(formule se odnose za homogeni ustroj voznog parka, za odreeno razdoblje promatranja)

KOEFICIJENTI VREMENA
1. KOEFICIJENT ISPRAVNOSTI is
Prijevozna sredstva u analiziranom razdoblju mogu biti angairana jedino pod uvjetom da su
ispravna. Taj nuni uvjet nije i dostatan. Naime, ispravna sredstva mogu biti angairana pod
uvjetom da ima supstrata ili potrebe za prijevozom. Ispravnost prijevoznih sredstava obino se
prati s pomou koeficijenata koji je poznat pod nazivom koeficijent tehnike ispravnosti. Pod
koeficijentom tehnike ispravnosti podrazumijeva se kolinik koji se dobije kad se ispravni
dani prijevoznih sredstava za analizirano razdoblje podjele s ukupnim knjigovodstvenim
danima prijevoznih sredstava za to isto razdoblje. Oznaka za koeficijent ispravnosti je is.
Ovdje nema potrebe isticati da je rije o tehnikoj ispravnosti, iz razloga to je samo po sebi
jasno ispravnost podrazumijeva prije svega tehniki aspekt, ak, tovie, moe se postaviti
pitanje treba li se i moe li se govoriti o nekoj drugoj ispravnosti prijevoznih sredstava u
uvjetima suvremene informacijske komponente.
DPSs dani sposobni
is = --------DPSk dani knjigovodstveni
Ovakav pristup moe se primjenjivati samo prema onom to ima jednak ili slian ustroj. Ako
dvije skupine prijevoznih sredstava nemaju jednak ustroj, tada se one u sutini ne mogu
usporeivati.
2. KOEFICIJENT ANGAIRANOSTI a
Iz prethodnog se izlaganja uoava da prijevozno sredstvo tijekom analiziranog razdoblja nije
uvijek na radnom zadatku. Ono se redovito, osim na radu, povremeno nalazi i u radionici (ako
je neispravno), a moe i ekati na posao. Pokazatelj koji mjeri stupanj prisutnosti na radu
naziva se koeficijentom radne angairanosti a. Vrijednost koeficijenta angairanosti ne moe
biti vea od 1, ali nije upitno da bude a<0,8.
DPSr dani radni
a = --------DPSk dani knjigovodstveni
3. KOEFICIJENT ANGAIRANOSTI ISPRAVNIH VOZILA 'a
Ovaj pokazatelj, odnosno koeficijent znai analizu udjela prijevoznih sredstava na radu u
odnosu na ukupna tehniki ispravna tj. raspoloiva prijevozna sredstva za rad. Njime se
ocjenjuje sposobnost komercijalne slube da zaposli ispravna prijevozna sredstva. U praksi bi
tenja trebala biti usredotoena na to veu vrijednost toga koeficijenta, odnosno ta vrijednost
bi u optimalnim okolnostima trebala biti 1. To bi znailo da su na radu bila angairana sva
tehniki ispravna prijevozna sredstva analiziranoga voznoga parka.
Tako definiran koeficijent moe se tono izraunati i primijeniti samo onda kada je
vremenski reim rada voznog parka takav da su svi dani u promatranom razdoblju radni. To
odgovara radu linijskoga putnikog prijevoza u kojega su svi dani tijekom godine radni dani
(vozni park radi i subotom, nedjeljom i blagdanima).
U uvjetima rada prijevoznih sredstava namijenjenih prijevozu stvari (ne rade subotom,
nedjeljom i blagdanima-petodnevni radni tjedan, ili ne rade nedjeljom i blagdanimaestodnevni radni tjedan) taj koeficijent poprima poseban oblik.

