PREDNAPETI BETON

Predavanja

Zagreb, 2007.

Prednapeti beton

SADRAJ
1.
2.

UVOD ............................................................................................................................................ 3
SVOJSTVA MATERIJALA.......................................................................................................... 7
2.1.
elik za prednapinjanje.......................................................................................................... 7
2.2.
Beton ...................................................................................................................................... 9
2.3.
Mort za injektiranje .............................................................................................................. 10
3. SUSTAVI ZA PREDNAPINJANJE.......................................................................................... 13
3.1.
Uvod ..................................................................................................................................... 13
3.2.
Sustav BBRV ....................................................................................................................... 18
3.3.
Sustav Vorspann-Technik .................................................................................................... 18
3.4.
Sustav Dywidag.................................................................................................................... 18
3.5.
Sustav VSL........................................................................................................................... 18
4. GUBICI I PADOVI SILE PREDNAPINJANJA ......................................................................... 19
4.1.
Gubitak sile prednapinjanja zbog trenja............................................................................... 20
4.2.
Gubitak naprezanja zbog prokliznua klina ......................................................................... 21
4.3.
Gubitak naprezanja zbog elastinih deformacija betona...................................................... 21
4.4.
Pad naprezanja zbog skupljanja i puzanja betona te relaksacije elika................................ 22
5. IZBOR PRESJEKA I PRELIMINARNIH DIMENZIJA ............................................................ 23
6. KONTROLA NAPREZANJA ..................................................................................................... 23
7. GRANINO STANJE NOSIVOSTI ........................................................................................... 27
7.1.
Proraun uzdune armature.................................................................................................. 27
7.2.
Proraun poprene armature................................................................................................. 28
8. GRANINO STANJE UPORABLJIVOSTI ............................................................................... 28
9. PROTOKOL PREDNAPINJANJA ............................................................................................. 30
10.
KONSTRUKCIJSKA PRAVILA PREDNAPETIH KONSTRUKCIJA................................. 31
10.1.
Najmanje udaljenosti uadi i natega................................................................................. 31
10.2.
Armatura prednapetih konstrukcijskih elemenata............................................................ 32
10.3.
Najmanji razred vrstoe betona u trenutku prednapinjanja............................................ 33
10.4.
Voenje natega................................................................................................................. 33
10.5.
Dodatna naela za vanjsko prednapinjanje betonskih mostova ....................................... 35
10.5.1 Ojaanje konstrukcije vanjskim nategama ................................................................... 36
10.5.2 Sidreni i skretni elementi.............................................................................................. 37
10.5.3 Nadzor konstrukcije s vanjskim nategama................................................................... 37
10.6.
Podruje sidrenja pri naknadnom napinjanju ................................................................... 37
10.7.
Poloaj i raspored spojki .................................................................................................. 38
10.8.
Zatitne cijevi natega........................................................................................................ 39

Prednapeti beton

1. UVOD
Beton je umjetni kamen to je materijal velike tlane a male vlane vrstoe. Vlana naprezanja
izazvana skupljanjem, temperaturom i vanjskim optereenjem vrlo brzo dostiu vlanu vrstou
betona te dolazi do raspucavanja u armiranobetonskim konstrukcijama. Nakon pojave pukotina sva
vlana naprezanja prihvaaju se armaturom. irine pukotina se ograniavaju ovisno o trajanju
optereenja i agresivnosti sredine kako ne bi dolo do ugroavanja trajnosti konstrukcije.

Slika 1.1 Betonska greda.

Slika 1.2 Dijagram normalnih naprezanja u betonskoj gredi.

Slika 1.3 Armiranobetonska greda.

Cilj prednapinjanja je eliminirati ili barem smanjiti vlana normalna naprezanja u svim presjecima i
to djelovanjem umjetno izazvanim silama. Te sile nazivamo silama prednapinjanja. Tako dobivena
naprezanja moraju biti manja od dopustivih vrijednosti u svima fazama izvedbe i uporabe graevine.
Povijest prednapetog betona:
oko 1890. god. prvi zabiljeeni patent prednapetog betona registrirao je ameriki inenjer iz
San Francisca imenom Henry Jackson izgradivi betonski nadvoj s prednapetim zategama.
No, nakon godinu dana nadvoj se sruio. H. Jackson nije znao za fenomen puzanja betona i
oputanja mekog elika, to je u konanici rezultiralo nestankom prednapinjanja.
1928. Eugene Freyssinet patentira prethodno prednapinjanje betona elikom velike vrstoe
Mrsch, prva knjiga o prednapetom betonu
Osnovana Meunarodna federacija za prednapinjanje (FIP - Fdration Internationale de la
Prcontrainte)
Osnovan Europski odbor za beton (CEB - Comit Europen du Bton)

Prednapeti beton

Udruivanjem CEB i FIP nastaje organizacija FIB.

Prednosti prednapetih konstrukcija:

savladavanje velikih raspona uz veu vitkost i manju masu,
poveana trajnost zbog izostanka pukotina,
smanjeni progibi,
velika otpornost na zamor (posljedica male promjene naprezanja u eliku za prednapinjanje,
sposobnost zatvaranja pukotina nakon djelovanja promjenljivih i izvanrednih djelovanja,
ubrzanje i racionalizacija montanog graenja.
Nedostaci prednapetih konstrukcija:
potrebna je struna radna snaga zbog zahtjevnijih radova,
potrebna je posebna oprema,
velika preciznost u projektiranju i izvoenju i
skuplje gradivo.
Prednapete konstrukcije upotrebljavaju se kod graevina s elementima velikih raspona kao to su
mostovi, zgrade, montane graevine, hale, krovne konstrukcije, silosi, bunkeri, te za potrebe
sanacije postojeih graevina...

Slika 1.4 Sanacija naglavne grede stupa vanjskim prednapinjanjem.

Ideja da se napinjanjem armature u betonu unesu tlana naprezanja kako bi se sva naprezanja u
eksploataciji mogli preuzeti sudjelovanjem itavog presjeka dovela je do potpunog prednapinjanja.
Nedostaci ovakvih konstrukcija su:
- velika potronja elika za prednapinjanje
- pojava nepredvienih pukotina
- nepotrebna velika sigurnost
- nemogunost koritenja duktilnosti.
Pukotine koje se otvaraju djelovanjem i pokretnog optereenja ne utjeu na trajnost konstrukcije zbog
njihovog kraeg trajanja pa nije potrebno prednapinjanje za ukupno optereenje. Takvo
prednapinjanje nazivamo djelomino prednapregnuti beton, kada se doputaju pukotine ogranienih
irina. Nakon prestanka djelovanja pokretnog optereenja pukotine se zatvaraju pa su takve
konstrukcije dovoljno sigurne od korozije i drugih tetnih utjecaja.
Izmeu djelomino i potpuno prednapregnutog betona nalazi se ogranieno prednapeti beton. Kod
kojeg se za najnepovoljnije kombinacije optereenja u tijeku graenja i eksploatacije doputaju
vlana naprezanja ogranienih veliina, odnosno manjih od doputenih.

Prednapeti beton

c < f ct,m
Slika 1.5 Naprezanja na gornjem i donjem rubu za potpuno, ogranieno i djelomino prednapeti beton.

Prema nainu prednapinjanja razlikujemo:

prethodno ili adhezijsko prednapinjanje ( prednapinjanje prije stvrdnjavanja betona)
naknadno ili kablovsko prednapinjanje ( prednapinjanje nakon stvrdnjavanja betona)

Slika 1.6 Prethodno ili adhezijsko prednapinjanje ( prednapinjanje prije stvrdnjavanja betona).

Slika 1.7 Naknadno ili kablovsko prednapinjanje ( prednapinjanje nakon stvrdnjavanja betona).

Prema stupnju prednapinjanja razlikujemo:

potpuno prednapeti beton k=1
armirani beton k=0
ogranieno i djelomino prednapeti beton 0<k<1

Prednapeti beton

gdje je k odnos momenta dekompresije i ukupnog momenta:

M dek
k=
M g + g + q

(1.1)

Moment dekompresije je moment savijanja izazvan vanjskim optereenjem koji je po veliini i

smjeru takav da na vlanom rubu poniti naprezanja izazvana silom prednapinjanja.
Potpuno prednapeti elementi su oni u kojima pri najnepovoljnijoj kombinaciji djelovanja u betonu
nema vlanih naprezanja. Za njih je stupanj prednapinjanja 1.0.
U ogranieno prednapetim elementima mogu nastati vlana naprezanja, ali manja od doputenih. Kod
njih je stupanj prednapinjanja manji od 1.0.
Kod djelomino prednapetih elemenata pri odreenoj kombinaciji djelovanja mogu se pojaviti
pukotine, ali njihove karakteristine irine moraju biti manje od propisanih. Stupanj prednapinjanja
im je izmeu 0.4 i 0.7.
Naknadno kabelsko prednapinjanje moe biti :
unutarnje (kabel se nalazi u presjeku) ili
vanjsko (kabel se nalazi izvan presjeka).

Slika 1.8 Unutarnje i vanjsko prednapinjanje.

Slika 1.9 Primjer vanjskog prednapinjanja.

Prednapeti beton

2. SVOJSTVA MATERIJALA
2.1. elik za prednapinjanje
Kvaliteta elika moe se opisati preko karakteristine vlane vrstoe fpk i karakteristine granice
naprezanja fp0.1,k koja odgovara naprezanju s nepovratnom deformacijom 0.1%. Dijagram
naprezanje-deformacija dan je na slici 2.1. Duktilnost elika ocjenjuje se preko minimalne postignute
ukupne deformacije pu,k i odnosa (fp/fp0.1)k.

Slika 2.1 Raunski dijagram elika za prednapinjanje.

Slika 2.2 Radni dijagrami armature i elika za prednapinjanje.

