenih
podru`nica u razli~itim
dijelovima svijeta pri~a je za
sebe, ali on nije sprije~io brzo
i efikasno infiltriranje Al-Kaidinih istomi{ljenika u sirijski
sukob.
sastavu ISIL-a od ranije je poznato

policijama zemlja EU. ISIL ima posebnu
kampanju kojom ohrabruje vrbovanje
takvih osoba kroz slogan: Oni s lo{om
pro{lo{}u, ~esto grade najsvjetliju
budu}nost. Na taj na~in, kod osoba sklonih
nasilni~kom i op}enito kriminalnom
pona{anju, stvara se dojam da je sve {to rade
ne samo opravdano, nego i naloèno od
Boga. U Siriju se odlazi na preporuku nekog
na{eg doma}eg autoriteta za kojeg se i tamo
zna. Mreì za do~ek i prihvat najavi se ne~iji
dolazak. Onima koji putuju daju se upute
gdje, kada, kome i kako da se jave. Sve je
organizirano i nema nikakve improvizacije.
Istraìvanjem smo utvrdili da je osoba koje
je pred Sudom BiH pravomo}no osu|ena na
vi{egodi{nji zatvor i nov~anu kaznu zbog
dokazanog {verca ljudi, sada u Siriji i da se
bavi istim poslom, i to vrlo uspje{no. Ime te
osobe, odnosno njen nadimak, koristio se u
nekim slu~ajevima kao lozinka pri prelasku
tursko-sirijske granice, tvrdi Vlado
Azinovi}.
18.3.2015
14:51
Page 1
edin visca:TEKST osnova.qxd
17.6.2015
ZLATNO DIJETE IZ ÛNI[TA
22:30
Page 46
Selektor fudbalske reprezentacije BiH MEHMED BADAREVI ukazao mu je

povjerenje od prve minute u utakmici protiv Izraela, on mu se zahvalio na
najbolji mogui nain i pritom naciju bacio u trans; EDIN VIA nova je zvijezda
A selekcije nae drave i jedan je od onih zbog kojih se ne trebamo brinuti za
nau fudbalsku budunost
EDIN VI[]A
ZMAJ OD OLOVA
Foto: MARIO ILIÎ]
a nebu iznad Zenice u petak

nave~e, 12. juna, ispaljena
direktno sa terena stadiona na
Bilinom polju zasjala je jedna
nova zvijezda: Edin Vi{}a. Ovaj
dvadesetpetogodi{nji napada~ postigao je
dva pogotka u pobjedi na{e reprezentacije
protiv najbolje selekcije Izraela, u
kvalifikacijama za EURO 2016, i tako nas
makar malo pribliìo Francuskoj, gdje }e
naredne godine biti odràno Evropsko
prvenstvo.
IZ MAJSTORSKE RADIONICE
ESE LUGAVI]A
Premda na putu Banovi}i - @ivinice
postoji naselje koje se zove Vi{}a, a u
Fudbalski klub @eljezni~ar je pre{ao u ljeto
2009. iz banovi}ke Budu}nosti, Edin Vi{}a,
iako blizu, ro|enjem nije iz tog kraja, ve}
~etrdesetak kilometara ju`nije. Ro|en je 17.
februara 1990. u selu ûni{ta, petnaestak
kilometara udaljenom od Olova. U
ûni{tu sam ìvio do svoje petnaeste
godine. A, onda sam se u Banovi}ima
upisao u srednju {kolu, jer je tamo ìvio
moj ro|ak, a i nije bilo daleko od mog
sela, kaè Edin Vi{}a za Slobodnu Bosnu.
Svakog fudbalera neko je otkrio: ili je
dje~ak do{ao na trening u klub iz grada u
kojem je ìvio pa je trener uo~io njegov
talenat, ili ga je trener sasvim slu~ajno vidio
kako na {kolskom igrali{tu igra lopte s
rajom... Dok sam ìvio u ûni{tu nije bilo
nekih uslova da treniram fudbal. Ali, igrao
sam s rajom. A, kad sam do{ao u Banovi}e,
2005., moj ro|ak, koji je znao da dobro
igram lopte, preporu~io me u Budu}nost,
koja je tada igrala u Prvoj ligi Federacije
BiH. Moj prvi trener je bio Eso Lugavi}.
Njemu pripadaju najve}e zasluge za moju
karijeru. Trenirao me i u klubu, a i privatno,
i na stadionu, i u dvorani, i na njivama. Ne
46
17.6.2015
22:30
Page 47
OD VI[]E GLAVA NE BOLI
Sve ono {to se de{avalo na utakmici i poslije

utakmice protiv Izraela najljep{i je doga|aj u mojoj
karijeri, bez obzira kako se ona dalje bude razvijala
mogu re}i da me izdvajao od drugih u
klubu, ali ~esto mi je govorio da mogu jo{
vi{e, jo{ bolje i da to nije moj maksimum.
Jednostavno, mislio je da sam spreman za
puno ve}e domete od trenutnih. I sad mi
kaè da je moj kapacitet puno ve}i,
obja{njava junak na{e pri~e: U kadetima
Budu}nosti igrao sam godinu i po, a onda
sam prekomandovan u prvi tim. Protiv
TO[K-a u Te{nju sam odigrao svoju prvu

utakmicu. Pobijedili smo u gostima 3:1, a ja
sam postigao jedan gol.
U @elju je, dakle, do{ao prije {est
godina. Igrao sam za juniorsku reprezentaciju Bosne i Hercegovine, kada su me
vidjeli moji dana{nji menadèri Hadis
Zubanovi} i Nedim Hrapovi}, koji su
tako|er nekada igrali u @elji. A, mislim da
smo mi tada igrali protiv Srbije u Fo~i.

Predloìli su me Amaru Osimu, koji se tada
iz Japana vratio na klupu @elje, a on im je
rekao da do|em na probu. I, vrlo brzo sam
potpisao ugovor. Za @elju sam igrao samo
dvije sezone, a ve} u prvoj smo osvojili
{ampionsku titulu, da bi u narednoj osvojili
i Kup. Moj dvanaest godina stariji brat je
veliki navija~ @elje. Sje}am se da me 2001.
vodio na gradski derbi na Ko{evo, kada
smo pobijedili Sarajevo 3:0, a sljede}e
godine i na utakmicu pretkola Lige prvaka
protiv Newcastlea. Tako da se mojim
dolaskom u @elju i osvajanjem {ampionske
titule ispunio i njegov i moj san, isti~e
Edin Vi{}a: Sje}am se da smo u toj mojoj
prvoj sezoni u @elji svaku utakmicu imali
osam, devet hiljada ljudi na Grbavici. Bila
je to dobra ekipa, za pam}enje, a Mirsad
Be{lija, tada na zalasku karijere, najvi{e mi
je pomogao. I savjetima i podr{kom. Ba{
kao {to mi sada pomaù Edin Dèko i Emir
Spahi}. A, sa Amarom Osimom imao sam
odli~an odnos. Jer, njemu je odgovaralo to
{to se ja pona{am profesionalno. Uvijek
sam volio da posao odradim do kraja.
Naravno, ovaj na{ razgovor ne smije pro}i
a da ne spomenem navija~e @elje,
Manijake, koji su me uvijek podràvali.
Dodu{e, sada sam reprezentativac, pa ne
smijem puno, ha, ha, ha... Ma, @eljo,
Manijaci, Jug i Grbavica su moje dje~a~ke
ljubavi. Bilo mi je prelijepo.
VATRENO KR[TENJE
PROTIV GALATE
DA SAM PTICA, I DA IMAM KRILA...

Edin Vi{}a slavi svoj drugi gol, koji je postigao Izraelu u Zenici
U klub koji se danas zove Istanbul

Basaksehir, a koji je osnovan u godini kada
je on i ro|en, prelazi u augustu 2011.
godine. I jo{ uvijek je stanovnik
prijestolnice Osmanske imperije i vjeran je
svom klubu. Bilo je tada jo{ nekih ponuda,
mislim iz Njema~ke i Rusije, prvenstveno.
Ali, nisam to htio tada ni pitati svoje
menadère, ne volim se petljati u poslove
ljudima koji to znaju bolje od mene.
Uglavnom, do{ao sam u Istanbul i bio sam
presretan. Kao {to sam i danas. Prvu
utakmicu za svoj novi klub odigrao sam
protiv Galatasaraya. Oni su za sezonu
2011./2012., u tom ljetnom prelaznom
roku, na poja~anja potro{ili devedeset
miliona eura! Do{li su im Toma{ Ujfalu{i,
Emmanuel Ebou, Felipe Melo, Fernando
Muslera, imali su Milana Baro{a...
Zamislite, dvadeset i pet dana prije dolaska
u Istanbul igrao sam protiv [irokog, a
47
17.6.2015
ZLATNO DIJETE IZ ÛNI[TA
22:31
Page 48
trideset dana nakon dolaska igram protiv

takve ekipe! I, pobijedili smo 2:0, a ja sam
igrao desno krilo. Sada igram i lijevo i
desno krilo, a ponekad i desnog beka. Kada
sam do{ao u Istanbul, trener mi je bio
Abdullah Avci i nakon prvih deset kola bili
smo na prvom mjestu zajedno sa
Fenerbahceom. A, onda su njega imenovali
za selektora Turske. Mi smo tu sezonu
zavr{ili na petom mjestu. Sljede}u sezonu
smo ispali, pa smo se naredne odmah
vratili. Po~etkom pro{le sezone u klub se
vratio Abdullah Avci, a mi smo zavr{ili na
~etvrtom mjestu. Sa prvakom Galatasarayem smo, recimo, u ovoj sezoni odigrali
dvije utakmice: ku}i smo ih dobili 4:0, a
kod njih igrali 2:2. Tako da }emo u sezoni
2015./2016. igrati u Evropskoj ligi. Nadam
se da }emo imati zna~ajnu ulogu. Klub se
digao na noge, napravili smo stadion,
imamo idealne uslove. Koncentrisan sam
na Istanbul Basaksehir i za sada, iskreno,
nemam namjeru i}i u neki drugi klub. Bitno
mi je da igram i da ne razmi{ljam o
transferima, a ako bude ponuda, naravno da
}emo razgovarati, veli nova zvijezda na{e
reprezentacije. Jedini igra~ sa ovih prostora
koji je igrao u tom istanbulskom klubu
zajedno sa Edinom Vi{}om je nekada{nji
golman @eljezni~ara i reprezentacije Bosne
i Hercegovine Kenan Hasagi}. Mo`da treba
i re}i, na ovom mjestu, da Istanbul
Basaksehir nema veze sa Istanbulsporom,
gdje je nekada igrao Vi{}in menadèr
Zubanovi} i trenirao ga nekada{nji selektor
Safet Su{i}, a koji je u pro{loj sezoni postao
prvak, ali tre}e turske lige.
RACIONALNA MEHMEDOVA VIZIJA