DPSr dani radni

'a = --------DPSs dani sposobni
Koeficijent angairanosti prijevoznih sredstava na radu po vrijednosti moe biti manji ili
jednak od koeficijenta tehnike ispravnosti prijevoznih vozila ais, a kada je jednak, tada
su sva tehniki ispravna prijevozna sredstva bila angairana na radu i nije bilo ispravnih
prijevoznih sredstava izvan rada (u garai).
4. KOEFICIJENT ANGAIRANOSTI TOKOM DANA ad
Prijevozna se sredstva tijekom dana nalaze na radu ili izvan radnog procesa. Prijevozna
sredstva koja nisu na radu mogu biti u smjetajnom prostoru (garai) ako za njih nema posla,
ili mogu biti u garai radi otklanjanja neispravnosti, odnosno na popravku. Koeficijent
angairanosti prijevoznih sredstava tijekom dana poznat je u literaturi kao koeficijent i
predstavlja kolinik izmeu sati na radu i knjigovodstvenih sati kojih je tijekom dana 24.
HPSr radni sati
ad = --------24*DPSr ukupni sati
5. KOEFICIJENT VREMENA KRETANJA v
Uspjenost angairanosti prijevoznih sredstava obino se prati s pomou koeficijenata
iskoritenja vremena na radu, a kao predmet obrade moe se uzeti vonja od izvora
polazita do cilja (jednostavna vonja), a vonja od izvora do cilja s ponavljanjem faza
prijevoznih procesa (sloena vonja) i vonja od polazita do povratka u polazite (vonja s
povratkom), to se smatra obrtajem prijevoznog sredstva.
Osim praenja angairanosti prijevoznog sredstva za navedena tri pojma (jednostavnu vonju,
sloenu vonju i vonju s povratkom), prati se i koeficijent iskoritenja vremena na radu za
jedno i za sva prijevozna sredstva, i to ne samo u danu, nego i u operativnim dijelovima
planskog razdoblja. Ako bi trebalo verbalno definirati koeficijent vremena kretanja, tada bi se
moglo rei da je koeficijent vremena kretanja prijevoznog sredstva v kolinik provedenog
u kretanju ili vonji (Hv) i vremena koje je prijevozno sredstvo ukupno provelo na radnom
zadatku (Hr), ukljuujui sve faze prijevoznog procesa.
HPSv sati vonje
v = --------HPSr radni sati
Vrijednost koeficijenta iskoritenja vremena na radu uvelike ovisi o udaljenostima prijevoza,
primijenjenoj tehnologiji ukrcaja i iskrcaja, koliini tereta tijekom svake vonje, nazivnoj
nosivosti prijevoznih sredstava, prometnoj brzini, prometnim uvjetima itd.
KOEFICIJENTI PUTA
Tijekom angairanosti prijevoznog sredstva, ono ostvaruje odreeni prijevozni uinak. Taj
uinak ovisi o vie imbenika. Jednu skupinu ine objektivni imbenici, a uvjetovani su
tehnikim znaajkama vozila i stanjem infrastrukture. Drugu skupinu ine tzv. subjektivni
imbenici koje bi trebalo pridruiti organizaciji rada. Sa stajalita iskoritenosti nazivne
nosivosti, optimalan je onaj prijevozni proces u kojemu je postignuta puna iskoritenost
nazivne nosivosti. To se u praksi rijetko dogaa, ee je prijevozno sredstvo podkapacitirano,
prekapacitirano ili uope nije optereeno. Ako prijevozno sredstvo nije optereeno, tada
ostvaruje samo djelomine uinke.

U praksi se pojavljuje i prekapacitirano prijevozno sredstvo, uz uvjerenje da se time ostvaruje

i vei ukupni uinak. To meutim uglavnom nije tako, jer prekapacitiranost izaziva i
negativne uinke na prijevoznom sredstvu koji su teko mjerljivi i obino se naknadno
oituju. Proces kretanja sa stajalita iskoritenja prijeenog puta, pri emu prijevozno sredstvo
u prijevoznom procesu ostvaruje:
- prijevozni put od smjetajnog do operativnog prostora,
- prijevozni put na relaciji prijevoza i
- prijevozni put od operativnog prostora ili prijevozne relacije do smjetajnog prostora.
1. KOEFICIJENT ISKORITENJA PRIJEENOG PUTA
Sa stajalita djelovanja prijevoznog sredstva poeljno je analizirati sve faze kretanja. U
procesu prijevoza koji se ponavlja, elementi (Lt - put koji je prijevozno sredstvo prelo pod
optereenjem) i (Lp put koji je prijevozno sredstvo prelo bez tereta na relaciji prijevoza)
poveavaju se u apsolutnom iznosu priblino proporcionalno tijekom vremena. Pritom opada
udio prvog (L01 udaljenost od smjetajnog prostora do mjesta ukrcaja) i zadnjeg (L02
udaljenost/put koju prijevozno sredstvo prijee od zavretka procesa prijevoza do povratka u
mjesto smjetaja) elementa. Pojam se iskoritavanja prijeenog puta (ili prijeeni put
prijevoznog sredstva s teretom i bez tereta) u dosadanjoj teoriji pa i u praksi spoznavao s
pomou dva osnovna koeficijenta: i . Koeficijent ukazuje na iskoritenost
prijeenog puta glede pojave supstrata na prijevoznom sredstvu, bez obzira na to u kojoj je
mjeri iskoritena nazivna nosivost.
Koeficijent iskoritenja prijeenog puta je udio prijeenog puta pod optereenjem u odnosu
na ukupni prijeeni put:
PSLt put pod teretom
= --------PSL ukupno prijeeni put
2. KOEFICIJENT NULTOG PRIJEENOG PUTA
Koeficijent oznaavao je tzv. koeficijent nultog prijeenog puta. ini nam se ispravnije
da taj drugi koeficijent oznaimo simbolom , ostavljajui time mogunost da se istim
simbolom moe mjeriti i iskoritenost prijeenog puta za prijevozni proces bez ponavljanja i s
ponavljanjem, kao i proces u kojemu prijevozno sredstvo zatvara prijevozni krug poznat pod
nazivom obrt.
Koeficijent nultog prijeenog puta odreuje udio nultoga prijeenog puta u ukupnom
prijeenom putu:
PSL put od garae - do garae
= --------PSL ukupno prijeeni put
KOEFICIJENTI OPTEREENJA
1. KOEFICIJENT STATIKOG OPTEREENJA s
Koeficijent statikog optereenja prijevoznih sredstava je kolinik koji se dobije dijeljenjem
stvarnog i mogueg optereenja, dok za homogenu skupinu prijevoznih sredstava u
promatranom razdoblju iznosi:
Q
- stvarno prevezeni teret
s = ---------------------