Vrijednosti fp0.1,k, fpk i pu,k za pojedine vrste elika (ice, uad, ipke), koje se koriste u europskoj
zajednici, dane su tablino. Trai se da elik za prednapinjanje bude zavarljiv.
Maksimalni doputeno naprezanje registrirano na prei po za postizanje poetne sile prednapinjanja
Po ne smije prijei:
0.80 f pk
p0
(2.1)
0.90 f p 0.1,k

Prednapeti beton

Neposredno nakon uklanjanja pree i unoenja sile u beton maksimalno doputeno naprezanje, kod
prednapinjanja poslije stvrdnjavanja, odnosno kod prednapinjanja prije stvrdnjavanja nakon gubitaka
sidrenjem, ne smije prijei:
0.75 f pk
(2.2)
pm,0
0.85 f p 0.1, k
Sila unoenja proraunava se po izrazu:
Pm,o = pm,o Ap

(2.3)

gdje je Ap nazivna povrina kabela.

elik za prednapinjanje dijeli se, ovisno o veliini relaksacije, na 3 klase:
Klasa 1: ice i uad s visokom relaksacijom
Klasa 2: ice i uad s niskom relaksacijom
Klasa 3: ipke.
Ovisno o naprezanju u eliku i klasama relaksacije moe se na dijagramu naprezanje relaksacija (sl.
2.3) pronai relaksacija elika nakon 1000 h.

Slika 2.3 Relaksacija elika prema EC2 nakon 1000 h kod 20oC u funkciji naprezanja sp

Ako nema drugih podataka za modul elastinosti elika uzima se 195000 N/mm2.
nHRN EN 10138-1
nHRN EN 10138-2
nHRN EN 10138-3
nHRN EN 10138-4

elik za prednapinjanje 1. dio: Opi zahtjevi (prEN 10138-1:2000)

elik za prednapinjanje 2. dio: ica (prEN 10138-2:2000)
elik za prednapinjanje 3. dio: Uad (prEN 10138-3:2000)
elik za prednapinjanje 4. dio: ipke (prEN 10138-4:2000)
Tablica 2.1 Hrvatske norme za elik za prednapinjanje

Prednapeti beton

Slika 2.4 elik za prednapinjanje

Zahtjevi na elik za prednapinjanje:

Visoka vrstoa
Niska relaksacija
Mogunost oblikovanja savijanjem na hladno
Zavarljivost
Niska osjetljivost na koroziju (posebno naponsku)
Geometrijska pravilnost
Velike duine pri isporuci
Ponekad dobra prionjivost
Ponekad otpornost na zamor
Vrsta natege
Pojedinana ipka ili ica
ipke i ice, skupljene u nategu ili ue
Natege osim uadi **

Najmanji broj
3
7
3

Tablica 2.2 Najmanji broj natega.

Tablica vrijedi ako se pretpostavi jednak promjer svih ica, ipki ili natega;
**Taj zahtjev moe se takoer smatrati ispunjenim ako element sadri najmanje jedno ue sa sedam
ili vie ica (promjer ice 4,0 mm).

2.2. Beton
Zahtjevi na beton u prednapetim konstrukcijama:
Visoka tlana vrstoa,
Mali iznos skupljanja i puzanja,
Trajnost
Tip prednapinjanja
Prethodno prednapinjanje (adheziono)
Naknadno prednapinjanje

Najnii razred tlane vrstoe betona

C30/37
C25/30

Tablica 2.3 Najnii razredi betona za prednapeti beton.

Razred betona
ck, N/mm2
Duputeno tlano naprezanje u uporabi, N/mm2

C30/37 C35/45
30.0
35.0
18.0
21.0

C40/50 C50/60
40.0
50.0
24.0
30.0

Prednapeti beton

Duputeno tlano naprezanje u fazi transporta, N/mm2

ctm, N/mm2

13.5
2.9

15.8
3.2

18.0
3.5

22.5
4.1

Tablica 2.4 Doputena tlana i vlana naprezanja u betonu.

Modul elastinosti betona:

E cm = 9500 3 f ck + 8

2.3. Mort za injektiranje

Injektiranje cijevi natega se izvodi normiranim postupcima s mortovima ija su svojstva propisana
normama:
HRN EN 446
HRN EN 447

Mort za injektiranje kabela za prednapinjanje Postupci injektiranja

Mort za injektiranje kabela za prednapinjanje Svojstva uobiajenih mortova za
injektiranje
Tablica 2.5 Hrvatske norme za svojstva morta za injektiranje kabela.

Prostor izmeu kabela i zatitnih cijevi potrebno je ispuniti mortom za injektiranje ili uljem (ne smije
biti zraka ni vode). Mort za injektiranje se pod pritiskom ubrizgava u najnioj toki kabela a
odzraivanje i izlaz morta se dogaaju u najvioj toki.

Slika 2.5 Popreni presjek kabela za prednapinjanje.

Slika 2.6 Uzduni presjek prednapete grede.

Cementni mort za injektiranje ima dvije zadae.

titi natege od korozije. Kako bi se ostvarila dobra zatita od korozije, elik mora biti potpuno
obavijen cementnim mortom dostatne gustoe. Ne smiju se pojavljivati nezapunjeni dijelovi gdje se
zadrao zrak ili voda. Voda se zimi moe zalediti i izazvati odlamanje zatitnog sloja betona.
Druga zadaa cementnog morta za injektiranje je osiguranje sprezanja natege i konstruktivnog
elementa. Za to je potrebna dostatna vrstoa.

10

Prednapeti beton

Izvedba ukazuje na injenicu da je problematino osiguranje potpune ispunjenosti zatitne cijevi

cementnim mortom bez upljina. Najmanje upljine mogu dovesti do korozije elika.
Cementni mort se ne smije injektirati pod velikim tlakom (2 MPa ili druga vrijednost odreena
postupkom injektiranja) niti velikom brzinom jer se tako onemoguuje stvaranje zranih epova,
segregacija, oteivanje konstrukcije, opreme i ventila, tite se radnici te se omoguuje kontrola
protoka morta.
Cementni mort za injektiranje mora ispunjavati posebne zahtjeve:
- malo izluivanje vode, sedimentacija:
Cementni mort ne smije biti proizveden s previe vode jer se ona ne moe upiti u okolni beton zbog
zatitne cijevi. Izluena zaostala voda poveava opasnost od korozije i pri niskim temperaturama
moe se zamrzavati. Ispitivanja su pokazala da se u zatitnim cijevima s gornje strane u prvim
satima, zbog sedimentacije, moe stvoriti tanka mjeavina cementa i vode ili mjehurii zraka. Zbog
toga se kod velikih natega treba naknadno injektirati. Najvee izluivanje u pravilu nastupa nakon 34 sata. Mjerenja treba provesti u tom vremenskom razmaku. S druge strane, cementni mort ne smije
biti previe suh jer se zatitna cijev moe zaepiti.
Ispitivanja su pokazala da potekoe s vodom rastu sa starou cementa. Stoga je potrebno ograniiti
starost cementa u proizvodnji cementnog morta za injektiranje. Cement ne smije biti mlai od 2 do 3
dana kako bi se dostatno ohladio niti stariji od tri tjedna.
- kohezija u plastinom stanju do zavretka postupka injektiranja:
Ovrivanje cementnog morta za injektiranje moe poeti tek nakon potpunog injektiranja zatitne
cijevi. U nekim sluajevima moe biti potrebno i nekoliko sati za dovrenje postupka injektiranja.
Dulji vremenski periodi postiu se dodacima koji ne smiju sadravati kloride. Kod dodataka treba
paziti na injenicu da njihovo djelovanje ovisi o temperaturi.
Konzistencija jako ovisi i o temperaturi morta. Najbolje vrijednosti bez dodataka postiu se pri
temperaturi morta od oko 15 C.
Cementni se mort injektira uz ispunjene uvjete navedene u tablici 2.6 za temperaturu zraka,
konstrukcijski element i cementni mort.
Temperatura C

Zrak

Konstrukcijski
element

Cementni mort

najmanja

10

najvea

30

25

25

Tablica 2.6 Rasponi temperature pri injektiranju.

Kada su temperature vee ili manje od navedenih u tablici, potrebne su posebne mjere koje
osiguravaju uspjenost postupka injektiranja.
- malo izdvajanje cementnog morta:
Kod izdvajanja cementnog morta moe doi do zarobljene vode ili velikih promjena volumena
tijekom perioda ovrivanja. Stoga je potrebno birati malu vrijednost vodocementnog omjera v/c. U
isto vrijeme mort mora biti i dostatno plastian te se stoga v/c omjer treba birati u rasponu 0,40 do
0,44.
- mala deformacija zbog skupljanja:
Skupljanje morta je uglavnom vrlo malo jer on ne moe izgubiti vodu unutar zatitne cijevi.
- poveanje volumena stvaranjem mikropora:
Mort se do ukruenja treba iriti kako bi ispunio eventualne praznine. Tlana sila zbog poveanja
volumena ne smije biti prevelika.
- dostatna tlana vrstoa i prionljivost
- dostatna otpornost na zamrzavanje.

11

Prednapeti beton

Svojstva cementnog morta za injektiranje u postupku potvrivanja sukladnosti ispituju se normiranim

postupcima (HRN EN 446). Ispituju se:
kohezija,
izluivanje vode,
promjena volumena,
vrstoa.

Slika 2.7 Zatitne cijevi u kojima se nalaze natege kod naknadnog prednapinjanja mogu biti eline ili plastine.

Promjer zatitne cijevi kabela ovisi o broju uadi. Na slici 2.8 prikazana je tablica za sustav Dywidag.
Zadnja dva broja kod oznake kabela odnose se na broj uadi. Npr. oznaka kabela 6812 znai da kabel
ima 12 uadi. Zatitna cijev je elina rebrasta i ima dva promjera unutarnji i vanjski.
Prostor izmeu natege i zatitine cijevi moe se ispuniti i s drugim materijalima:
mast,
ulje,
vosak.
Takva natega (unbonded) nije spojena s presjekom i kod nje postoji drugaiji tretman kod dokaza na
slom (proraun uzdune armature). Kod natege injektirane injekcijskom smjesom na bazi cementa
(bonded) dolazi do promjene deformacija od djelovanja ostalih optereenja. Kod bonded natege iz
tog razloga dobivamo manje armature iz dokaza na slom.

Slika 2.8 Podaci o zatitnim cijevima.