Prvu utakmicu za U-21 reprezentaciju
BiH Edin je odigrao protiv Ma|arske, u
Zenici, kada je selektor bio Branimir Tuli}.
Izgubili smo 2:0. Premijerni nastup, pak, za
GODINU NAKON BRAZILA
Uvijek elimo i uvijek se moe vie

Edin Vi{}a bio je ~lan reprezentacije
Bosne i Hercegovine na prvom i
jedinom velikom takmi~enju na kojem je
na{a A fudbalska selekcija igrala do
sada, na Svjetskom prvenstvu u Brazilu
pro{le godine. Odigrao je ukupno
tridesetak minuta, uklju~uju}i sudijsku
nadoknadu. U utakmici protiv Argentine
u{ao je u 70., a protiv Irana u 85. minuti
utakmice: Ma, {ta da kaèm... Mogao
sam i bolje odigrati protiv Argentine.
KAO [KIJA U FRANKFURTU

Nova zvijezda fudbalske reprezentacije BiH
majstorski matira izraelskog golmana
A selekciju imao je u decembru 2010.

protiv Poljske, u Antaliji, kada je bilo 2:2.
Selektor je bio Safet Su{i}.
A prva dva gola za najbolju selekciju
BiH postigao je u petak protiv Izraela, ako
DRUG ZA DRUGA
Edina Vi{}u (u sredini) u @elji je nesebi~no
podràvao Mirsad Be{lija (desno)
48
Me|utim, jako je te{ko u}i u igru

petnaest, dvadeset minuta prije kraja
utakmice i ne{to napraviti. A svi to
o~ekuju. Protiv Irana sam igrao nekoliko
minuta i tada pogotovo nisam mogao
ni{ta napraviti. Ipak, zadovoljan sam,
jer sam igrao na Svjetskom prvenstvu.
Mislim da i svi na{i igra~i, i rukovodstvo
Saveza, i navija~i trebaju biti zadovoljni.
Naravno, uvijek èlimo i uvijek se moè
vi{e.
ne ra~unamo utakmicu protiv na{e U-21

selekcije, u Grada~cu 2014., kada je tako|e
dao dva gola. Prva utakmica koju sam
po~eo u prvih jedanaest u reprezentaciji
bila je protiv Andore u gostima, u martu, a
prva pred doma}om publikom ova protiv
Izraela. Nakon dvije godine dobio sam
priliku igrati u prvoj postavi, kod selektora
Mehmeda Ba`darevi}a. Naravno, presretan
sam zbog golova Izraelu, mada sam bio
maksimalno koncentrisan na zadatke koje
sam dobio od selektora. Nisam ni bio
svjestan {ta to zna~i, tek kad sam do{ao
ku}i, u ûni{ta, shvatio sam koliko vrijede
ti moji golovi! Roditelji, rodbina,
prijatelji... Dosta ih je plakalo za vrijeme i
nakon utakmice, valjda im se nakupilo
nakon svega {to se doga|alo u Bosni i
Hercegovini sve ove godine. Rekao sam, i
ponavljam, da je sve ono {to se de{avalo na
utakmici i poslije utakmice protiv Izraela
najljep{i doga|aj u mojoj karijeri, bez
obzira kako se ona dalje bude razvijala,
tvrdi Edin Vi{}a, koji nije (finansijski)
zaboravio ni Stup~anicu iz Olova, priznati
regionalni fudbalski klub jo{ iz onih
vremena...
27.8.2014
21:03
Page 1
pozoriste tesanj:TEKST osnova.qxd
STEVINA DJECA IZ TE[NJA
17.6.2015
20:27
Page 50
lanovi ansambla Bosanskog pozorita Teanj 23. maja obiljeili su 150.

godinjicu prve odigrane pozorine predstave u Bosni i Hercegovini; glumci
i reditelji najstarije kulturne institucije u Tenju za SB govore o tome ta ih
motivira da se amaterski bave teatrom, svojim predstavama, publici i tradiciji
na koju su ponosni
BOSANSKO POZORI[TE TE[ANJ
NAIH PRVIH 150 GODINA

Pi{e: MAJA RADEVI]
Foto: MARIO ILIÎ]
ada je mladi |akon Stevo

Petranovi} sa Cetinja 1863.
godine stigao u Te{anj, gdje je po
nalogu tada{nje vlasti imenovan
za u~itelja u lokalnoj {koli, ìtelji
ove male ~ar{ije nisu mogli znati da }e
njegovim dolaskom u}i u povijest kao prvi
bosanskohercegova~ki grad u kojem je
odigrana pozori{na predstava. Dvije godine
nakon {to se skrasio u Te{nju, u~itelj Stevo,
zaljubljenik u teatarsku umjetnost, okupio
je jo{ nekoliko entuzijasta s kojima je
postavio Hebelovu Juditu, a premijerna
izvedba bila je 23. maja 1865. godine na
veliku radost stanovnika Te{nja koji od
tada, pa do danas, ve} punih 150 godina, sa
ponosom ~uvaju svoju pozori{nu tradiciju.
godine postavio je [ilerove Razbojnike, i to

je zabiljeèno i u suboti~kom listu Danica.
Te{anj je mala sredina i nije imala neki
kulturolo{ki zna~aj u {irem smislu, tako da
su ti prvi pozori{ni anga`mani bili zaista
veliki doga|aji za ovaj gradi}. Od tog

datuma mi, eto, brojimo po~etak
pozori{nog ìvota u Te{nju... Negdje od
po~etka dvadesetog stolje}a Pozori{te je
uglavnom djelovalo preko srpskih kulturnih
PREMIJERA ZA VELIKI JUBILEJ

Izvedbom predstave Mla}enici i pla}enici
ansambl Bosanskog pozori{ta Te{anj
obiljeìo je stolje}e i po pozori{nog ìvota u
ovom gradu
ORDEN OD DRUGA TITA

Ima ne{to posebno u amaterskom
bavljenju teatrom {to daje posebnu dra`
svakoj odigranoj predstavi i svakom susretu
sa publikom. Na{i sagovornici, ~lanovi
Bosanskog pozori{ta Te{anj, kaù da je
magija u tome {to se pozori{tem bave
isklju~ivo iz ljubavi, bez bilo kakvog
drugog motiva ili interesa. Nakon obaveza
koje zavr{e na poslu, u {koli, na fakultetu,
svakog poslijepodneva okupljaju se u
prostorijama Centra za kulturu i uìvaju u
mikrosvijetu koji su stvorili samo za sebe.
Kada ne ~itaju tekstove ili ne probaju na
sceni, onda su u dnevnom boravku, druè
se uz bistu njihovog osniva~a Steve kojem
su, kako kaù, vje~no zahvalni.
Evo, tu Stevinu bistu je ova
poslijeratna vlast sklonila pod stepenice, a
mi smo ga nedavno izvukli iz podruma i
donijeli ovamo, skupa s Titinom bistom, jer
ko ne cijeni i ne priznaje vlastitu istoriju, taj
ne po{tuje ni{ta drugo u ìvotu, pri~a
Nermin Ajanovi}, koji je trenutno
predsjednik Pozori{ta, a uz to i glavni
reditelj. Na{ Stevo je, dakle, tog 23. maja
1865. reìrao Hebelovu Juditu, a naredne
50
17.6.2015
20:28
Page 51
GRAD SA NAJDU@OM POZORI[NOM TRADICIJOM
Bistu na{eg
Steve, prvog
te{anjskog
reditelja, izvukli
smo iz podruma
u koji ga je
strpala
poslijeratna
vlast
udruènja, onda su po~eli raditi i preko
muslimanskog dru{tva Gajret... A dvadeset
tre}eg maja 1953. godine grupa entuzijasta
je osnovala tada{nje Amatersko narodno
pozori{te Te{anj, koje je kasnije dobilo ime
Amatersko pozori{te Stevo Petranovi}.
Sada radimo pod imenom Bosansko
pozori{te Te{anj.
Te{anjsko amatersko pozori{te radi u
kontinuitetu od 1953. do danas. Ponosno
isti~u da svoj anga`man nisu prekidali ~ak
ni za vrijeme rata: Nismo igrali predstave
samo 1992. godine, a ve} od 93. smo
nastavili s radom, igralo se, uvijek je sala
bila puna... Prije rata sedam puta smo bili
doma}ini Festivala amaterskih pozori{ta
Bosne i Hercegovine, tri ili ~etiri puta smo
predstavljali BiH na Jugoslovenskim
danima amaterskih pozori{ta, dobili smo
brojna priznanja, kolektivne i pojedina~ne
nagrade... I od druga Tita smo 1978. dobili
priznanje Orden zasluga za narod sa
srebrnim zracima, pri~a Ajanovi} dok nam
pokazuje Titovu plaketu koja uz desetine
drugih zahvalnica i priznanja visi na zidu
dnevnog boravka.
Najstarija institucija u Te{nju danas je
podstanar u prostorijama Centra za kulturu.
Salu u kojoj izvode pozori{ne predstave i
koja ima blizu 400 sjedi{ta sami nastoje
osposobiti najbolje {to mogu. Trenutno
~ekaju da im Op}ina uplati novac kako bi
instalirali novo ozvu~enje.
Prema ugovoru koji imamo sa
Centrom, svaku premijeru i dvije reprize
moramo odraditi za njih. Marketin{ki mi
sve to nekako pokrijemo, obavijestimo
javnost, napravimo plakate..., a oni onda
uberu kajmak. Jo{ nikada nismo zaradili
ni{ta ni od jedne predstave. Finansiramo se
ve}inom od razli~itih projekata i dijelom iz
budèta Op}ine, ali to su zaista mizerni
51
STEVINA DJECA IZ TE[NJA
17.6.2015
20:28
Page 52
GENERACIJE
AMATERSKIH
GLUMACA
Od 1953. pa do danas
te{anjski amateri odigrali
su preko 180 premijera
iznosi. Ranije smo stalno i{li na gostovanja,

