KONVERZACIJSKA IMPLIKATURA

3. predavanje

TO JE IMPLIKATURA? 1
sredinje

pitanje pragmatike

sadraj

koji je enkodiran u iskaz, ali je

izvan organizacije jezika i funkcionira po
principu kooperativne interakcije

pomou

konverzacijske implikature se
izrie vie od onoga to je iskazano
doslovno
A: Je li ve podne?
B: Jo uvijek se nije oglasio Griki top.

TO JE IMPLIKATURA? 2
primjena

teorije implikature
pojednostavljuje tumaenje jezine
strukture i omoguava precizniji
semantiki opis
Kauboj je sjeo na konja i odjahao u suton.
x *Kauboj je odjahao u suton i sjeo na konja.
Skuhala sam veeru i spekla tortu.
Spekla sam tortu i skuhala veeru.

TO JE IMPLIKATURA? 3
zato

se u drugome primjeru moe

izmijeniti redoslijed dijelova sastavne
reenice, a u prvome ne?

Tradicionalna tumaenja:
veznik i je poliseman
znaenje leksema nije fiksno i zavisi od
konteksta u kojem se koristi

kako govornici znaju koje je znaenje

veznika u konkretnom iskazu?

TO JE IMPLIKATURA? 4
Tumaenje pomou implikature:
izrazi u prirodnim jezicima nemaju stabilno
znaenje
stabilna znaenjska jezgra ima semantiki sloj
zavisan od implikatura
implikature utjeu na sintaktika pravila i znaenje
leksikih jedinica
principi generiranja implikatura mogu se objasniti i
pomou njih se mogu tumaiti brojne pojave u
jeziku neobjanjive iz perspektive tradicionalnih
pristupa (npr. tautologija, ironija, metafora i dr.)
Kauboj je sjeo na konja i [onda]odjahao u suton.
x *Kauboj je odjahao u suton i [onda] sjeo na konja.

TO JE IMPLIKATURA? 5
1.

TAUTOLOGIJA
Rat je rat.

2.

IRONIJA
Svi oboavaju ekati u redu.

3.

METAFORA
Ona je zmija.

GRICE: TEORIJA IMPLIKATURE 1

teorija

o zakonitostima upotrebe jezika

teorija o generalnim postavkama voenja
razgovora
4 TEMELJNE KONVERZACIJSKE MAKSIME
1. maksima kvalitete (ne govori neistinu i ne
govori ono o emu ti nedostaje dokaza)
2. maksima kvantitete (budi informativan u mjeri
u kojoj to zahtijeva situacija)
3. maksima relevantnosti (govornikov doprinos
razgovor treba biti relevantan)
4. maksima naina (izbjegavaj nejasnoe
dvosmislenosti, budi kratak i pregledan)

GRICE: TEORIJA IMPLIKATURE 2

upute

za maksimalno efikasan, kooperativan i

racionalan nain komunikacije
jednostavnost, relevantnost, jasnoa i dostatnost
nitko ne govori tako!
Griceova

teorija poiva na pretpostavci da se ta

pravila potuju na dubinskoj razini
A: Gdje je Mirko?
B: uti twingo se nalazi ispred Anine kue.
[Mirko ima uti twingo]

ako se u obzir uzme implikatura, ovaj razgovor

potuje Griceove maksime. U suprotnom je
razgovor nekooperativan

GRICE: TEORIJA IMPLIKATURE 3

konverzacijske

maksime su univerzalne (+
kulturne specifinosti)
maksime generiranje zakljuaka u
pozadini semantikog sadraja reenice
koja ini iskaz
2 VRSTE IMPLIKATURA
1. standardne (konvencijske) nezavisne
od konteksta
2. eksploatacijske (konverzacijske)
zavisne od konteksta (govornik namjerno
kri maksime)