12

Prednapeti beton

3. SUSTAVI ZA PREDNAPINJANJE
3.1. Uvod
Sastavni dijelovi natege jesu:
ice, snopovi ica
uad, snopovi uadi
ipke.

Slika 3.1 Popreni presjek ueta za prednapinjanje. a) standardni i b) kompaktni 7-ini presjek.

Sidrene glave ili usidrenja ovisno o sustavu prednapinjanja ine:

adhezijska sidra na osnovi prianjanja
sidra s navojem
sidra na osnovi klina i ahure
sidra na osnovi glavice.

Slika 3.2 Sidro kabela za prednapinjanje

Slika 3.3 Aktivno sidro kabela za prednapinjanje.

13

Prednapeti beton

Slika 3.4 Privremeno sidro (kod radne reke) za nastavak kabela za prednapinjanje.

Slika 3.5 Klinovi za sidrenje uadi.

Opremu za prednapinjanje sainjavaju:

pree za napinjanje natega
oprema za injektiranje natega
naprave za uvlaenje uadi
hidraulike pumpe

Slika 3.6 Prea za prednapinjanje kabela.

14

Prednapeti beton

Slika 3.7 Oprema za injektiranje.

Slika 3.8 Hidraulike pumpe.

Slika 3.9 Ureaj za uvlaenje uadi u zatitnu cijev. (Tendon Pulling Machine).

Kako ne bi dolo do pomicanja kabela (tj. zatitnih cijevi) za vrijeme betoniranja, zatitnu cijev je
potrebno vezati za podupirae ili postavljenu armaturu. Na taj nain e se osigurati projektirana
geometrija kabela.
Podupirai kabela:
ne smiju tetno djelovati ni na elik ni na beton,
trebaju biti dovoljno vrsti da osiguraju stabilni poloaj kabela u projektiranoj poziciji,
ne smiju otetiti zatitu.

15

Prednapeti beton

Slika 3.10 Podupirai kabela.

Slika 3.11 Prije betoniranja potrebno je napraviti kontrolu geometrije kabela.

Kod prorauna ovakvih konstrukcija potrebno je voditi rauna o doputenim razmacima kabela,
sidara kabela i prostoru potrebnom za preu jer ovi podaci takoer odreuju dimenzije pojedinih
dijelova poprenog presjeka. Na slici 3.12 i u tablici 3.1 dane su standardne vrijednosti koje se
upotrebljavaju u veini sustava za prednapinjanje. Svaki sustav za prednapinjanje ima svoje podatke
o ovim vrijednostima, a koje ovise o sili u kabelu odnosno broju uadi.

Slika 3.12. Varijable za kabelsko prednapinjanje.

16

Prednapeti beton

Promjer
i broj
uadi
1
130
180
240
240
330
390
135
200
240
305
350
470

131
133
134
137
1312
1319
151
153
154
157
1512
1519

Utori u
betonu
mm
2
110
115
115
120
125
140
115
115
120
125
140
160

30
30
30
30
30
30
30
30
30
30
30
30

Sidro
dimenzije,
mm
3
4
70 85
120 210
135 210
175 215
230 405
290 510
75 85
150 210
157 215
191 325
270 510
340 640

Zatitna
cijev
mm
5
25/30
40/45
45/50
55/60
75/82
80/87
30/35
45/50
50/55
60/67
80/87
100/107

Razmak
sidara,
mm
6
7
80
90
115 155
125 180
155 235
195 305
230 385
95
105
130 185
140 210
175 280
220 365
265 460

Prea
mm
C
1200
1100
1100
1200
1300
2100
1200
1100
1200
1300
1500
2000

D
140
200
248
342
405
490
140
210
342
405
490
585

E
100
150
175
220
250
295
100
140
220
250
295
300

Tablica 3.1 Standardne dimenzije za kabelsko prednapinjanje.

Slika 3.13. Varijable za kabelsko prednapinjanje ploa.

Promjer
i broj
uadi
131
134
151
154

Utori u
betonu
mm
1a
130
144
150
168

1b
130
310
150
335

Sidro
dimenzije,
mm
2
110
103
115
127

3a
70
96
130
115

3b
110
250
130
280

4
70
130
95
240

Zatitna
cijev
mm
5
30 dia.
75 20
35 dia.
75 20

Razmak
sidara,
mm
xe, ye
125, 80
220, 140
145, 100
235, 160

xs, ys
150, 100
370, 220
175, 125
400, 230

Prea
mm
C
1390
1200
1450
1450

E
100
90
100
70

280

327

Tablica 3.2 Standardne dimenzije za kabelsko prednapinjanje ploa.

17

Prednapeti beton

Slika 3.14. Sidra kabela kod naknadnog prednapinjanja.

Slika 3.15. Zavretak prednapetih ica kod adhezijskog prednapinjanja.

3.2. Sustav BBRV

Tri vicarska graevinska inenjera M. Birkenmaier, A. Brandestin i M. R. Ro formirali su studijsku
grupu pod imenom BBR i u suradnji sa strojarskim inenjerom C. Vogtom pronali i izradili
tehnologiju za prednapinjanje betonskih i drugih konstrukcija pod imenom Sustav BBRV.

3.3. Sustav Vorspann-Technik

Na osnovi Freyssinetova patenta razraen je i proiren sustav Vorspann-Technik. Koriste se
pojedinane ice, ipke, uad te snopovi ica i uadi. Kako se najee koristi uad, ovdje e se dati
potrebni podaci za njihovo koritenje prema prospektima Vorspann- Technik-sustava.

3.4. Sustav Dywidag

Tvrtka Dywidag vlasnitvo Dyckerhoff & Widmann iz Mnchena proizvodi najvie sustave od
pojedinanih ipki te one od uadi.

3.5. Sustav VSL

vicarska tvrtaka sa sjeditem u Bernu. Vidi link: www.vsl-itrafor.com ili www.vsl.net

18

Prednapeti beton

4. GUBICI I PADOVI SILE PREDNAPINJANJA

Slika 4.1 Dijagrami unutarnjih sila od prednapinjanja na statiki odreenom sustavu.

Moment od prednapinjanja na statiki odreenom sustavu odreuje se prema:

M p = Pe
Gdje je:
P- sila u kabelu
e- udaljenost teita kabela od teita idealnog poprenog presjeka.
Kabel moemo promatrati kao vanjsko optereenje. On djeluje na nosa preko skretnih sila i preko
sila na sidru.
p L2
M p = Pe =
8
Skretna sila:
8 P e
p=
L2
vanjske sile (g+q)
M/W

prednapinjanje
P/A

ukupno
c < c,dop

(P*e)/W

Slika 4.2 Dijagram normalnih naprezanja u poprenom presjeku odreuje se metodom superpozicije.

19

Prednapeti beton

Sila prednapinjanja ostvarena istezanjem elika mijenja se u tijeku vremena i uzdu elementa (slika
4.3), a time se mijenjaju i naprezanja u betonu i eliku.
Do gubitaka sile prednapinjanja dolazi prije i u tijeku unoenja tlanog naprezanja u beton, a do
padova, zbog relaksacije elika i viskoznih deformacija betona, nakon uvoenja.
P

Sila u kabelu nakon uklanjana pree

Sila u kabelu u trenutku napinjanja

Sila u kabelu nakon svih gubitaka i padova

Slika 4.3 Dijagram sile u kabelu za sluaj prednapinjanja s jedne strane.

4.1. Gubitak sile prednapinjanja zbog trenja

Prednapete konstrukcije poslije stvrdnjavanja izvode se tako da se kabeli prije montae postavljaju u
zatitne cijevi. Poslije betoniranja i ovravanja betona kabeli se napinju pri emu dolazi do njihova
izduenja u odnosu na zatitne cijevi, koje su ve u ovom trenutku vrsto vezane uz beton. Na spoju
kabela i cijevi pri pomicanju prednapete armature javlja se trenje koje se suprotstavlja istezanju.
Gubitak sile prednapinjanja zbog trenja:

P ( x ) = P0 1 e (+ kx )

(4.1)

P0 poetna sila prednapinjanja koja ne smije prekoraiti veliinu A p p0

0,80f pk
- maksimalni doputeno naprezanje na prei, mjerodavan je manji
p0
0,9f p 0.1,k

- koeficijent trenja izmeu kabela i zatitne cijevi

-suma kutova skretanja kabela na duljini x u lunoj mjeri
k valovitost kabela
Vrijednosti koeficijenata i k mogu se nai u dokumentaciji proizvoaa sustava prednapinjanja.
Eurocode 2 predlae slijedee vrijednosti za koeficijent trenja za kabele koji popunjavaju 50%
zatitne cijevi:
hladno obraene ice
0.17
uad
0.19

20

Prednapeti beton

rebrasti elik
glatke ipke

0.65
0.33

Tablica 4.1 Vrijednosti za koeficijent trenja .