na festivale, a u posljednje dvije godine
nismo uspjeli oti}i ni na jedan festival.
Samo za jedno gostovanje, recimo, trebamo
iznajmiti autobus, a to ko{ta oko 1.500 KM.
Mi taj novac nemamo, a i ono {to imamo
vi{e volimo da uloìmo ovdje, kaè
Ajanovi}.
Cijele porodice znale su igrati u
Bosanskom pozori{tu Te{anj, koje je
odgojilo mnoge generacije amaterskih
glumaca. Neki od njih su se glumom
kasnije nastavili baviti i profesionalno.
Otac reditelja Nermina Ajanovi}a bio je
1953. jedna od osniva~a Pozori{ta, a
tradiciju
pozori{nog
amaterizma
nastavljaju, me|u ostalima, i te{anjski
mesar Safet Paravli} i njegova k}erka
Sabina, koji su tako|er oboje glumci
Bosanskog pozori{ta. Narcis Halilovi}
postao je ~lan gluma~kog ansambla
te{anjskog Pozori{ta u ~etvrtom razredu
osnovne {kole. Sada je ve} student, i jo{ je
tu.
U Pozori{te sam do{ao 2006. godine.
U to vrijeme radili smo u {koli predstavu
[uma Striborova i dvije moje nastavnice su
mislile da bi bilo dobro da se po~nem baviti
glumom, pa su me dovele ovdje. I evo, tu
sam ve} deset godina. U ovom Pozori{tu
sam odrastao, to mi je druga ku}a, gledao
sam mnoge kolege kako dolaze i ispra}ao
ih... Atmosfera je zaista predivna i svako ko
nam do|e brzo se uklopi ovdje. Nije samo
rad, predstave, nego je upravo ovo na{e
druènje ono {to nam ~ini svaki dan
posebnim, pri~a Narcis. îni mi se da je
dra` amaterskog bavljenja glumom i
teatrom upravo u tome {to niko od nas to ne
radi iz nekakvog interesa. Nije nam motiv
da zaradimo novac, o tome ne razmi{ljamo.
Bitno nam je samo da napravimo dobru
predstavu koja }e publiku zabaviti,
zainteresovati, natjerati na razmi{ljanje...
U protekle 62 godine pod krovom
Amaterskog pozori{ta Te{anj odigrano je
preko 180 premijera. U prosjeku
52
postavimo ~etiri premijere godi{nje, a

trenutno Pozori{te ima oko stotinu ~lanova,
{to povremenih, {to stalnih. Skoro svaki
dan smo ovdje. Kada nemamo probe, onda
sjedimo, druìmo se... Napravili samo neki
svijet za sebe, ~ak i uve~er izlazimo
zajedno..., govori Darmin Kahvi},
predsjednik Upravnog odbora Bosanskog
pozori{ta. Ono {to je tako|er usud malih
sredina je da mi odgojimo nekoga kao
glumca, a onda se dogodi da ta djeca odu na
studije i sli~no, pa odjednom ostanete bez
pola ansambla. Tada ponovo kre}emo
kadrove...
ispo~etka,
popunjavamo
Uglavnom, ogromni entuzijazam i volja su
ono {to nas pokre}e.
U Pozori{tu nema striktnih podjela
izme|u zadataka i svako radi ono {to ga
zapadne. Kostime, muziku, scenografiju,
{minku, rasvjetu ~lanovi Bosanskog

pozori{ta pripremaju sami. Edin je u
Pozori{tu od 2011. godine i do sada je,
kaè, radio na {est predstava: u prve tri
predstave bio je zaduèn za svjetlo, a u
druge tri je glumio.
PROBLEMATI^NA PUBLIKA
Najstariji u gluma~koj ekipi je @eljko
Katavi}, koji je ~lan Bosanskog pozori{ta
postao pro{le godine.
Pro{log ljeta nisam mogao i}i na more,
pa sam do{ao u Pozori{te. A izgleda da ni
ove godine ne}u i}i, tako da za sada ostajem
ovdje, u {ali kaè @eljko. Uglavnom,
imam godinu dana staà i dvije predstave
do sada u kojima sam glumio. Jako mi je
lijepo raditi sa ovom omladinom, puno je
smijeha, pozitivne energije...
[AROLIK REPERTOAR
Od komedija do ozbiljnih dramskih

tekstova
Na repertoaru Bosanskog pozori{ta
Te{anj trenutno su tri predstave: Op}a
bolnica Hriste Boj~eva, dje~ija predstava
Sama u ku}i, te komedija Mla}enici i
pla}enici, koja je premijerno izvedena 23.
maja i kojom je i obiljeèno 150 godina od
prve premijere u ovom gradu.
Radimo dosta komedija, ali tako|er i
ozbiljne, ponekad i dosta te{ke dramske
tekstove, kaè Nermin Ajanovi}.
Tekstove obi~no biram ja, onda to
predloìm ostalima, pa se dogovaramo
{ta }emo i kako }emo.... Recimo, dosta
smo uspjeha imali sa predstavom Ja ili
neko drugi koju smo radili 2011. godine
po tekstu beogradske spisateljice Maje
Pelevi}. To je komad koji govori o djetetu
koje je kidnapovano, a inspirisan je
istinitom pri~om o Austrijanki Natashi
Kampusch koju je otmi~ar drào

zato~enu duè od osam godina. Radili
smo tu predstavu tri mjeseca i bilo je
te{ko djeci objasniti o ~emu se tu zapravo
radi, {ta je su{tina pri~e, ali na kraju se
sve nekako posloìlo i zaokruìlo. Sa
ovom smo predstavom na 9. Festivalu
srednjo{kolskog dramskog stvara{tva BiH
u Konjicu dobili {est nagrada, uklju~uju}i
nagrade za najbolju reìju i za najbolju
ènsku ulogu (Nermina Hadàli}), a i na
svakom drugom festivalu na kojem smo
u~estvovali osvojili smo najmanje po dvije
nagrade.
Ajanovi} dodaje da obi~no
postavljaju predstave u kojima se moè
angaòvati {to ve}i broj glumaca, jer
imamo dosta ~lanova i te{ko je nekome
re}i da ne igra.
17.6.2015
20:29
Page 53
OMILJENI PREDSJEDNIK
Nermin Ajanovi} zaduèn je za
izbor tekstova, reìju i
odràvanje discipline
Na{i sagovornici kaù da sa publikom

imaju velikih problema:: Nerijetko nam se
dogodi da moramo da vratimo po sto,
dvjesto ljudi koji ostanu ispred sale. Evo,
nedavno smo igrali Op}u bolnicu Hriste
Boj~eva. Sala ima 378 stolica i sve su bile
popunjene, pored toga je jo{ oko stotinu
ljudi stajalo, a njih oko 150 su se vratili
ku}i i zamjerili su nam, jer nisu mogli
u}i...
Ako izuzmemo ove nevolje na
kojima bi im, sasvim sigurno, pozavidjele i
mnoge profesionalne teatarske ku}e u BiH,
GRAD SA NAJDU@OM POZORI[NOM TRADICIJOM
MLADE SNAGE TE[ANJSKOG POZORI[TA

Scena iz dje~ije predstave Sama u ku}i
ekipa Bosanskog pozori{ta Te{anj isti~e da

imaju dobru saradnju i sa drugim
amaterskim pozori{tima u Bosni i
Hercegovini i regiji.
Prije rata smo veoma ~esto sara|ivali
sa pozori{tima iz drugih jugoslavenskih
republika, ~esto smo i{li u Kragujevac,
Kraljevo, Valjevo, Loznicu... Sa Loznicom
smo se ~ak i bratimili. U ratu smo izgubili
te kontakte, ali sada se to ponovo polako
vra}a, pri~a Nermin Ajanovi}. Nedavno
su nam iz mjesta Uba pored Beograda
poslali e-mail u kojem pi{u da su
zainteresovani za saradnju s nama. Imamo

dobru saradnju i sa pozori{tima iz
Prijedora, Srpca, Banjaluke, Biha}a, u
Konjicu smo skoro svake godine, i oni
dolaze kod nas... Gostovali smo i u
Sarajevu sa jednom dje~ijom predstavom, u
Gora`du smo bili na Festivalu prijateljstva... Naravno, svi ti kontakti bili bi puno
~e{}i i kvalitetniji kada bi i oni i mi
raspolagali sa vi{e novca, ali {ta je - tu je.
Nama je najva`nije da u tome {to radimo
podjednako uìvamo i mi i na{a publika,
zaklju~uje Ajanovi}.
53
CHRISTOPHER LEE:TEKST osnova.qxd
CHRISTOPHER LEE
17.6.2015
20:17
Page 54
Jedan od najpoznatijih svjetskih glumaca SIR