GRICE: TEORIJA IMPLIKATURE 4

1) STANDARDNE IMPLIKATURE
a) KVALITETA
Zrinka ima dva doktorata.
[vjerujem da ih ima i postoje dokazi za tu tvrdnju]
x Zrinka ima dva doktorata, ali ja u to ne vjerujem.
kontradiktorno maksimi kvalitete

b) KVANTITETA
x Pero ima dvoje djece.
Pero zapravo ima troje djece iskaz nije laan,
ali kri
maksimu kvantitete jer govornik ne daje
potpunu i
maksimalno informativnu obavijest

GRICE: TEORIJA IMPLIKATURE 5

c) RELEVANTNOST
x Dodaj mi sol sada.
d) NAIN
Otvori vrata.
x Odi do vrata, okreni kvaku u smjeru kazaljke
na satu

sadraj implikatura se izvodi na temelju

pretpostavke da govornik potuje
konverzacijske maksime

GRICE: TEORIJA IMPLIKATURE 6

2) EKSPLOATACIJSKE IMPLIKATURE
krenje

maksima na povrini prikrivena

kooperacija

a) KVALITETA
npr. ironija, metafora, oigledne lai, retorika
pitanja
njihovo prepoznavanje omoguava sluateljeva
svijest o govornikovu namjernom krenju
maksima
A: Glavni grad Turske je Teheran?
B: Da, a glavni grad Armenije je London.

GRICE: TEORIJA IMPLIKATURE 7

b) KVANTITETA
npr. tautologije
Ili e te nazvati ili nee. [ne treba se nervirati oko toga]
Rat je rat. [takva je priroda rata]

c) RELEVANTNOST
A: Mislim da je prof. Peri uasan predava, a ti?
B: Ba je krasan dan danas, nije li? [pazi, iza tebe stoji
Peri!]

d) NAIN
Bjrk je na koncertu prozvodila seriju zvukova koje njezini
oboavatelji smatraju vrhunskom umjetnou.
[proizvoditi seriju zvukova = pjevati ne svia mi se kako
Bjrk pjeva]

GRICE: TEORIJA IMPLIKATURE 8

MODEL FUNKCIONIRANJA IMPLIKATURE
sluatelj

e u iskazu prepoznati implikaturu ako:

govornik potuje kooperacijske maksime;

govornik ima u svijesti implicirani sadraj
govornik misli da sluatelj moe propoznati implikaturu
sluatelj

moe prepoznati implikaturu ako zna:

konvencionalni sadraj iskaza

maksime i kooperativne principe konverzacije
kontekst iskaza
pozadinske informacije (npr da je konvencionalni
sadraj iskaza neistinit ili besmislen)
govornik i sluatelj dijele sva navedena znanja

GRICE: TEORIJA IMPLIKATURE 9

KARAKTERISTIKE IMPLIKATURA
a) ponitivost
Iskopao sam 5 naranastih mrkvi.
maksima kvantitete: [sve mrkve koje sam iskopao su
naranaste]
ponitivost: Iskopao sam 5 naranastih mrkvi i jednu
zelenu.

b) neodvojivost od doslovnog znaenja iskaza

Pero je prvak svijeta u matematici. [Pero ne zna
matematiku.]

suprotno znaenje

GRICE: TEORIJA IMPLIKATURE 10

c) mogunost rekonstrukcije na temelju doslovnog
znaenja iskaza na temelju pretpostavke o
kooperaciji
d) nepodudarnost znaenja implikature s doslovnim
sadrajem iskaza
e) varijabilnost ovisno o kontekstu
Pero je maina.
1.
2.
3.
4.

[Pero
[Pero
[Pero
[Pero

puno radi]
je bezosjeajan]
je uinkovit]
je glup]

EKSPLICITNA VERBALNA IRONIJA I

SREDSTVA NJEZINA SIGNALIZIRANJA U
NOVINARSKOM STILU SRPSKOG I
HRVATSKOG JEZIKA

PREDMET PROUAVANJA
verbalna

intencionalna ironija
eksplicitnog tipa

definicija

i opa obiljeja verbalne ironije

vrste ironije
sredstva njezina izraavanja i
signaliziranja
analiza novinskog korpusa

TO JE VERBALNA IRONIJA?
1.