Za vrijednost k navode se granice:

0.005 < k < 0.01 po dunom metru (1/m)
Koeficijenti k i mogu se takoer nai u dokumentaciji sustava prednapinjanja.
Kod skretanja kabela u vertikalnoj i horizontalnoj ravnini, za ukupno se skretanje uzima:
= + - kada skretanje slijedi jedno iza drugog ili
tg = tg 2 + tg 2 - kada se skretanje javlja na istoj dionici,
gdje je ukupni kut skretanja u vertikalnoj, a u horizontalnoj ravnini.
4.2. Gubitak naprezanja zbog prokliznua klina

U trenutku predavanja sile prednapinjanja od pree sidru, zbog prokliznua klina, dolazi do gubitka
postignutog izduenja.
Proizvoa sustava za prednapinjanje daje vrijednost prokliznua klina (Dl) ovisno o tipu sidra.
Kada se sidrenje ostvaruje pomou hladno obraenih glavica (sustav BBRV) takvih gubitaka nema.
Odnos duljine prokliznua klina i gubitka naprezanja bit e:
1 x1
l =
zl dx
Ez o
Gubitak sile prednapinjanja prokliznuem klina:

Psl = 2P0 x 1 + k
l

(4.2)

(4.3)

Duljina utjecaja prokliznua klina

x1 =

l E s
p 0 ( / l + k )

(4.4)

4.3. Gubitak naprezanja zbog elastinih deformacija betona

Pri adhezijskom prednapinjanju dolazi do elastinog skraenja elementa pri prijenosu sile s elika na
beton. Gubitak naprezanja je proporcionalan naprezanju koje se unosi u beton:
Gubitak sile prednapinjanja zbog elastinih deformacija betona za prednapinjanje prije stvrdnjavanja
betona:
Pc = c0

e
Ap
1 + 1 e

(4.5)

poetno naprezanje u betonu u visini teita elika umanjen za gubitke trenjem i prokliznuem klina
c0 = P0 1 / A c
(4.6)
1 = 1 +

Ac
y cp - utjecaj ekscentriciteta sile P0
Ic

ycp

- udaljenost teita betonskog presjeka i kabela

21

Prednapeti beton

Ac
Ic

- povrina betonskog presjeka

- moment tromost betonskog presjeka
e=Es/Ecm - omjer modula elastinosti
Gubitak sile prednapinjanja zbog elastinih deformacija betona za prednapinjanje nakon
stvrdnjavanja betona:
Pc = 0,5

n 1
e c0 A p
n

(4.7)

n broj kabela koji se sukcesivno prednapinju

4.4. Pad naprezanja zbog skupljanja i puzanja betona te relaksacije elika

Koritenjem algebarske veze naprezanje-deformacija prema Trostu, te pretpostavke da se teite

meke i prednapete armature poklapa, dolazi se do izraza za pad naprezanja u prednapetom eliku u
obliku:
Vremenski gubici zbog skupljanja, puzanja i relaksacije elika u vrijeme t:
Pt (t ) = p ,c + s + r Ap =

s (t , t 0 )E s + pr + e (t , t 0 )( cg + cp 0 )
A

A
1 + e p 1 + c y cp2 [1 + 0,8 (t , t 0 )]
Ac
Ic

Ap

s(t,t0) pr -

procijenjena deformacija skupljanja

promjena naprezanja u kabelu zbog relaksacije, a dobije se prema

pg 0 -

poetno naprezanje od prednapinjanja i stalnog optereenja

(t,t0) cg -

prognozirana vrijednost za koeficijent puzanja

naprezanje u betonu u visini kabela od stalnog optereenja (-)

pg 0 -

poetna vrijednost naprezanja od prednapinjanja u betonu u visini kabela

(4.8)

slici na osnovu omjera ( p / f pk ) uz p 0,85 pg 0

Uz poznate gubitke srednja vrijednost sile prednapinjana u vrijeme t na udaljenosti x od kraja uzdu
prednapetog elementa odreuje se prema izrazima:
Za prednapinjanje prije stvrdnjavanja betona
Pm, t = P0 P (x ) Pc Pir Pt (t )

(4.9)

Za kabelsko prednapinjanje

Pm, t = P0 P (x ) Psl Pc Pt (t )

(4.10)

Sila prednapinjanja u vrijeme t=0 je Pm0 odreuje se smanjenjem poetne sile za trenutne gubitke,
dakle prema istim izrazima u kojima je zadnji lan 0. Ova sila ne smije prekoraiti veliinu Appm,0.

pm,0 je maksimalno doputeno naprezanje nakon gubitaka sidrenjem kod prednapinjanja prije
stvrdnjavanja betona, odnosno maksimalno doputeno naprezanje nakon uklanjanja pree kod
kabelskog prednapinjanja. Mjerodavna je manja vrijednost od slijedeih:

22

Prednapeti beton

0,75 f pk

pm,0

(4.11)
0,85 f p 0.1,k
Konana sila prednapinjanja Pm je sila nakon svih gubitaka i trenutnih i vremenskih u t=.
Oznaka elika
fpk
fp0.1,k
0.8 fpk
0.9 fp0.1,k
p 0 Max sigma na prei
0.75 fpk
0.85 fp0.1,k
pm,0 Max sigma na sidru t=0

pm,

Max sigma na sidru t=

Y 1080/1230

Y 1375/1570

Y 1470/1670

Y 1570/1770

Y 1600/1860

1080
1230
864
1107

1375
1570
1100
1413

1470
1670
1176
1503

1570
1770
1256
1593

1600
1860
1280
1674

864

1100

1176

1256

1280

810
1046

1031
1335

1103
1420

1178
1505

1200
1581

810

1031

1103

1178

1200

702

894

956

1021

1040

Tablica 4.2 Maksimalna naprezanja u eliku za vrijeme i nakon napinjanja i u beskonanosti.

5. IZBOR PRESJEKA I PRELIMINARNIH DIMENZIJA

Visine prednapetih nosaa najee su manje od odgovarajuih armiranobetonskih greda.
Ekonomine visine prednapetih nosaa kreu se od l/15 do l/20, a minimalna je l/30 za mostove i l/40
za krovne nosae s lakim pokrovom (l-raspon nosaa). Koristi se vie formula za preliminarnu
visinu prednapetog nosaa, a jedna je od njih:
(h u cm, Mg+q u kNm)
(5.1)
h = (3 do 4) M g + q
Oblik presjeka vrlo je vaan kod prednapetih sustava. Racionalnost presjeka cijeni se prema
udaljenostima gornjeg i donjeg ruba jezgre. Kao primjer ekonominosti uzima se relacija visina
jezgre i polovice visine presjeka: kg + kd = 0.5 d.
Openito, racionalan presjek moe se dobiti koncentracijom povrine prema rubovima, odnosno to
dalje od teita presjeka.
Povrina vlanog pojasa ovisi o visini presjeka i odnosa g/q. Ako je visina velika i odnos g/q velik,
donji pojas moe izostati (T-presjek). Veliina gornjeg pojasa ovisi o sumi tereta (g+q). to je ovaj
zbroj vei to je potrebna vea irina pojasa. Ako je naprotiv q/g velik, a visina mala, onda vlani
pojas treba imati veu irinu (I-presjek ili jo bolje sanduasti presjek).

6. KONTROLA NAPREZANJA
Prednapeti elementi proraunavaju se prema metodi doputenih naprezanja i po metodi graninih
stanja. Naprezanja u betonu, armaturi i eliku za prednapinjanje u presjecima elemenata, pri
najnepovoljnijoj kombinaciji optereenja u toku prednapinjanja, graenja i koritenja, ne smiju
prekoraiti doputene vrijednosti dane propisima. Isto tako mora se dokazati da elementi i
konstrukcije zadovoljavaju uvjete nosivosti i upotrebljivosti.
Granino stanje naprezanja ograniava naprezanja za proraunsko optereenje.
23

Prednapeti beton

Naprezanje u betonu, c, za rijetku kombinaciju optereenja, treba biti:

c 0, 6 f ck
a za nazovistalnu kombinaciju:
c 0, 45 f ck
Naprezanje u eliku, za rijetku kombinaciju optereenja, treba biti:
s 0,8 f yk

(6.1)
(6.2)
(6.3)

Naprezanje u prednapetom eliku za t=0, treba biti:

s 0,75 f pk i 0,85 f p 0.1,k

(6.4)

Naprezanje u prednapetom eliku za t=, treba biti:

s 0,65 f pk

(6.5)

Klasa betona
fct,m
fctk, 0,05
fctk, 0,95

C12/15

C16/20

C20/25

C25/30

C30/37

C35/45

C40/50

C45/55

C50/60

1.6
1.1
2.0

1.9
1.3
2.5

2.2
1.5
2.9

2.6
1.8
3.3

2.9
2.0
3.8

3.2
2.2
4.2

3.5
2.5
4.6

3.8
2.7
4.9

4.1
2.9
5.3

Tablica 6.1 Vlane vrstoe betona.

Za razvedene presjeke kao to su T, I i sanduasti presjeci kojima su ploe tanje od 10 cm, doputeno
naprezanje umanjuju se za 10%. U montanim spojevima, bez posebne armature u spoju, najmanje
naprezanje tlaka mora iznositi 1.5 N/mm2.
Prilikom prorauna naprezanja potrebno je odrediti sudjelujuu irinu. Jedan od uvjeta za njeno
odreivanje s obzirom na raspon dan je u tablici 6.2.

Slika 6.1 Sudjelujua rina b

Prvo polje
Srednje polje
Konzola

T-presjek
bw + 0.17L
bw + 0.14L
bw + 0.20L

Polu T-presjek
bw + 0.085L
bw + 0.07L
bw + 0.10L

Tablica 6.2 Sudjelujua rina b

Izrazi za sudjelujuu irinu vrijede uz sljedee uvjete:

Odnos susjednih raspona mora biti izmeu 1.0 i 1.5.
Duljina konzole mora biti manja od polovice susjednog raspona.
Izrazi iz tablice se vrijede samo ako su manji od stvarne irine gornje pojasnice.

Kontrolu naprezanje potrebno je provesti za dva sluaja:

24

Prednapeti beton

u fazi napinjanja i
u fazi koritenja.
Iz uvjeta dopustivih naprezanja na donjem i gornjem rubu poprenog presjeka u fazi napinjanja i u
fazi koritenja odreuje se oblik poprenog presjeka ili broj kabela. Za proraun naprezanja u betonu
i armaturi koriste se formule teorije elastinosti.
N M
f ct <
< fc
A W
Naprezanje na donjem i gornjem rubu za djelovanje pozitivnog momenta savijanja od
vlastite teine (Mg) za fazu napinjanja (ako je sustav statiki odreen).
P0
P0 e
M max
cd =

+
ct ,dop
0.95 Ac 0.95 Wd 0.95 Wd
P0
P0 e
M max
cg =
+

c , dop
0.95 Ac 0.95 Wd 0.95 Wd
Naprezanje na donjem i gornjem rubu za djelovanje pozitivnog momenta savijanja od
vanjskih optereenja (Mmax) za fazu eksploatacije (ako je sustav statiki odreen).
P
P e M
cd = m m + max ct ,dop
Ac ,id Wd ,id
Wd ,id
P
P e M
cg = m + m max c , dop
Ac ,id Wd ,id
Wd ,id
Idealna povrina presjeka:
Ac,id = Ac + (n - 1) (Az + As)
Naprezanje na donjem rubu za djelovanje pozitivnog momenta savijanja od vanjskih
optereenja (Mmax) za fazu eksploatacije (ako je sustav statiki odreen).
P
P e M
cd = ct ,dop = m + m max
Ac
Wd
Wd
P
P e M
cd = m + m max ct ,dop = 0
Ac
Wd
Wd

cd =
kd =

Pm
Ac

e
1 +
k
g

M max

ct ,dop = 0
W
d

Wg

- jezgra dolje
Ac
W
k g = d - jezgra gore
Ac
e udaljenost teita kabela od teita neto idealnog presjeka.
Za fazu napinjanja za djelovanje pozitivnog momenta savijanja od vlastite teine potrebno je
na donjem rubu kontrolirati tlana naprezanja, stoga izraz glasi:
P
e M
d = mo 1 + g c ,dop = 0
Ac k g Wd

25

Prednapeti beton

tc < f ct,m

bc < f c,dop

ct < f c,dop

bc < f ct,m

Slika 6.2 Naprezanje u fazi napinjanja i eksploatacije.

ct < f c,dop
tc < f ct,m

bc < f c,dop

bc < f ct,m

Slika 6.3 Naprezanje u fazi napinjanja i eksploatacije za presjek betoniran u dvije faze.