CHRISTOPHER LEE umro je u Londonu, 7. juna u 93.
godini, a iza sebe je osim filmskog legata ostavio i
mnoge neispriane prie o svojoj burnoj, zanimljivoj
vojnoj prolosti; Lee, koji je za vrijeme Drugog svjetskog rata bio pripadnik britanskih Specijalnih jedinica
(SAS), napisao je memoare uz instrukciju da budu
objavljeni nakon njegove smrti i u njima opisao i
tragine dogaaje iz Bleiburga kojima je svjedoio
NEPOZNATA
BIOGRAFIJA
BRITANSKOG
GLUMAKOG
VELIKANA
Pi{e: MAJA RADEVI]
ledali{te pulske Arene bilo je

ispunjeno do posljednjeg mjesta
te tople julske ve~eri 2008.
godine - kao {to to, uostalom,
biva svake godine na otvorenju
Festivala igranog filma u Puli, jo{ uvijek
najve}e i najzna~ajnije filmske smotre u
Hrvatskoj. Organizatori i zvani~nici odràli
su nekoliko prigodnih, kurtoaznih govora,
publika ih je strpljivo saslu{ala, o~ekuju}i
da kasnije te ve~eri vide ono zbog ~ega su
do{li - dakle, film otvorenja - a onda je na
pozornicu Arene stupio Christopher Lee.
Britanski gluma~ki velikan u Pulu je te
godine do{ao kako bi primio specijalnu
nagradu za doprinos filmskoj umjetnosti,
zlatnu repliku pulske Arene, koju je
prokomentirao rije~ima: Ova nagrada je
po svojoj veli~ini i obliku premala za
54
narukvicu, a prevelika je za prsten, ali se s

njom osje}am kao pravi gospodar
prstenova.
PULSKI GOVOR O TITU

Aluzijom na jednu od svojih
najpoznatijih filmskih uloga, onu ~arobnjaka Sarumana iz trilogije Gospodar
prstenova po kojoj ga uglavnom mla|a
publika prepoznaje i pamti, Lee je kupio
sve prisutne u Areni, koji su ga nagradili
burnim aplauzom odobravanja. A onda je
nastavio da govori. Rekao je kako je sretan
{to je u Hrvatskoj i ljubazno zahvalio
organizatorima koji su ga pozvali da do|e,
spomenuo da je on na ovim prostorima zapravo u Jugoslaviji - boravio vi{e puta,
otkrio kako je upoznao tada{njeg hrvatskog
predsjednika Stjepana Mesi}a na brijunskom oto~i}u Vangi te da se sje}a jo{
jednog velikog Hrvata predsjednika, kojeg
je ~esto posje}ivao dok su u Jugi snimali
filmove, ali ga nikada nije zvao Josip, nego
17.6.2015
20:17
Page 55
Borio se u
Sjevernoj
Africi,
svjedo~io je
pokolju u
Bleiburgu,
a u Drvaru se
sprijateljio s
Titom, prema
kojem je
osje}ao
neizmjerno
divljenje
GLUMAC, [PIJUN, RATNIK
NEZABORAVNI GROF DRACULA

Lee je svjetsku slavu stekao 50-ih godina
pro{log stolje}a ulogama u horor filmovima
Mar{al, te na koncu pohvalio Titovu

hrabrost zbog njegovog povijesnog ne
upu}enog Staljinu.
Po~etni aplauz u Areni pretvorio se u
muk. Organizatori Festivala i pulski
gradona~elnik zabezeknuto su se zgledali u
neprilici, a stari gluma~ki lav, naizgled
neometen zbunjenim reakcijama prisutnih,
zavr{io je svoj govor i mirno si{ao sa bine.
O filmskoj karijeri legendarnog glumca,
koji je preminuo u Londonu, 7. juna u 93.
godini, zna se gotovo sve. Gluma~ku
karijeru zapo~eo je 1947. godine ulogom u
romanti~nom filmu Corridors of Mirrors, a
svjetsku slavu stekao je pedesetih godina
pro{log stolje}a igraju}i grofa Draculu i
druge likove u serijalu horor filmova koje
je producirao studio Hammer Horror.
Glumio je i Bondovog zlikovca Scaramangu u nastavku iz 1974. godine The Man
With the Golden Gun, a novije generacije
su ga upoznale kroz uloge Count Dookua u
Ratovima zvijezda i Sarumana iz trilogije
Lord of the Rings. Nemamo ni blizu
dovoljno prostora da nabrojimo svaku od
uloga koje je odigrao, a po njihovom broju
(230) apsolutni je svjetski rekorder! Pored
glume, muzika je bila Leejeva velika strast.
Bio je vrstan vokalist i u periodu od 1986.
do 1998. godine snimio je brojne operske
komade, a izdao je i dva heavy metal
albuma - Charlemagne: By the Sword and
the Cross (2010) i Charlemagne: The
Omens of Death (2013).
No, malo detalja je poznato o Leejevoj
ranoj mladosti i ìvotu prije filma, posebno
iz perioda Drugog svjetskog rata. U
brojnim intervjuima koje je dao tokom
godina novinari su ga na razli~ite na~ine
poku{avali navesti da pri~a o svojim ratnim

danima. Lee je, me|utim, uvijek samo
nagovje{tavao, nikada ne otkrivaju}i sve do
kraja. Na snimanju Gospodara prstenova
Petera Jacksona, jedan novinar bio je
posebno uporan da sazna ne{to vi{e o
njegovoj ratnoj pro{losti. Nakon nekoliko
poku{aja, Lee se povjerljivo nagnuo prema
njemu i pitao ga: Znate li ~uvati tajnu?
Znam!, spremno je odgovorio
novinar.
Znam i ja, uzvratio je Lee s
osmijehom.
Tokom Drugog svjetskog rata
Christopher Lee bio je pripadnik britanskih
Specijalnih jedinica (SAS). Naga|a se da je
bio angaòvan uglavnom na {pijunskoobavje{tajnim zadacima, ali sam Lee to
nikada nije ni potvrdio, niti demantirao.
Bio sam angaòvan u SAS-u s vremena na
vrijeme, ali zabranjeno nam je, bez obzira
da li se radilo o pro{losti, sada{njosti ili
budu}nosti, govoriti o bilo kakvim vojnim
operacijama, objasnio je jednom prilikom.
Josipa Broza Tita Lee je, kako je
svojevremeno ispri~ao, upoznato u vrijeme
desanta na Drvar. U to vrijeme vi|ao sam
ga svaki dan, naravno, ali nisam ga dobro
poznavao. Nije mu se moglo pri}i zbog
onog njegovog psa Tigra, a i jako su ga
dobro ~uvali, stalno je bio u dru{tvu svojih
ljudi, a njih je bilo iz cijele zemlje. Ujedinio
je zemlju uprkos Nijemcima, osim
Hrvatske, koja je tada bila nacisti~ka
dràva. Stra{ne su stvari radili tamo (u
Hrvatskoj, op.a.), ali ostatak zemlje Tito je
dobro kontrolisao. Na{a zada}a bila je da
nam kaè koje mostove èli da sru{imo iz
zraka i sli~no, pri~ao je Lee.

55
CHRISTOPHER LEE
17.6.2015
20:18
Page 56
USPOMENA SA BRIJUNA
U dru{tvu biv{eg hrvatskog
predsjednika Stjepana Mesi}a
SURADNICI I PRIJATELJI
Sa bh. rediteljem Danisom Tanovi}em i
suprugom Birgit, sa kojom je bio u
braku od 1961. godine
Iako nisu dijelili ista politi~ka uvjerenja,

mladi Britanac i jugoslovenski Mar{al
sprijateljili su se, a navodno su ostali u
kontaktu i vidjeli se nekoliko puta i nakon
zavr{etka rata. Christopher Lee nikada nije
krio svoje divljenje prema Titu, pa ~ak ni
kada je to kako na prostorima biv{e
Jugoslavije, tako i u svijetu, postalo krajnje
nepopularno. Tito je imao mo}nu
osobnost. Kada sam ga upoznao, bio je jako
mr{av i vrlo snaàn. Ujedinio je sve,
Slovence, Srbe, Hrvate, Bosance, Crnogorce, sve protiv Nijemaca. Bio je jako
hrabar i jak ~ovjek, kao i ljudi oko njega.
Na njemu se vidjelo da zna {to èli. Bio je
velik ~ovjek i vo|a. Bio je komunist, a ja
nikada nisam imao takva uvjerenja.
Me|utim, ujedinio je dràvu, a to je velika
stvar, rekao je Lee.
U vrijeme kada je Drugi svjetski rat
zavr{en, Christopher Lee imao je tek 23
godine. Ve} do tada sam vidio dovoljno
uàsa za cijeli jedan ìvot. Vidio sam
grozne, monstruozne stvari koje su se
doga|ale bez izgovorene rije~i. Zbog
toga me horor prikazan na filmu ne
POZNATI LIK IZ SF SERIJALA

Kao Count Dooku u Ratovima zvijezda
doti~e mnogo.
Vojni background Sir Christophera
Leeja ne po~inje sa Specijalnim jedinicama. Prije nego {to je postao pripadnik
SAS-a, Lee se dobrovoljno priklju~io
oruànim snagama Finske tokom Zimskog
Tito je imao mo}nu osobnost.

Ujedinio je zemlju uprkos Nijemcima,
osim Hrvatske, koja je tada bila
nacisti~ka dràva. Stra{ne su stvari
radili tamo (u Hrvatskoj, op.a.),
ali ostatak zemlje Tito je dobro
kontrolisao
56
rata (1939.-1940.), a za vrijeme Drugog

svjetskog rata neko vrijeme proveo je i
bore}i se u Sjevernoj Africi. Poslije
zavr{etka rata u~estvovao je u pronalaènju
i hap{enju nacisti~kih zlo~inaca. Neka od
svojih ratnih iskustava Lee je kasnije
iskoristio i na filmu kako bi pojedine scene
bile {to realisti~nije. Na setu prvog
Gospodara prstenova filmskoj ekipi je
otkrio nagovje{taj svoje burne pro{losti.
Trebalo je snimiti scenu u kojoj jedan od
glumaca ubada Leeja noèm u le|a.
Reditelj Jackson zahtijevao je od Leeja da
vrisne nakon {to ga ubodu, a Lee mu je
objasnio da neko kome su plu}a probijena
ne moè ispustiti takav krik.
STVARNI JAMES BOND