Tradicionalna definicija

Ironija je antifrastika knjievna figura zasnovana

na mehanizmu u sklopu kojeg lokutor izgovara
sadraj A s namjerom da sluatelju prenese
sadraj B, s tim da pritom sadraj B implicira
sadraj A (De Saussure i Schulz, 2009).
A: Na sastanku je bilo fenomenalno.
B: Na sastanku je bilo grozno. (-A)

TIPOVI IRONIJE
situacijska

ironija neoekivano ili neprimjereno

svojstvo neke situacije ili dogaaja [...] situations
that are just not ment to be (Reyes et al., 2010: 2).

intencionalna

(verbalna) ironija ironija koju

lokutor svjesno i s namjerom kodira u iskaz,
oekujui da e je recipijent detektirati. Takva
namjera izostaje u sluaju neintencionalne verbalne
ironije.

eksplicitna

(verbalna) ironija ironija koju

lokutor sugerira recipijentu pomou raznih vrsta
signalizatora.

TO JE VERBALNA IRONIJA?
2. Suvremena tumaenja:
a. (neo)griceovski pristup:
ironini

iskaz je nedoslovni tip iskaza kojim se

kri najmanje jedna maksima konvencionalne
kooperacije meu akterima govornog ina,
budui da je doslovni sadraj ironinog iskaza
suprotan sadraju koji lokutor eli prenijeti (El
Rifaie, 2005).

TO JE VERBALNA IRONIJA?
2. Suvremena tumaenja:
b. ehoiki pristup:
na

koji se nain prenosi znaenje ironinih iskaza?

kako sluatelj u govornom inu detektira ironinost
iskaza?
zato se koristi ironini iskaz?
nedostaci

antifrastikog tumaenja (B nije uvijek

A)
prepoznavanje
ironinosti
temelji
irelevantnosti doslovnog sadraja iskaza

se

na

TO JE VERBALNA IRONIJA?
2. Suvremena tumaenja:
b. ehoiki pristup:
Ironini

iskaz je metareprezentacijski u smislu da

ukljuuje svojevrsnu imaginarnu scenu u kojoj se
netko predstavlja kao objekt ismijavanja (stvarna ili
imaginarna osoba koja bi dani iskaz upotrijebila u
neironinom smislu), a doslovni sadraj iskaza u
okolnostima
govornog
ina
je
oigledno
neprikladan (Sperber&Wilson, 1981).

Obuci kaput, prehladit e se. (B -A)

TO JE VERBALNA IRONIJA?
2. Suvremena tumaenja:
c. kritika ehoikog pristupa:
humorni

element ironinog iskaza se odnosi na

lokutora
ironini iskaz ukljuuje nepropozicijske sadraje
koji se ne mogu verbalizirati
postojanje ironinog elementa u govornom inu
ovisi o njegovoj identifikaciji od strane sluatelja
ironija podrazumijeva lokutorovo neslaganje s
doslovnim sadrajem ironinog iskaza
nerealno je traiti opu definiciju u samo jednoj
tehnici ili algoritmu

ZATO NOVINSKI KORPUS?

novinarska

verbalna ironija je uglavnom

eksplicitna iz dva temeljna razloga (El Rifaie,
2005):

jer se pojavljuje u kontekstu u kojem ironijsko

znaenje nije nuno oekivano;

jer autor eli izbjei mogunost da je itatelji

previde, i time pogreno protumae poruku
njegova teksta

TEMELJNE FUNKCIJE IRONIJE U

NOVINARSTVU
indirektno

i suptilno izraavanje autorovih

(uglavnom negativnih i kritikih) stavova
(Partington, 2011)

pozivanje

itatelja da se priklone autorovu

kritikom okviru iskaza (El Rifaie, 2005)