Iz ta etiri uvjeta dopustivih naprezanja moe se grafiki konstruirati podruje u kojem se smije
nalaziti prednapeti elik.

Slika 6.4 Magnel-ovi pravci.

26

Prednapeti beton

7. GRANINO STANJE NOSIVOSTI

Nakon to se napravi kontrola naprezanja na osnovu koje se odreuje koliina prednapetog elika,
potrebno je odrediti potrebu koliinu armature prema kriterijima graninog stanja nosivosti. Potrebno
je dokazati da su raunske veliine izazvane vanjskim djelovanjem manje od vrijednosti otpora
poprenog presjeka.
7.1. Proraun uzdune armature

Slika 7.1 Granino stanje nosivosti prednapete grede.

M Sd M Rd
Potrebna povrina nenapete armature:

As1 =

M Sd Ap p z p
zs f yd

Raunska vrstoa armature

f yd = f yk / s

Raunska vrstoa elika za prednapinjanje: 1660/1860

pd = 0.9 f pk / s = 0.9 1860 / 1.15 = 1455.7 N / mm 2 = 145.57kN / cm 2

Slika 7.2 Koliina armature s obzirom na stupanj prednapinjanja.

27

Prednapeti beton

7.2. Proraun poprene armature

Prednapeti elementi, osobito oni s povijenim kabelima, imaju poveanu nosivost na poprene sile u
odnosu na konvencionalno armirane nosae. Poprene sile mogu biti znatno umanjene vertikalnom
komponentom sile prednapinjanja, a glavna kosa vlana naprezanja djelovanjem horizontalne
komponente sila u kabelima.
Proraun prednapetih elemenata naprezanih glavnim kosim naponima provodi se prema Proirenoj
Mrschovoj analogiji s reetkom.
U nosaima s povijenim kabelima prema gore raunska poprena sila bit e:
VSd = g Vg + q Vq p ( P sin )
- kut nagiba osi rezultantnoga kabela prema osi nosaa u promatranom presjeku.
Posmino naprezanje u presjeku dobiva se prema izrazu:
V S
Sd = Sd id
I id bw
Ako se u rebru nalaze ipke ili kabeli kod kojih je promjer zatitne cijevi n > bw/8, posmina
naprezanja se proraunavaju s reduciranom irinom:
bw , red = bw 0.5
Kontinuirano optereenje na duljini 0.75 h uz leaj ne ukljuuje se u poprenu silu iz istih razloga
kao kod armiranobetonskih nosaa.

8. GRANINO STANJE UPORABLJIVOSTI

Za razliku od graninih stanja nosivosti koeficijenti sigurnosti za optereenje i za materijal u
graninim stanjima uporabljivosti iznose ukoliko nije drugaije odreeno:
G,j=Q,j=1,0
M =1,0
Treba dokazati da je: Ed Cd
Tri osnovne kontrole koje se provode u graninom stanja uporabljivosti su:
kontrola naprezanja,
kontrola pukotina i
kontrola progiba.

Kod djelomino prednapetih konstrukcija predvia se otvaranje pukotina samo nadolaskom

pokretnog optereenja i njihovo zatvaranje nakon prestanka djelovanja tog optereenja.
Karakteristine irine pukotina moraju biti manje od graninih veliina danih propisima, a koje ovise
o agresivnosti okoline i trajanja optereenja. Za karakteristinu irinu pukotina uzeta je 70% vea
vrijednost od srednje irine pukotina.
Betonski mostovi dijeli mostove u razrede od A do E. Konstruktivnom elementu moraju biti
dodijeljeni razredi agresivnog djelovanja okolia.

28

Prednapeti beton

Razred
A
B
C
D
E
F

Kombinacija djelovanja za dokaz

dekompresije
irine pukotina
(c0)
rijetka
uestala
rijetka
nazovistalna
uestala
uestala
nazovistalna
nazovistalna

raunska vrijednost
irine pukotine wk
[mm]
0,2
0,3
0,4

Tablica 8.1 Zahtjevi za ogranienje irina pukotina i dekompresiju.

najmanji razred irine pukotina i dekompresije
nain prednapinjanja
prednapinjanje sa
prednapinjanje
sprezanjem
prethodno
bez sprezanja
AB elementi
ostvarenim
ostvarena
prednapinjanje
naknadnim
injektiranjem
injektiranjem
D
D
F
F
Ca
C
E
E

razred agresivnog djelovanja

okolia
XC1
XC2, XC3, XC4
XD1, XD2, XD3,b
Ca
B
E
E
XS1, XS2,XS3
a
ukoliko je zatita od korozije osigurana drugim mjerama, doputen je razred D
b
u pojedinim sluajevima postoji mogunost da su potrebne posebne mjere za zatitu od korozije

Tablica 8.2 Najmanji razred irine pukotina i dekompresije u ovisnosti o razredu agresivnog djelovanja okolia.

Ukoliko su zadovoljeni uvjeti prema tablicama, smatra se da su zadovoljeni uvjeti trajnosti i kakvoe
mosta u smislu graninog stanja uporabe. Za konstruktivne elemente s posebnim zahtjevima (npr.
posude za vodu) mogui su stroi uvjeti za irinu pukotina.
Zadovoljavanje graninog stanja dekompresije znai da je betonski presjek za mjerodavnu
kombinaciju optereenja u fazi graenja, na rubu, a u konanom stanju u potpunosti u tlaku od
prednapete sile u vlanom podruju.
Kada se dimenzionira prema razredima irine pukotina i dekompresije, A, B i C za mjerodavnu
kombinaciju djelovanja na natezi bliem rubu presjeka ne smiju nastupiti vlana naprezanja.
Kod dokaza dekompresije u fazama graenja doputeni su sljedei koeficijenti za karakteristinu
vrijednost prednapinjanja:
- ubetonirane natege, voene ravno ili priblino ravno (npr. centrino prednapinjanje kod uzdunog
potiskivanja):
rinf = 1,00, rsup = 1,10;
- ubetonirane zakrivljeno voene natege:
- vanjske natege:

rinf = 0,95, rsup = 1,10;

rinf = 1,00, rsup = 1,00.

Dokaz dekompresije provodi se uzimajui u obzir linearne promjene temperature TM.

Puno prednapinjanje odgovara razredima A i B, ogranieno prednapinjanje razredu C, a armirani
beton razredima D i E (tablica 6.15).
prednapinjanje

puno

ogranieno

Djelomino

razred

AiB

BiC

C, D i E

Tablica 8.3 Priblina usporedba razreda irine pukotina i dekompresije i starih naziva

29

Prednapeti beton

Dokazi za granino stanje uporabe sadre:

- ogranienje naprezanja;
- ogranienje pukotina i dokaze dekompresije;
- ogranienje deformacija;
- ogranienje vibracija i dinamikih utjecaja.
Ukoliko se most prednapinje u uzdunom smjeru, a u poprenom ne, potrebno je tako odrediti
dimenzije poprenog presjeka da su na rubu poprenog presjeka za rijetku kombinaciju djelovanja
vlana naprezanja betona u naponskom stanju I manja od vrijednosti u tablici 6.16. Dokaz
ogranienja irina pukotina u poprenom smjeru provodi se uz iste uvjete kao i u uzdunome smjeru.
razred tlane vrstoe betona
dop c,rub [N/mm2]

C30/37

C35/45

C40/50

C45/55

C50/60

4,0

5,0

5,5

6,0

6,5

Tablica 8.4 Doputena rubna vlana naprezanja betona u poprenom smjeru kada se ne prednapinje u poprenom smjeru

9. PROTOKOL PREDNAPINJANJA
Prednapinjanje prednapetog elika izvode specijalizirane osobe prema protokolu prednapinjanja.
Kako bi bili sigurni da je elik doista prednapet prema proraunskoj sili potrebno je kontrolirati dvije
osnovne vrijednosti:
pritisak na prei u barima i
izduenje elika u milimetrima.

Slika 9.1 Protokol prednapinjanja.

Ako se tijekom unoenja sile u naknadno napete kabele raunsko izduenje ne dobiva u granicama
5 % uvjetovane ukupne sile ili unutar 10 % uvjetovane sile za jedan kabel, treba poduzeti mjere

30

Prednapeti beton

predviene projektnim specifikacijama. Jednako treba postupiti i ako se tijekom unoenja sile u
prethodno napete kabele raunsko izduenje ne dobiva u granicama 3 % uvjetovane ukupne sile ili
unutar 5 % uvjetovane sile za jedan kabel.

10. KONSTRUKCIJSKA PRAVILA PREDNAPETIH KONSTRUKCIJA

10.1. Najmanje udaljenosti uadi i natega

Svijetli razmak natega prethodnog prednapinjanja prema DIN 1045-1, 12.10.2. iznosi:

horizontalno: dp 20 mm dg + 5mm (dp promjer natege)

vertikalno: dp 10 mm dg
(dg promjer najveeg zrna agregata)
Minimalni razmaci prednapete armature prema EC2:
d g + 5
d g

s h
s v
,
20mm
10mm

Svijetli razmak natege sa sprezanjem ostvarenim naknadnim injektiranjem cementnog morta prema
DIN 1045-1, 12.10.2. iznosi:

horizontalno: 0,8dh,vanjski 40 mm

vertikalno:

(dh promjer zatitne cijevi natege)

0,8dh,vanjski 50 mm

HRN ENV 1992-1-1:2004 ne doputa smanjenje na 0,8dh,vanjski (odnosno dp).