Obja{njavao sam mu {ta treba da radi,
a on me je onda pitao: Peter, jesi li ikada
~uo kako zvu~i neko ko je upravo uboden
noèm u le|a? Rekao sam: Hm, ne ba{...
A on je na to odvratio: E pa, ja jesam, i
17.6.2015
20:18
Page 57
GLUMAC, [PIJUN, RATNIK
U ratu jednostavno prestanete

razmi{ljati o opasnosti. Naravno da
je bilo situacija u kojima sam se
pla{io i svako ko kaè da nikada nije
osjetio strah za vrijeme vojnih
operacija vjerovatno ne govori istinu
Jedna od rijetkih Leejevih fotografija

iz Drugog svjetskog rata
znam {ta trebam da radim, ispri~ao je

reditelj Peter Jackson.
Malo je poznato da je Lee bio ro|ak
britanskog pisca i novinara Iana Fleminga,
tvorca tajnog agenta 007 Jamesa Bonda.
Obojica su bili u dalekom srodstvu sa
Karlom Velikim, po kojem je Lee nazvao i
svoja dva pomenuta heavy metal albuma.
O svojim ratnim iskustvima Christopher
Lee je u jednom intervjuu rekao: Vidio
sam mnoge ljude kako umiru pred mojim

o~ima - toliko mnogo da sam gotovo
oguglao na te prizore smrti. Nakon {to iz
prve ruke iskusite ono najgore {to jedno
ljudsko bi}e moè uraditi drugome mu~enja, saka}enja, vidite ~ovjeka kojeg je
bomba raznijela u komade - razvijete jednu
vrstu oklopa. Morate to uraditi, jer
druga~ije ne moète preìvjeti sve to i
pobijediti. Postoji ona stara izreka: Ako je
tvoje ime ispisano na metku, onda tu ne
moè{ ni{ta uraditi. U ratu jednostavno
prestanete razmi{ljati o opasnosti. Naravno
da je bilo situacija u kojima sam se pla{io i
svako ko kaè da nikada nije osjetio strah
za vrijeme vojnih operacija vjerovatno ne
govori istinu. Poznajem jedno {estoricu
ljudi koji doslovno nisu osje}ali nikakav

strah. Da li je to bilo zbog nedostatka
imaginacije ili zato {to su zaista uspjeli da
savladaju strah, to ne znam.
Sje}anja iz rata oìvjela su kod
Christophera Leeja i na snimanju filma
Triage bosanskohercegova~kog oskarovca
Danisa Tanovi}a 2009. godine. Bio je to
ujedno i jedan od posljednjih filmskih
anga`mana velikog glumca. Prema jo{
nepotvr|enim informacijama, Christopher
Lee napisao je memoare uz instrukciju da
budu objavljeni tek nakon njegove smrti.
Veliki dio rukopisa navodno se odnosi
upravo na Drugi svjetski rat, uklju~uju}i i
doga|aje iz Bleiburga kojima je Lee
tako|er svjedo~io.
57
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd
KULT MARKET
MADONNA
Rebbel Heart
Iako joj u
posljednje
vrijeme,
barem u
izdava~kom
smislu, ne
cvjetaju ruè,
Madonna ne
posustaje.
Ameri~ka je glazbenica objavila novi
studijski album pod nazivom Rebbel
Heart, na kojem se nalazi ~etrnaest
kompozicija. Na novom albumu
gostuje i nova pop zvijezda Nicki
Minaj, kao i nekada{nji boksa~ki
prvak Mike Tyson.
JOVANNOTI
Renzo 2015 CC.

Talijanski je
pop
glazbenik
Jovannoti
odlu~io
objaviti
dvostruki
studijski
album Renzo 2015 CC. Na dvostrukom
CD-u nalazi se ~ak trideset
kompozicija, a za potrebe novog
dugosviraju}eg albuma Jovannoti je
snimio i dva videouratka i to za
pjesme Gli Immortali i Sabbato.
SELAH SUE
Reasons
Belgijska
pop
glazbenica
Selah Sue,
pravim
imenom
Sanne
Putseys,
objavila je
novi studijski album pod nazivom
Reasons. Na album je uvrstila
trinaest kompozicija, a za potrebe
~etvrtog albuma u karijeri i
promoviranja istog Selah je snimila i
videouradak za pjesmu Alive.
58
17.6.2015
16:45
Page 58
MUZIKA
Album Duets Re-Working the Catalogue, Vana Morrisona
Izvrsne obrade vlastitih pjesama
VAN ZA SVAKI DAN

Veliki irski glazbenik uvijek
je u izvrsnoj formi
Sjevernoirski glazbenik, kantautor,

pjeva~, gitarist, bubnjar, ukulelist i puha~
usne harmonike sir George Ivan-Van
Morrison poklonio si je album za ro|endan.
Sedamdeseti je ro|endan slavni glazbenik
odlu~io proslaviti 35. albumom karijere.
Novi Van Morrisonov album, na ~ijem se
Deluxe izdanju nalazi {esnaest kompozicija,
nosi naziv Re-Working the Catalogue.
Vrijedno je to glazbeno ostvarenje koje
donosi pregr{t zanimljivih suradnji, kojima
je legendarni glazbenik, uz pomo} svojih
prijatelja, ispisao nove stupce iznimno
bogatog glazbenog opusa. Nakon 34.
studijskog albuma Born To Sing iz 2012.,
koji se dugo odrào na glazbenim top
ljestvicama, jubilarni je Van Morrisonov
album, ba{ kao {to mu to i ime kaè, zapravo
obrada vlastitih objavljenih pjesama.
Album zapo~inje svevremenskom kompozicijom Some Piece of Mind koju je Van
Morrison otpjevao skupa sa sada ve} pokojnom ikonom soula Bobbyjem Womackom.
Pjesma je jo{ vrjednija uzme li se u obzir
kako je to Womacku, koji je preminuo
pro{le godine, bila jedna od posljednjih
studijskih snimki u ìvotu. Izvrsno zvu~i i
obrada pjesme Lord If I Ever Needed
Someone, u kojoj je Van Morrisonu obilato
potpomogla Mavis Staples, ~ika{ka kraljica
rhythm and bluesa i gospela.
I dok se redaju evergreeni poput Higher
Than The World s desetorostrukim
dobitnikom Grammyja Georgeom Bensonom i Wild Honney s mla|ahnom engleskom glumicom i pjeva~icom Joss Stone,
po tko zna koji put postaje jasno koliko je
nemjerljiv Van Morrisonov doprinos glazbi
uop}e. A, mjesto na jubilarnom albumu Van
Morrisona na{le su i pjesme Irish Heartbeat
u koju je prste umije{ao i gitarski virtuoz
Mark Knopfler, Real Gone u suradnji sa

novom glazbenom zvijezdom Michaelom
Bubleom, ali i skladba Rough God Goes
Riding u kojoj ~ujemo i glas Van
Morrisonove k}erke Shane Morrison,
tako|er vrsne kantautorice.
Na albumu gostuju mnoga slavna
imena, poput iskusnog rockera Stevea
Winwooda, zatim legendarnih Micka
Hucknalla, Natalie Cole, Georgie Fame.
Van Morrisonovu najnoviju mje{avinu
bluesa, soula i jazza zatvara kompozicija
How Can a Poor Boy, u kojoj se ukazuje
legendarni ameri~ki blueser Taj Mahal.
Iako su mnogi o~ekivali Duets ReWorking the Catalogue kao neku vrstu Van
Morrisonove retrospektive, slavni je glazbenik izostavio pjesme iz va`nih razdoblja
u karijeri. Tako na novom albumu nema
pjesama s albuma Astral Weeks iz 1968.,
no to ne umanjuje vrijednost jubilarnog
albuma slavnog glazbenika.
(M. Ili~i})
TOP LISTA
(iz Top 40 BH radija 1)
1. Roisin Murphy: Exploitation
2. Unknown Mortal Orchestra:
Necessary Evil
3. Ghostpoet ft. Nadine Shah:
X marks the spot
4. St. Germain: Real Blues
5. Ane Brun: Directions
6. Until the Ribbon Breaks ft Run the
Jewel: Revolution Indifference
7. NENA: Lieder von frher
8. Bensley: Fools Gold
9. The Chemical Brothers:
Sometimes I feel so deserted
10. Lethal Bizzle ft. Diztortion:
Fester Skank
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd
17.6.2015
16:12
Page 59
KULT MARKET
KINO KRITIKA
Film Prevarant (Japan, 2014.); scenarij i reija: Sang-ho Yeon
The Dark Side

of the ljudska priroda
DA SAM BAREM BOGAT
Bitton Gerard i
Michel Munz
Da sam barem bogat
dugometra`ni je igrani
francuski novovalni film
iz 2002. godine.
Scenario za njega kao i
reìju potpisuje autorski dvojac Bitton
Gerard i Michel Munz. Aldov ìvot je
pred raspadom. Supruga je pokrenula
proces razvoda, dugovi se gomilaju i
rastu, kao i strah od gubitka posla, jer
je do{ao novi {ef. No, de{ava se
~udo! Aldo dobija deset miliona eura
na lutriji. Odlu~uje ne spominjati
dobitak do kraja razvoda te nastavlja
ìvjeti kao siromah.
Ocjena: 4
DESETA @RTVA
Elio Petri
NA PUTU DO OSVETE
Ljudska isprazna uvjerenja su opasna i gu{e
Prevarant je dugometra`ni animirani

film Sang-ho Yeona. On je i scenarist, a
skupa sa kolegama Eun-pyo Hongom i
Chan-heum Yeonom nacrtao je i knjigu
snimanja za ovaj film. Uz sve to,
komponovao je muziku za ovo ostvarenje.
Autor, beskompromisnom reìjom
izraàva tamnu stranu ljudske prirode i
njena isprazna uvjerenja koja su opasna i
koja gu{e. Jedno malo selo u ruralnom
podru~ju bit }e potopljeno. Stanovnici toga
sela bit }e obe{te}eni za preseljenje. Choi,
prevarant, nastoji neuke i siroma{ne seljake
obmaniti la`nom vjerom ne bi li se seljaci
odrekli naknada u korist Crkve. Lokalna
danguba Min-chul otkriva istinu, ali nikoga
ne uspijeva uvjeriti, naro~ito ne ùpnika
Sunga. Njega ljudi veoma po{tuju, no on
radi za Choia. Uskoro }e do}i do osvete.
Sang-ho Yeon rodio se u Seulu.
Diplomirao je zapadno slikarstvo na
Sveu~ili{tu Sangmyung, a 2004. osnovao je
svoju produkcijsku ku}u Studio Dadashow.
Njegove kratke animirane filmove The Hell
(Two Kinds of Life) iz 2006. i Love Is
Protein (2008.) pozvali su i nagradili brojni
me|unarodni filmski festivali. Reìrao je
animiranu uvodnu {picu za Me|unarodni
filmski festival u Busanu 2010. godine.
Njegov prvi dugometra`ni animirani
film, The King of Pigs, osvojio je tri
nagrade - DGK, Movie Collage i Netpac 18.6.2015. I SLOBODNA BOSNA
na Me|unarodnom filmskom festivalu u