qn*PSn teret koji se mogao prevesti

U naoj praksi veoma su rijetki ili uope ne postoje potpuno homogeni ustroji u kojih bi sva
prijevozna sredstva bila iste nosivosti, barem ne u uvjetima djelovanja autoprijevoznikih
organizacija javnog prometa. Takvo stanje uvjetuje da se i tu pronalaze neki imbenici kojima
bi trebalo procijeniti koeficijent statikog optereenja za homogeni ustroj i dobiti njegovu
prosjenu vrijednost.
2. KOEFICIJENT DINAMIKOG OPTEREENJA d
Koeficijent dinamikog iskoritavanja korisne nosivosti prijevoznih sredstava d je rezultat
koji se dobije dijeljenjem ostvarenog i moguega prometnog uinka. To znai da za razliku od
koeficijenta statinog iskoritenja nazivne nosivosti koji se dobiva s pomou stvarne koliine
prevezene robe, koeficijent dinamikog iskoritenja nazivne nosivosti ukljuuje se ne samo
stvarno prevezenu robu, nego i udaljenosti na kojima se roba prevozi. Dakle, nedostatno
iskoritenje nazivne nosivosti prijevoznog sredstva utjee na gubitak prometnog uinkam i to
sve vie to je udaljenost prijevoza vea.
Za homogeni ustroj:
U
- ostvareni uin
d = --------------------qn*PSLt mogui uin
BRZINE KRETANJA PROMETNIH SREDSTAVA
1. PROMETNA BRZINA Vp
Prometna brzina (Vp) je brzina koju ostvari prijevozno sredstvo radei na radnom zadatku,
uzimajui u obzir samo vrijeme vonje (rad motora) a iskljuujui stajanja zbog usputnog
zadravanja koje ne uzrokuje prometni tijek.
Za homogeni vozni park:
PSL - udaljenost koju je vozilo prelo
Vp = ----------------- (km/h)
HPSv sati provedenog vozila u vonji
2. PRIJEVOZNA BRZINA Vpr
Prijevozna brzina (Vpr) se razlikuje od prometne brzine utoliko to uzima u obzir i vrijeme
mogueg zadravanja od polaska, do dolaska bez obzira na razloge zadravanja. Meutim, u
vrijeme provedeno u prijevozu nisu ukljuena vremenaukrcaja i iskrcaja u plaznoj i zavrnoj
toki relacije na kojoj je prijevoz obavljen. S tih razloga prijevozna brzina je manja od
prometne brzine ili jednaka njoj.
Za homogeni vozni park:
PSL - udaljenost koje je vozilo prelo
Vpr = ----------------- (km/h)
PSHpr sati trajanja prijevoza
3. BRZINA OBRTA Vo
Brzina obrta (Vo) odgovara brzini koju ostvari prijevozno sredstvo radei na radnom zadatku
pri emu se uzima u obzir vrijeme ukrcaja i iskrcaja te mogua zadravanja i sama vonja