Slika 10.1 Najmanje udaljenosti natega (zatitnih cijevi) prema DIN 1045-1, 12.10.

Navedene vrijednosti svijetlih razmaka natega vrijede samo ukoliko u tehnikim doputenjima ili
uputama proizvoaa nisu navedene stroe vrijednosti.
Prilikom odreivanja najmanjih razmaka natega potrebno je obratiti panju i na najmanje potrebne
razmake za ugradnju i vibriranje betona. Podrobniju provjeru zahtijevaju gusto armirana podruja
oko sidara i spojki. Spojke su mehaniki elementi koji slue za nastavljanje natega, kada je prethodna
natega napeta. Kritini su i vitki elementi, kao to su hrptovi sanduastih nosaa. Ne bi trebalo
izvoditi vie od tri natege jednu do druge u horizontalnom smjeru bez razmaka za vibriranje. irina
otvora za vibriranje ovisi o opremi, a najmanje iznosi 10 cm kod elemenata viih od 2 m. Kod
visokih i/ili nagnutih otvora za injektiranje potrebno je rabiti cijev za ugradnju betona kako bi se
sprijeila segregacija betona (kontraktor postupak).

31

Prednapeti beton

Kod rebrastih i sanduastih nosaa, sukladno koncentraciji naprezanja, natege se koncentriraju uz

hrptove i nisu raspodijeljene po cijeloj irini ploe.
Razmak natega ugraenih u betonski presjek do pocinanih elemenata, koji se ugrauju u presjek, ili
do pocinane armature, mora biti najmanje 20 mm i ne smije postojati nikakva metalna veza izmeu
pocinanog elementa i natege.
Izmeu prethodno napetih natega i ugraenih elemenata (npr. slivnjaka) mora se zadrati najmanje
10 cm svijetlog razmaka.
10.2. Armatura prednapetih konstrukcijskih elemenata

Kod prednapetih konstrukcijskih elemenata uvijek se preporuuje ugraivanje najmanje

konstrukcijske armature prema tablici 10.1. U tablici su dane vrijednosti koeficijenta armiranja za
proraun minimalne armature.
Karakteristina tlana vrstoa betona fck [N/mm2]

a) []

12

16

20

25

30

35

40

45

50

0,51

0,61

0,70

0,83

0,93

1,02

1,12

1,21

1,31

Karakteristina tlana vrstoa betona fck [N/mm2]

a) []
a)

55

60

70

80

90

100

1,34

1,41

1,47

1,54

1,60

1,66

ove vrijednosti proizlaze iz = 0,16fctm/fyk

Tablica 10.1 Osnovne vrijednosti koeficijenta armiranja za proraun minimalne armature.

Kod prethodnog prednapinjanja doputeno je uzeti u obzir (pribrojiti u punom iznosu) natege koji se
nalaze unutar dvostruke debljine zatitnog sloja prilikom odabira najmanje konstrukcijske armature.
Najmanje vrijednosti konstrukcijske armature prema formulama za najveu i najmanju armaturu, za
ograniavanje irine pukotina i za prednapete elemente prema tablici 6.18 ne zbrajaju se, mjerodavna
je najvea vrijednost.
Konstrukcijska armatura ugrauje se kao priblino ortogonalna mrea u vlano i tlano podruje
konstrukcijskog elementa. Najvei razmak ipki armature je 200 mm.
Ploe, pojasne lamele i iroke Grede sa b h, hrptovi T- ili
w

- bone plohe greda

- ploe sa h 1,0 m na
svakom rubua
(oslonjeni i slobodni)
- vanjski rubb tlanih
podruja greda i ploa
- u stlaenom vlanom
podruju ploaa,b
- tlani pojas nosaa sa
h > 12 cm (gornje i

grede (bw > h) po m

sanduastih nosaa

Konstrukcijski
elementi u razredu
agresivnog
djelovanja okolia
XC1 do XC4

Konstrukcijski
elementi u
ostalim
razredima
agresivnog
djelovanja
okolia

Konstrukcijski
Konstrukcijski
elementi u razredu
elementi u
agresivnog
ostalim razredima
djelovanja okolia
agresivnog
XC1 do XC4
djelovanja okolia

0,5h
odnosno
0,5hf

1,0h
odnosno
1,0hf

1,0bw po m1

1,0bw po m1

0,5h
odnosno
0,5hf

1,0h
odnosno
1,0hf

---

1,0hbw

---

1,0hf

---

---

32

Prednapeti beton

donje podruje - u
svako)a
gdje je:
h
visina grede ili debljina ploe
hf debljina tlanog ili vlanog pojasa ploe razgranatog presjeka
bw debljina hrpta grede

osnovna vrijednost koeficijenta armiranja

a
Nije potrebna vea armatura od 3,4 cm2/m1 u svakome smjeru.
b
U konstrukcijskim elementima u razredu agresivnog djelovanja okolia XC1 doputeno je
izostaviti armaturu predvienu prema ovoj tablici za razrede XC1 do XC4.
Za ploe od predgotovljenih elemenata manje irine 1,20 m doputeno je izostaviti poprenu
armaturu predvienu prema ovoj tablici u svim navedenim sluajevima.

Tablica 10.2 Najmanja konstrukcijska armatura ovisno o podruju prednapetog konstrukcijskog elementa

10.3. Najmanji razred vrstoe betona u trenutku prednapinjanja

Kod prethodnog ili naknadnog prednapinjanja natega beton u trenutku prednapinjanja tj mora imati
najmanju potrebnu tlanu vrstou fcmj. U tablici 10.3 dane su vrijednosti najmanjih tlanih vrstoa
za prednapinjanje na dio sile te za konano prednapinjanje.
vrstoa fcmj [N/mm2]a

Prednapinjanje na dio sile

(do 30 % sile prema
tehnikom doputenju)

Prednapinjanje na konanu
silu

C25/30

13

26

C30/37

15

30

C35/45

17

34

C40/50

19

38

C45/55

21

42

C50/60

23

46

C55/67

25

50

C60/75

27

54

C70/85

31

62

C80/95

35

70

C90/105

39

78

Razred tlane vrstoe

betona

C100/115
43
86
Vrijedi srednja vrijednost tlane vrstoe valjka (kod primjene kocaka potrebno je
vrstoe preraunati).

Tablica 10.3 Najmanji razred tlane vrstoe betona fcmj u trenutku (t = tj) prednapinjanja natega

Za prednapinjanje na dio sile vrijede vrijednosti u prvome stupcu, pri emu sila prednapinjanja u
svakoj natezi ne smije premaiti 30 % najvee doputene sile za tu nategu. Ukoliko se ispitivanjima
dokae da u trenutku prednapinjanja tlana vrstoa daje vrijednost koja se nalazi izmeu vrijednosti
navedenih u tablici, doputeno je silu prednapinjanja linearno interpolirati izmeu 30 % najvee sile i
100 % sile na koju se prednapinje.
10.4. Voenje natega

Kod definiranja voenja natega uz statika ogranienja potrebno je uzeti u obzir i ova konstrukcijska
pravila:
- zatitni sloj betona:

33

Prednapeti beton

Dostatna debljina zatitnog sloja potrebna je zbog zatite elika za prednapinjanje od korozije kao i
za prijenos sila.
- potrebno je osigurati neosjetljivost konstrukcije na dimenzijska odstupanja:
Osnovni kriterij dobrog voenja natega je jasno prepoznavanje odstupanja predvienih vrijednosti i
stvarno izmjerenih. Kada je koeficijent trenja znatno vei od proraunom predvienog, oekuju se i
znatnije promjene duljine izduljenja natega.
- armatura i poloaj sidara (spojki):
Spojke treba smjestiti u podruja malih naprezanja zbog njihove male vrstoe na zamor, a to su
podruja nul-momenata savijanja. Za pravilno razmjetanje spojki potrebna je velika povrina, jer
na mjestu nastavka spojke razmiu natege i takvo voenje esto moe prouzrokovati skoro
centrino voenje natega. Vano je u podruju oko spojke, koje treba biti gusto armirano,
predvidjeti dostatne razmake za ugradnju i vibriranje betona.
- momenti od prednapinjanja trebaju djelovati suprotno od optereenja vlastitom teinom i
prometom:
- potrebno je pridravati se najmanjih radijusa voenja natega. Otri lomovi u voenju natega nisu
mogui:
- u podrujima najveih momenata, natege se smjetaju to je mogue dalje uz rub poprenog
presjeka. Ovakav poloaj natega osigurava sudjelovanje natega u ograniavanju irina pukotina, ak
i u podrujima s manjim naprezanjima, kada je ostvareno sprezanje natega s presjekom uz pomo
injektiranja cementnim mortom:
- natege se najee polau tako da slijede liniju parabole ili krunice. Kod kompjutorskog prorauna
mogue su i sloenije krivulje. Posljednjih 90 do 100 cm natege do sidra (spojki) treba voditi u
pravcu:
- smanjenje sile prednapinjanja u uzdunome smjeru slijedi iz naprezanja konstrukcijskog elementa.
Preporuuje se provesti barem 2/3 potrebnih natega za preuzimanje momenta u polju preko obje
leajne osi.
Za neka od navedenih konstrukcijskih pravila daju se podrobnija objanjenja. Sva navedena pravila
vrijede u sluaju kada u tehnikom doputenju nisu navedeni stroi kriteriji.
Kod sanduastih nosaa i rebrastih poprenih presjeka natege moemo voditi zakrivljeno kroz
hrptove ili ravno kroz ploe (slika 10.2). Ovdje se navode prednosti i nedostaci oba rjeenja.
Zakrivljeno voenje natega
Prednosti:
zakrivljeno voenje natega po paraboli proizvodi konstantne skretne sile koje se izravno
suprotstavljaju vanjskome kontinuiranom djelovanju
oblik voenja natege moemo prilagoditi vanjskom djelovanju, ime je mogue ekonominije
iskoritavanje elika
mogue je polaganje duljih natega koji se proteu kroz vie polja, ime se moe smanjiti broj
zahtjevnih sidrenih mjesta.
Nedostaci:
potrebne su vee debljine hrptova, posebno u podrujima sidrenja i spajanja natega

34

Prednapeti beton

trenje uzrokuje relativno velike gubitke sile prednapinjanja na zakrivljenim mjestima natega.