Busanu, a pozvan je i na Directors Fortnight u Cannesu prije tri godine.
Prevarant je iznimno dobar dugometra`ni dokumentarni film, koji toplo svima
preporu~ujem da ga pogledaju.
(D. Jane~ek)
AMERI^KI BOX OFFICE
1. Home (Tim Johnson)
2. Furious 7 (James Wan)
3. Avengers: Age of Ultron
(Joss Whedon)
4. Paul Blart: Mall Cop 2
(Andy Fickman)
5. The Age of Adaline
(Lee Toland Krieger)
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Clouds of Sils Maria
(Olivier Assayas, IFC)
2. The Longest Ride
(George Tillman Jr., FOX)
3. Unfriended
(Levan Gabriadze, Universal)
4. Monkey Kingdom
(Mark Linfield, Buena Vista)
5. Woman in Gold
(Simon Curtis, Weinstein Company)
Deseta `rtva je igrani

film Elija Petrija iz
1965. godine. Scenarij
su napisali Ennio
Flairano, Ernesto
Gastaldi, Tonino
Guerra, Elio Petri i Giorgio Salvioni, a
prema pri~i Roberta Sheckleyja. Ova
filmska pri~a kombinira znanstvenu
fantastiku, akciju, satiru i komediju, a
njena radnja se odvija u 21. stolje}u.
Rat i agresija zamijenjena je legitimnom
igrom lova ljudi. Kompjuter odabire tko
je lovac, a tko `rtva. Naravno, sve je to
upakovano u pravi TV doìvljaj koji
zanima masu.
Ocjena: 4
HAJDU^KA VREMENA
Vladimir Tadej
Hajdu~ka vremena
hrvatski je igrani film
za djecu koji je reìrao
Vladimir Tadej 1977.
godine. U filmu glumi
plejada sjajnih ex- Yu glumaca,
poput Borisa Dvornika, Danila
Stojkovi}a Scenarij su napisali
Branko ]opi}, Arsen Dikli}, Vlastimir Radovanovi} i Vladimir Tadej.
Za fotografiju je bio odgovoran sjajni
Tomislav Pinter. Radnja filma se
odvija u bosanskom selu podno
Grme~a, dvadesetih godina pro{log
stolje}a. Po~etak je {kolske godine...
Ocjena: 4
59
Cetri oka:Cetri oka.qxd
17.6.2015
18:25
Page 60
U ÊTIRI OKA
BH. INFO
Sarajevski bend Bad monkeys objavio je
svoj prvi spot za singl Gdje si sad, koji su
promovirali 12. juna u Klubu AG. Bad
monkeys na muzi~koj sceni pojavili su se
prije dvije godine. Na lokalnim festivalima
osvojili su nekoliko nagrada, a ~lanovi
benda su Lejla Duran (vokal), Olmo
Vlahovljak (gitara), Kenan Kumri} (bas) i
Mirza Begi} (bubnjevi).
Razgovarala: MAJA RADEVI]
MARKO TICA,
producent Beerfesta iz Banjaluke
Vrhunska zabava uz poznate

bendove na Kastelu
Mostarsko Pozori{te lutaka ima novu

predstavu: u petak, 19. juna sa po~etkom u
20 sati premijerno }e biti izvedena
Ljepotica i zvijer u reìji Todora Valova iz
Bugarske. U predstavi igraju Nermina
Denjo, Diana Ondelj-Maksumi}, Nedàd
Maksumi}, Igor Vida~kovi} i Ser|o
Rado{, scenografiju i lutke kreirala je
Stefka Kjuvlieva, kostimograf je Orhan
Imami, a muziku je komponovao Atilla
Aksoj.
U organizaciji HKD Napredak - Podru`nica
Bugojno, u tom gradu se odràvaju
Napretkovi lipanjski dani kulture. Kako je
najavljeno, 18. juna bit }e promovirana
knjiga Krunoslav Stjepan Draganovi} sve}enik, povjesni~ar i rodoljub, dan
kasnije na Ve~eri arija nastupi}e
mezzosopranistica Monija Jarak i
pijanistica Marijana Pavlovi} iz Mostara, a
20. juna planirana je Ve~er folklora.
Predstava Mali mi je ovaj grob u reìji Dine
Mustafi}a, ra|ena prema tekstu Biljane
Srbljanovi}, gostuje u petak, 19. juna u
Somboru na 23. festivalu Pozori{ni
maraton. U ovogodi{njem somborskom
Pozori{nom maratonu u~estvuju teatri iz
Beograda, Pule, Novog Sada, Ljubljane,
Zagreba, Uìca...
Banjalu~ki Beerfest bi}e odràn od

18. do 20. juna na platou ispred tvr|ave
Kastel, a organizatori obe}avaju tri
dana piva i vrhunske zabave sa
poznatim izvo|a~ima iz regiona.

Prvog dana, 18. juna nastupaju
Prljavi inspektor Blaà i kljunovi i
Zabranjeno pu{enje, te lokalni bendovi
Neuro, Shamrock Rovers i Nair. Druge
festivalske ve~eri o~ekuju nas hip-hop
junaci Bad Copy i uvijek rado vi|eni
gosti u gradu na Vrbasu, grupa
Psihomodo Pop. Tako|e, u petak
nastupa i Colonia uz doma}u podr{ku
bendova Voodoo Mojo, Shanghai
Street Fight i Alexandria. Posljednje
ve~eri, 20. juna, plesa}emo uz The
Prodigy tribute bend iz Novog Sada i
Orthodox Celts, a nastupi}e i Rambo
Amadeus. Publiku }e zagrijati lokalci
Supersonic i Tupas Mene. Pripremili
smo do sada najve}u binu u BiH, uz
vrhunsku produkciju, najavio je na
konferenciji za novinare producent
Beerfesta Marko Tica.
Ulaznice su u prodaji ispred Kastela
po cijeni od pet KM, a festivalske
kapije bi}e otvorene od 17 pa sve do tri
sata iza pono}i.
MLADEN KOJI,
koordinator projekta 100 pria mladih
Predstavnici Stomatolo{kog fakulteta iz

Sarajeva osvojili su dvije zlatne medalje - u
fudbalu i rukometu - na sportskom
takmi~enju biomedicinskih fakulteta
Humanijada 2015. koje je odràno u
Rovinju. Ove godine na takmi~enju su
u~estvovali medicinski, farmaceutski i
stomatolo{ki fakulteti i visoki zdravstveni
fakulteti iz Zagreba, Splita, Osijeka, Rijeke,
Sarajeva i Mostara.
Uz rekordan broj prijava - 430 filmova zavr{en je konkurs za 16. Mediteran film
festival (MFF) koji }e od 26. do 29. avgusta
biti odràn u [irokom Brijegu. Selektor
Festivala Damir û~i} odabrat }e najbolja
ostvarenja za takmi~arski program, a i ove
godine MFF ponudit }e najnovija svjetska
dokumentarna ostvarenja, kao i premijere
filmova doma}ih autora.
60
MLADEN KOJI]
@elimo pokazati
da u Srebrenici ìve
pametni, odgovorni
mladi ljudi koji mogu
doprinijeti pozitivnim
promjenama ukoliko
im se za to pruì
prilika
Cetri oka:Cetri oka.qxd
17.6.2015
18:25
Page 61
ANA AVAR, PR Mostar Summer Festa
Pod otvorenim nebom svirat }e nam Van Gogh,

Rambo Amadeus, Psihomodo Pop...
Bliì se po~etak tre}eg po redu
Mostar Summer Festa, koji }e biti odràn
26. i 27. juna. Za po~etak, koji su to sve
izvo|a~i koji }e nastupiti na ovogodi{njem
Festivalu?
Prvog dana Mostar Summer Festa, u
petak, 26. juna, nastupaju Van Gogh iz
Srbije, Rambo Amadeus iz Crne Gore,
Elemental iz Hrvatske i Sove i The
Sweepers iz BiH. A u subotu, 27. juna,
publika }e mo}i uìvati u nastupu grupe
S.A.R.S., iz Hrvatske nam stiù
Psihomodo Pop, Dje~aci i Rezerve, a tu je
i banjalu~ki hip-hop bend Brutal Protest.
Festivalska ulaznica ko{ta 25 KM, a
dnevna ulaznica 16 KM. Prve godine
odràvanja Festivala smo rekli kako nam
je cilj napraviti Festival koji }e na jednom
mjestu okupiti sve ljude pozitivne energije
iz Mostara, ali i u na{ grad dovesti turiste
èljne dobre zabave i provoda. Festival se
u protekle dvije godine pokazao kao sjajno
mjesto za druènje, razmjenjivanje ideja,
inspiraciju i nezaboravan provod s dragim
ljudima, stoga ne sumnjamo da }emo se i
ove godine pod otvorenim nebom okupiti u

velikom broju uz dobre glazbene ritmove.
Novost je da ste ove godine odlu~ili
promijeniti lokaciju odràvanja Festivala.
Traìli ste ve}i prostor, ili?
U protekle dvije godine Festival je
organiziran na SC Kantarevac, no obzirom
na ograni~enja tog prostora odlu~ili smo
Mostar Summer Fest, prema uzoru na
velika glazbena doga|anja {irom regije,
premjestiti malo izvan grada kako bi
zabava mogla nesmetano trajati do dugo u
no}. Tako se ove godine Mostar Summer
Fest odràva na prostoru Mostarskog
sajma, izme|u dvije sajamske sale.
Naravno, bili smo svjesni da }emo
izmjenom lokacije morati rije{iti i pitanje
prijevoza s obzirom da iz centra grada ima
ne{to manje od pet kilometara do Sajma,
gdje se Festival odràva. A kako nipo{to ne
èlimo da ekipa pozitivnog stava, kakva je
na{a publika, bude zakinuta za bilo {to,
osigurali smo svima besplatan prijevoz obje
festivalske ve~eri.
Kakav ìvot èle mladi ljudi iz Srebrenice