PRIMJERI IZ KORPUSA
dva

hrvatska (Globus i Aktual) i dva srpska (NIN i

Vreme) tjednika (1. veljae 1. travnja 2013.)
cilj utvrivanje signalizatora eksplicitne ironije
(1) Tipografski markeri poput (a) navodnih
znakova i (b) italica:
(1a)

Neki od Petrovievih naunih stavova

govore da postoje divovi [...] (Vreme, 7.2.2013.,
str.68)

(1b)

[...]Demokratska stranka je usput zatraila

i zabranu NSP Nai, koju je Ustavni sud onomad

(2) Retorika pitanja:

Jer fakat, jel ikom palo na pamet da bi Isus za
noenje kria na krinom putu traio kri od
stiropora? (Globus, 22.2.2013. str. 4)
(3) Leksika/izrazna sredstva
(3a) hiperbola
[...] da srue prepotenog Daia. (Vreme,
14.2.2013. str.17)
(3b) neologizmi
U poreenju s ljudskim mizerijama i krpama
koje danas vuie, daie i sline leerno
proglaavaju
inievim
politikim
naslednicima, ak su i Naisti moralne i

(3c) malapropizmi
Posle sat i po, nad bezrazlono gomilane pratee
glasove vratila se Marina, najzad na radnoj
temperaturi, i uzastopnim Ja sam laljiva i
najveim YU-hitom Program tvog kompjutera
dovela vee do klimakterijuma pardon, klimaksa.
(Vreme, 14.3.2013. str.49)
(3d) oksimoroni
Najvea zvijezda buduih lokalnih izbora je don Ivan
Grubii. Mladi talent od 77 godina. (Globus,
22.2.2013. str. 4)
(3e)
zamjena
elemenata
evaluativnom
suprotnou u poznatim kolokacijama
Samo svaa Srbina spasava (NIN 28.2.2013. str.22)

(4) Upotreba (elemenata) neoekivanih i neprimjere-

nih registara
A i sa sramotu od sramote e se lake izborimo. (Vreme,
7.2.2013. str.23)
(5) Igre rijeima
Oni su zaposlenici kontrole leta s povlasticama koje nitko
ne kontrolira. (Globus, 22.2.2013. str. 26)
Eto, gospodinu Premijeru se dogodila i ta Banana.
(Vreme, 7.2.2013. str.23)
(6) Komentari uokvirenih evaluacija
Vueli se za svog vakta sigurno vozio inobusom, a ja
ga sasvim sluajno nikada nisam sreo. Mo' misliti.
(Vreme, 7.2.2013. str. 47)
Kako bi graanin koji nema nijednu kolumnu, a takvih
sluajeva jo uvek ima, mogao da se suprotstavi
rasipnitvu vlade? (Vreme, 7.3.2013. str.51)

Viestruka signalizacija
(1b) [...]Demokratska
stranka
je
usput
zatraila i zabranu NSP Nai, koju je Ustavni
sud onomad bio pomilovao pod vrlo, hm,
interesantnim okolnostima. (Vreme, 14.3.2013.
str.29)
komentar + tipografski marker
Jer

fakat, jel ikom palo na pamet da bi Isus za

noenje kria na krinom putu traio kri od
stiropora? (Globus, 22.2.2013. str. 4)
retoriko pitanje + upotreba
neoekivanog registra

ZAKLJUAK
postoje razliite vrste signalizatora verbalne ironije u
novinarskom stilu srpskog i hrvatskog jezika
popis signalizatora nije konaan
signalizatori se meusobno razlikuju s obzirom na
stupanj eksplicitnosti

eksplicitnost verbalne ironije kao skalarni koncept

problem postavljanja definicije verbalne ironije je i

dalje otvoren
Kako bi graanin koji nema nijednu kolumnu, a takvih
sluajeva jo uvek ima, mogao da se suprotstavi
rasipnitvu vlade? (Vreme, 7.3.2013. str.51)