Slika 10.2 Voenje natega zakrivljeno i ravno

Ravno voenje natega u pojasnim ploama

Prednosti:
natege su jednostavne pa se bre postavljaju
hrptovi su osloboeni natega te se mogu prema statikim ili konstrukcijskim razlozima izvesti
tanji, to smanjuje vlastitu teinu i naprezanja od prisila
za razliku od vanjskog prednapinjanja moe se iskoristiti maksimalni krak sila
minimalni su gubici zbog trenja zbog ravnog voenja natega
smanjivanje broja aktivnih natega prema potrebi jednostavno je izvedivo.
Nedostaci:
ne mogu se iskoristiti skretne sile za preuzimanje dijela kontinuiranog djelovanja
ravnim nategama ne stvaraju se rastereujue poprene sile
zbog velikih duljina nastavljanja, kod kontinuiranih nosaa, poveava se utroak elika za
prednapinjanje.
10.5. Dodatna naela za vanjsko prednapinjanje betonskih mostova

Kod sanduastih nosaa ravno voenje naknadno napetih natega doputeno je samo u ploama, i to u
kolnikoj ploi i donjoj ploi sanduka. Kod tzv. mjeovite gradnje natege se unutar presjeka vode
ravno (s ostvarenim sprezanjem) i poligonalno s nategama postavljenim izvan presjeka. Najvea
prednost vanjskih natega je bolja korozivna zatita, mogunost dotezanja, izmjene natega i kontrola.
Sidrena i skretna mjesta vanjskih natega moraju se izvesti tako da omoguavaju izmjenu natega bez
oteivanja ostalih elemenata konstrukcije. Poprene vibracije vanjskih natega od prometnih
optereenja, vjetra ili drugih uinaka moraju se onemoguiti odgovarajuim rjeenjima.
Razmaci vanjskih natega odreuju se prema mogunosti zamjene i kontrole.
Skretanja natega sve do kuta od 0,0175 rad (= 1,0) mogu se predvidjeti bez skretnika ukoliko takav
postupak nije izriito iskljuen u tehnikom doputenju postupka prednapinjanja (vidi HRN ENV
1992-1-5, toka 3.4.5.1(104) 0,02 rad = 1,15).
Skretnici moraju biti tako izraeni da omoguuju kutne netonosti u bilo kojem smjeru od najmanje
0,055 rad u oba svoja smjera bez vidljivog smanjenja uinkovitosti sidrenja.
35

Prednapeti beton

Najmanji radijusi zakrivljenosti vanjskih natega su:

- uad promjera 13 mm: 1,70 m
- uad promjera 15 mm: 2,50 m.
Kod ploa s dostatno uvrenim gornjim i donjim podrujem armature, debljine h 450 mm,
prednapetih vanjskim nategama, dovoljno je nategu privrstiti na dva mjesta za jedno od podruja
armature i pridravati se potrebnih udaljenosti prema sljedeem:
- izmeu dva privrenja u podruju oslonaca 300 mm a 1000 mm
- izmeu sidra natega i veze s gornjim podrujem armature a 1500 mm
- izmeu sidra natega i veze s donjim podrujem armature ili izmeu veze s gornjim i donjim
podrujem armature a 3000 mm.
U podrujima privrenja vanjske natege za gornje ili donje podruje armature potrebno je da gornja
ili donja ploha ploe bude ravna.
Sila prednapinjanja vanjske natege ne treba premaiti 3 MN.
Ukupna duljina vanjske natege izmeu sidara ne smije biti dulja od 200 m.
Potrebno je posvetiti veliku panju ugradnji sidara, skretnika i otvora. Kod izvedbe treba provjerati
visinu i poloaj. Vodi se zapisnik o odstupanjima izmjerenih vrijednosti i projektom predvienih.
Ugraene natege ne smiju nalijegati na rubove na izlasku iz presjeka.
U podruju sidrenja vanjske natege, najmanje se na duljini od 1,00 m, vode u pravcu, ukoliko
tehnikim rjeenjem nije navedena druga vea duljina.
Svijetli razmak paralelnih vanjskih natega ili natega do susjednih konstrukcijskih elemenata iznosi
najmanje 8 cm zbog mogunosti kontrole.
Kako bi se izbjeglo titranje natega, potrebno ih je na najveem razmaku do 35 m privrstiti. Skretna i
sidrena mjesta vrijede kao privrenja u smislu titranja natega. Na ostalim potrebnim mjestima za
privrenje, rjeenja su slina pridravanju cijevi odvodnje ili sl.
Kod mjeovite gradnje (vanjske natege i natege unutar presjeka) udio vanjskih natega u konanoj sili
prednapinjanja u svakom presjeku treba iznositi najmanje 20 % ukupne sile prednapinjanja.
Ukoliko je potrebno ugraditi i natege za popreno prednapinjanje kolnike ploe mostova doputene
su samo natege unutar betonskog presjeka bez sprezanja ostvarenog injektiranjem koje je mogue i
zamijeniti.
10.5.1 Ojaanje konstrukcije vanjskim nategama

Kod mostova je potrebno predvidjeti mogunost naknadnog ojaanja sanduastog nosaa dodatnim
vanjskim nategama za sile prednapinjanja od oko 3,0 MN, po svakom hrptu jednu. Kod mjeovite
gradnje potrebno je predvidjeti po dvije dodatne natege po hrptu.
Za ugradnju dodatnih natega potrebno je predvidjeti otvore i slobodne profile. Voenje odvodnje ili
drugih instalacija potrebno je prilagoditi kasnijoj ugradnji dodatnih vanjskih natega. Potrebno je
osigurati preklapanje nad leajnim osloncima i na taj nain ojaati polje po polje.

36

Prednapeti beton

Dodatne natege ne smiju smanjivati najmanje veliine potrebnih otvora za prolaz u poprenim
nosaima.
U sanduastim nosaima potrebno je predvidjeti otvore u donjim ploama. Najmanje jedan veliine
1,20 m do 2,50 m uz prometnu povrinu i po jedan veliine 1,00 m do 1,50 m uz upornjake. Nad
otvorima mora se omoguiti postavljanje kuke s doputenim optereenjem od 15 kN.
10.5.2 Sidreni i skretni elementi

Sidra, skretni elementi i otvori moraju se tako oblikovati da dodatno uz doputeni kut skretanja
doputaju odstupanje u svim smjerovima od najmanje = 0,055 rad. Doputeno odstupanje na
sidrenom elementu vrijedi samo na izlazu iz betonskog presjeka.
Sidreni i skretni elementi dimenzioniraju se na sva djelovanja faza izvedbe, redoslijeda
prednapinjanja, zamjene natega ili ugradnje dodatnih natega.
Kod dimenzioniranja susjednih elemenata sidrenim i skretnim elementima potrebno je uzeti u obzir
njihov utjecaj. Sila u proraunu je srednja vrijednost sile prednapinjanja Pm,t.
10.5.3 Nadzor konstrukcije s vanjskim nategama

Potrebno je podrobno razraditi izvedbene nacrte, koji obavezno moraju sadravati:

- podrobno razraene izmjere otvora
- poloaj i ugradnju otvora u oplatu
- osiguranje poloaja
- ugradnju, napinjanje i zamjenu natega.
Potrebno je razraditi podrobni program mjerenja prema kojem e se utvrivati tonost izvedbe i
nadzor pojedinih faza izvedbe i konanog stanja.
Tonost izvedbe sidrenih i skretnih elemenata te otvora treba odgovarajuim mjerama utvrditi
neposredno nakon njihove izvedbe. To se moe uiniti npr. napinjanjem tanke ice kroz te elemente.
10.6. Podruje sidrenja pri naknadnom napinjanju

Podruje sidrenja treba po vanjskim plohama uvijek imati rasporeenu ortogonalnu mreu armature.
Potrebna armatura preuzima se iz tehnikog doputenja za postupak prednapinjanja. Dokaz
preuzimanja sila i daljnjeg unoenja u konstrukciju provodi se odgovarajuim postupcima.
Kada se ugrauje skupina natega koje se naknadno napinju, potrebno je na krajevima natega na
odreenim razmacima predvidjeti odgovarajue spone za preuzimanje sila cijepanja.
U svakom dijelu podruja sidrenja postotak armiranja, sa svake strane skupine natega, treba iznositi
najmanje 0,15 % u oba (poprena) smjera.
Sva armatura mora biti potpuno sidrena.
Ukoliko se za odreivanje poprenih vlanih sila rabi tapni model, potrebno je primijeniti sljedea
konstrukcijska pravila:
proraunate plotine presjeka armature za preuzimanje vlanih sila potrebno je razmjestiti
odgovarajue raspodjeli vlanih naprezanja
za osiguranje sidrenja rabe se zatvorene spone
svaki sustav armature u podruju sidrenja treba oblikovati kao prostorno ortogonalnu mreu
armature.

37

Prednapeti beton

Posebnu panju treba posvetiti podrujima sidrenja poprenih presjeka koji odstupaju od uobiajenih
oblika poprenih presjeka greda.
10.7. Poloaj i raspored spojki

Sidra natega i spojke na radnim spojnicama podruja su u kojima se javljaju potekoe i esto
oteenja (pukotine u betonu, slomovi elika za prednapinjanje). Iz tog razloga ogranien je broj
nastavaka natega (spojki) u jednome presjeku.
Prema DIN 1045-1 nije doputeno nastavljanje svih natega u jednom presjeku te je potrebno:
Izbjegavati vie od 70% spojki u jednome presjeku i
potrebno je najmanje 30% svih natega u jednome presjeku voditi bez nastavljanja.
Raspored vie od 50% spojki natega u jednome presjeku trebalo bi izbjegavati ako ne postoji
kontinuirana (ne u tom presjeku nastavljena) najmanja armatura ili barem stalno tlano naprezanje od
3 N/mm2, za estu kombinaciju optereenja, kojim e se preuzeti lokalna vlana naprezanja (HRN
ENV 1992-2:2004).
Visina konstrukcijskog elementa h

Razmak a [m]

2,0 m

1,5h

> 2,0 m

Tablica 10.4 Razmak spojki natega koje nisu nastavljane u jednome presjeku

Za preuzimanje sila prisile potrebno je predvidjeti poveanu najmanju armaturu.