Udruènje Silver media u
partnerstvu sa Udruènjem SaraSrebrenica ovih dana okon~alo je
projekat pod nazivom 100 pri~a
mladih, koji je realiziran uz
podr{ku Ambasade Australije. 100
pri~a mladih je osmi{ljen prostor
za mlade ljude iz Srebrenice koji
kroz video poruke i blogove
govore o sebi, svojim mogu}nostima, poloàju u dru{tvu,
problemima sa kojima se svakodnevno suo~avaju, otkrivaju {ta bi
èljeli da ostvare u budu}nosti i {ta
im se ne dopada u njihovom
okruènju... Cilj ovog projekta je
skrenuti pa`nju na mlade Srebreni~ane koji su nepravedno
zapostavljeni i nemaju priliku da ìve pristojno poput njihovih
vr{njaka iz drugih gradova, kaè Mladen Koji}, koordinator
projekta. @elimo pokazati pozitivne primjere kojih ima na
teritoriji na{e op{tine, gdje su upravo mladi glavni akteri, a
naj~e{}e su zapostavljeni iz neopravdanih razloga. @elimo
pokazati da u Srebrenici ìve

pametni, odgovorni mladi ljudi
koji mogu doprinijeti pozitivnim
promjenama ukoliko im se za to
pruì prilika.
U snimanju 100 pri~a u~estvovali su mladi od 14 do 36 godina
razli~itih obrazovnih profila 67,42 posto mladih je nezaposleno,
55,88 posto u~esnika smatra da
mladi u Srebrenici nemaju perspektivu, a nekoliko njih se
izjasnilo da èle da napuste
Srebrenicu i Bosnu i Hercegovinu.
Najve}i izazov za tim bio je kako
prona}i stotinu ljudi koji èle stati
pred kameru i ispri~ati svoju pri~u,
jer je Srebrenica malo mjesto, u
gradu ne ìvi vi{e od hiljadu ljudi. Svi su bili sumnji~avi i nisu
vjerovali da je mogu}e taj posao dovesti do kraja, ali evo, uspjeli
smo, isti~e Koji}.
Stotinu razli~itih pri~a objavljeno je na web stranici
http://vlog.esrebrenica.ba.
61
Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd
17.6.2015
1. Je li teè sa glumcima ili

glumicama?
Kao u svakom drugom
vrti}u. Ali svi se oni fino
igraju.
ao mali
2. Da li ste k
te biti
sanjali da }e
prakse?
ljekar op{te
m bila u
Nisam, ja sa
otipu,
drugom stere
iti
èljela sam b
u~iteljica.
3. Kako se osje}ate
u Sarajevu?
Uglavnom dobro.
Hvala na pitanju.
Kako ste vi?
4. [ta ne morate
imati u friìderu?
Mlijeko.
Page 62
rica
ANILA GAJEVI, direkto
a iz Sarajeva:
n
o
Z
je
ci
en
ag
t
en
al
/T
g
n
Casti
og poput
ek
n
la
ve
o
p
ih
b
o
rv
st
o
o
st
Na pu
u starijeg
in
d
o
g
ju
ko
o
m
sa
,
a
vi
o
Asmira Beg
Foto: Milutin Stoj~evi}
by DINO BAJRAMOVIC
19:47
8. [ta ste bili u pro{lom

ìvotu?
Pe~orin iz Junaka na{eg
doba. On mi je totalno co
ol.
9. Ima li istine u staroj narodnoj mudrosti: Jo{ su konji u livadi?

A pa stvarno ne znam za ovu mudrost.
Da mi je prvo pojasnite?
10. Je li manje - vi{e ili je vi{e - manje?
U mom slu~aju je vi{e manje, kako raste
{vicarski franak tako Hypo banka dobija
vi{e a meni ostaje manje.
12. [ta uradite kad vam preko
puta pre|e crna Me~ka?
Ni{ta, meni isto ili pre{ao
Jaguar ili Me~ka, ne znam
prepoznati ni jedno ni drugo.
11. Da li je bolje biti lijep i

pametan ili ruàn i glup?
Nekad se bolje praviti glup.
13. Da imate 15 minuta

vlasti, {ta ne biste u~inili?
Malo je to vremena da ne{to ne bih u~inila, ali kad vidim
{ta sve ovi na{i urade za kratko vrijeme a {ta ne urade za
cijelog mandata, onda bih se stvarno potrudila da ne{to
ne u~inim. Makar bilo to da ne zaposlim sestri}e i brati}e.
14. Opi{ite glumca i TV voditelja Tarika Filipovi}a u tri rije~i?

Vama duguje odgovore. Meni duguje ve~eru.
5. Koga biste
poveli na pusto
ostrvo?
Nekog poput
Asmira
Begovi}a, samo
koju godinu
starijeg.
6. [ta obavezno
nosite na plaù?
Dru{tvo. Meni
su plaè ina~e
uàsno dosadne.
7. Da niste to {to
jeste, {ta biste bili?
Provodadìja ili
agent za usamljena
srca. Dobra sam u
spajanju ljudi.
62
15. S kim biste voljeli

otplesati tango?
S istim onim kojeg bih
povela na pusto ostrvo.
16. Osoba koja vam

ide na ganglije?
Samo jedna?
17. [ta obla~ite kada èlite izgledati moderno?

Modernu odje}u.
18. Mala Duba ili Veliki Drvenik?
Ja ~ujem da je nova sarajevska elita na Hillsu. A po{to ne
pripadam ni staroj, onda nijedno, mada moram biti iskrena,
~esto sam u Blatu, tik pored Dube. Slu~ajno.
19. Tange ili badi}?

Ja najradije ne bih nijedno,
nisam fan sun~anja.
20. Begova ili

{kembe ~orba?
Begova.
21. Poruka ~itaocima na{eg magazina?

Nekad je bolje biti statista nego glumac.
Fadila:Iluzije.qxd
KLIN ÔRBA
17.6.2015
22:05
Page 63
DOBRO JUTRO,
IZGUBLJENA NADO
Pi{e: FADILA NURA HAVER
Znate ga i vi. To je isti onaj Sinia koji je lani u dobojskom naselju

Bare amcem spaavao svoje poplavljene sugraane, nakon to se
teka srca oprostio od svog vjernog autia, ostavljajui ga na rubu
mosta zaglavljenog izmeu dvije ve potopljene obale. Poslije e, dok
je Sinia pomagao drugima, kao i u uvenom Mejrinom sluaju, doi
voda od brijega do brijega i odnijeti most skupa sa Siniinim Golfom...
o{lo mi jutros ne{to milo oko srca kad sam pro~itala

da je Sini{a Star~evi} iz Doboja napokon prona{ao
svog crvenog Golfa dvojku koji mu je prije trinaest
mjeseci odnijela pomahnitala rijeka Bosna. Iako su mi
govorili da je rijeka Bosna auto odnijela ~ak do [amca,
nisam gubio nadu da }u ga prona}i.. Prije 18 godina
uvezao sam ga iz Njema~ke i zahvaljuju}i njemu
preìvljavali smo nekako i ja i moja porodica, rekao je
Star~evi} za novinsku agenciju Srna, dok je bager iz
korita izvla~io automobil. Ma vidi ti na{eg Sini{e {to je
sretan!, velim, dok mi suzica radosnica navire u oko.
Znam Sini{u, kako ne znam, on mi je kao brat ro|eni.
Znate ga i vi. To je isti onaj Sini{a koji je lani u
dobojskom naselju Bare ~amcem spa{avao svoje
poplavljene sugra|ane, nakon {to se te{ka srca oprostio
od svog vjernog auti}a, ostavljaju}i ga na rubu mosta
zaglavljenog izme|u dvije ve} potopljene obale. Poslije
}e, dok je Sini{a pomagao drugima, kao i u ~uvenom
Mejrinom slu~aju, do}i voda od brijega do brijega i
odnijeti most skupa sa Sini{inim Golfom. Vidim, vi i dalje
mislite da ga ne znate. Ali, tvrdim vam, znate Sini{u u
du{u; kao ro|enog brata, kao bliskog ro|aka, kao kom{iju
s kojim svakodnevno pijete kafu. Znate ga kao svoje
vlastito mukotrpno ste~eno crno ispod nokata.
jetili ste se: to je taj Sini{a Star~evi} koji je poput

nebrojenih njemu sli~nih dva duga desetlje}a
kuburio i jo{ kuburi sa preìvljavanjem na rubu
pameti na koje su nas osudili politi~ki lideri u cijeloj
Bosni i Hercegovini. To je taj Sini{a koji nikad nije gubio
nadu da }e prona}i svog Golfa zahvaljuju}i kojem su on i
njegova porodica osamnaest godina nekako preìvljavali.
Prona{ao ga je i sad je presretan, kaè, bez obzira {to }e
auto zavr{iti u dijelovima i na otpadu. Mo`da ste i vi u
novinama vidjeli nasmije{enog Sini{u; tu sliku koja
ilustrira kako izgleda obi~an mali ~ovjek u ovoj nesretnoj
zemlji kad je presretan i, mo`da ste velim, na njoj
prepoznali vlastito lice iz nekog rijetko sretnog trenutka
po svemu sli~nog ovom Sini{inom. Onda vas je to
prepoznavanje taklo u srce, a srce vas je potom ponukalo
da od onoga {to ste vidjeli i pro~itali rekonstruirate tih
osamnaest godina ìvota u kojima je Sini{a imao, kako je
i sam rekao, ne{to {to nije bio tek obi~an auto. Ne{to,
dakle, kao konj ili nekoliko konja i pride zapre`na kola.
igurna sam da ste, poput mene, i vi u stanju vidjeti