tijekom obrta. Dakle, to je brzina koju ostvaruje prijevozno sredstvo u linijskom prijevozu
putnika ili robe radei obrte izmeu dvaju terminala linije.
Za homogeni vozni park:
PSLo - ukupna udaljenost vozila u obrtu
Vo = ----------------- (km/h)
PSHo ukupno trajanje vremena obrta
4. EKSPLOATACIJSKA BRZINA Ve
Eksploatacijska brzina (Ve) prijevoznog sredstva je prosjena brzina koju vozilo ostvari radei
na radnom zadatku tijekom ukupnoga radnog vremena.
Za homogeni vozni park:
PSL - udaljenost koje je vozilo prelo
Ve = ----------------- (km/hr)
PSHr - sati provedenog vozila u radu
OSNOVNI EKSPLOATACIJSKI PARAMETRI TERETNIH VOZILA
Pravilnikom o dimenzijama, ukupnim masama i osovinskom optereenju za teretno
prijevozno sredstvo propisane su vrijednosti koje kupac vozila mora unaprijed provjeriti, to
su:
- specifina snaga vozila,
- koeficijent kompaktnosti,
- koeficijent iskoritenja mase vozila,
- koeficijent iskoritenja gabaritne povrine vozila
- nosivost teretnog vozila,
- specifina povrinska nosivost vozila,
- specifina volumenska nosivost,
- koeficijent iskoritenja volumenske nosivosti i
- kapacitet autobusa.
1. SPECIFINA SNAGA PRIJEVOZNOG SREDSTVA Ns
Pokazatelj specifine snage dobije se dijeljenjem neto snage motora s najveom masom
vozila. Znaenje tog pokazatelja je u tomu to ima vei utjecaj na dinamika svojstva vozila.
Ne - neto snaga motora (kW)
Ns = ------- (kW/t)
Qb bruto masa vozila (t)
2. KOMPAKTNOST PRIJEVOZNIH SREDSTAVA k
Po kompaktnou prijevoznih sredstava podrazumijeva se koeficijent k koji se dobije
dijeljenjem nazivne nosivosti (qn) s povrinom teretnih prijevoznih sredstava (vanjski
gabariti).
qn - teorijska nosivost
k = ------- (t/m2)
L*B povrina teretnog prijevoznog sredstva
3. ISKORITENJE MASE PRIJEVOZNOG SREDSTVA m

Iskoritenje mase prijevoznog sredstva mjeri se koeficijentom koji se dobije dijeljenjem

vlastite mase vozila (MGv) s teorijskom nosivou (qn).
MGv - masa prijevoznog sredstva bez optereenja, spremnog za vonju
M = -------qn - teorijska nosivost
Teretna sredstva koja premauju najveu doputenu masu od 40 t, podvrgavaju se propisanim
tehnikim pregledima uz evidenciju da je rije o obiljeenim registarskim ploicama i
priopenje o kakvom je odstupanju/prekoraenju rije (irina, duljina, masa) to se i posebno
unosi u registarski list.
4. ISKORITENJE GABARITNE POVRINE PRIJEVOZNOG SREDSTVA p
Iskoritenje gabaritne povrine vozila mjerimo koeficijentom iskoritenja gabaritne povrine
koji se dobije dijeljenjem korisne povrine namijenjene smjetaju predmeta prijevoza s
gabaritnom povrinom vozila.
l*b - korisna povrina namijenjena smjetaju predmeta prijevoza
p = -------L*B - gabaritna povrina vozila
Svako odstupanje od propisanih gabarita znai specijalne sluajeve za iji promet su potrebne
i specifine analize i odobrenja.
5. NAZIVNA NOSIVOST PRIJEVOZNOG SREDSTVA
Nazivna nosivost (nazivni kapacitet vozila namijenjenih prijevozu putnika) maksimalna
koliina tereta (u tonama ili broju putnika) koju prijevozno sredstvo moe prevoziti s obzirom
na svoje tehnike znaajke. Nazivni kapacitet je osnovni podatak o nekom prijevoznom
sredstvu, a uvjetovan je , uz ostalo, u prvom redu konstrukcijskim znaajkama vozila.
6. SPECIFINA POVRINSKA NOSIVOST PRIJEVOZNOG SREDSTVA Mq
Izraunava se dijeljenjem korisne nosivosti i korisne povrine sanduka prostora za smjetaj
tereta:
qn - teorijska nosivost
Mq = --------(t/m2)
l*b - korisna povrina namijenjena smjetaju predmeta prijevoza
7. SPECIFINA VOLUMENSKA NOSIVOST MQv
Specifina volumenska nosivost je rezultat koji se dobije dijeljenjem korisne nosivosti (qn) i
volumena prostora namijenjenoga prijevozu tereta:
qn - teorijska nosivost
MQv = --------(t/m2)
l*b*h - volumen prostora namijenjen prijevozu tereta
Ako se prevozi rasuti teret koji moe ispadati iz sanduka, tada se ne govori o teorijskom
volumenu nego smanjenom koji osigurava zadravanje tereta u sanduku, pa visina nije h,
ve h-x, gdje x oznaava zatitnu visinu. Ako se prevozi teret male volumenske mase,
tada se on moe slagati do visine h-x1 ali na nain da ukupna visina vozila s teretom ne
bude vea od 4 metra.
8. KOEFICIJENT ISKORITENJA VOLUMENSKE NOSIVOSTI v