U jednome presjeku, ogranien je broj nastavaka (spojki), a ne veliina sile prednapinjanja u spojki.
Spojnice u kojima se nastavljaju natege predstavljaju slaba mjesta u konstrukciji iz sljedeih razloga:

kvaliteta betona u spojnici gdje se natege nastavljaju esto je slabija od kvalitete betona u
ostalim podrujima. Kvaliteta betona izmeu ostalog ovisi i o izvedbi, npr. o smjeru
betoniranja. U spojnici se posebno smanjuje vlana vrstoa betona u odnosu na onu u ostatku
konstrukcije. Iz tog razloga e se na tim mjestima prvo pojaviti pukotine u betonu od
proraunski predvienih djelovanja sila prisile

kod hidratacije nastaju temperaturne razlike izmeu ve ovrsnulog betona i ''novog'' betona,
to dovodi do vlastitih (vlanih) naprezanja u radnoj spojnici

nelinearni raspored deformacija; Prvo se sila prednapinjanja unosi u beton u punome iznosu
na ovrsnuli beton prethodno betoniranog odsjeka. Kod nastavljanja natega, kod napinjanja
sljedeeg odsjeka prethodni nastavak se gotovo potpuno rastereti. Zbog toga se unutar
betonskog presjeka mogu pojaviti vlana naprezanja

puzanje prednapetog betona uzrokuje preraspodjelu naprezanja

zbog skretanja (vitoperenja) natega u podruju nastavka (spojke) dolazi do poveanih

gubitaka sile prednapinjanja zbog trenja koji se moraju uzeti u obzir u proraunu. Taj gubitak
uzrokuje smanjenje sile prednapinjanja u radnoj spojnici

u podruju radne spojnice nastupaju poveani gubici zbog puzanja i skupljanja, uvjetovani
visokom krutou spojke na izduljenje

38

Prednapeti beton

kod izvedbe u odsjecima moe doi do vlastitih naprezanja od neravnomjernog skupljanja

pojedinih dijelova konstrukcije.

Sidra natega potrebno je smjestiti u stlaena podruja kako bi se opasnost od pojave pukotina
smanjila na najmanju moguu mjeru. Sidra je potrebno izmaknuti kako bi stranja sidra mogla tlaiti
eventualna vlana naprezanja nastala od sidara ispred njih.

Slika 10.3 Raspored sidara natega

Kada se u podruju nastavka (spojke) natega otvore pukotine u betonu, pojaava se naprezanje natega
stalnom promjenom naprezanja, to moe dovesti do sloma zamorom. Stoga se u podrujima
nastavaka mora provesti dokaz vrstoe betona gdje je potrebno ugraditi i poveanu najmanju
armaturu za ogranienje irina pukotina.

Slika 10.4 Nastavljanje svih natega u jednome presjeku

Dio natega nenastavljeno prolazi kroz presjek

Slika 10.5 Dio natega nenastavljeno prolazi kroz presjek

10.8. Zatitne cijevi natega

Kod naknadnog prednapinjanja u betonski se presjek polau zatitne cijevi kako bi se omoguilo
ugraivanje natega nakon ovrivanja betona. Zatitne cijevi se uglavnom proizvode od profiliranog
lima razliitih promjera i debljine lima (HRN ENV 13670-1:2002, HRN EN 523, HRN EN 524).
Uobiajena je proizvodnja u odsjecima duljine 5 m ili 6 m. Zatitne cijevi bi se meusobno trebale
spajati kratkim odsjecima cijevi neto veeg promjera tako da se mogu navinuti ili nataknuti po pola
na svaku cijev te zabrtviti. Cijevi su profilirane kako bi im se poveala krutost i sprezanje s
betonskim presjekom te injektiranim cementnim mortom.

39

Prednapeti beton

Kod naknadnog prednapinjanja bez sprezanja ostvarenog injektiranjem cementnog morta ili kod
vanjskog prednapinjanja, zatitne cijevi su od polietilena velike gustoe (engl. HDPE - high density
polyethylen).
Suvremeno rjeenje je primjena profiliranih zatitnih cijevi od umjetnog (polimernog) materijala i za
naknadno prednapinjanje sa sprezanjem. Postoje odreene prednosti primjene zatitnih cijevi od
umjetnog materijala. Prvenstveno zatitne cijevi od ovog materijala omoguuju bolju zatitu od
korozije natega. Poboljanje zatite od korozije iznimno je vano kod poprenog prednapinjanja
rasponskih sklopova mostova ili kod graevina u morskome okoliu. Zatitne cijevi od umjetnih
materijala imaju veu vrstou na zamor od elinih. Vea vrstoa na zamor je prednost kod
djelominog prednapinjanja, gdje se predvia cikliko pojavljivanje pukotina u betonu. Korozija
trenjem je manja nego kod elinih cijevi.
Koeficijent trenja za elik i polipropilen razlikuje se za oko 30 % ( 1,4), to je velika prednost kod
natega poloenih s velikim kutovima skretanja. Koeficijent trenja je priblino stalan dok se kod
elinih cijevi uvelike razlikuje izmeu nezahralih i hravih dijelova.
Nedostatak zatitnih cijevi od umjetnih materijala predstavljaju visoki trokovi proizvodnje i
ugradnje te veliki najmanji mogui radijusi ugradnje. Zatitne cijevi moraju biti dostatno krute na
optereenje i progibanje izmeu dvaju oslonaca u armaturnom kou do ovrivanja ugraenog
betona. Na njima se ne smiju pojaviti udubljenja ili izboenja. Debljina zatitne cijevi mora biti takva
da se prednapinjanjem natege ne probije trenjem.
Proizvode se zatitne cijevi ovalnog, pravokutnog i okruglog poprenog presjeka. Najee se
primjenjuju zatitne cijevi okrugloga poprenog presjeka jer se mogu jednako savijati u svim
smjerovima. Kod plitkog polaganja natega, npr. u tankim ploama ovalne zatitne cijevi omoguuju
zadovoljavanje najmanjih debljina zatitnog sloja betona i vei krak sila. Nedostatak poprenih
presjeka, razliitog od okruglog, predstavlja neto sloenije povezivanje odsjeaka cijevi.
Sve veze odsjeaka cijevi moraju biti dobro zabrtvljene kako prilikom betoniranja ne bi u njih
prodirala vlaga ili cementna isplaka. U protivnom moe doi do znaajnog poveanja trenja izmeu
natege i zatitne cijevi ili do korozije natege.
Na najviim tokama poloenih zatitnih cijevi ugrauju se oduci kako bi prilikom injektiranja
cementnog morta zrak mogao izii te kako bi se nadzirao postupak injektiranja. Oduci se zatvaraju u
trenutku kada iz njih istjee cementni mort bez vidljivih mjehuria zraka, jednolike i dobre
konzistencije. Vano je da na oduku cementni mort neko vrijeme istjee, a ne da se pri pojavi
cementnog morta odmah zabrtvljuje. Radi odvoenja nakupljene vode dobro je predvidjeti oduke i u
najniim tokama poloene zatitne cijevi natege. Svaki sustav prednapinjanja u uputama
proizvoaa daje sva potrebna mjesta na kojima se oduci ugrauju.
Trenje izmeu uadi natega u jednoj zatitnoj cijevi mora biti vee nego trenje natege uza zatitnu
cijev. U protivnom moe doi do neravnomjerne raspodjele naprezanja u jednoj natezi. Tijekom
prednapinjanja natege vanjsko ue e ostati priljubljeno uza zatitnu cijev dok e unutarnja i dalje
kliziti. Na kraju natege prea prisiljava svu uad natege na jednako izduljenje.
Koeficijent trenja izmeu natege i zatitne cijevi nije stalna vrijednost. Veliki je broj imbenika koji
imaju utjecaj na koeficijent trenja, kao npr.:
- stanje povrine kliznih ploha
- prisutnost podmazivaa ili vode

40

Prednapeti beton

- brzina pomicanja
- strana tijela u zatitnoj cijevi (mort)
- duljina izduljenja prilikom prednapinjanja (s velikim izduljenjem klizne plohe se mogu izlizati, itd.)
Navedeni koeficijent trenja u tehnikom doputenju ne moe obuhvatiti sve mnogobrojne utjecaje.
Navedene su srednje vrijednosti utvrene ispitivanjima koje mjerenjima na stvarnim graevinama
treba potvrditi. Ispitivanje koeficijenta trenja provodi se napinjanjem natege preko krune izboine te
se mjeri razlika sile na krajevima.
Prilikom prorauna sile prednapinjanja treba biti svjestan rasipanja vrijednosti koeficijenta trenja.
Eventualno je mogue razmatranje rubnih vrijednosti s najveim i najmanjim .
Radi smanjenja trenja mogu se primijeniti masti ili ulja. Ti materijali moraju se nakon postupka
prednapinjanja potpuno ukloniti iz zatitne cijevi, to predstavlja veliki dodatni posao. Smanjenje
gubitaka zbog trenja mogue je i zagrijavanjem natege npr. parom ili vibriranjem.

Slika 10.6 Minimalni radijus i minimalna tangentna duljina.

Kabel
6-7
6-12
6-19
6-22
6-31
6-37
6-43
6-55

Rmin (m)
3.9
5.0
6.3
6.9
8.1
8.6
9.4
10.6

Lmin (m)
1.0
1.0
1.5
1.5
1.5
1.5
1.5
1.5

Tablica 10.5 Vrijednosti za minimalni radijus i minimalnu tangentnu duljinu prema VSL preporukama.

41