Sini{u, ina~e dugogodi{njeg ribara, kako ranom
zorom parkira crvenu limuzinu nadomak nekih
svojih rije~nih virova i ti{aka, s vjerom da je ribarsko
bistro ba{ tu najbistrije. Moèmo ga vidjeti, {to da ne,
kako iz nekog veleprodajnog skladi{ta u gepek utovara
gajbe vo}a i povr}a sve dok zadnji trap ne legne na pedalj
do tla, a onda to vozi i istovara na nekoj gradskoj pijaci
gdje njegova èna ve} prodaje ostatke ju~era{njih zaliha.
Kad to obavi, vidimo ga kako se Golfom vozi u neko
daleko selo gdje }e do sutona kositi travu ili okopavati
kukuruz za nadnicu. Mo`da irgetiti na izgradnji ne~ije
ku}e. Ili se vozi u druge gradove, mo`da i u druge dràve,
da bi na crno rintao za nekog probita~nog gra|evinskog
poduzetnika. Lako nam je, recimo, Sini{u zamisliti i u
ulozi vrijednog molera kako putuje Golfom iz ~ijeg
gepeka vire ljestve i kante. Moèmo se ~ak ponadati da je
u rodnom selu naslijedio komadi} zemlje na kojemu svi
ku}ile tove pili}e, purice ili svinje - {to za vlastite potrebe
{to za prodaju. Milo nam je pomisliti da je Sini{a barem
bobu sretniji od mase svih onih koji su osu|eni da se
sna|u isklju~ivo na gradskom asfaltu.
me|uvremenu nam je Sini{a postao toliko blizak i

drag da ga sad vidimo kako svojim milim
rumenkom razvozi djecu u {kolu. Zatim, bljesnu
nam iz porodi~nog albuma slike vesele porodice,
snimljene pored njihovog Golfa na izletu uz neku
rijeku malo ljep{u od Bosne. Pratimo ih dok se
raspjevani voze ro|acima ili kumovima na slavu. Pa
onda ono, onog jednog ljeta kad su cvjetale tikve, ma{u
nam iz auta dok se vra}aju s mora. âk osamnaest puta
vidimo Sini{u i njegov bi-bi na obaveznom tehni~kom
pregledu u autoservisu dok ga priprema za registraciju,
sretan ko zaobadani konj {to je financijski uspio
sastaviti kraj s krajem. A na kraju krajeva, sad je i nama
jasno za{to Sini{in crveni Golf dvojka nije bio tek
obi~an auto. I za{to punih trinaest mjeseci nikad nije
gubio nadu da }e ga prona}i. Znamo i za{to je bio
presretan kad se to desilo. Kao {to smo, evo, i mi
presretni iz istog razloga. Nije li svakome od nas prava
sre}a, unato~ svemu jo{ uvijek mo}i osjetiti zahvalnost
prema onome {to nam je godinama sluìlo, {to nam je
olak{alo preìvljavanje?!
63
Auto:CRNA.qxd
17.6.2015
PETA BRZINA
16:01
Page 64
Pi{e: MARIO ILIÎ]
NOVA OPEL ASTRA: Revolucija po~inje!
ve je po~elo 1991., kada je na svijet

do{la prva Opel Astra, zamijeniv{i
legendarni Opelov model Kadett. Neki
bolji poznavatelji prilika u autoindustriji tvrde
da je upravo Astra stigla kao spas u posljednji
~as, te kako je Opel ve} duè vrijeme trebao
svjeù krv, projekt koji }e prodrmati sve
segmente europske podru`nice ameri~kog
General Motorsa. S dana{nje distance
slobodno moèmo konstatirati kako je upravo
Astra druge generacije, model koji je u
proizvodnju u{ao 1998., napravila klju~nu
prekretnicu podiù}i standarde cijele tvrtke.
Nakon 2004. Opel starije modele Astre
pretvara u Classic modele, pa je tako Astra
druge generacije postala Astra Classic. Tre}a
generacija Astre ujedno je i poveznica izme|u
generacije sa nepoderivim dvolitarskim
dizela{em sa stotinu konja i novim nabrijanim
agregatima posebno razvijenim za bitku u
kompaktnoj klasi. Ono {to je do sad bila
glavna odlika Opelovih automobila je odnos
uloènog i dobivenog. Opel je tu daleko ispred
konkurencije. U praksi to izgleda vrlo
jednostavno. Opel Astru tre}e generacije, koja
nosi oznaku Classic, u doma}im salonima sa
gomilom prate}e opreme i common rail
dizela{em od 110 konja, donedavno je bilo
mogu}e kupiti za svega 22 tisu}e
konvertibilnih maraka. Kompletan servis u ovla{tenom
salonu stoji i do tri puta
jeftinije u odnosu na neke
64
razvikane brendove, ba{ kao i rezervni

dijelovi, a mo`da i najva`niji podatak je kako
taj model i nije pretjerano zanimljiv potencijalnim kradljivcima automobila u regiji. Sve
napisano je samo uvod u skoru promociju
nove Astre, sportskog i inovativnog Opelova
modela, koji }e uskoro na frankfurtskom
Salonu automobila biti i slu`beno promoviran.
Nova }e Astra biti ~ak 200 kilograma lak{a od
prethodnog modela, {to }e umnogome
pobolj{ati vozne karakteristike i jo{ vi{e
smanjiti potro{nju goriva. Novi Opelov model
donosi gomilu inovacija, poput informacijskomultimedijskog sustava IntelliLink R 4.0, koji je
kompatibilan sa servisima Apple CarPlay i
Android Auto. Tako|er, nova Astra prva u klasi
ima pametna svjetla s cjelokupnom LED
matricom, ili pak sjedala sa masa`nom
funkcijom. Dr. Karl-Thomas Neumann, glavni
izvr{ni direktor Opel grupe, najavljuju}i novu
Astru, istaknuo je tri glavne zna~ajke novoga
modela. To su: u~inkovitost, inovativnost i
dinami~ne performanse. Nova Astra imat }e i
posve nove motore. Snage se kre}u od 70
kW/95 KS do 147 kW/200 KS. Ponudu

dizelskih motora sa {irokim rasponom izlazne
snage od 70 kW/95 KS, nadalje, pokriva
model 1.6 CDTI, dok je 1.0 ECOTEC
DirectInjection Turbo sa 105 konja osnova za
benzinske motore. No, perjanica me|u novim
agregatima je posve novi 1.4 ECOTEC
aluminijski DirectInjection Turbo motor sa 145
konjskih snaga. Tako|er valja izdvojiti i sustav
Opel OnStar, koji igra zna~ajnu ulogu u
posredovanju izme|u vozila i voza~a. Sustav
}e korisnicima nuditi {irok raspon usluga
vezanih uz sigurnost i udobnost. Ukoliko do|e
do aktivacije zra~nog jastuka, Opel OnStar }e
automatski biti obavije{ten o tome. Zatim }e
savjetnik kontaktirati vozilo da bi utvrdio je li
potrebna pomo}. Ako nema odgovora, na to~nu
lokaciju vozila odmah se {alju slu`be hitne
pomo}i. Voza~i i putnici mogu pozvati OnStar
24 sata dnevno, 365 dana godi{nje. Bez obzira
na to treba li im pomo} na cesti ili bilo koja
druga usluga, OnStarov savjetnik uvijek je
spreman pomo}i. Osim toga, OnStar }e pretvoriti
novu Astru u 4G LTE mobilni Wi-Fi hotspot, na
koji se istovremeno moè spojiti do
sedam ure|aja.
Nakon Salona u
Frankfurtu, zna}e se i
cijene, ali i detaljnije
informacije o
novom
Opelovu
modelu.
13.5.2015
15:41
Page 10
16.6.2015
13:51
Page 9
17.6.2015
20:26
Page 1
16.6.2015
13:46
Page 1

Slobodna Bosna - 971 - 18.06.2015

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Slobodna Bosna - 971 - 18.06.2015

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

OPERACIJA AERODROM: KAKO JE JNA ^ISTILA SRBE IZ SARAJEVA

22 REKONSTRUKCIJA ZLO^INA 36 TURISTI^KI MEGAPROJEKT

KO JE ISELIO SRBE IZ SARAJEVA

Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I]

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd

Biznismen Nijaz Skenderagi

Titov omladinac i poslijeratni biznismen

njegov zahtjev za izdavanje naknadne

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd

Prijedlog bi nesumnjivo bio

SVE MOJ DO MOJEGA

Pored dr. Nenada Kecmanovi}a,

18.6.2015. I SLOBODNA BOSNA

IZRAELSKI @IVI ZID PLA^A U ZENICI

Kukasto-kri`ni put nogometne

Ne znate vi, ili moda znate,

Ta~no, procesno-pravno, do u bobu, znam

supotpisnici, ovo dru{tvo vapi za va`nim,

Dojave mi katkad prijatelji, kojih je sve

Ne znate vi, ili mo`da znate, moga druga

Ne znam ko je odgovaran za svinjarije i

kampa u Zenici, do obnove poplavljenih

Prije vi{e od trideset godina, ranih 80-ih

Postoji jedna dr`avna agencija za borbu

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd

Stefan Karganovi}, (ne)vladin

Iako su podnijeli neopozive

rekao da mu trebaju dodatne konsultacije da

DVIJE AGENCIJE POD JEDNIM KROVOM

upu}enom Vije}u ministara BiH upozorio

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd

Podravate li odluku Bakira

Urednik i voditelj emisije

ve} zbog li~ne bezbjednosti

Karganovi} nije ogla{avalo.

Mi{ljenja da se radi o besmislenom potezu koji mo`e

Glavni dravni tuitelj

BORBA PROTIV TERORIZMA

TU@ITELJ PO GLAVI TERORISTE

ko je suditi prema projekcijama

teroristi~kih napada?! Premda se crne

maja je donesena odluka o zapo{ljavanju

CRNE PROGNOZE DR@AVNOG TU@ITELJA

AKCIJA DAMASK, ODLU^AN

18.6.2015. I SLOBODNA BOSNA

da se svi mo`emo slo`iti da je krajnji cilj

potvrdio optu`nicu protiv dvanaest osoba,

TERORIZAM PRIORITET, RATNI ZLO^INI

BOLJE SPRIJE^ITI NEGO LIJE^ITI

Tuiteljstvo BiH za borbu protiv

sprije~ile i posljedice, navodi se u

^ampara. Nakon dvije opse`ne operacije

NISMO RASISTI, ALI SMO LEGALISTI

Hoe li zbog huliganstva navijaa kazna

ekoliko dana prije utakmice koju

pona{anje. Dakle, kada su igra~i Izraela

~lanak 14 UEFA-inih Disciplinskih

maksimalne napore da sa~uvamo fizi~ki

SB prva objavljuje stenograme sa prologodinje sjednice Nadzornog odbora

PAKET ARAN@MAN VRIJEDAN

SLOBODNA BOSNA I 18.6.2015.

MARIJAN PRIMORAC I POLITI^KI POKROVITELJI

Strate{ki partner propalog mostarskog Aluminija,