Taj koeficijent se dobije kad se iskoriteni volumen natovarenog prijevoznog sredstva podijeli
sa nazivnom nosivou:
V*v*
v = -----------qn - teorijska nosivost
- volumen prostora za teret (m3)*koeficijent iskoritenja volumena prostora za odreenu vrstu
robe*zapreminska masa tereta (t/m3)
9. KAPACITET AUTOBUSA
Kapacitet autobusa u meumjesnom prometu praktino je odreen brojem sjedala. U tom
sluaju korisna povrina je samo ona na kojoj se nalazi putnik (sjedalo+prostor za noge), a
povrine namijenjene ulasku/izlasku putnika ne smatraju se korisnim povrinama jer je
stajanje putnika u meumjesnom prometu Zakonom zabranjeno.
U autobusima namijenjenim gradskom i prigradskom prometu svi prostori na kojima mogu
stajati putnici smatraju se korisnim prostorom i uvjetuju kapacitet autobusa. Suvremeni
autobusi na meumjesnim i meunarodnim linijama opremljeni su i prostorom za ugodnije
provoenje vremena kao i sanitarnim prostorom, pa se u tom sluaju i ti prostori smatraju
korisnom povrinom.
RADNI I KNJIGOVODSTVENI UINAK PRIJEVOZNIH SREDSTAVA Wru i Wku
Pod radnim uinkom podrazumijeva se uinak to ga prijevozna sredstva ostvare tijekom
promatranog radnog vremena. Obini je krajnja jedinica jedan sat.
Za homogeni ustroj:
U uinak
Wru = --------- (tkm/hr)
HPSr sati vozila provedenih na radu
Knjigovodstveni uinak je onaj koji se ostvari radom prijevoznih sredstava tijekom
knjigovodstvenog vremena. Takav uinak takoer se prevodi na jedan sat, ali ne radni nego
knjigovodstveni.
Za homogeni ustroj:
U uinak
Wku = --------- (tkm/hr)
24*DPSk ukupni sati knjigovodstveni
Radni uinak prijevoznih sredstava u odgovarajuoj jedinici vremena vei je od
knjigovodstvenoga.
DEFINICIJA TEHNOLOGIJE PROMETA
Tehnologija prometa se moe definirati: Tehnologija prometa je znanstvena disciplina koja
prouava naine i postupke prometne proizvodnje, odnosno prijevoznih procesa.
RAZLIKA IZMEU KLASINE I SUVREMENE TEHNOLOGIJE PROMETA
Razlika izmeu suvremene i klasine tehnologije prometa je u tome to kod uporabe klasine
tehnologije prijevozni proces traje znatno due.

RAZDIOBA TERETA NA PRIJEVOZNOM SREDSTVU

OPTEREENJA, POTRONJE GUMA I SIGURNOSTI VONJE

KAO

ELEMENT

U teoriji je poznato da poloaj tereta na prijevoznom sredstvu utjee na troenje guma,

sigurnost vonje i naposljetku, samu mogunost optereenja. Na to se u praksi redovito
zaboravlja, a u strunoj se obradi to zapostavlja. Polazne stavke analize su obvezno
pridravanje doputene nazivne nosivosti, doputene ukupne nosivosti i osiguravanje
minimalnog optereenja upravljake osovine.
Prijevozno sredstvo s ugraenom dizalicom na stranjem dijelu ima sasvim drugaiji dijagram
razdiobe tereta u sanduku u odnosu na vozilo sa dizalicom na prednjem dijelu.
Upitno je kako inae postignuti poveanje optereenja upravljake osovine. Motor, mjenja i
djelomice manipulacijsko sredstvo na prednjoj strani ve ionako optereuju upravljaku
osovinu i ne preostaje neke rezerve. U tom sluaju se kao mogunost pojavljuje promjena
motora, ako je to mogue s obzirom na uvjete rada. Vjerojatno bi bolje rjeenje bilo etvero
osovinsko vozilo, a jo bolje poloaj motora na zadnjem dijelu, to je za sada samo elja. U
vicarskoj se susreu teretna vozila s potpodnim motorom.